ODLUKAO BLIŽIM USLOVIMA I NAČINU VRŠENJA NEZAVISNE PROCENE VREDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA BANKE PRE I NAKON SPROVOĐENJA POSTUPKA RESTRUKTURIRANJA("Sl. glasnik RS", br. 51/2025) |
OSNOVNE ODREDBE
1. Ovom odlukom bliže se uređuju uslovi i način izbora nezavisnog procenitelja, način vršenja nezavisne procene vrednosti imovine i obaveza banke pre pokretanja postupka restrukturiranja, uključujući i preliminarnu procenu tih vrednosti i metodologija za sprovođenje nezavisne procene nakon postupka restrukturiranja.
Odredbe ove odluke shodno se primenjuju na nezavisnu procenu imovine i obaveza člana bankarske grupe.
2. Pojedini pojmovi, u smislu ove odluke, imaju sledeća značenja:
1) nezavisna procena je nezavisna, poštena i realistična procena vrednosti imovine i obaveza banke koju je Narodna banka Srbije dužna da obezbedi, u skladu s članom 128z stav 1. Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon) pre pokretanja postupka restrukturiranja, kao i nezavisna procena gubitaka akcionara, poverilaca i fonda za osiguranje depozita u postupku restrukturiranja i u stečajnom postupku koju je Narodna banka Srbije dužna da obezbedi u skladu s članom 128ć stav 1. Zakona nakon pokretanja postupka restrukturiranja;
2) nezavisni procenitelj je društvo za reviziju s liste spoljnih revizora iz člana 52. stav 3. Zakona koje ispunjava uslove iz tač. 5. do 7. ove odluke;
3) preliminarna procena je privremena procena koju sprovode nezavisni procenitelj ili Narodna banka Srbije u slučaju da zbog hitnosti nije moguće izvršiti nezavisnu procenu pre pokretanja postupka restrukturiranja i koja se koristi u postupku restrukturiranja dok nezavisni procenitelj ne izvrši konačnu procenu vrednosti imovine i obaveza banke;
4) konačna procena je nezavisna procena koju vrši nezavisni procenitelj nakon pokretanja postupka restrukturiranja u slučaju da zbog hitnosti nije moguće sprovesti nezavisnu procenu pre pokretanja tog postupka;
5) procenitelj je nezavisni procenitelj ili Narodna banka Srbije kada vrši preliminarnu procenu;
6) relevantni organ je bilo koji organ javne vlasti ili institucija kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja;
7) fer vrednost je cena koja bi mogla biti ostvarena prodajom imovine ili naplaćena prenosom obaveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih učesnika na datum procene vrednosti, u skladu s međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, odnosno međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljem tekstu: MSFI/MRS);
8) vrednost zadržavanja (eng. hold value) je sadašnja vrednost novčanih tokova, diskontovanih odgovarajućom stopom, koja se može opravdano očekivati pod fer, opreznim i realističnim pretpostavkama od imovine ili obaveza banke koji se zadržavaju nakon restrukturiranja, uzimajući u obzir faktore koji utiču na ponašanje klijenata ili drugih ugovornih strana i/ili druge parametre vrednovanja u kontekstu restrukturiranja;
9) vrednost otuđenja (eng. disposal value) je vrednost utvrđena na osnovu očekivanih novčanih tokova, umanjenih za troškove otuđenja i očekivanu vrednost bilo kakve date garancije, a koji se mogu očekivati pod trenutnim tržišnim uslovima u okviru postupaka redovne prodaje ili prenosa imovine i obaveza banke;
10) vrednost franšize je neto sadašnja vrednost novčanih tokova koji se mogu opravdano očekivati kao rezultat održavanja i obnavljanja imovine i obaveza ili poslovanja banke i ona uključuje uticaj poslovnih prilika, gde je to relevantno, uključujući i one koje proizlaze iz primene različitih mera ili instrumenata restrukturiranja, koje je nezavisni procenitelj uzeo u obzir, pri čemu ova vrednost može biti viša ili niža od vrednosti koja proizlazi iz ugovorenih uslova za imovinu i obaveze na datum nezavisne procene;
11) vrednost kapitala je procenjena tržišna cena za prenete ili izdate akcije banke, koja proizlazi iz primene opšte prihvaćenih metoda vrednovanja, a u zavisnosti od prirode imovine ili poslovanja, ova vrednost može obuhvatati i vrednost franšize;
12) osnovica za merenje (eng. measurement basis) predstavlja pristup nezavisnog procenitelja pri utvrđivanju novčanih iznosa po kojima su imovina i obaveze priznati;
13) datum restrukturiranja je datum donošenja rešenja o pokretanju postupka restrukturiranja iz člana 128i Zakona;
14) datum zatvaranja predstavlja datum i vreme zatvaranja transakcije i prestanka važenja ugovora o derivatima koji su navedeni u odluci Narodne banke Srbije o okončanju, odnosno raskidu ili prevremenom dospeću ugovora o derivatima u slučaju pokretanja postupka restrukturiranja;
15) zamenska transakcija je transakcija zaključena na datum zatvaranja ili nakon tog datuma, kako bi se ponovo utvrdila, na osnovu neto izloženosti riziku, interna zaštita ili povezana pozicija trgovanja koja je zatvorena, pod jednakim ekonomskim uslovima kao i zatvorena transakcija;
16) tržišna zamenska transakcija je zamenska transakcija ugovorena na osnovu neto izloženosti riziku, pod uslovima koji su u skladu sa uobičajenom tržišnom praksom i polazeći od najboljeg mogućeg odnosa troškova i koristi u konkretnom slučaju.
3. Nezavisna procena iz člana 128z Zakona vrši se radi pribavljanja podataka i informacija na osnovu kojih Narodna banka Srbije utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za otpis i konverziju kapitala i podobnih obaveza, odnosno za pokretanje postupka restrukturiranja banke, kao i da bi se obezbedilo da su svi gubici banke u potpunosti prikazani u njenim poslovnim knjigama i finansijskim izveštajima.
Nezavisna procena iz stava 1. ove tačke vrši se ako je Narodna banka Srbije ocenila:
1) da je stanje banke takvo da ona ne može ili verovatno neće moći da nastavi da posluje;
2) da nije verovatno da bi bilo koja druga mera banke ili lica iz privatnog sektora ili mera preduzeta u postupku kontrole mogla u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja;
3) da je, ako se nezavisna procena vrši radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za pokretanje postupka restrukturiranja, verovatno da bi se sprovođenjem restrukturiranja mogao na odgovarajući način ostvariti jedan ili više ciljeva restrukturiranja, koji se ne bi mogao ostvariti u istoj meri sprovođenjem stečajnog ili likvidacionog postupka, naročito uzimajući u obzir mogućnosti restrukturiranja banke koje su procenjene pri izradi i ažuriranju planova restrukturiranja.
Nezavisna procena iz člana 128ć Zakona vrši se odmah nakon što je pokrenut postupak restrukturiranja ili nakon što su primenjene mere i instrumenti restrukturiranja, radi utvrđivanja da li bi akcionari i poverioci banke bili u povoljnijem položaju da je umesto postupka restrukturiranja pokrenut stečajni postupak nad bankom.
USLOVI I NAČIN IZBORA NEZAVISNOG PROCENITELJA
4. Nezavisni procenitelj smatra se nezavisnim ako ispunjava sledeće uslove:
1) poseduje potrebne resurse i može efikasno da izvrši nezavisnu procenu bez neopravdanog oslanjanja na bilo koji relevantni organ, banku za koju se vrši nezavisna procena ili člana bankarske grupe kojoj ta banka pripada, u skladu s tačkom 5. ove odluke;
2) strukturno i pravno je odvojen od relevantnih organa, banke za koju se vrši nezavisna procena ili člana bankarske grupe kojoj ta banka pripada;
3) nema značajan zajednički ili suprotan interes sa relevantnim organima, niti relevantnim licima u smislu tačke 7. ove odluke.
5. Nezavisni procenitelj dužan je da obezbedi dovoljne ljudske i tehničke resurse koje Narodna banka Srbije smatra adekvatnim za sprovođenje nezavisne procene. Pri oceni adekvatnosti resursa, uzimaju se u obzir priroda, veličina i složenost nezavisne procene koju je neophodno sprovesti.
Za potrebe sprovođenja nezavisne procene, nezavisni procenitelj ne sme ni od kog relevantnog organa, banke za koju se vrši nezavisna procena ni od člana bankarske grupe kojoj ta banka pripada tražiti ili primati uputstva ili smernice niti tražiti ili prihvatati finansijske ili druge pogodnosti.
Izuzetno od stava 2. ove tačke, ne smatra se nedozvoljenim:
1) davanje uputstava, smernica, prostorija, tehničke opreme ili drugog oblika podrške nezavisnom procenitelju ako se, prema proceni Narodne banke Srbije, to smatra neophodnim za ostvarivanje ciljeva nezavisne procene;
2) plaćanje nezavisnom procenitelju iznosa naknada i troškova koji su opravdani imajući u vidu sprovođenje nezavisne procene.
Strukturna i pravna odvojenost
6. Društvo za reviziju koje je kandidat za nezavisnog procenitelja i njegovi licencirani ovlašćeni revizori moraju biti strukturno i pravno odvojeni od bilo kog relevantnog organa, uključujući i Narodnu banku Srbije, od banke za koju se vrši nezavisna procena i članova bankarske grupe kojoj ta banka pripada (u daljem tekstu: relevantna lica).
Za potrebe stava 1. ove tačke, strukturno i pravno odvojenim smatra se lice koje nije povezano s relevantnim licem u smislu Zakona.
Značajan zajednički ili suprotan interes
7. Nezavisni procenitelj ne sme da ima stvarni ili potencijalni značajni interes koji je zajednički ili suprotan interesu relevantnih lica.
Stvarni ili potencijalni interes, u smislu stava 1. ove tačke, smatra se značajnim ako bi, prema proceni Narodne banke Srbije, mogao da utiče na donošenje odluka nezavisnog procenitelja pri sprovođenju nezavisne procene.
Za potrebe stava 1. ove tačke, obavezno se uzimaju u obzir oni interesi koji su zajednički ili suprotni interesu sledećih lica:
1) članova organa upravljanja relevantnih lica i lica na rukovodećim položajima koja imaju izvršna ovlašćenja u relevantnim licima;
2) pravnog ili fizičkog lica koje ima kvalifikovano učešće u relevantnim licima;
3) poverilaca za koje je Narodna banka Srbije, na osnovu dostupnih informacija, utvrdila da su značajni;
4) svakog člana bankarske grupe, ako je banka najviše matično društvo ili član bankarske grupe.
Pri proceni postojanja interesa iz stava 1. ove tačke, obavezno se uzima u obzir sledeće:
1) pružanje usluga od strane kandidata za nezavisnog procenitelja relevantnom licu i licima iz stava 3. ove tačke, a posebno vezu između tih usluga i uslova za procenu vrednosti;
2) lični i finansijski odnosi između kandidata za nezavisnog procenitelja, relevantnog lica i lica iz stava 3. ove tačke;
3) ulaganja ili drugi materijalno značajni finansijski interesi kandidata za nezavisnog procenitelja;
4) mehanizmi koje je kandidat za nezavisnog procenitelja uspostavio ili namerava da uspostavi radi otklanjanja mogućih pretnji po nezavisnost (kao što su samoprocena nezavisnosti, moguća uzajamna finansijska korist, zastupanje interesa relevantnog lica ili lica iz stava 3. ove tačke, porodične i rodbinske veze, zastrašivanje i dr.), uključujući procedure za jasno razlikovanje i razdvajanje zaposlenih kod ovog lica koji mogu biti uključeni u nezavisnu procenu od ostalih zaposlenih.
Izuzetno od st. 3 i 4. ove tačke, smatra se da kandidat za nezavisnog procenitelja ima značajan interes koji je zajednički ili suprotan interesu relevantnog lica ako je taj kandidat vršio spoljnu reviziju u relevantnom licu za godinu koja prethodi datumu na koji se procenjuje njegova nezavisnost, odnosno ako je vršio posebnu reviziju ili pružao konsultantske usluge relevantnom licu u ovom periodu.
Svaki kandidat koji se razmatra za nezavisnog procenitelja ili je izabran za nezavisnog procenitelja, dužan je da:
1) primenjuje, u skladu sa svim relevantnim etičkim kodeksima i profesionalnim standardima, politike i procedure za identifikovanje svih stvarnih i potencijalnih interesa koji bi mogli da predstavljaju značajan interes u skladu sa stavom 2. ove tačke;
2) bez odlaganja obavesti Narodnu banku Srbije o svakom stvarnom ili potencijalnom interesu za koji se smatra da bi mogao, prema oceni Narodne banke Srbije, da predstavlja značajan interes u skladu sa stavom 2. ove tačke;
3) preduzme odgovarajuće aktivnosti kako bi obezbedio da niko od licenciranih ovlašćenih revizora, zaposlenih ili drugih lica koja su uključena u sprovođenje procene vrednosti nema nikakav značajan interes, u smislu stava 2. ove tačke.
8. Narodna banka Srbije bira nezavisnog procenitelja ako proceni da je ispunio uslove nezavisnosti iz tač. 5. do 7. ove odluke, na osnovu podataka kojima raspolaže, kao i podataka koje joj na njen zahtev dostavi kandidat za nezavisnog procenitelja.
Narodna banka Srbije može utvrditi dodatne kriterijume u pojedinačnom slučaju koje lice mora da ispuni da bi moglo biti izabrano za vršenje nezavisne procene, uključujući trošak njegovog angažovanja, kao i njegove operativne, tehničke i kadrovske kapacitete.
Narodna banka Srbije sa izabranim nezavisnim proceniteljem zaključuje ugovor o vršenju nezavisne procene, koji sadrži naročito predmet nezavisne procene, rok za dostavljanje izveštaja o izvršenoj nezavisnoj proceni, klauzulu o poverljivosti podataka koji su povezani s predmetom nezavisne procene i visinu naknade za vršenje te procene.
METODOLOGIJA ZA VRŠENJE NEZAVISNE PROCENE PRE POKRETANJA POSTUPKA RESTRUKTURIRANJA
Opšte napomene
9. Nezavisni procenitelj dužan je da pri nezavisnoj proceni uzme u obzir sve okolnosti koje mogu uticati na očekivane novčane tokove u vezi sa imovinom i obavezama banke, kao i diskontne stope koje se primenjuju na tu imovinu i obaveze, a u cilju fer, opreznog i realističnog iskazivanja finansijskog stanja banke i rizika kojima je banka izložena.
Nezavisni procenitelj dužan je da predstavi i obrazloži osnovne pretpostavke korišćene pri nezavisnoj proceni, a naročito da obrazloži razlike između ovih pretpostavki i pretpostavki koje je koristio organ upravljanja banke pri sastavljanju finansijskih izveštaja i izveštaja o regulatornom kapitalu i kapitalnim zahtevima banke, kao i da ove razlike potkrepi odgovarajućim činjenicama.
Nezavisni procenitelj dužan je da obezbedi najbolju moguću procenu vrednosti određene imovine, obaveza ili kombinacije imovine i obaveza, kao i da, gde je primenljivo, rezultate te procene dostavi i u prikazu raspona vrednosti.
Kriterijumi za procenu vrednosti pojedinačnih pozicija imovine i obaveza utvrđeni ovom odlukom primenjuju se i pri vrednovanju portfolija, grupa imovine i kombinacije imovine i obaveza, kao i poslovanja, ili banke u celini, u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja.
U nezavisnoj proceni prikazuju se isplatni redovi u koje bi se poverioci razvrstali u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i utvrđuje se sledeće:
1) vrednost potraživanja poverilaca u svakom isplatnom redu, uzimajući u obzir, gde je relevantno i izvodljivo, ugovorena prava poverilaca;
2) ukupan iznos sredstava koji bi bio isplaćen poveriocima iz svakog isplatnog reda da je nad bankom sproveden stečajni postupak.
Za potrebe procene iz stava 5. ove tačke, nezavisni procenitelj može, po potrebi, primeniti kriterijume iz metodologije za vršenje nezavisne procene nakon primene mera i instrumenata restrukturiranja iz tač. 21. do 26. ove odluke.
Ako se za tim ukaže potreba, imajući u vidu raspoloživo vreme i verodostojnost nezavisne procene, Narodna banka Srbije može da zahteva sprovođenje nekoliko nezavisnih procena vrednosti.
10. Za potrebe nezavisne procene koja se sprovodi pre pokretanja postupka restrukturiranja, odnosno pre primene otpisa i konverzije kapitala i podobnih obaveza, datum procene je jedan od sledećih datuma:
1) presečni datum koji je utvrdio nezavisni procenitelj a koji je najbliži očekivanom datumu donošenja rešenja o pokretanju postupka restrukturiranja ili rešenja o otpisu i konverziji;
2) u slučaju sprovođenja konačne procene, to je datum restrukturiranja;
3) za potrebe procene vrednosti obaveza po osnovu derivata, to je datum utvrđen u skladu s tačkom 36. ove odluke.
Informacije za nezavisnu procenu
11. Nezavisna procena zasniva se na svim podacima i informacijama koje nezavisni procenitelj smatra relevantnim na datum procene radi sačinjavanja nezavisne procene u skladu sa Zakonom i ovom odukom.
Pored finansijskih izveštaja, izveštaja spoljnog revizora i izveštaja koje je banka dužna da dostavlja u skladu s propisima (u daljem tekstu: regulatorni izveštaji) - koji su dostupni na datum najbliži datumu procene, relevantne informacije iz stava 1. ove tačke mogu da obuhvataju i sledeće:
1) ažurne finansijske izveštaje banke i regulatorne izveštaje, koje sačinjava banka, na datum najbliži datumu procene;
2) objašnjenje ključnih metodologija, pretpostavki i ocena koje je banka koristila pri sačinjavanju finansijskih i regulatornih izveštaja;
3) podatke i informacije iz poslovnih evidencija banke;
4) relevantne tržišne podatke;
5) zaključke nezavisnog procenitelja po osnovu komunikacije s rukovodstvom banke i spoljnim revizorima;
6) ako su dostupne - supervizorske procene finansijskog stanja banke, uključujući informacije prikupljene u skladu s članom 113. stav 3. Zakona;
7) procene kvaliteta imovine na nivou bankarskog sektora, ako je to od značaja za imovinu banke, kao i rezultate stres testova;
8) procene grupa sličnih banaka, prilagođene tako da odražavaju specifične okolnosti banke;
9) istorijske podatke, prilagođene tako da se eliminišu faktori koji više nisu značajni, a uključe drugi faktori koji nisu uticali na ove podatke,
10) analize trendova, prilagođene tako da odražavaju specifične okolnosti banke.
Uticaj sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe
12. Ako je banka za koju se vrši nezavisna procena deo bankarske grupe, nezavisni procenitelj dužan je da uzme u obzir uticaj koji postojeći sporazumi o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe mogu imati na vrednost imovine i obaveza te banke, kada je verovatna primena ovih sporazuma.
Nezavisni procenitelj uzima u obzir uticaj drugih formalnih i neformalnih sporazuma unutar bankarske grupe samo kada usled određenih okolnosti postoji verovatnoća da će ovi sporazumi ostati na snazi i u slučaju pogoršanog finansijskog stanja bankarske grupe ili u postupku restrukturiranja.
Nezavisni procenitelj dužan je da utvrdi da li su sredstva banke raspoloživa za pokriće gubitaka drugih članova bankarske grupe.
Izveštaj o nezavisnoj proceni iz člana 128z Zakona
13. Nezavisni procenitelj dužan je da Narodnoj banci Srbije dostavi izveštaj o nezavisnoj proceni koji obuhvata najmanje sledeće elemente:
1) informacije iz člana 128z stav 7. Zakona, osim u slučaju preliminarne procene;
2) informacije iz tačke 9. stav 5. ove odluke, osim u slučaju preliminarne procene;
3) procenu vrednosti obaveza po osnovu derivata utvrđenu u skladu s tač. 27. do 36. ove odluke;
4) rezime nezavisne procene, uključujući obrazloženje u pogledu najbolje procene vrednosti, raspona ove vrednosti i izvorima njene nepouzdanosti;
5) obrazloženje korišćenih pretpostavki i metoda procene, osetljivost procene na izbor pretpostavki i metoda procene i, gde je primenljivo, obrazloženje o tome na koji način se korišćene pretpostavke i metode procene razlikuju od onih korišćenih u drugim relevantnim procenama vrednosti, uključujući preliminarnu procenu;
6) sve dodatne informacije za koje procenitelj smatra da mogu biti značajne za potrebe primene člana 128z Zakona i ove odluke.
Nezavisna procena radi pružanja podataka i informacija o ispunjenosti uslova za otpis i konverziju kapitala, odnosno za restrukturiranje banke
14. Nezavisna procena iz člana 128z stav 1. Zakona koja se vrši radi pružanja podataka i informacija o ispunjenosti uslova za otpis i konverziju kapitala, odnosno za restrukturiranje banke treba da se zasniva na fer, opreznim i realističnim pretpostavkama i da obezbedi da su gubici u potpunosti priznati u okviru odgovarajućeg scenarija.
Nezavisnom procenom iz stava 1. ove tačke Narodnoj banci Srbije pružaju se informacije o tome da li su ispunjeni uslovi iz člana 128ž stav 1. tačka 1) Zakona.
Na osnovu smernica ili drugih akata Narodne banke Srbije ili drugih opštepriznatih izvora kojima se utvrđuju kriterijumi koji doprinose fer, opreznom i realističnom merenju različitih vrsta imovine i obaveza, procenitelj može da ospori pretpostavke, podatke, metodologije i stavove na kojima se zasnivaju procene vrednosti koje je banka koristila za potrebe izrade finansijskih izveštaja ili pri obračunu kapitala i kapitalnih zahteva i da ih ne koristi za potrebe nezavisne procene.
Nezavisni procenitelj dužan je da izabere najprimereniji metod procene, koji se može oslanjati na interne modele banke ako procenitelj smatra da je to adekvatno, uzimajući u obzir prirodu sistema za upravljanje rizicima banke i kvalitet dostupnih podataka i informacija.
Procena vrednosti iz ove tačke mora biti u skladu s primenljivim okvirom za finansijsko izveštavanje, odnosno MSFI/MRS.
Oblasti koje zahtevaju posebnu pažnju pri nezavisnoj proceni
15. Nezavisni procenitelj dužan je da posebnu pažnju posveti oblastima u kojima postoji znatna neizvesnost u pogledu vrednovanja koja značajno utiče na celokupnu nezavisnu procenu. Za ove oblasti nezavisni procenitelj dužan je da obezbedi najbolju moguću procenu vrednosti, kao i da, gde je primenljivo, rezultate nezavisne procene dostavi i u prikazu raspona vrednosti, u skladu s tačkom 9. stav 3. ove odluke. Ove oblasti obuhvataju sledeće:
1) kredite ili kreditne portfolije, čiji očekivani novčani tokovi zavise od sposobnosti, spremnosti ili podsticaja za drugu ugovornu stranu da izmiri svoje obaveze, pri čemu se ta očekivanja zasnivaju na kašnjenju u izmirenju obaveza, verovatnoći nastupanja statusa neizmirenja obaveza, gubitku usled nastupanja statusa neizmirenja obaveza ili karakteristika instrumenata, naročito kada je to vidljivo iz uobičajene strukture gubitka datog kreditnog portfolija;
2) sredstva stečena naplatom potraživanja, na čije novčane tokove utiču i fer vrednost imovine na dan realizacije sredstva obezbeđenja ili založnog prava i očekivano kretanje ove vrednosti nakon realizacije;
3) instrumente vrednovane po fer vrednosti, kada utvrđivanje ove vrednosti u skladu s računovodstvenim ili regulatornim zahtevima po tekućoj tržišnoj vrednosti na likvidnom dvosmernom tržištu ili primenom modela za vrednovanje nije više primenljivo ili primereno, s obzirom na okolnosti u datom trenutku;
4) gudvil i nematerijalnu imovinu, pri čemu testiranje imovine na umanjenje vrednosti može da zavisi od subjektivnih procena, uključujući one u vezi sa očekivanim budućim novčanim tokovima, diskontnim stopama i obuhvatom poslovnih jedinica koje generišu gotovinu;
5) pravne sporove i regulatorne mere, zbog kojih iznos i/ili trenutak nastanka novčanih tokova mogu biti u različitoj meri nepouzdani;
6) pozicije koje se odnose na primanja zaposlenih i odložena poreska sredstva i obaveze.
Faktori koji utiču na procenu vrednosti
16. Nezavisni procenitelj dužan je da uzme u obzir opšte faktore koji mogu uticati na ključne pretpostavke na kojima je zasnovana nezavisna procena u oblastima iz tačke 15. ove odluke, uključujući sledeće faktore:
1) ekonomske i sektorske okolnosti koje utiču na banku, uključujući relevantna tržišna kretanja;
2) poslovni model i promene poslovne strategije banke;
3) kriterijume koje banka primenjuje pri izboru imovine u koju ulaže, uključujući politiku odobravanja kredita;
4) okolnosti i prakse koje najverovatnije dovode do poremećaja na strani plaćanja;
5) okolnosti koje utiču na parametre koji se koriste za određivanje rizične aktive za potrebe obračuna minimalnih kapitalnih zahteva;
6) uticaj finansijske strukture banke na njenu sposobnost zadržavanja imovine u očekivanom periodu i generisanja predvidivih novčanih tokova;
7) opšta i za banku specifična pitanja u vezi sa likvidnošću ili izvorima finansiranja.
Nezavisni procenitelj dužan je da jasno izvrši odvajanje materijalno značajnih nerealizovanih dobitaka identifikovanih u procesu nezavisne procene u meri u kojoj ovi dobici nisu priznati u proceni, kao i da u izveštaju o nezavisnoj proceni obezbedi odgovarajuće informacije o vanrednim okolnostima koje su dovele do tih dobitaka.
Nezavisna procena radi pružanja podataka i informacija za izbor mera koje treba preduzeti u vezi sa otpisom i konverzijom instrumenata kapitala, odnosno restrukturiranjem banke
17. Nezavisni procenitelj procenjuje uticaj svake mere i instrumenta restrukturiranja koje Narodna banka Srbije može primeniti na nezavisnu procenu. Ne dovodeći u pitanje nezavisnost procenitelja, Narodna banka Srbije može s njim razmeniti informacije i mišljenja radi identifikovanja mera i instrumenata restrukturiranja čija se primena razmatra, uključujući aktivnosti i mere iz plana restrukturiranja ili aktivnosti i mere restrukturiranja predložene u konkretnom slučaju, ako se one razlikuju.
Kako bi se obezbedila fer, oprezna i realistična procena, nezavisni procenitelj, kada je to primereno, u dogovoru s Narodnom bankom Srbije prikazuje odvojene procene koje odražavaju uticaj različitih mera i instrumenata restrukturiranja.
Nezavisni procenitelj je dužan da obezbedi da su u slučaju primene instrumenta restrukturiranja, odnosno otpisa ili konverzije kapitala i podobnih obaveza banke - u potpunosti priznati svi gubici po osnovu imovine banke u scenarijima koji su relevantni za razmatranu kombinaciju mera i instrumenata restrukturiranja.
Ako vrednosti iz nezavisne procene značajno odstupaju od vrednosti u finansijskim izveštajima banke, nezavisni procenitelj dužan je da koristi pretpostavke iz ove procene kao osnov za prilagođavanje pretpostavki i računovodstvenih politika potrebnih za pripremu ažurnih finansijskih izveštaja iz člana 128z stav 7. Zakona, na način koji je u skladu sa MSFI/MRS. Nezavisni procenitelj određuje tačan iznos identifikovanih gubitaka koji ne mogu biti priznati u ažurnim finansijskim izveštajima i obrazlaže razloge zbog kojih su oni nastali, kao i verovatnoću i period njihovog nastanka.
U slučaju konverzije instrumenata kapitala i podobnih obaveza u kapital, nezavisna procena treba da obezbedi procenu vrednosti novih akcija nakon konverzije, koje se prenose ili izdaju kao naknada vlasnicima konvertovanih instrumenata kapitala ili drugim poveriocima. Procena iz ovog stava predstavlja osnov za određivanje stope ili stopa konverzije iz člana 128r stav 6. Zakona.
18. Pri izboru odgovarajućeg pristupa sprovođenju nezavisne procene, nezavisni procenitelj uzima u obzir kombinaciju mera i instrumenata restrukturiranja čija se primena razmatra u skladu sa tačkom 17. stav 1. ove odluke.
Nezavisni procenitelj dužan je da odredi novčane tokove koje banka, na osnovu fer, opreznih i realističnih pretpostavki, može očekivati po osnovu postojeće imovine i obaveza, nakon primene mera i instrumenata restrukturiranja, diskontovane po odgovarajućoj stopi u skladu sa stavom 7. ove tačke.
Novčani tokovi određuju se na odgovarajućem nivou agregiranja, u rasponu od pojedinačne imovine i obaveza do portfolija ili poslovanja, uzimajući u obzir razlike u njihovim rizičnim profilima.
Ako primena mera i instrumenata restrukturiranja iz tačke 17. stav 1. ove odluke podrazumeva da banka nastavlja da posluje i da zadržava imovinu i obaveze, nezavisni procenitelj dužan je da koristi vrednost zadržavanja kao osnovicu za merenje. Vrednošću zadržavanja može se - ako je fer, oprezno i realistično procenjena - predvideti normalizacija tržišnih uslova.
Vrednost zadržavanja ne koristi se kao osnovica za merenje ako se imovina prenosi na društvo za upravljanje imovinom ili na banku za posebne namene ili u slučaju primene instrumenta prodaje akcija, odnosno imovine i obaveza (instrument prodaje).
Ako primena mera i instrumenata restrukturiranja iz tačke 17. stav 1. ove odluke podrazumeva prodaju imovine, očekivani novčani tokovi odgovaraju vrednosti otuđenja za očekivani period otuđenja.
Pri određivanju diskontnih stopa uzimaju se u obzir trenutak nastanka novčanih tokova, rizični profil, troškovi finansiranja i tržišni uslovi koji odgovaraju imovini ili obavezama čija se vrednost meri, kao i razmatrana strategija prodaje i finansijski položaj banke nakon restrukturiranja.
Specifični faktori u vezi s procenom i diskontovanjem očekivanih novčanih tokova
19. Za potrebe procene novčanih tokova, nezavisni procenitelj, na osnovu svog stručnog mišljenja, određuje ključne karakteristike imovine i obaveza čija se vrednost meri, kao i to kako kontinuitet, potencijalno obnavljanje ili refinansiranje, izdvajanje ili prodaja ove imovine ili obaveza, na način predviđen razmatranom merom ili instrumentom restrukturiranja, utiču na ove novčane tokove.
Ako mera ili instrument restrukturiranja podrazumevaju nastavak poslovanja banke ili zadržavanje imovine ili obaveza, nezavisni procenitelj može uzeti u obzir faktore koji potencijalno mogu uticati na buduće novčane tokove, uključujući sledeće:
1) promene u pretpostavkama ili očekivanjima u odnosu na one koji su preovlađivali na datum procene, u skladu s dugoročnim istorijskim trendovima i razumnim periodom koji je u skladu s razmatranim periodom držanja imovine ili periodom oporavka banke;
2) dodatne ili alternativne osnove za procenu vrednosti ili metodologije koje nezavisni procenitelj smatra odgovarajućim i usklađenim sa ovom odlukom, uključujući i kontekst procene vrednosti akcija nakon izvršene konverzije kapitala.
U slučaju grupa imovine i obaveza ili poslovnih aktivnosti za koje je predviđeno izdvajanje, nezavisni procenitelj dužan je da uzme u obzir troškove i koristi upravljanja tom imovinom, obavezama ili poslovnima aktivnostima.
Ako banka zbog svog položaja ne može da zadrži imovinu ili da nastavi poslovanje ili ako Narodna banka Srbije, iz nekog drugog razloga, smatra da je prodaja neophodna radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja - očekivani novčani tokovi odnose se na vrednosti otuđenja očekivane za dati period otuđenja.
Nezavisni procenitelj vrednost otuđenja utvrđuje u skladu sa ovom odlukom, a u zavisnosti od okolnosti, uzimajući u obzir mere i instrumente restrukturiranja koje treba preduzeti u postupku restrukturiranja - može utvrditi vrednost otuđenja i smanjenjem dostupne tržišne cene za datu prodaju ili prenos za iznos potencijalnog diskonta usled hitne prodaje. Pri određivanju vrednosti otuđenja imovine za koju ne postoji likvidno tržište, nezavisni procenitelj dužan je da uzme u obzir cene na tržištima na kojima se trguje sličnom imovinom ili da primeni obračunske modele zasnovane na primenljivim tržišnim parametrima i, gde je primereno, diskontima zbog nelikvidnosti.
Nezavisni procenitelj dužan je da uzme u obzir faktore koji mogu uticati na vrednosti i periode otuđenja, uključujući sledeće:
1) vrednosti i periode otuđenja iz sličnih transakcija, prilagođene na odgovarajući način, uzimajući u obzir razlike u poslovnom modelu i finansijskoj strukturi učesnika u ovim transakcijama;
2) prednosti i nedostatke određene transakcije specifične za učesnike u toj transakciji ili za relevantne grupe tržišnih učesnika;
3) posebne karakteristike imovine ili poslovanja koje mogu biti značajne samo za potencijalnog kupca ili za relevantnu grupu tržišnih učesnika;
4) verovatan uticaj očekivane prodaje na vrednost franšize banke.
Pri utvrđivanju vrednosti poslovanja za potrebe primene instrumenta prodaje ili prenosa na banku za posebne namene, nezavisni procenitelj može uzeti u obzir opravdana očekivanja u vezi s vrednošću franšize, koja uključuju vrednost koja proizlazi iz obnavljanja imovine, refinansiranja postojećeg portfolija ili iz nastavka ili ponovnog pokretanja poslovanja u kontekstu primene mera i instrumenata restrukturiranja.
Ako proceni da ne postoje realni izgledi za prodaju imovine ili poslovanja, nezavisni procenitelj nije obavezan da odredi njihovu vrednost otuđenja, već je dužan da proceni s njima povezane novčane tokove na osnovu relevantnih izgleda za nastavak ili izdvajanje date imovine ili poslovanja, s tim da na ovaj način ne može postupiti u slučaju primene instrumenta odvajanja imovine i obaveza ili instrumenta prodaje.
Za delove imovine ili delove poslovanja za koje je verovatno da će biti otuđeni u redovnom postupku stečaja, odnosno likvidacije, nezavisni procenitelj može uzeti u obzir vrednosti i periode otuđenja s javnih prodaja imovine slične vrste i svojstava. Pri utvrđivanju očekivanih novčanih tokova uzimaju se u obzir nelikvidnost, nedostatak pouzdanih podataka za utvrđivanje vrednosti otuđenja i posledična potreba za oslanjanjem na metodologije za procenu koje se zasnivaju na pretpostavkama za koje nedostaju tržišni podaci.
Preliminarna procena
Metodologija za obračun i uključivanje rezerve za dodatne gubitke
20. Na vršenje preliminarne procene iz člana 128z st. 9. i 10. Zakona primenjuju se odredbe tač. 9. do 19. ove odluke, u meri u kojoj je to moguće, imajući u vidu hitnost postupanja i druge okolnosti koje opravdavaju vršenje ove procene.
Kako bi se rešilo pitanje nepouzdanosti preliminarne procene radi pružanja podataka i informacija za izbor mera koje treba preduzeti u vezi sa otpisom i konverzijom instrumenata kapitala, odnosno restrukturiranjem banke u skladu s članom 128z stav 2. Zakona - procenitelj je dužan da u preliminarnu procenu uključi rezervu za dodatne gubitke, koja odražava činjenice i okolnosti koje upućuju na postojanje dodatnih gubitaka neizvesnog iznosa ili trenutka nastanka. Kako bi se izbeglo dvostruko uzimanje u obzir efekata nepouzdanosti, procenitelj je dužan da na odgovarajući način obrazloži pretpostavke na kojima se zasniva obračun rezerve za dodatne gubitke.
Kako bi utvrdio rezervu za dodatne gubitke, procenitelj je dužan da utvrdi faktore koji mogu uticati na očekivane novčane tokove kao rezultat primene mera i instrumenata restrukturiranja za koje se očekuje da će biti primenjeni.
Za potrebe stava 2. ove tačke, procenitelj može ekstrapolirati procenjene gubitke dela imovine banke na ostale bilansne pozicije. Ako su dostupni, mogu se ekstrapolirati i proceniti prosečni gubici za uporedive konkurente, uz potrebna prilagođavanja zbog razlika u poslovnom modelu i finansijskoj strukturi.
METODOLOGIJA ZA SPROVOĐENJE NEZAVISNE PROCENE GUBITAKA AKCIONARA, POVERILACA I FONDA ZA OSIGURANJE DEPOZITA U POSTUPKU RESTRUKTURIRANJA I U STEČAJNOM POSTUPKU
21. Za potrebe utvrđivanja da li bi akcionari i poverioci banke bili u povoljnijem položaju da je umesto postupka restrukturiranja nad bankom pokrenut stečajni postupak, sprovodi se nezavisna procena koja se zasniva na informacijama o činjenicama i okolnostima koje su postojale i za koje se može opravdano pretpostaviti da su mogle da budu poznate na datum restrukturiranja, a koje bi, da su bile poznate nezavisnom procenitelju, uticale na nezavisnu procenu imovine i obaveza banke na ovaj datum.
Za potrebe utvrđivanja konkretnog postupanja prema akcionarima i poveriocima u postupku restrukturiranja, nezavisni procenitelj oslanja se na dostupne informacije u vezi s činjenicama i okolnostima koje postoje na datum ili datume kada su akcionari i poverioci primili odgovarajuće nadoknade (datum nadoknade).
Za potrebe procene iz stava 1. ove tačke, referentni datum je datum restrukturiranja, koji može da se razlikuje od datuma nadoknade. Ako nezavisni procenitelj smatra da je uticaj diskontovanja prihoda od nadoknade zanemarljiv, nediskontovani prihodi od nadoknade na datum restrukturiranja mogu se direktno porediti sa diskontovanim iznosom pretpostavljenih prihoda od nadoknade koje bi akcionari i poverioci ostvarili da je nad bankom na datum restrukturiranja pokrenut stečajni postupak.
22. Nezavisni procenitelj dužan je da izvrši popis celokupne identifikovane i potencijalne imovine u vlasništvu banke, uključujući imovinu za koju postoje dokazi da postoje novčani tokovi ili se opravdano može očekivati da će takvi novčani tokovi u bliskoj budućnosti nastati.
Banka je dužna da nezavisnom procenitelju obezbedi spisak svih obaveza i potencijalnih obaveza, koje moraju biti navedene prema isplatnim redovima u koje bi se poverioci razvrstali u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka. Nezavisni procenitelj može da zaključi sporazum kojim bi obezbedio pružanje savetodavnih stručnih usluga ili ekspertizu u vezi sa ovim razvrstavanjem poverilaca.
Nezavisni procenitelj dužan je da posebno identifikuje založenu imovinu i obaveze obezbeđene tom imovinom.
23. Za potrebe primene člana 128ć stav 2. Zakona, nezavisni procenitelj procenjuje sledeće:
1) tretman koji bi imali akcionari i poverioci na koje se odnose primenjene mere i instrumenti restrukturiranja ili fond za osiguranje depozita - da je, na datum restrukturiranja, nad bankom pokrenut stečajni postupak, ne uzimajući u obzir vanrednu finansijsku podršku;
2) stvarni tretman akcionara, odnosno vrednost restrukturiranih potraživanja nakon primene instrumenta raspodele gubitaka ili drugih mera ili instrumenata restrukturiranja ili vrednost drugih primanja koje su akcionari i poverioci primili na datum nadoknade, diskontovanih na datum restrukturiranja ako je to potrebno radi pravičnog poređenja s tretmanom iz odredbe pod 1) ove tačke;
3) da li rezultat tretmana iz odredbe pod 1) ove tačke premašuje vrednost iz odredbe pod 2) te tačke za svakog od poverilaca u skladu s isplatnim redovima iz tačke 22. stav 2. ove odluke.
Utvrđivanje tretmana akcionara i poverilaca u stečajnom postupku
24. Metodologija za sprovođenje nezavisne procene iz tačke 23. odredba pod 1) ove odluke ograničena je na utvrđivanje diskontovanog iznosa očekivanih novčanih tokova u stečajnom postupku.
Očekivani novčani tokovi diskontuju se po stopi ili stopama koje odražavaju, po potrebi, vreme povezano sa očekivanim novčanim tokovima, preovlađujuće okolnosti na datum restrukturiranja, nerizične kamatne stope, premije rizika za slične finansijske instrumente koje emituju slična lica, tržišne uslove ili diskontne stope koje primenjuju potencijalni sticaoci i druge relevantne karakteristike.
Nezavisni procenitelj dužan je da, pri određivanju diskontovanog iznosa očekivanih novčanih tokova u stečajnom postupku, uzme u obzir sledeće faktore:
1) važeće propise i praksu u oblasti stečaja i likvidacije banaka koji mogu da utiču na faktore kao što su očekivani period otuđenja ili stope naplate;
2) razumno predvidive troškove administracije, transakcija, održavanja, otuđenja i druge troškove koji mogu nastati u stečajnom postupku, kao i troškove finansiranja tog postupka;
3) informacije o nedavno sprovedenim stečajnim postupcima sličnih banaka, ako su dostupne i relevantne.
Za imovinu kojom se trguje na aktivnom tržištu, nezavisni procenitelj dužan je da koristi tržišne cene, osim kada posebne okolnosti, kao što su koncentracija, zasićenost i dubina tržišta, otežavaju utrživost ove imovine.
Za imovinu kojom se ne trguje na aktivnom tržištu, nezavisni procenitelj dužan je da pri određivanju iznosa i dinamike očekivanih novčanih tokova uzme u obzir niz faktora, uključujući sledeće:
1) cene ostvarene na aktivnim tržištima na kojima se trguje sličnom imovinom;
2) cene ostvarene u stečajnom postupku ili u drugim transakcijama u kriznim okolnostima koje uključuju imovinu slične vrste i svojstava;
3) cene ostvarene u transakcijama koje uključuju prodaju akcija, odnosno imovine, prava i obaveza banke ili njihov prenos na banku za posebne namene ili na društvo za upravljanje imovinom u slučaju restrukturiranja sličnih banaka;
4) verovatnoću da će ova imovina da generiše neto novčane prilive u stečajnom postupku;
5) očekivane tržišne uslove u datom periodu otuđenja, uključujući dubinu tržišta i sposobnost tržišta za razmenu relevantnog obima imovine u tom periodu;
6) činjenicu da dužina perioda otuđenja odražava posledice primene zakona kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka, uključujući očekivano trajanje stečajnog postupka ili karakteristike relevantne imovine.
Nezavisni procenitelj dužan je da razmotri da li je finansijsko stanje banke moglo da utiče na očekivane novčane tokove, uključujući ograničene mogućnosti stečajnog upravnika da pregovara o uslovima prodaje s potencijalnim kupcima.
Ako je primenljivo i ako je u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka - novčani tokovi treba da odražavaju ugovorna, zakonska ili druga prava poverilaca i uobičajenu praksu u vezi sa stečajnim postupcima.
Hipotetički prihodi iz postupka stečaja, utvrđeni nezavisnom procenom, raspoređuju se na akcionare i poverioce u skladu s isplatnim redovima iz tačke 22. stav 2. ove odluke.
Za potrebe utvrđivanja neobezbeđenog iznosa potraživanja po osnovu derivata u stečajnom postupku, nezavisni procenitelj primenjuje tač. 27. do 36. ove odluke, u meri u kojoj je to u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka ili relevantnom praksom.
Utvrđivanje stvarnog tretmana akcionara i poverilaca u restrukturiranju
25. Nezavisni procenitelj dužan je da utvrdi sva neizmirena potraživanja nakon otpisa ili konverzije instrumenata kapitala i podobnih obaveza, odnosno nakon primene instrumenata restrukturiranja i da rasporedi ova potraživanja na pravna i fizička lica koja su na datum restrukturiranja bila akcionari i poverioci banke.
Osim u slučaju da su pravna i fizička lica iz stava 1. ove tačke primila novčanu nadoknadu kao rezultat restrukturiranja, nezavisni procenitelj dužan je da utvrdi stvarni tretman ovih lica u skladu sa st. 3. do 5. ove tačke.
Ako su pravna i fizička lica iz stava 1. ove tačke kao rezultat restrukturiranja primila nadoknadu u vidu vlasničkih instrumenata, nezavisni procenitelj dužan je da utvrdi njihov stvarni tretman tako što će obezbediti procenu ukupne vrednosti akcija koje su kao naknada prenete ili emitovane vlasnicima konvertovanih instrumenata kapitala ili poveriocima čija su potraživanja otpisana. Ova procena može se zasnivati na tržišnoj ceni procenjenoj na osnovu opšteprihvaćenih metoda procene.
Ako su pravna i fizička lica iz stava 1. ove tačke kao rezultat restrukturiranja primila nadoknadu u vidu dužničkih instrumenata, nezavisni procenitelj dužan je da utvrdi njihov stvarni tretman uzimajući u obzir faktore kao što su promene u ugovornim novčanim tokovima koji nastaju kao rezultat otpisa ili konverzije ili primene drugih mera i instrumenata restrukturiranja, kao i relevantnu diskontnu stopu.
Za bilo koje neizmireno potraživanje, nezavisni procenitelj može uzeti u obzir cene ostvarene na aktivnim tržištima za iste ili slične instrumente koje su emitovale banke u restrukturiranju ili druga slična lica, ako su ove cene dostupne, kao i kombinaciju tih cena s faktorima iz st. 3. i 4. ove tačke.
Izveštaj o nezavisnoj proceni vrednosti iz člana 128ć Zakona
26. Nezavisni procenitelj dužan je da Narodnoj banci Srbije dostavi izveštaj o nezavisnoj proceni iz člana 128ć Zakona koji obuhvata najmanje sledeće elemente:
1) rezime nezavisne procene, uključujući prikaz raspona procene vrednosti i izvora nepouzdanosti procene;
2) obrazloženje korišćenih pretpostavki i metoda procene, kao i osetljivosti te procene na izbor pretpostavki i metoda procene;
3) obrazloženje, gde je primenljivo, o tome zašto se izvršena procena razlikuje od ostalih relevantnih procena, uključujući preliminarnu procenu ili druge regulatorne ili računovodstvene procene.
PROCENA VREDNOSTI OBAVEZA PO OSNOVU DERIVATA
Odluka o okončanju ugovora o derivatima
27. Narodna banka Srbije primenjuje meru ili instrument restrukturiranja kojima se vrše otpis ili konverzija obaveza banke po osnovu derivata samo u trenutku ili nakon zatvaranja pozicija u tim obavezama.
Po pokretanju postupka restrukturiranja, Narodna banka Srbije može za potrebe primene otpisa ili konverzije obaveza iz stava 1. ovog člana okončati, odnosno raskinuti ili proglasiti dospelim ugovore po osnovu kojih su obaveze iz tog stava nastale, a pozicije u tim obavezama zatvoriti.
Ako je obaveza iz stava 1. ove tačke isključena iz otpisa i konverzije u skladu s članom 128nj stav 6. Zakona, Narodna banka Srbije nije dužna da okončava ugovore po osnovu kojih su te obaveze nastale ni da zatvara pozicije u tim obavezama.
28. Ako su transakcije s derivatima predmet sporazuma o netiranju, procenitelj u okviru nezavisne procene utvrđuje obaveze po osnovu ovih transakcija na neto osnovi, u skladu sa uslovima tog sporazuma.
29. Procenitelj utvrđuje vrednost obaveza po osnovu derivata primenom sledećeg:
1) odgovarajućih metodologija za utvrđivanje vrednosti klasa derivata, uključujući transakcije koje su predmet sporazuma o netiranju;
2) načela za određivanje trenutka u kojem se utvrđuje vrednost pozicije u derivatima;
3) odgovarajućih metodologija za poređenje iznosa smanjenja vrednosti derivata koje bi proisteklo iz zatvaranja pozicija i primene instrumenta raspodele gubitaka na ove derivate sa iznosom gubitaka koji bi nastali po osnovu tih derivata u slučaju primene navedenog instrumenta restrukturiranja.
Poređenje smanjenja vrednosti derivata i potencijalnih gubitaka u slučaju primene instrumenta raspodele gubitaka
30. Metodologija iz tačke 29. odredba pod 3) ove odluke podrazumeva poređenje sledeća dva iznosa:
1) iznosa gubitaka koji bi nastali po osnovu ugovora o derivatima prilikom primene instrumenta raspodele gubitaka, koji se dobija množenjem sledećih elemenata:
- učešća obaveza po osnovu ugovora o derivatima, koji su obuhvaćeni nezavisnom procenom i koji nisu isključeni iz primene otpisa i konverzije u skladu s članom 128nj stav 3. Zakona, u ukupnim obavezama koje su u istom isplatnom redu u postupku stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka,
- ukupnih očekivanih gubitaka po osnovu svih obaveza koje su u istom isplatnom redu kao ti derivati, uključujući obaveze po osnovu derivata koje su nastale njihovim zatvaranjem;
2) iznosa smanjenja vrednosti derivata koje je zasnovano na proceni iznosa troškova, rashoda i drugih umanjenja vrednosti za koje se očekuje da će nastati kao posledica okončanja ugovora o derivatima, koji se obračunava kao zbir sledećih elemenata:
- rizika od većeg potraživanja druge ugovorne strane po osnovu zatvaranja, koje proizlazi iz očekivanih troškova uspostavljanja ponovne interne zaštite, uzimajući u obzir raspone između ponuđene i tražene cene, srednje i ponuđene cene ili srednje i tražene cene u skladu s tačkom 34. stav 2. odredba pod 2) ove odluke,
- očekivanog troška banke u restrukturiranju po osnovu zaključivanja uporedivih transakcija s derivatima neophodnih za uspostavljanje ponovne interne zaštite za bilo koju neobezbeđenu izloženost ili radi održavanja prihvatljivog rizičnog profila u skladu sa strategijom restrukturiranja, pri čemu se kod zaključivanja uporedivih transakcija s derivatima mogu uzeti u obzir inicijalni zahtevi za marginom i preovlađujući rasponi između ponuđene i tražene cene,
- svakog smanjenja vrednosti franšize po osnovu okončanja ugovora o derivatu, uključujući svako obezvređenje odnosne ili druge imovine u vezi sa ugovorima o derivatima koji se okončavaju, kao i svaki uticaj na troškove finansiranja ili na nivo prihoda,
- svake rezerve izdvojene unapred zbog mogućih negativnih efekata po osnovu zatvaranja transakcija u derivatima (npr. greške i sporovi u vezi s transakcijama ili razmenom sredstava obezbeđenja).
Poređenje smanjenja vrednosti derivata iz stava 1. ove tačke sprovodi se pre donošenja odluke o okončanju ugovora o derivatima, kao sastavni deo nezavisne procene koja se sprovodi radi pružanja Narodnoj banci Srbije odgovarajućih informacija i podataka neophodnih za izbor odgovarajućeg instrumenta i mere restrukturiranja.
Obaveštenje o odluci o okončanju ugovora o derivatima
31. Pre primene mere ili instrumenta restrukturiranja kojima se vrše otpis ili konverzija obaveza iz tačke 27. stav 1. ove odluke, Narodna banka Srbije obaveštava druge ugovorne strane iz ugovora o derivatima po osnovu kojih su te obaveze nastale o donetoj odluci o okončanju tih ugovora.
Odluka o okončanju ugovora o derivatima iz stava 1. ove tačke stupa na snagu odmah ili na kasniji datum zatvaranja utvrđen tom odlukom, a koji mora biti naveden u obaveštenju iz tog stava.
U odluci iz stava 1. ove tačke, Narodna banka Srbije utvrđuje datum i vreme, u skladu s tačkom 36. stav 1. odredba pod 3) ove odluke, do kada druge ugovorne strane mogu da dostave dokaze o tržišnim zamenskim transakcijama za potrebe utvrđivanja iznosa za zatvaranje u skladu s tačkom 34. stav 1. ove odluke. Druga ugovorna strana Narodnoj banci Srbije dostavlja i kratak prikaz osnovnih elemenata svih tržišnih zamenskih transakcija.
Narodna banka Srbije može, ako je to u skladu sa tačkom 36. stav 1. odredba pod 3) ove odluke, da promeni datum i vreme iz stava 3. ove tačke, o čemu obaveštava druge ugovorne strane.
U odluci iz stava 1. ove tačke, Narodna banka Srbije može da utvrdi kriterijume koje će primenjivati pri proceni da li transakcija predstavlja tržišnu zamensku transakciju.
Izuzetno, odredbe st. 1. do 5. ove tačke ne primenjuju se na okončanje i procenu vrednosti ugovora o derivatima koji su predmet kliringa sa centralnom drugom ugovornom stranom i koji su zaključeni između banke u restrukturiranju, kao člana kliringa, i tom drugom ugovornom stranom.
32. Ako su transakcije s derivatima predmet sporazuma o netiranju, Narodna banka Srbije ili nezavisni procenitelj utvrđuju, u skladu sa tač. 28, 33, 34. i 35. ove odluke, jedinstveni iznos koji banka u restrukturiranju ima pravo da primi, odnosno obavezu da plati, kao rezultat okončanja svih ugovora o derivatima u skupu za netiranje, u skladu sa uslovima iz sporazuma o netiranju.
Načela procene iznosa prevremenog okončanja
33. Narodna banka Srbije ili nezavisni procenitelj utvrđuju vrednost obaveza po osnovu ugovora o derivatima kao iznos prevremenog okončanja koji se obračunava kao zbir sledećih iznosa:
1) neplaćenih iznosa, sredstava obezbeđenja ili drugih dospelih iznosa koje je banka u restrukturiranju dužna da plati drugoj ugovornoj strani, umanjenih za neplaćene iznose, sredstva obezbeđenja i druge dospele iznose koje druga ugovorna strana duguje toj banci na datum zatvaranja;
2) iznosa za zatvaranje koji obuhvata iznos gubitaka ili troškova drugih ugovornih strana iz ugovora o derivatima ili iznos dobitaka koje su ove druge ugovorne strane ostvarile zamenom ili pribavljanjem ekonomskih ekvivalenata bitnih uslova okončanih ugovora i prava na opcije ugovornih strana utvrđenih ovim ugovorima.
Za potrebe stava 1. ove tačke, neplaćeni iznosi po osnovu okončanih ugovora o derivatima utvrđuju se kao zbir sledećih elemenata:
1) iznosa koji su dospeli pre ili na datum zatvaranja i ostali neizmireni na ovaj datum;
2) iznosa jednakog fer tržišnoj vrednosti imovine čijom isporukom se, pre ili na datum zatvaranja, izmiruje svaka od obaveza po osnovu ugovora o derivatima koja je ostala neizmirena na ovaj datum;
3) iznosa po osnovu kamata ili naknada obračunatih za period od datuma dospeća obaveze plaćanja, odnosno isporuke do datuma zatvaranja.
Utvrđivanje iznosa za zatvaranje
34. Ako je druga ugovorna strana dostavila Narodnoj banci Srbije dokaz o tržišnim zamenskim transakcijama u roku iz tačke 31. stav 3. ove odluke, procenitelj utvrđuje iznos za zatvaranje u skladu sa cenama ovih zamenskih transakcija.
Ako druga ugovorna strana nije dostavila dokaze o tržišnim zamenskim transakcijama u roku iz stava 1. ove tačke ili ako procenitelj utvrdi da zamenske transakcije o kojima su dostavljeni dokazi nisu ugovorene u skladu s tržišnim uslovima ili ako se radi o slučajevima iz tačke 35. stav 7. ili tačke 36. stav 2. ove odluke - procenitelj utvrđuje iznos za zatvaranje na osnovu sledećeg:
1) srednjih tržišnih cena na kraju dana u skladu sa uobičajenim poslovnim procesima banke u restrukturiranju, na datum utvrđen u skladu sa tačkom 36. ove odluke;
2) raspona srednje i ponuđene cene ili srednje i tražene cene, u zavisnosti od predznaka neto rizične pozicije;
3) prilagođavanja cenama i rasponima iz odredaba pod 1) i 2) ovog stava, kako bi se, gde je potrebno, uzeli u obzir likvidnost tržišta za odnosne rizike ili instrumente, vrednost izloženosti u odnosu na dubinu tržišta i mogući rizik modela.
U slučaju unutargrupnih obaveza, procenitelj može da utvrdi vrednost iznosa za zatvaranje po srednjim tržišnim cenama na kraju dana iz stava 2. odredba pod 1) ove tačke, ne uzimajući u obzir odredbe pod 2) i 3) tog stava, ako strategija restrukturiranja podrazumeva ponovno uspostavljanje interne zaštite, prethodno obuhvaćene okončanim ugovorima, kroz ugovaranje druge unutargrupne transakcije s derivatima ili grupe transakcija.
Pri utvrđivanju iznosa za zatvaranje u skladu sa stavom 2. ove tačke, procenitelj uzima u obzir sve dostupne i pouzdane izvore podataka i može da koristi dostupne tržišne podatke ili procene dobijene primenom modela za procenu vrednosti, uključujući sledeće:
1) podatke pribavljene od trećih lica (npr. javno dostupne tržišne podatke ili podatke u vezi s parametrima korišćenim za procenu vrednosti i kvotama market mejkera ili, ako je ugovor predmet kliringa od strane centralne druge ugovorne strane - procene dobijene od ovog lica;
2) za standardizovane proizvode - procene vrednosti utvrđene na osnovu sistema samog procenitelja;
3) raspoloživih podataka banke u restrukturiranju, kao što su procene dobijene primenom internih modela, uključujući rezultate nezavisne provere cena, zasnovane na opreznim i pouzdanim procenama vrednosti pozicija iz knjige trgovanja, u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke;
4) podatke pribavljene od drugih ugovornih strana, osim dokaza o tržišnim zamenskim transakcijama iz tačke 31. stav 3. ove odluke, uključujući podatke o tekućim ili okončanim sporovima u vezi s procenom vrednosti sličnih ili povezanih transakcija i kvota;
5) sve druge relevantne podatke.
Za potrebe stava 2. odredba pod 2) ove tačke, Narodna banka Srbije može da naloži banci u restrukturiranju da ažurira nezavisnu proveru cena na datum zatvaranja utvrđen u skladu s tačkom 36. ove odluke, koristeći informacije raspoložive na kraju dana koji predstavlja datum zatvaranja.
St. 1. do 5. ove tačke ne primenjuju se pri utvrđivanju iznosa za zatvaranje ugovora o derivatima koji su predmet kliringa i koji su zaključeni između banke u restrukturiranju i centralne druge ugovorne strane, osim u izuzetnim slučajevima iz tačke 35. stav 7. ove odluke.
Procena vrednosti poravnatih ugovora o derivatima zaključenih između banke u restrukturiranju i centralne druge ugovorne strane
35. Procenitelj utvrđuje vrednost obaveza po osnovu ugovora o derivatima koji su zaključeni između banke u restrukturiranju, kao člana kliringa, i centralne druge ugovorne strane u skladu s načelima iz tačke 33. ove odluke. Centralna druga ugovorna strana utvrđuje iznos prevremenog okončanja, u roku iz stava 5. ove tačke, u skladu s njenim pravilima postupanja u slučaju neizmirenja obaveza, nakon oduzimanja vrednosti sredstava obezbeđenja koje je dala banka u restrukturiranju, uključujući inicijalni iznos margine, varijabilnu marginu i doprinos banke u restrukturiranju fondu za neizmirenje obaveza koju je obrazovala centralna druga ugovorna strana, ako takav fond postoji.
Narodna banka Srbije obaveštava centralnu drugu ugovornu stranu i regulatorno telo nadležno za tu centralnu drugu ugovornu stranu o svojoj odluci o okončanju ugovora o derivatu iz tačke 27. stav 1. ove odluke.
Centralna druga ugovorna strana dostavlja Narodnoj banci Srbije, na njen zahtev, procenu iznosa prevremenog okončanja svih ugovora o derivatima koji su deo skupa za netiranje, u skladu sa svojim pravilima postupanja u slučaju neizmirenja obaveza.
Centralna druga ugovorna strana dostavlja Narodnoj banci Srbije svoje akte kojima se uređuju pravila postupanja u slučaju neizmirenja obaveza i sve informacije o preduzetim merama.
Narodna banka Srbije, u dogovoru sa centralnom drugom ugovornom stranom i regulatornim telom nadležnim za tu centralnu drugu ugovornu stranu, utvrđuje rok do kada je centralna druga ugovorna strana dužna da dostavi svoju procenu iznosa prevremenog okončanja, pri čemu se u obzir uzima sledeće:
1) postupanje u slučaju neizmirenja obaveza uređeno aktima centralne druge ugovorne strane;
2) vremenski okvir sprovođenja postupka restrukturiranja.
Narodna banka Srbije može da promeni rok iz stava 5. ove tačke, po dogovoru sa centralnom drugom ugovornom stranom i regulatornim telom iz tog stava.
Izuzetno od stava 1. ove tačke, Narodna banka Srbije može, nakon pribavljanja mišljenja regulatornog tela nadležnog za centralnu drugu ugovornu stranu, da odluči da primeni metodologiju iz tačke 34. ove odluke u sledećim slučajevima:
1) ako centralna druga ugovorna strana ne dostavi procenu iznosa prevremenog okončanja u roku iz stava 5. ove tačke;
2) ako procena iznosa prevremenog okončanja koju je dostavila centralna druga ugovorna strana nije u skladu s njenim pravilima postupanja u slučaju neizmirenja obaveza.
Trenutak u kojem se utvrđuje vrednost obaveze po osnovu derivata
36. Procenitelj utvrđuje vrednost obaveza po osnovu derivata na sledeći datum zatvaranja:
1) ako procenitelj utvrđuje iznos prevremenog okončanja po cenama zamenskih transakcija u skladu s tačkom 34. stav 1. ove odluke - na datum i vreme zaključenja zamenskih transakcija;
2) ako procenitelj utvrđuje iznos prevremenog okončanja na osnovu pravila postupanja centralne druge ugovorne strane u slučaju neizmirenja obaveza, u skladu s tačkom 35. stav 1. ove odluke - na datum i vreme kada je centralna druga ugovorna strana utvrdila ovaj iznos;
3) u svim ostalim slučajevima - na datum zatvaranja ili, ako to ne bi bilo zasnovano na tržišnim uslovima, na datum i vreme kada je dostupna tržišna cena za odnosnu imovinu.
Procenitelj može, kao deo preliminarne procene, da utvrdi vrednost obaveza po osnovu derivata pre trenutka utvrđenog u skladu sa stavom 1. ove tačke. Ovo rano utvrđivanje vrednosti vrši se na osnovu procena, u skladu s načelima iz tačke 33. ove odluke i primenom metodologije iz tačke 34. st. 2. do 5. te odluke, na osnovu podataka koji su dostupni u tom trenutku.
Ako nezavisni procenitelj sprovodi rano utvrđivanje vrednosti u skladu sa stavom 2. ove tačke, Narodna banka Srbije može u bilo kom trenutku od njega da zahteva ažuriranje preliminarne procene, kako bi se uzela u obzir relevantna tržišna kretanja ili dokazi o tržišnim zamenskim transakcijama zaključenim u trenutku utvrđenom u skladu sa stavom 1. ove tačke. Ova kretanja ili dokazi, koji su dostupni do datuma i vremena iz tačke 31. stav 2. ove odluke, uzimaju se u obzir pri konačnoj proceni iz člana 128z stav 13. Zakona.
Ako procenitelj sprovodi rano utvrđivanje vrednosti u skladu sa stavom 2. ove tačke za ugovore o derivatima koji su zaključeni između banke u restrukturiranju, kao člana kliringa, i centralne druge ugovorne strane, uzima u obzir procenu očekivanih troškova zatvaranja koju dostavlja centralna druga ugovorna strana. Ako centralna druga ugovorna strana dostavi procenu iznosa prevremenog okončanja koju je sprovela u skladu sa svojim pravilima postupanja u slučaju neizmirenja obaveza u roku iz tačke 35. st. 5. ili 6. ove odluke, ova procena uzima se u obzir pri konačnoj proceni iz člana 128z stav 13. Zakona.
ZAVRŠNE ODREDBE
37. Danom početka primene ove odluke prestaje da važi Odluka o bližim uslovima i načinu vršenja nezavisne procene vrednosti imovine i obaveza banke radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za pokretanje postupka restrukturiranja ("Službeni glasnik RS", br. 30/15 i 78/15).
38. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. oktobra 2025. godine.