UREDBAO UTVRĐIVANJU PROGRAMA FINANSIRANJA AKTIVNOSTI I MERA UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U 2025. GODINI("Sl. glasnik RS", br. 55/2025) |
Ovom uredbom utvrđuje se Program finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti u 2025. godini, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Aktivnosti i mere unapređenja energetske efikasnosti koje će se finansirati u 2025. godini, kao i iznos sredstava za obavljanje tih aktivnosti i mera utvrđeni su programom iz člana 1. ove uredbe.
Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
PROGRAM
FINANSIRANJA AKTIVNOSTI I MERA UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U 2025. GODINI
Strategijom razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine ("Službeni glasnik RS", broj 94/24), energetska efikasnost i veće korišćenje obnovljivih izvora energije svrstani su među prioritete.
Unapređenje energetske efikasnosti, kako u sektorima proizvodnje, tako i u sektorima potrošnje energije prepoznato je kao jedan od ključnih elemenata energetske politike Republike Srbije, s obzirom da doprinosi sigurnosti snabdevanja energijom, smanjenju potrošnje energije u privatnom i komercijalnom sektoru, povećanju konkurentnosti industrije i povećanju standarda građana, odnosno doprinosi smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju negativnih efekata sektora energetike na životnu sredinu, a naročito emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. S obzirom na tendenciju ka dekarbonizaciji energetska efikasnost u narednom periodu imaće još značajniju ulogu što će biti reflektovano setom strateških dokumenta čija je izrada u toku.
Zakonodavno-pravni okvir za uređivanje energetske efikasnosti i racionalne upotrebe energije u Republici Srbiji uspostavljen je donošenjem Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije ("Službeni glasnik RS", broj 40/21 - u daljem tekstu: Zakon), Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - US, 24/11, 121/12, 42/13 - US, 50/13 - US, 98/13 - US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 - dr. zakon, 9/20, 52/21 i 62/23) i njihovim podzakonskim propisima, a naročito Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada ("Službeni glasnik RS", broj 61/11), Pravilnikom o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada ("Službeni glasnik RS", br. 69/12, 44/18 - dr. zakon i 111/22) i Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni objekata ("Službeni glasnik RS", broj 96/23).
Na osnovu obaveza Republike Srbije koje proističu iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice između Evropske zajednice i Republike Albanije, Republike Bugarske, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Crne Gore, Rumunije, Republike Srbije i Privremene Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji je potvrđen Zakonom o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice između Evropske zajednice i Republike Albanije, Republike Bugarske, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Crne Gore, Rumunije, Republike Srbije i Privremene Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija ("Službeni glasnik RS", broj 62/06), Odluke Ministarskog saveta Energetske zajednice broj D/2015/08/MC-EnC od 14. avgusta 2015. godine o primeni Direktive 2012/27/EU Evropskog parlamenta i Saveta o energetskoj efikasnosti, kao i Zakona o efikasnom korišćenju energije, usvojen je Četvrti akcioni plan za energetsku efikasnost Republike Srbije za period do 31. decembra 2021. godine ("Službeni glasnik RSˮ, broj 86/21 - u daljem tekstu: 4. APEE). Navedenim akcionim planom predviđen je niz mera za unapređenje energetske efikasnosti u sektorima domaćinstva, javnog i komercijalnog sektora, industrije, transporta i sektora proizvodnje energije. U okviru 4. APEE utvrđen je indikativni cilj Republike Srbije do kraja 2021. godine prema kome potrošnja primarne energije ne treba da pređe 17,981 Mtoe primarne energije, a potrošnja finalne energije 13,103 Mtoe finalne energije za energetske svrhe. Ciljevi u oblasti energetske efikasnosti za naredni period (za 2030. i 2050. godinu) utvrđeni su Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom Republike Srbije za period do 2030. godine sa vizijom do 2050. godine ("Službeni glasnik RS", broj 70/24) koji je Vlada donela u skladu sa Zakonom o energetici ("Službeni glasnik RS", br. 145/14, 95/18 - dr. zakon, 40/21, 35/23 - dr. zakon, 62/23 i 94/24). Ciljevi u Evropskoj uniji predviđaju povećanje energetske efikasnosti za 32,5% do 2030. godine, pa se očekuje da ciljevi u narednom periodu za Republiku Srbiju budu takođe veoma ambiciozni.
Za dostizanje svih budućih ciljeva ključnu ulogu imaće Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti (u daljem tekstu: Uprava). Uspostavljanje održivog načina finansiranja projekata energetske efikasnosti kao prioritetne aktivnosti prepoznato je u okviru Uredbe o utvrđivanju Programa ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine za period od 2017. do 2023. godine ("Službeni glasnik RSˮ, broj 104/17 - u daljem tekstu: POS), kao i potreba da se za finansiranje energetske efikasnosti obezbede veća sredstva. POS je predvideo da se finansiranje posebno usmeri na javni sektor. Uspostavljanje održivog mehanizma finansiranja predviđeno je i Programom ekonomskih reformi za period od 2024. godine do 2026. godine.
Zakonom je osnovana Uprava, za obavljanje izvršnih i stručnih poslova koji se odnose na finansiranje poslova efikasnog korišćenja energije u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona i primenu mera energetske efikasnosti, a odnose se na realizaciju aktivnosti, i to naročito na:
1) primenu mera u cilju efikasnog korišćenja energije u sektorima proizvodnje, prenosa, distribucije i potrošnje energije;
2) podsticanje razvoja sistema energetskog menadžmenta;
3) promovisanje i sprovođenje energetskih pregleda objekata/zgrada, proizvodnih procesa i usluga;
4) podsticanje korišćenja mikro-kogeneracijskih jedinica, ukoliko po osnovu istih mikro-kogeneracijskih jedinica nisu ostvareni drugi podsticaji u skladu sa Zakonom;
5) podsticanje razvoja energetskih usluga na tržištu Republike Srbije;
6) podsticanje proizvodnje električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe;
7) podizanje svesti o značaju i efektima sprovođenja mera energetske efikasnosti;
8) ostale aktivnosti koje za cilj imaju efikasnije korišćenje energije.
Korišćenje sredstava kojima raspolaže Uprava vrši se u skladu sa Programom finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti u 2025. godini (u daljem tekstu: Program).
Ovim programom se uređuju ciljevi, nosioci, mere unapređenja energetske efikasnosti koje se finansiraju i način finansiranja Programa.
Osnovni cilj Programa je finansijska podrška merama i mehanizmima unapređenja energetske efikasnosti predviđenim Zakonom i strateškim dokumentima iz oblasti energetike.
Programom treba da budu postignuti sledeći ciljevi:
1) ostvarivanje uštede energije i njeno racionalno korišćenje primenom proverenih savremenih tehnologija i proizvoda čije je korišćenje ekonomski opravdano;
2) korišćenje obnovljivih izvora energije za sopstvene potrebe;
3) veća uposlenost privrednih subjekata;
4) zaštita životne sredine kroz smanjenje emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte (GHG gasovi);
5) razvijanje javne svesti o značaju energetske efikasnosti i racionalne upotrebe energije.
Nosioci Programa su:
1) Republika Srbija;
2) jedinice lokalne samouprave i gradske opštine (u daljem tekstu: JLS), privredna društva, odnosno javna preduzeća i druga pravna lica čiji je osnivač JLS, autonomne pokrajine, odnosno Republika Srbija.
IV FINANSIRANJE MERA UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI SREDSTVIMA UPRAVE
Mere unapređenja energetske efikasnosti koje se finansiraju ili sufinansiraju u skladu sa Programom su sledeće:
1) unapređenje termičkog omotača zgrade, odnosno svih elemenata zgrade koji razdvajaju unutrašnji grejani prostor od spoljašnjeg prostora i negrejanog prostora zgrade putem:
(1) zamene spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača. Ova mera obuhvata i dodatnu opremu za prozore/vrata, kao što su spoljne okapnice (solbanci), unutrašnje podprozorske daske, roletne i drugi spoljni zastori za zasenčenje unutrašnjih prostora, kao i prateće građevinske radove na demontaži i pravilnoj montaži prozora/vrata, kao što je demontaža starih prozora/vrata i odvoz na deponiju, pravilna montaža prozora/vrata, obrada unutrašnjih špaletni oko zamenjenih prozora/vrata, malterisanjem ili gips-kartonskim pločama, gletovanje i bojenje samo špaletni sa završnom obradom ivica ili bojenje unutrašnjih zidova i plafona prostorija u kojima su zamenjeni prozori/vrata,
(2) postavljanja termičke izolacije zidova, krova, tavanica iznad otvorenih prolaza, zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru. Ova mera obuhvata i završnu obradu zidova i ostalih fasadnih elemenata posle postavljanja termičke izolacije. Ukoliko se termička izolacija prema negrejanom tavanskom prostoru postavlja na međuspratnu konstrukciju (tavanicu), ova mera može obuhvatiti i postavljanje plafona od gips-kartonskih ploča ispod međuspratne konstrukcije poslednjeg sprata (tavanice) na kojoj se postavlja termička izolacija. Svi prateći limarski radovi, kao što su radovi na demontaži limarskih okapnica, oluka i drugih fasadnih elemenata i njihova izrada i montaža, takođe mogu biti obuhvaćeni ovom merom,
(3) postavljanja termičke izolacije ispod krovnog pokrivača. Ukoliko se termička izolacija postavlja ispod krovnog pokrivača, u slučaju da je oštećen postojeći krovni pokrivač i hidroizolacioni krovni sistem, ova mera može obuhvatiti građevinske radove na zameni hidroizolacije i drugih slojeva krovnog pokrivača, kao i limarske radove, ali ne i radove na zameni konstruktivnih elemenata krova;
2) unapređenja termotehničkih sistema u zgrade putem zamene grejnog sistema ili dela sistema efikasnijim sistemom putem:
(1) zamene postojećeg kotla efikasnijim kotlom (grejač prostora ili kombinovani grejač), koji predviđa promenu energenta ukoliko je postojeći energent ekološki neprihvatljiv, sa manjim uticajem na životnu sredinu u odnosu na postojeće stanje. Postojeći kotlovi (stari) ne mogu ostati kao rezerva,
(2) priključenja postojeće kotlarnice sa ekološki neprihvatljivim energentom za njen rad na sistem daljinskog grejanja iz energetski ekvivalentnog ili prihvatljivijeg goriva,
(3) automatizacije rada kotlovskih jedinica i modernizacija predajne stanice u kotlarnici. Kod postojećih kotlovskih jedinica, dozvoljeno je zanavljanje i modernizacija opreme automatike pod uslovom da kotlovske jedinice kao gorivo koriste ekološki prihvatljiva goriva,
(4) zamene postojeće ili ugradnja nove grejne instalacije, grejnih tela i pratećeg pribora,
(5) ugradnje elektronski regulisanih cirkulacionih pumpi,
(6) ugradnje termostatskih ventila na svim grejnim telima građevinskog objekta koji je predmet pojedinačne prijave po Javnom pozivu,
(7) ugradnje uređaja za merenje predate količine toplote na nivou kotlarnice ili podstanice kojim se vrši napajanje pojedinačnih potrošača,
(8) ugradnje toplotnih pumpi (grejač prostora ili kombinovani grejač),
(9) ugradnje opreme za daljinsko upravljanje i automatsku kontrolu sistema regulacije termotehničkih sistema,
(10) zamene postojećih i ugradnjom novih efikasnih sistema za klimatizaciju (grejanje i hlađenje) sa zamenom postojećih ili ugradnja novih sistema za ventilaciju sa rekuperacijom toplote,
(11) zamene postojećih ili ugradnja novih sistema za centralnu pripremu potrošne tople vode iz energetski efikasnijih goriva, solarnih sistema, sistema toplotnih pumpi (ova mera se kombinuje sa merama iz podtač. (1), (2) i (8) ove tačke;
3) modernizacije sistema unutrašnjeg osvetljenja u objektima putem:
(1) zamene izvora svetlosti, odnosno svetiljki (obuhvata i bojenje unutrašnjih zidova i plafona prostorija u kojima su zamenjeni izvori svetlosti, odnosno svetiljke),
(2) instaliranja savremene opreme za kontrolu i upravljanje sistemom unutrašnjeg osvetljenja (daljinska kontrola, regulatori osvetljenja i dr.);
4) ugradnje solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode;
5) modernizacije sistema javnog osvetljenja u JLS putem:
(1) zamene izvora svetlosti, svetiljkama u LED tehnologiji,
(2) ugradnje savremene opreme za kontrolu i upravljanje sistemom osvetljenja (daljinska kontrola, regulatori intenziteta osvetljenja i dr.);
6) rehabilitacije daljinskog sistema za proizvodnju i distribuciju toplotne energije iz lokalne kotlarnice ili sistema daljinskog grejanja u cilju unapređenja energetske efikasnosti tih sistema;
7) izgradnja solarne elektrane (solarnih panela sa nosačima i prateće elektroenergetske instalacije) za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i predaju elektroenergetskom sistemu (obuhvata i ugradnju dvosmernog mernog uređaja za za obračunsko merenje predate i primljene električne energije i izrade neophodne tehničke dokumentacije (projekti, uslovi i saglasnosti operatora distributivnog sistema, atesti, uputstva za pogon i održavanje, tehnički pregled i pribavljanje upotrebne dozvole (što je obaveza investitora, odnosno JLS) koji su, u skladu sa zakonom, neophodni prilikom priključenja na distributivni sistem električne energije);
8) druge mere u skladu sa Javnim pozivom za dodelu sredstava podsticaja.
Mere iz stava 1. ove glave se mogu finansirati i donacijama ukoliko iste budu obezbeđene.
Za realizaciju Programa i preuzetih obaveza na osnovu Uredbe o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti u 2024. godini ("Službeni glasnik RS", br. 52/24, 83/24 i 97/24) koriste se sredstva Uprave koja su obezbeđena na osnovu Zakona o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu ("Službeni glasnik RS", broj 94/24), u iznosu od 675.349.000,00 dinara, na Razdelu 28 - Ministarstvo rudarstva i energetike, Glava 28.2 - Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti, Program 0502 - Energetska efikasnost, Funkcija 430 - Gorivo i energija, Programska aktivnost 0002 - Mere za unapređenje energetske efikasnosti, na aproprijaciji ekonomskoj klasifikaciji 463 - Transferi ostalim nivoima vlasti. Sredstva za finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti mogu se opredeliti kao bespovratna sredstva.
U skladu sa stavom 1. ove glave, sredstva će u ovoj godini biti opredeljena za finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti javnih objekata u JLS.
Finansiranje projekata vrši se u skladu sa propisom iz člana 75. stav 5. Zakona, kojim se uređuju bliži uslovi za raspodelu i korišćenje sredstava, način raspodele tih sredstava, kao i način praćenja namenskog korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza.