PRAVILNIKO NAČINU I ORGANIZACIJI OBAVLJANJA HITNE MEDICINSKE POMOĆI("Sl. glasnik RS", br. 79/2025) |
Ovim pravilnikom propisuju se način i organizacija obavljanja zdravstvene delatnosti hitne medicinske pomoći na primarnom nivou zdravstvene zaštite u Republici Srbiji (u daljem tekstu: prehospitalna hitna medicinska pomoć).
Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći pruža se prema stručnoj medicinskoj doktrini i uz upotrebu savremene medicinske opreme i tehnologije. Organizuje se u cilju neprekidnog, urgentnog medicinskog zbrinjavanja odraslih i dece, kojima je zbog akutnog stanja, iznenadnog pogoršanja osnovne bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili delovi tela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenskom intervalu moglo doći do životne ugroženosti, a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do konačnog medicinskog zbrinjavanja.
Zdravstvena delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći organizuje se na primarnom nivou zdravstvene zaštite:
- kao delatnost samostalne zdravstvene ustanove u javnoj svojini, zavoda za urgentnu medicinu (u daljem tekstu: zavod);
- u domu zdravlja u javnoj svojini, ukoliko na teritoriji za koju je osnovan ne postoji zdravstvena ustanova u javnoj svojini osnovana za delatnost hitne medicinske pomoći, i to: kroz službu za hitnu medicinsku pomoć, drugi organizacioni oblik u čijoj delatnosti je hitna medicinska pomoć, u okviru redovne delatnosti zdravstvenih radnika i radom u pripravnosti ili dežurne ekipe noću, nedeljom i u dane državnih praznika, u skladu sa zakonom i Planom mreže.
Delatnost hitne medicinske pomoći organizovana je neprekidno tokom 24/7 časova, kroz terenski i ambulantni rad u saradnji sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite.
Organizacija obavljanja terenskog rada u zavodu vrši se kroz posebnu organizacionu jedinicu za prijem i obradu poziva, raspodelu primljenih poziva i njihovu realizaciju upućivanjem medicinskih timova na intervencije, zatim koordinaciju, usmeravanje i praćenje njihovog kretanja putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Zavod može obrazovati stanice u cilju urgentnog zbrinjavanja radi povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite, odnosno skraćivanja vremena stizanja do pacijenta i povećanja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite.
Kao meru stalnog unapređenja kvaliteta i bezbednosti u pružanju zdravstvene zaštite i aktivnosti kojima se povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjuju rizici i druge neželjene posledice po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u celini, zavod kroz posebnu organizacionu jedinicu vrši edukaciju iz oblasti prehospitalne urgentne medicine u skladu sa savremenim dostignućima medicinske nauke i prakse.
Pružanje prehospitalne hitne medicinske pomoći u zavodu obavljaju:
1) Zaposleni zdravstveni radnici na prijemu i obradi poziva;
2) Urgentne terenske ekipe za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila;
3) Zdravstveni radnici za pružanje hitne medicinske pomoći u ambulanti zavoda u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar;
4) Ekipe za hitan sanitetski prevoz u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila;
5) Ekipe za sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan, u sastavu medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila;
6) Vozač za sanitetski prevoz pacijenata na dijalizu, kontrolne preglede, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre i ustanove višeg nivoa zdravstvene zaštite na i van teritorije grada;
7) Po potrebi ekipa/e za pripravnost u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila.
Zavod obavlja zdravstvenu delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći na sledeći način:
1) odgovara na pozive građana, vrši prijem i obradu poziva procenom stepena hitnosti u cilju određivanja prioriteta za slanje urgentnih terenskih ekipa, prosleđivanje primljenog poziva na raspodelu i realizaciju, a putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija;
2) vrši realizaciju primljenih poziva raspodelom na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva upućivanjem urgentnih terenskih ekipa hitne pomoći na mesto medicinske hitnosti, prati kretanje i vrši koordinaciju rada urgentnih ekipa putem GPS sistema za praćenje kretanja vozila;
3) telefonskim putem doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista savetuje pacijente u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem i po potrebi daje uputstva za ukazivanje prve pomoći na mestu medicinske hitnosti do dolaska urgentne terenske ekipe;
4) zbrinjava pacijente prema savremenim stručno medicinskim doktrinama i stepenu hitnosti vršenjem lekarskog pregleda, sprovođenjem dostupne dijagnostike i primenom terapijskih mera u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom, upućivanjem pacijenata na dalje indikovano lečenje i eventualni hitan medicinski transport do stacionarne zdravstvene ustanove radi definitivnog zbrinjavanja, uz prethodno obaveštavanje te stacionarne zdravstvene ustanove o dolasku životno ugroženog pacijenta;
5) doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista daje medicinske savete pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem na mestu pružanja zdravstvene usluge;
6) prenosi i prevozi životno ugrožene, samostalno teško pokretne i nepokretne pacijente do sanitetskog vozila i do zdravstvenih ustanova na sekundarnom, odnosno tercijarnom nivou zdravstvene zaštite radi definitivnog zbrinjavanja;
7) učestvuje u pružanju zdravstvene zaštite u masovnim nesrećama, prirodnim katastrofama, epidemijama/pandemijama i vanrednim situacijama angažovanjem dodatnih urgentnih terenskih ekipa, dodatnih ekipa za sanitetski prevoz i po potrebi drugih zaposlenih u službama zavoda;
8) sarađuje sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama;
9) obavlja sanitetski prevoz pacijenata vršenjem prenosa, prevoza i predaje pacijenata za dalje zbrinjavanje do zdravstvenih ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite na i van teritorije grada, na krajnju medicinsku lokaciju (centre za dijalizu, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre), kao i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
10) obavlja sanitetski prevoz koji je odobren na osnovu ocene od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, na osnovu međunarodnih sporazuma, Budžetskog fonda Ministarstva zdravlja Republike Srbije, ili na zahtev pacijenta u zemlji ili inostranstvu;
11) prati propisane obavezne pokazatelje kvaliteta rada primarne zdravstvene zaštite za hitnu medicinsku pomoć na dnevnom nivou i preduzima mere za njihovo unapređenje;
12) prati i analizira mere sprovođenja hitne medicinske pomoći u okviru svoje teritorijalne nadležnosti i izveštava nadležne institucije;
13) sanitetsko obezbeđivanje javnih skupova i manifestacija, u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti javnog okupljanja i javnog zdravlja;
14) unošenje podataka u medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast zdravstvene dokumentacije i evidencije u oblasti zdravstva, kao i podzakonskim aktima za sprovođenje ovog zakona;
15) edukuje iz oblasti prehospitalne urgentne medicine zdravstvene radnike u zavodu i van njega i sprovodi obuku iz prve pomoći za nemedicinske kadrove zaposlene u zavodu i van njega.
Upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći i obaveštavanje o događajima koji mogu ukazivati na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći vrši se pozivanjem jedinstvenog broja za hitne službe u zavodu za teritoriju sa koje se vrši poziv.
Prilikom pozivanja jedinstvenog telefonskog broja veza se uspostavlja sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju poslove prijema i obrade poziva.
Tokom razgovora sa pozivaocem neophodni su sledeći podaci:
1) kada su u pitanju pozivi prvog reda hitnosti potrebno je najpre uzeti samo adresu i opštinu, kao i broj telefona pozivaoca;
2) po prosleđivanju poziva prvog stepena hitnosti kao i kod poziva drugog i trećeg stepena hitnosti uzeti sledeće podatke:
- ukoliko su podaci dostupni uzeti ime, prezime pacijenta i godine života;
- glavne tegobe pacijenta, ukoliko je pacijent svestan i može da opiše tegobe, ili podaci o stanju pacijenta, dobijeni od drugog pozivaoca;
- ime i prezime pozivaoca, kontakt telefon i podatak da li je poziv upućen sa javnog mesta;
- adresa pacijenta, odnosno što precizniji podatak gde se nalazi mesto medicinske hitnosti.
Prijem i obradu poziva obavlja zdravstveni radnik sa najmanje tri godine radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći, a na osnovu klasifikacije prema stepenu hitnosti, vrši procenu hitnosti poziva koji određuje redosled slanja urgentnih medicinskih ekipa.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista samostalno i stručno procenjuje opravdanost i odlučuje o potrebi izlaska ekipe na mesto medicinske hitnosti u skladu sa klasifikacijom poziva prema stepenu hitnosti. Po potrebi daje medicinske savete građanima na njihov poziv putem jedinstvenog broja za hitne pozive. Odgovoran je za adekvatnu obradu i stepenovanje reda hitnosti pri prijemu poziva, od popunjavanja svih potrebnih podataka o mestu događaja do adekvatnog opisa tegoba pacijenta. Obrađene naloge odmah dostavlja na dalji postupak. Pri prijemu poziva i prilikom urgencije u vezi sa istim pozivom daje potrebna stručna uputstva i instrukcije do dolaska ekipe.
Medicinska sestra - tehničar samostalno vrši prijem isključivo poziva prvog reda hitnosti, kao i prijem poziva za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan i za prevoz pacijenata na hemodijalizu. Prijem poziva drugog reda hitnosti može da vrši samo po nalogu doktora medicine odnosno doktora medicine-specijaliste, koji određuje da je taj poziv drugog stepena hitnosti. Obrađene pozive odmah dostavlja na dalji postupak.
Primljeni poziv se u zavodima prosleđuje elektronskim putem, odnosno dostupnim vidovima komunikacije zdravstvenom radniku na dalju obradu, raspodelu i realizaciju.
Poslove raspodele i realizacije poziva obavljaju zdravstveni radnici sa najmanje tri godine radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći i to doktor medicine specijalista i medicinska sestra-tehničar, koji upućuje prvu najbližu slobodnu urgentnu terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija. Po dobijanju informacije od urgentne terenske ekipe sa mesta medicinske hitnosti, obaveštava najbližu zdravstvenu ustanovu sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite o dolasku i zdravstvenom stanju životno ugroženih pacijenata.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista koji rukovodi poslovima prijema i obrade, raspodele i realizacije poziva u svakom konkretnom slučaju, a u zavisnosti od procene stepena hitnosti primljenih poziva, može izmeniti redosled zbrinjavanja i odlučiti na koje mesto medicinske hitnosti upućuje urgentnu terensku ekipu. Nakon ponovnog razgovora sa pozivaocem, može preusmeriti urgentnu terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti većeg prioriteta ili otkazati/odložiti upućivanje urgentne medicinske ekipe ukoliko je došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta. Takođe, vrši koordinaciju rada i kretanja urgentnih terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Medicinska sestra - tehničar sa najmanje tri godine iskustva u radu u delatnosti hitne medicinske pomoći obavlja poslove raspodele i prosleđivanja primljenih poziva urgentnim terenskim ekipama, na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva, odnosno ekipama za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan. Prati kretanje urgentnih terenskih ekipa putem GPS sistema za praćenje kretanja vozila, koordinira i usmerava ekipe ka mestu intervencije prema stepenu hitnosti i prati kretanje ekipa na celom području teritorijalne nadležnosti. Kontaktira sa službama u čijem delokrugu rada je saradnja sa urgentnim terenskim ekipama u cilju zbrinjavanja pacijenta i bezbednosti članova ekipa a prvenstveno teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, vatrogasno spasilačke službe, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, drugim organima i službama lokalne samouprave.
Veza, komunikacija, koordinacija i praćenje kretanja sanitetskih vozila sprovodi se putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija, odnosno GPS sistema.
Podaci iz GPS sistema praćenja kretanja vozila se čuvaju u trajnom mediju.
Svi razgovori u toku obrade i prijema poziva snimaju se i čuvaju na odgovarajućem tonskom audio nosaču, odnosno trajnom mediju.
Pristup navedenim podacima ima direktor zavoda, odnosno ovlašćena lica koje imenuje direktor.
Redovi hitnosti poziva pacijenata mogu biti:
1) Prvi red hitnosti - predstavljaju pozivi pacijenata koji su životno ugroženi i kojima je neophodna urgentna medicinska pomoć, a na intervenciju prvog reda hitnosti kreće prva slobodna ekipa bez odlaganja, neposredno po prijemu poziva.
U slučaju da se sve ekipe nalaze na realizaciji poziva, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista koji radi na poslovima rukovođenja obrade, prijema, raspodele i realizacije poziva može kontaktirati pozivaoca kako bi stekao bliži uvid o trenutnom stanju pacijenta i pružio savet za neophodnu pomoć do dolaska slobodne ekipe. Istovremeno, zdravstveni radnik koji vrši prosleđivanje poziva ekipama kontaktira ekipu koja je najbliža lokaciji mesta medicinske hitnosti radi sticanja uvida u kom vremenskom periodu će ekipa biti slobodna da se uputi na mesto medicinske hitnosti.
2) Drugi red hitnosti - pozivi pacijenata čiji simptomi ukazuju na poremećaj zdravlja koji mogu da dovedu do ugrožavanja života pacijenta, kao i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti i koji se žale na akutno pogoršanje tegoba vezanih za osnovnu bolest, a na intervenciju drugog reda hitnosti ekipa treba da krene blagovremeno u skladu sa procenom trenutnog stanja pacijenta i u zavisnosti od broja dostupnih ekipa.
Ukoliko više poziva drugog reda hitnosti čeka na realizaciju, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista koji rukovodi poslovima prijema, obrade, raspodele i realizacije poziva, informiše se o trenutnom stanju pacijenta i u skladu sa tim određuje prioritet poziva, predočava pozivaocu očekivano vreme čekanja do dolaska ekipe i daje savet u konkretnom slučaju.
3) Treći red hitnosti - pozivi pacijenata čiji simptomi i znaci ukazuju da trenutno nije potrebno angažovanje urgentne ekipe hitne pomoći, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista koji radi na poslovima prijema i obrade poziva, kada proceni da nije potrebno angažovanje urgentne ekipe, pozivaocu daje odgovarajuća medicinska uputstva i savete, odnosno upućuje pacijenta na izabranog lekara. Takođe, daje uputstvo da se u slučaju pogoršanja tegoba ili pojave novih, ponovo obrate.
Svaki red hitnosti može biti preinačen u viši red hitnosti po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste koji rukovodi prijemom, obradom, raspodelom i realizacijom poziva ekipama.
Urgentna ekipa za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti obavlja delatnost hitne medicinske pomoći tako što intervencije obavlja po rasporedu i prioritetu dobijenom putem radio komunikacionog sistema odnosno dostupnim vidovima komunikacije od zdravstvenog radnika koji obavlja poslove raspodele i realizacije poziva, kome obavezno po svakoj završenoj intervenciji istim putem javlja informaciju da je intervencija obavljena.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista:
1) rukovodi celokupnim radom ekipe, od prijema naloga za hitnu lekarsku intervenciju, ili hitnog sanitetskog prevoza iz ambulante zavoda, do definitivnog zbrinjavanja pacijenta i odgovoran je za njen rad;
2) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenima na mestu događaja i u toku sanitetskog transporta. Zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama i tokom zbrinjavanja pacijenta vrši lekarski pregled, primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere (po mogućstvu i ultrazvučnu dijagnostiku), terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
3) primenjuje mere kardiopulmonalne reanimacije i uspešno reanimiranog pacijenta prevozi uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta, uz najavu dolaska pacijenta od strane zdravstvenog radnika koji radi na poslovima raspodele i realizacije poziva;
4) u slučajevima kada nije potrebno primeniti mere kardiopulmonalne reanimacije, nakon postavljanja radne dijagnoze i primenjene terapije na mestu medicinske hitnosti može da vrši kratkotrajno medicinsko praćenje pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičko-terapijskih mera do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite;
5) vrši sanitetski prevoz pacijenata sa EKG-verifikovanim STEMI infarktom direktno u salu za kateterizaciju uz monitoring vitalnih funkcija, uz najavu dolaska pacijenta interventnom kardiologu od strane doktora medicine odnosno doktora medicine specijaliste koji rukovodi poslovima raspodele i realizacije poziva;
6) u slučaju kada nije moguće zbrinuti pacijenta na mestu medicinske hitnosti, doktor u urgentnoj terenskoj ekipi, a nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, pacijenta upućuje i organizuje prevoz sanitetskim vozilom, uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje definitivno zbrinjavanje pacijenta;
7) nakon obavljenog pregleda, ako pacijent ne zahteva hitno zbrinjavanje i lečenje, a ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti, nakon ukazane potrebne medicinske pomoći može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje;
8) član je medicinske ekipe za hitan sanitetski prevoz životno ugroženih pacijenata između dve zdravstvene ustanove, ukoliko zdravstvena ustanova na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da obezbedi prevoz;
9) u slučaju masovnih nesreća ili prirodnih katastrofa vrši medicinsko zbrinjavanje prema važećem protokolu;
10) unos podataka u medicinsku dokumentaciju u skladu sa zakonom;
11) odgovoran je za racionalno raspolaganje lekovima, infuzionim rastvorima, sanitetskim materijalom, za stručno rukovanje i čuvanje medicinske opreme, kojom se zadužuje, kao i njihovu propisnu primopredaju ili odlaganje nakon završenog rada;
12) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše proceduru odlaganja medicinskog otpada drugih zaposlenih na propisan način;
13) kontinuirano se edukuje. Sprovodi obuku za novoprimljene ili preraspodeljene doktore u skladu sa opštim aktom o načinu organizovanja obuke.
Medicinska sestra - tehničar:
1) učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste, odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme u sanitetskom vozilu koju proverava na početku radne smene;
2) pruža hitnu medicinsku pomoć u urgentnim terenskim ekipama, na mestu događaja i tokom sanitetskog prevoza;
3) u slučaju masovnih nesreća ili prirodnih katastrofa vrši medicinsko zbrinjavanje prema važećem protokolu;
4) asistira pri pregledu i u timu sa doktorom ukazuje hitnu medicinsku pomoć u zbrinjavanju i reanimaciji životno ugroženih pacijenata;
5) vrši pripremu radnog prostora, lekova, medicinskih sredstava i medicinske opreme za rad u sanitetskom vozilu, odgovara za kompletnost, ispravnost i higijenu istih;
6) na početku/kraju smene sa svojom ekipom vrši primopredaju sanitetskog vozila i opreme, medicinskih sredstava, odgovara za kompletnost, ispravnost i higijenu istih;
7) odgovoran je za tačno, pravilno i ažurno vođenje medicinske dokumentacije;
8) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
9) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše odlaganje medicinskog otpada na propisan način;
10) kontinuirano se edukuje. Sprovodi program obuke novoprimljenih ili preraspodeljenih medicinskih sestara/tehničara, u skladu sa opštim aktom o načinu organizovanja obuke.
Vozač sanitetskog vozila:
1. upravlja sanitetskim vozilom za prevoz obolelog, unesrećenog i povređenog;
2. pomaže prilikom unošenja i iznošenja samostalno teško pokretnih i nepokretnih pacijenata;
3. na intervenciji ekipe pomaže lekarskoj ekipi u pružanju hitne medicinske pomoći, u postupcima oživljavanja, prenosu bolesnika ili medicinske opreme kao i druge poslove koje naloži doktor urgentne terenske ekipe;
4. rukuje instalisanim sistemom u vozilu i svetlosno-zvučnom signalizacijom u vozilu;
5. nadzire ispravnost funkcije sistema za oksigenaciju, odnosno funkcionisanju boce sa kiseonikom i regulatora za protok;
6. pri preuzimanju vozila, kontroliše i konstatuje tehničku ispravnost vozila i njegovu propisanu opremljenost;
7. vodi putni nalog;
8. odgovoran je za bezbednost u saobraćaju urgentne terenske ekipe i životno ugroženih pacijenata;
9. u slučaju udesa obavezno obaveštava Ministarstvo unutrašnjih poslova, rukovodioca na prijemu, raspodeli i realizaciji poziva i odgovornog vozača za pružanje usluga na terenu;
10. materijalno odgovara za stanje i kompletnost vozila i opreme u njemu;
11. stara se o čistoći vozila u toku rada smene;
12. šestomesečno pohađa obuku iz osnovne životne potpore radi timskog rada urgentne ekipe.
Hitna medicinska pomoć u ambulanti zavoda obavlja se na sledeći način:
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista:
1) vrši procenu reda hitnosti pacijenata i u skladu sa tim pruža hitnu medicinsku pomoć odraslima i deci;
2) obavlja lekarske preglede odraslih i dece u ambulantama hitne medicinske pomoći;
3) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenima;
4) rukovodi celokupnim radom zaposlenih u ambulantama zavoda, od hitnog ambulantnog prijema, do definitivnog zbrinjavanja pacijenta i odgovoran je za rad ambulante;
5) zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama i tokom zbrinjavanja primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere (po mogućstvu primenjuje ultrazvučnu, odnosno laboratorijsku dijagnostiku) kao i terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
6) vrši medicinsko posmatranje i praćenje zdravstvenog stanja pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičkih procedura do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sanitetskim vozilom;
7) nakon obavljenog pregleda, ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti i ukazane neophodne medicinske pomoći, može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje;
8) u svim slučajevima kada nije moguće definitivno zbrinuti pacijenta u ambulanti hitne pomoći, nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, upućuje pacijenta, odnosno poziva ekipu za sanitetski prevoz do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta;
9) primenjuje mere kardiopulmonalne reanimacije i uspešno reanimiranog pacijenta upućuje hitnim sanitetskim prevozom uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring u salu za reanimaciju, uz najavu dolaska. U slučaju neuspešne reanimacije (smrti), poziva se Ministarstvo unutrašnjih poslova, rukovodilac operativne smene i mrtvozornik;
10) aktivira hitan sanitetski prevoz za pacijenata sa EKG-verifikovanim STEMI infarktom direktno u salu za kateterizaciju uz nadzor nad vitalnim funkcijama, uz najavu dolaska pacijenta od strane doktora medicine odnosno doktora medicine specijaliste koji rukovodi poslovima prijema, raspodele i realizacije poziva;
11) postupa po utvrđenom protokolu u slučaju masovne nesreće;
12) unos podataka u medicinsku dokumentaciju u skladu sa zakonom;
13) odgovoran je za racionalno raspolaganje lekovima, infuzionim rastvorima, sanitetskim materijalom, za stručno rukovanje i čuvanje medicinske opreme, kojom se zadužuje, kao i njihovu propisnu primopredaju ili odlaganje nakon završenog rada;
14) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše proceduru odlaganja medicinskog otpada na propisan način;
15) kontinuirano se edukuje. Sprovodi obuku za novoprimljene ili preraspodeljene doktore skladu sa opštim aktom o načinu organizovanja obuke.
Medicinska sestra - tehničar u ambulanti:
1) učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste, odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme u ambulanti koju proverava na početku radne smene;
2) postupa po utvrđenom protokolu u slučaju masovne nesreće i vanrednih situacija;
3) asistira pri pregledu i u timu sa doktorom ukazuje hitnu medicinsku pomoć, učestvuje u zbrinjavanju i reanimaciji životno ugroženih pacijenata;
4) vrši pripremu radnog prostora, lekova, medicinskih sredstava i medicinske opreme za rad u ambulanti, odgovoran je za kompletnost, ispravnost i higijenu istih;
5) na početku/kraju smene vrši primopredaju medicinskih sredstava, opreme i lekova;
6) odgovoran je za tačno, pravilno i ažurno vođenje medicinske dokumentacije;
7) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
8) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše odlaganje medicinskog otpada na propisan način;
9) kontinuirano se edukuje. Sprovodi program obuke novoprimljenih ili preraspodeljenih medicinskih sestara/tehničara, u skladu sa opštim aktom o načinu organizovanja obuke.
Ekipa za hitan sanitetski prevoz vrši prenošenje i prevoz životno ugroženih pacijenata, teško obolelih i povređenih pacijenata od mesta medicinske hitnosti do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu.
Ekipu za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan čine medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila.
Medicinska sestra - tehničar rukovodi i koordinira radom ekipe i odgovoran je za njen rad. Intervencije obavlja po rasporedu i prioritetu dobijenom putem radio komunikacionog sistema od zdravstvenog radnika koji obavlja poslove raspodele i realizacije poziva, kome obavezno po svakoj završenoj intervenciji istim putem javlja informaciju da je poziv obavljen; vrši unos podataka u medicinsku dokumentaciju u skladu sa zakonom.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan se edukuje po programima edukacije zavoda, obnavlja i usavršava znanja i veštine treninzima najmanje jednom godišnje.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, prvenstveno je u obavezi da pruži asistenciju urgentnim terenskim ekipama na njihov poziv.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan vrši prenošenje i prevoz pacijenata koji nisu životno ugroženi, samostalno teško pokretnih i nepokretnih, obavljanjem bezbednog preuzimanja, njegovog prenosa do vozila, prevoza i predaje pacijenta na krajnju medicinsku lokaciju za dalje zbrinjavanje i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
Sanitetski prevoz iz stava 5. ovog člana obavlja se od mesta prebivališta, odnosno boravišta u skladu sa zakonom, do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i nazad, kao i između dve zdravstvene ustanove po uputu i nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste zdravstvene ustanove koja upućuje i daje nalog za sanitetski prevoz zavoda. Sanitetski prevoz se može obavljati na zahtev ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove pravde, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Sanitetski prevoz pacijenta sa adrese prebivališta, odnosno boravišta do druge zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite je prioritetan u odnosu na transport pacijenta iz zdravstvene ustanove do mesta prebivališta odnosno boravišta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica iz ustanova socijalne zaštite do zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa njim u pratnji ide i radnik te ustanove, kao i prilikom povratka pacijenta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica za koje postoji sumnja u izmenu mentalnog stanja pacijenta, u pratnju ide i službenik ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.
U slučaju sanitetskog prevoza iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu, poziv iz zdravstvene ustanove koja upućuje pacijenta se prima preko jedinstvenog broja za hitne službe i pri prijemu poziva, potreban je podatak o imenu i prezimenu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste u drugoj zdravstvenoj ustanovi sa kojom je prijem dogovoren.
Prilikom sanitetskog prevoza maloletnih pacijenata do 18 godina života u pratnju ide i roditelj, odnosno zakonski zastupnik deteta ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi.
Usluge sanitetskog prevoza o trošku sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, koji nije hitan, ali je medicinski opravdan koriste osigurana lica Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Svako lice koje nije osiguranik Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kao i osiguranik Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje koji na lični zahtev želi da mu se obezbedi sanitetski prevoz koji nije medicinski opravdan, pre sanitetskog prevoza, vrši uplatu troškova usluge sanitetskog prevoza po cenovniku zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom.
Ekipa/e za pripravnost se formira i aktivira u slučaju masovnih nesreća, epidemija/pandemija, prirodnih katastrofa, tehničkih i tehnoloških nesreća, vanrednih situacija, ratnog i vanrednog stanja.
Zdravstveni radnici zaposleni u jedinci za stručno usavršavanje i informatiku sa statistikom, obavljaju poslove na obnavljanju i usavršavanju znanja i veština, vršeći:
1) planiranje, izradu i akreditaciju programa kontinuirane medicinske edukacije u oblasti prehospitalne urgentne medicine u skladu sa savremenim stručno medicinskim doktrinama;
2) organizaciju i realizaciju akreditovanih programa za zdravstvene radnike u Zavodu i van njega;
3) sprovođenje edukacije nemedicinskih kadrova zaposlenih u zavodu i van njega;
4) sprovođenje obuke za novoprimljene doktore medicine, medicinske sestre - tehničare i vozače, kao i doktore medicine na stažu u skladu sa zakonskim propisima;
5) organizovanje i sprovođenje redovnih mesečnih treninga u cilju obnove i usavršavanja praktičnih veština za zaposlene koji obavljaju poslove pružanja hitne medicinske pomoći;
6) praćenje propisanih obaveznih pokazatelja kvaliteta rada primarne zdravstvene zaštite za hitnu medicinsku pomoć na dnevnom, periodičnom i godišnjem nivou;
7) izrada smernica iz oblasti prehospitalne urgentne medicine;
8) obrada statističkih podataka prikupljenih iz lekarskih izveštaja o obavljenim intervencijama na terenu i ambulantama zavoda, izrada mesečnih i periodičnih tabela i grafikona sa podacima o radu ekipa hitne medicinske pomoći, kao i dnevnih i mesečnih izveštaja o radu zavoda, vrše prikupljanje relevantnih podataka za izradu godišnjih i periodičnih izveštaja i planova rada zavoda.
Svi zaposleni na poslovima pružanja hitne medicinske pomoći pre početka rada završavaju program edukacije iz oblasti prehospitalne urgentne medicine koji donosi i sprovodi zavod i svoja znanja i veštine moraju obnavljati i usavršavati najmanje jednom godišnje i kroz mesečne treninge.
Pružanje hitne medicinske pomoći u domu zdravlja u periodu od 7 do 19 časova obavlja se na sledeći način:
1) domovi zdravlja, koji kao organizacionu jedinicu imaju službu hitne medicinske pomoći, u odnosu na kadrovsku obezbeđenost formiraju jednu, odnosno dve urgentne terenske ekipe u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila; pored navedenog, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra - tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći;
2) domovi zdravlja, koji kao organizacionu jedinicu nemaju službu hitne medicinske pomoći već drugi organizacioni oblik u sastavu neke druge organizacione jedinice, obezbeđuju jednu urgentnu terensku ekipu u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila; pored navedenog, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra - tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći;
3) domovi zdravlja koji zdravstvenu delatnost hitne medicinske pomoći pružaju kroz redovan rad, u okviru smenskog rada ili u vidu dežurstva iz postojećeg kadra obezbeđuju jednu urgentnu terensku ekipu u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila; pored navedenog, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra, zdravstveni tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći.
Pružanje hitne medicinske pomoći u domu zdravlja u periodu od 19 do 7 časova, pored organizacije rada i kadra, utvrđenih članom 12. ovog pravilnika, iz postojećeg kadra svaki dom zdravlja obezbeđuje još jednu ekipu u pripravnosti, u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, kao i još jedna medicinska sestra - tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva.
Dom zdravlja obavlja zdravstvenu delatnost hitne medicinske pomoći na sledeći način:
1) vrši obradu i prijem poziva građana, utvrđivanje stepena hitnosti u cilju određivanja prioriteta za slanje urgentnih terenskih ekipa, prosleđivanje primljenog poziva od strane zaposlenih na poslovima obrade i prijema poziva;
2) na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva vrši se upućivanje terenskih ekipa hitne pomoći na mesto medicinske hitnosti, praćenje kretanja i rada terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija;
3) davanjem medicinskih saveta pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem od strane doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste telefonskim putem, kao i saveta za ukazivanje prve pomoći na mestu medicinske hitnosti do dolaska terenske ekipe;
4) vršenjem pregleda, sprovođenjem dostupne dijagnostike, lečenja, upućivanja pacijenata na dalje potrebno lečenje i eventualnog hitnog medicinskog transporta do stacionarne zdravstvene ustanove radi definitivnog zbrinjavanja uz prethodno obaveštavanje te stacionarne zdravstvene ustanove ukoliko se radi o dovoženju životno ugroženog pacijenta;
5) davanjem medicinskih saveta pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem na mestu pružanja zdravstvene usluge;
6) prenošenjem životno ugroženih i nepokretnih pacijenata do sanitetskog vozila i prevoženjem pacijenta/pacijenata do zdravstvenih ustanova na sekundarnom, odnosno tercijarnom nivou zdravstvene zaštite radi definitivnog zbrinjavanja;
7) praćenjem i analiziranjem sprovođenja hitne medicinske pomoći u okviru svoje teritorijalne nadležnosti i izveštavanjem nadležnih institucija;
8) učestvovanjem u pružanju zdravstvene zaštite u slučaju masovnih nesreća, epidemija/pandemija, prirodnih katastrofa, tehničkih i tehnoloških nesreća, vanrednih situacija, ratnog i vanrednog stanja;
9) saradnjom sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, ministarstvom nadležnim za poslove zdravlja, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama;
10) uspostavljanjem dodatnih terenskih ekipa, dodatnih ekipa za sanitetski prevoz i po potrebi drugih zdravstvenih radnika u domu zdravlja u slučaju masovnih nesreća, prirodnih katastrofa, epidemija/pandemija i vanrednih situacija;
11) obavljanjem sanitetskog prevoza pacijenata; vršenjem prenosa pacijenata i prevoza pacijenata do zdravstvenih ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
12) obavljanjem unapred traženog prevoza u zemlji ili inostranstvu;
13) prevoženjem pacijenata na hemodijalizu;
14) sanitetskim obezbeđivanjem javnih skupova i manifestacija, u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti javnog okupljanja i javnog zdravlja;
15) unošenjem podataka u medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom.
Upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći i obaveštavanje o događajima koji mogu ukazivati na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći vrši se pozivanjem jedinstvenog broja za hitne službe ili brojeva fiksne telefonije u domu zdravlja, za teritoriju za koju se vrši poziv.
Prilikom pozivanja telefonskih brojeva, veza se uspostavlja sa zaposlenima koji obavljaju poslove obrade i prijema poziva.
Tokom razgovora sa pozivaocem neophodni su sledeći podaci:
1) ime, prezime pacijenta i godine života;
2) glavne tegobe pacijenta, ukoliko je pacijent svestan i može da opiše tegobe, ili podaci o stanju pacijenta, dobijeni od drugog pozivaoca;
3) ime i prezime pozivaoca, kontakt telefon i podatak da li je poziv upućen sa javnog mesta;
4) adresa pacijenta, odnosno što precizniji podatak gde se nalazi mesto medicinske hitnosti;
5) izuzetak čine pozivi prvog reda hitnosti, gde je potrebno najpre uzeti samo adresu i opštinu, kao i broj telefona pozivaoca.
Prijem, obradu i realizaciju poziva obavlja zdravstveni radnik, sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći.
Po primljenom pozivu upućuje se urgentna terenska ekipa na mesto medicinske hitnosti. Po dobijanju informacije od terenske ekipe obaveštava se najbliža zdravstvena ustanova sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite o dolasku i zdravstvenom stanju životno ugroženih pacijenata.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista rukovodi poslovima obrade, prijema i realizacije poziva u svakom konkretnom slučaju, a u zavisnosti od procene stepena hitnosti primljenih poziva, može izmeniti redosled zbrinjavanja i odlučiti na koje mesto medicinske hitnosti upućuje terensku ekipu. Nakon ponovnog razgovora sa pozivaocem, može preusmeriti terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti većeg prioriteta ili otkazati upućivanje terenske medicinske ekipe ukoliko je došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta i vrši koordinaciju rada i kretanja terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Zdravstveni radnik, medicinska sestra - tehničar, sa završenom visokom odnosno srednjom školskom spremom obavlja poslove prosleđivanja poziva terenskim ekipama na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva, odnosno ekipama za sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan; prati kretanje terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija i komunicira sa službama ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i drugim organima i organizacijama; vrši prijem poziva za sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan i po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste prima pozive drugog reda hitnosti, a samostalno isključivo pozive prvog reda hitnosti, kao i prijem poziva za prevoz pacijenata na hemodijalizu.
Urgentna terenska ekipa za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti:
1) doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista rukovodi radom ekipe;
2) pruža hitnu medicinsku pomoć na mestu medicinske hitnosti i u toku sanitetskog prevoza pacijenta kome je potrebna lekarska pratnja;
3) obavlja sanitetski prevoz životno ugroženih pacijenata između dve zdravstvene ustanove, ukoliko zdravstvena ustanova na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da obezbedi prevoz;
4) medicinska sestra - tehničar u urgentnoj ekipi učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste, odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme u sanitetskom vozilu koju proverava na početku smene;
5) vozača sanitetskog vozila koji učestvuje u radu ekipe, u prenošenju i prevozu pacijenta, šestomesečno pohađa obuku iz osnovne životne potpore radi timskog rada terenske ekipe, a u skladu sa propisima koji uređuju oblast prve pomoći;
6) tokom zbrinjavanja primenjuje sve raspoložive dijagnostičko-terapijske mere, a u skladu sa stručno medicinskom doktrinama;
7) nakon postavljanja radne dijagnoze i primenjene terapije na mestu medicinske hitnosti može da vrši kratkotrajno medicinsko praćenje pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičkih procedura do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite;
8) nakon obavljenog pregleda, ako pacijent ne zahteva hitno zbrinjavanje ili prevoz do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, nakon ukazane potrebne medicinske pomoći, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista u terenskoj ekipi može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje;
9) u slučaju kada nije moguće zbrinuti pacijenta na mestu medicinske hitnosti, doktor u terenskoj ekipi, a nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, pacijenta upućuje i prevozi sanitetskim vozilom, uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta;
10) primenjuje mere kardiopulmonalne reanimacije i uspešno reanimiranog pacijenta prevozi uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta; uz najavu dovoženja od strane zdravstvenog radnika koji radi na poslovima realizacije poziva;
11) učestvuje u radu spasilačkih ekipa u slučaju masovnih nesreća ili prirodnih katastrofa prema važećem protokolu;
12) po mogućstvu primenjuje ultrazvučnu dijagnostiku;
13) unos podataka u medicinsku dokumentaciju;
14) medicinska sestra - tehničar u sanitetskom vozilu odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme u vozilu i njihovo propisno odlaganje na kraju smene, kao i pravilno razvrstavanje i odlaganje medicinskog otpada.
Kada je u pitanju prvi red hitnosti, u periodu 7-19 časova urgentna terenska ekipa iz doma zdravlja kreće na teren odmah po prijemu poziva, a medicinska sestra, zdravstveni tehničar poziva doktora medicine, odnosno doktora medicine specijalistu i medicinsku sestru - tehničara iz redovnog rada doma zdravlja koji ostaju i medicinski zbrinjavaju pacijente u prostorijama hitne medicinske pomoći, sve do povratka urgentne terenske ekipe.
Kada je u pitanju prvi red hitnosti, u periodu 19-7 časova urgentna terenska ekipa iz doma zdravlja kreće na teren neodložno, a medicinska sestra - tehničar poziva ekipu u pripravnosti da dođe u dom zdravlja, koja ostaje i medicinski zbrinjava pacijente u prostorijama hitne medicinske pomoći, sve do povratka urgentne terenske ekipe.
U periodu od pozivanja ekipe na pripravnost i njenog dolaska u prostorije hitne medicinske pomoći, a u slučaju dolaska pacijenta u prostorije hitne medicinske pomoći, medicinska sestra - tehničar sprovodi potrebne dijagnostičke i terapijske mere kod pacijenta, uz prethodnu konsultaciju i naloge doktora medicine, doktora medicine specijaliste urgentne terenske ekipe date putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Kada je u pitanju drugi red hitnosti, u periodu 19-7 časova, poziva se ekipa u pripravnosti, a po njenom dolasku urgentna terenska ekipa izlazi na teren, ili se bez pozivanja ekipe u pripravnosti, samo po proceni doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste po pacijenta šalje medicinska sestra - tehničar i vozač na teren da sanitetskim vozilom prevezu pacijenta u dom zdravlja.
Hitnu medicinsku pomoć u ambulanti doma zdravlja pružaju doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar, sa završenom odgovarajućom visokom, odnosno srednjom školom zdravstvene struke i pruža se na sledeći način:
1) doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista određuje stepen hitnosti pacijenata i prema stepenu hitnosti pruža hitnu medicinsku pomoć odraslima i deci;
2) tokom zbrinjavanja, primenjuju se sve raspoložive dijagnostičko-terapijske mere, u skladu sa stručno medicinskim doktrinama;
3) vrši medicinsko posmatranje i praćenje zdravstvenog stanja pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičkih procedura do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sanitetskim vozilom;
4) nakon obavljenog pregleda, ako pacijent ne zahteva hitno zbrinjavanje ili upućivanje i prevoz do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, nakon ukazane potrebne medicinske pomoći, doktor iz ambulante može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje;
5) u svim slučajevima kada nije moguće zbrinuti pacijenta u ambulanti hitne pomoći, nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, pacijent se upućuje sanitetskim vozilom i prevozi, odnosno poziva ekipu za sanitetski prevoz, do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta;
6) primenjuje mere kardiopulmonalne reanimacije i uspešno reanimiranog pacijenta transportuje uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite koja može vršiti dalje zbrinjavanje, uz najavu dovoženja od strane zdravstvenog radnika koji radi na poslovima realizacije poziva. U slučaju neuspešne reanimacije (smrti), poziva se ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove i mrtvozornik;
7) po mogućstvu vrši ultrazvučnu, odnosno laboratorijsku dijagnostiku;
8) postupa po utvrđenom protokolu u slučaju masovne nesreće;
9) unos podataka u medicinsku dokumentaciju;
10) medicinska sestra - tehničar u ambulanti odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme u ambulanti i njihovo propisno odlaganje na za to određeno mesto na kraju smene, kao i pravilno razvrstavanje i odlaganje medicinskog otpada.
Hitan sanitetski prevoz obavlja urgentna terenska ekipa.
Ekipu za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan čine medicinska sestra - tehničar, odnosno drugi zdravstveni radnik sa završenom odgovarajućom visokom, odnosno srednjom školom zdravstvene struke i vozač sanitetskog vozila.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan vrši prenošenje i prevoz pacijenata koji nisu životno ugroženi, odnosno kada nije potrebno određivanje terapijskih ili dijagnostičkih procedura, koje su kao takve u nadležnosti doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste.
Ekipa doma zdravlja koja vrši hitan sanitetski transport, odnosno ekipa koja obavlja sanitetski transport koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, odmah po predaji pacijenta prijemnoj trijažnoj službi zdravstvene ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite vraća se u dom zdravlja, a u slučaju da se ne izvrši prijem i ako je potreban sanitetski prevoz, koji više nije hitan, zdravstvena ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite obaveštava dom zdravlja ili ako sanitetski prevoz nije neophodan obaveštava porodicu pacijenta. Sanitetski transport od zdravstvene ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite do mesta prebivališta, odnosno mesta boravišta sprovodi se kada je dom zdravlja u mogućnosti da obavi ovaj vid transporta i u roku koji nije duži od 24 časa.
Sanitetski prevoz iz stava 2. ovog člana se obavlja od mesta prebivališta, odnosno boravišta u skladu sa zakonom, do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i nazad (kada postoje uslovi u pogledu dostupnosti sanitetskog vozila i potrebnog kadra), kao i između dve zdravstvene ustanove po uputu i nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste zdravstvene ustanove koja upućuje i daje nalog za sanitetski prevoz doma zdravlja. Sanitetski prevoz se može obavljati na zahtev ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove pravde, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i ustanove socijalne zaštite.
Sanitetski prevoz pacijenta sa adrese prebivališta, odnosno boravišta do druge zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite je prioritetan u odnosu na transport pacijenta iz zdravstvene ustanove do mesta prebivališta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica iz ustanova socijalne zaštite do zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa njim u pratnji ide i radnik te ustanove, kao i prilikom povratka pacijenta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica za koje postoji sumnja u izmenu mentalnog stanja pacijenta, sa pacijentom ide i radnik ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.
U slučaju sanitetskog prevoza iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu, poziv iz zdravstvene ustanove koja upućuje pacijenta se vrši i prima preko jedinstvenog broja za službe hitne pomoći i putem elektronske pošte i pri prijemu poziva, potreban je podatak o imenu i prezimenu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste u drugoj zdravstvenoj ustanovi sa kojom je prijem dogovoren.
Prilikom sanitetskog prevoza maloletnih pacijenata do 18 godina života u pratnji ide i roditelj, odnosno zakonski zastupnik deteta ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi.
Izuzetno, usluga prevoza sanitetskim vozilom, koji nije hitan, može se pružiti i izvan ekipe za sanitetski prevoz, odnosno bez prisustva medicinske sestre - tehničara tj. samo sa vozačem sanitetskog vozila, od mesta prebivališta, odnosno boravišta do doma zdravlja, samo u slučaju naloga i procene doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste da ne postoji potreba za bilo kojim vidom medicinskog zbrinjavanja tokom transporta; po otpustu pacijenta od zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite do mesta prebivališta, odnosno boravišta, u slučaju prevoza pacijenata na hemodijalizu, hiperbaričnu komoru, prilikom upućivanja na konzilijarne preglede, upućivanja na stacionarnu rehabilitaciju u zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju komisijske procene Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Uslugu sanitetskog prevoza na komisijske procene Republičkog fonda za zdravstvene osiguranje, odnosno fonda za penzijsko invalidsko osiguranje sprovodi se o trošku navedenih fondova.
Uslugu sanitetskog prevoza o trošku sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koji nije hitan, ali je medicinski opravdan koriste osigurana lica Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Lice koje nije osiguranik Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kao i osiguranik Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje koji na lični zahtev želi da mu se obezbedi sanitetski prevoz koji nije medicinski opravdan, pre sanitetskog prevoza, vrši uplatu troškova usluge sanitetskog prevoza po cenovniku zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom. Takav vid usluge se pruža kada postoje uslovi u pogledu dostupnosti sanitetskog vozila.
Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove prijema, obrade i realizacije poziva sarađuju sa ministarstvom zdravlja, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama.
Zdravstveni radnik koji radi na poslovima raspodele i realizacije poziva obaveštava službena lica ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove da izađu na mesto medicinske hitnosti u sledećim situacijama:
1) smrti, kada je pacijent zatečen bez znakova života sam u stambenom objektu, dvorištu ili okolini stambenog objekta kada postoji sumnja da smrt nije nastupila prirodnim putem; kada je lice preminulo na javnom mestu ili u ambulantama zavoda; kada se radi o prijavljenom ubistvu ili samoubistvu kada;
2) saobraćajne nesreće; požari, zadesne povrede na javnom mestu;
3) kada je prisutna agresivnost, odnosno kada postoji opasnost po bezbednost zdravstvenih radnika, i to: kod pokušaja ubistva, pokušaja samoubistva, ispoljavanja agresivnosti prema sebi i drugima, ispoljavanja agresivnosti pozivaoca ili lica u blizini pacijenta kome je potrebna medicinska pomoć ili postoji sumnja da će isti biti agresivni; prijavljivanja nasilja ili pokušaja nasilja ili sumnje na izvršeno nasilje; prijavljivanja tuče na javnom mestu, u stambenom objektu, dvorištu ili okolini stambenog objekta; sumnje da je pacijent konzumirao ili zloupotrebljava alkohol, odnosno narkotike, sumnje da su lica pored pacijenta pod dejstvom alkohola ili narkotika; nasilje u porodici; sumnje na zlostavljanje i zanemarivanja maloletnog lica;
4) ako je potrebno zbrinjavanje lica sa mentalnim smetnjama bez njihovog pristanka, kao i zbrinjavanja beskućnika na javnom mestu (ukoliko nema indikacija za medicinsko lečenje), zbrinjavanja dementnih lica na javnom mestu, sumnje da je bezbednost ekipe ugrožena, nemogućnosti pružanja hitne medicinske pomoći na najbolji mogući način u otežanim okolnostima; zbrinjavanja maloletnog lica bez pratnje; sumnje da je uskraćivana nega i pomoć obolelom.
Veza, praćenje i komunikacija sprovodi se putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Svi razgovori u toku obrade i prijema poziva snimaju se i čuvaju na odgovarajućem tonskom audio nosaču, odnosno trajnom mediju.
Podaci iz sistema praćenja kretanja vozila se čuvaju u trajnom mediju.
Medicinska dokumentacija i evidencije u delatnosti hitne medicinske pomoći vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva i podzakonskim aktima za sprovođenje ovog zakona.
Za potrebe pružanja zdravstvene zaštite u slučajevima vanredne situacije, masovnih nesreća, prirodnih katastrofa i epidemija/pandemija, zavod, odnosno dom zdravlja organizuju se u skladu sa propisima, kojima se uređuju vanredne situacije, masovne nesreće, prirodne katastrofe i epidemije/pandemije.
Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja, odnosno teritorijalno nadležni organ, a s obzirom na očekivani broj posetilaca ili svrhu okupljanja mogu zavodu, odnosno domu zdravlja uputiti zahtev za prisutnost jedne ili više urgentnih ekipa hitne medicinske pomoći ili ekipa za sanitetski prevoz zavoda, odnosno dom zdravlja.
Na područjima na kojima je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj osoba, kao i prisustva velikog broja studenata i đaka u univerzitetskim centrima može se organizovati i povećan broj urgentnih ekipa za pružanje hitne medicinske pomoći predviđenih pravilnikom, u skladu sa zakonom i posebnim sporazumom sa jedinicom lokalne samouprave.
Do uspostavljanja jedinstvenog broja za sve hitne službe u zavodu i domu zdravlja za teritoriju za koju se vrši poziv iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika, upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći vršiće se pozivanjem već postojećih telefonskih linija službi za hitnu medicinsku pomoć.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".