ZAKONO RATIFIKACIJI UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA UGOVORA IZMEĐU SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I NARODNE REPUBLIKE MAĐARSKE O UZAJAMNOM PRAVNOM SAOBRAĆAJU("Sl. list SFRJ - Međunarodni ugovori", br. 1/87 i "Sl. glasnik RS - Međunarodni ugovori", br. 10/2025 - dr. zakon) |
ČLAN 1
Ratifikuje se Ugovor o izmenama i dopunama Ugovora između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske o uzajamnom pravnom saobraćaju, potpisan 25. aprila 1986. godine u Budimpešti, u dva originalna primerka na srpskohrvatskom i mađarskom jeziku.
ČLAN 2
Tekst Ugovora u originalu na srpskohrvatskom jeziku glasi:
UGOVOR
O IZMENAMA I DOPUNAMA UGOVORA IZMEĐU SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE
I NARODNE REPUBLIKE MAĐARSKE O UZAJAMNOM PRAVNOM SAOBRAĆAJU
Savezno izvršno veće Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlada Narodne Republike Mađarske, u želji da saradnja između dve države dalje jača i da uzajamni pravni saobraćaj bude još efikasniji, odlučili su da se izmeni i dopuni ugovor između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske o uzajamnom pravnom saobraćaju, potpisan 7. marta 1968. godine u Beogradu, i u tom cilju imenovale su svoje punomoćnike, i to:
Savezno izvršno veće Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - Borislava Krajinu, člana Saveznog izvršnog veća i saveznog sekretara za pravosuđe i organizaciju savezne uprave;
Vlada Narodne Republike Mađarske - dr Imre Markoju, ministra za pravosuđe Narodne Republike Mađarske,
koji su se, pošto su prethodno izmenili svoja punomoćja i našli da su ona ispravna, saglasili u sledećem:
(Prestalo da važi)
Član 74 menja se i glasi:
"(1) Pravna pomoć i dostavljanje može se odbiti:
a) ako delo na koje se odnosi zamolnica nije krivično delo po pravu zamoljene strane ugovornice;
b) ako zamoljena strana ugovornica smatra da bi udovoljenjem zamolnici bio povređen njen suverenitet, menja bezbednost ili javni poredak;
c) za delo koje zamoljena strana ugovornica smatra političkim krivičnim delom ili za delo koje je u vezi sa takvim delom ili vojnim krivičnim delom;
d) ako delo na koje se odnosi zamolnica, po mišljenju zamoljene strane ugovornice, isključivo predstavlja povredu propisa o devizama i carini;
e) ako je okrivljeni državljanin zamoljene strane ugovornice, a ne nalazi se na teritoriji strane ugovornice od koje potiče zamolnica.
(2) Svako potpuno ili delimično odbijanje pravne pomoći ili dostavljanje mora biti obrazloženo."
Posle člana 75 dodaju se čl. 75a i 75b koji glase:
"Član 75a
Zamolnici za pretresanje ili zaplenu stvari udovoljiće se samo ako se odnosi na delo koje je kažnjivo i prema pravu zamoljene strane ugovornice.
Član 75b
(1) Predmeti i pismena mogu se zapleniti i predati samo ako postoji odluka nadležnog organa strane molilje o zapleni.
(2) Na predatim predmetima i pismenima zamoljena strana ugovornica i treća lica zadržavaju svoje pravo.
(3) Zamoljena strana ugovornica može odložiti predaju predmeta i pismena čije se dostavljanje traži, ako su joj potrebni u nekom krivičnom postupku koji je u toku.
(4) Zamoljena strana ugovornica treba da dostavi overene prepise ili overene fotokopije traženih pismena. Ako strana molilja ipak izričito zahteva dostavljanje u izvorniku, zahtevu će biti udovoljeno u najvećoj mogućoj meri.
(5) Predmete i izvornike pismena koji su dostavljeni radi izvršenja zamolnice, strana molilja vratiće što pre zamoljenoj strani ugovornici ako ih se ona ne odrekne."
Član 77 menja se i glasi:
"(1) Ako jedna strana ugovornica zahteva da se lice lišeno slobode pojavi kao veštak, svedok ili radi suočenja, ono će biti privremeno predato drugoj strani ugovornici, gde treba da se sasluša, pod uslovom da bude vraćeno u roku koji je odredila zamoljena strana ugovornica.
(2) Predaja lica iz stava (1) ovog člana će se odbiti:
a) ako se lice lišeno slobode s tim ne saglasi;
b) ako bi usled predaje moglo doći do produženja njegovog lišenja slobode.
(3) Predaja lica iz stava (1) ovog člana može se odbiti ako postoje važni razlozi protiv njegovog sprovođenja na teritoriju strane molilje.
(4) Predaja se može odložiti ako je prisustvo lica lišenog slobode potrebno u krivičnom postupku koji se vodi na teritoriji zamoljene strane ugovornice.
(5) Ako lice lišeno slobode treba, radi veštačenja, svedočenja ili suočenja, da se sprovede iz treće države na teritoriju jedne strane ugovornice preko teritorije druge strane ugovornice, odobriće se tranzit lica lišenog slobode ako ono nije državljanin te strane ugovornice.
(6) U toku predaje ili tranzita lica lišenog slobode, to lice imaće tretman pritvorenog lica."
Posle člana 79 dodaju se čl. 79a i 79b, koji glase:
"Član 79a
(1) Zamolnica za pravnu pomoć sastavlja se u pismenoj formi, potpisuje je ovlašćeno lice i potvrđuje se službenim pečatom organa koji podnosi zamolnicu.
(2) Zamolnica za pravnu pomoć treba da sadrži:
a) naziv organa koji podnosi zamolnicu, a, po mogućnosti, i naziv zamoljenog organa;
b) oznaku krivičnog spisa i predmet zamolnice;
c) kratak opis krivičnog dela, sa oznakom vremena i mesta izvršenja dela;
d) pravnu kvalifikaciju učinjenog dela;
e) tačne podatke o okrivljenom, odnosno osuđenom licu, njegovom državljanstvu i, po mogućnosti, adresu;
f) ime i prezime, kao i adresu branioca, ako ga okrivljeni ima;
g) druge neophodne podatke u vezi sa radnjom koja treba da se vrši u zamoljenoj strani ugovornici.
(3) Uz zamolnicu za pretres lica ili prostorija ili zaplenu predmeta prilaže se jedan primerak ili overen prepis odluke organa koji moli.
(4) Zamoljena strana ugovornica može tražiti dopunu obaveštenja koja su joj potrebna za izvršenje zamolnice.
Član 79b
(1) Organ koji podnosi zamolnicu za pravnu pomoć, na zahtev, biće od strane zamoljenog organa blagovremeno obavešten o vremenu i mestu izvršenja zamolnice. To obaveštenje vrši se neposredno između organa zamoljene strane i strane molilje.
(2) Zainteresovani pravosudni organi i lica koja učestvuju u krivičnom postupku, kao i njihovi pravni zastupnici, mogu prisustvovati prilikom preduzimanja radnje pravne pomoći ako se s tim saglasi zamoljena strana ugovornica.
(3) Saglasnost za prisustvovanje organa i drugih lica strane molilje u smislu stava (2) ovog člana u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji daje republički, odnosno pokrajinski organ uprave, nadležan za poslove pravosuđa, a u Narodnoj Republici Mađarskoj Vrhovno tužilaštvo, odnosno Ministarstvo pravosuđa."
Posle člana 81 dodaje se naziv nove glave, koji glasi:
"Glava Ia
PREUZIMANJE KRIVIČNOG GONJENJA"
Član 82 menja se i glasi:
"(1) Ako je državljanin jedne strane ugovornice ili lice koje na njenoj teritoriji ima prebivalište učinilo krivično delo na teritoriji druge strane ugovornice koje je sudski kažnjivo u obema stranama ugovornicama, strana ugovornica u kojoj je delo učinjeno može zamoliti drugu stranu ugovornicu da preuzme krivično gonjenje.
(2) Ako jedna strana ugovornica zamoli drugu stranu ugovornicu da preuzme krivično gonjenje, nadležni organ zamoljene strane ispitaće da li se po njenom pravu može preuzeti krivično gonjenje. Ako zamoljena strana ugovornica nađe da, prema svom pravu posle ispitivanja zamolnice ne može preuzeti krivično gonjenje, o tome će obavestiti stranu molilju, što mora biti obrazloženo. Ako postoji nadležnost zamoljene strane ugovornice ona ne može odbiti krivično gonjenje iz razloga što je delo učinjeno u inostranstvu.
(3) Predlog za gonjenje koji je potreban po pravima obe države, a oštećeni ga je u određenom roku postavio nadležnom organu strane molilje, ima dejstvo i u drugoj strani ugovornici. Ako je predlog za gonjenje potreban samo po pravu zamoljene strane ugovornice, može biti naknadno podnesen u zakonskom roku. Rok počinje da teče od dana kada je organ zamoljene strane ugovornice nadležan za krivično gonjenje, primio zamolnicu.
(4) Ako je nadležnom organu strane ugovornice na čijoj je teritoriji izvršeno krivično delo podnesen imovinsko-pravni zahtev, zamoljena strana ugovornica, posle preuzimanja krivičnog gonjenja, postupiće kao da je taj zahtev podnesen njenom sudu."
Posle člana 82 dodaju se čl. 82a, 82b i 82c, koji glase:
"Član 82a
(1) Zamolnica za preuzimanje krivičnog gonjenja mora da sadrži što tačniji opis činjeničnog stanja, kao i tačne podatke o okrivljenom licu, njegovom državljanstvu i adresu. Zamolnici se prilažu:
a) akta u izvorniku ili overenom prepisu i dokazni materijal;
b) tekst odredaba koje se primenjuju za dela, prema pravu koje važi u mestu izvršenja;
c) predlog oštećenog za krivično gonjenje ako je potreban za pokretanje krivičnog postupka i imovinsko-pravni zahtev, ako je podnesen.
(2) Za dostavljanje akta i dokaznog materijala shodno se primenjuju odredbe čl. 13 do 19 ovog ugovora.
Član 82b
Pravosudni organi strane molilje privremeno se odriču mera gonjenja za dela navedena u zamolnici za preuzimanje krivičnog gonjenja. Od takvih mera se u svakom slučaju odustaje:
a) ako je nadležni sud ili nadležni organ zamoljene strane ugovornice konačno obustavio krivični postupak;
b) ako je okrivljeni u zamoljenoj strani ugovornici pravosnažno oslobođen;
c) ako je odluka suda koja je donesena u zamoljenoj strani ugovornici već izvršena ili izvršenju nema mesta po zakonu ili zbog akta o pomilovanju ili amnestije ili je prema pravu zamoljene strane nastupila zastarelost.
Član 82c
Zamoljena strana ugovornica obaveštava stranu molilju o ishodu krivičnog postupka u vezi sa zamolnicom za preuzimanje krivičnog gonjenja i radi toga dostavlja pravosnažnu odluku u izvorniku ili overenom prepisu."
Član 85 stav (1) menja se i glasi;
"(1) Izdavanju ima mesta samo za ona dela koja su kao krivična dela predviđena zakonima obe strane ugovornice i po kojima se može izreći kazna lišenja slobode u trajanju od jedne godine ili teža kazna."
Član 93 stav (1) menja se i glasi:
"(1) I pre podnošenja zahteva za izdavanje, na neposredni zahtev nadležnog suda ili organa krivičnog gonjenja jedne strane ugovornice koji je upućen pismeno ili telegrafski, zamoljena strana ugovornica, saglasno svojim zakonima, preduzeće protiv lica čije se izdavanje traži odgovarajuće mere, podrazumevajući i pritvor, kako ono ne bi pobeglo ili se sakrilo. U tom zahtevu treba označiti postojanje jedne od odluka iz člana 85 stav (2) ili član 86 stav (2) ovog ugovora, kao i organ od koga ta odluka potiče i njen broj i datum."
Ovaj ugovor zaključuje se na neodređeno vreme i sastavni je deo Ugovora između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske o uzajamnom pravnom saobraćaju, koji je potpisan 7. marta 1968. godine, u Beogradu.
(1) Ovaj ugovor podleže ratifikaciji, a ratifikacioni instrumenti razmeniće se u Beogradu.
(2) Ovaj ugovor stupa na snagu po isteku tridesetog dana nakon izvršene razmene ratifikacionih instrumenata.
Sačinjeno u Budimpešti 25. aprila 1986. godine u dva originalna primerka na srpskohrvatskom jeziku i mađarskom jeziku, s tim što su oba teksta autentična.
U potvrdu čega su punomoćnici potpisali ovaj ugovor i stavili pečate.
|
Za Savezno izvršno veće |
Za Vladu |
|
Skupštine Socijalističke |
Narodne Republike |
|
Federativne Republike |
Mađarske, |
|
Jugoslavije, |
|
|
Borislav Krajina, s. r. |
dr Imre Markoj, s. r. |
ČLAN 3
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ - Međunarodni ugovori.
* Odredbe čl. 1. do 19. Ugovora o izmenama i dopunama Ugovora između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Narodne Republike Mađarske o uzajamnom pravnom saobraćaju, potpisanog u Budimpešti 25. aprila 1986. godine, prestaju da važe stupanjem na snagu Ugovora između Republike Srbije i Mađarske o pravnoj pomoći u građanskim stvarima, odnosno 10. decembra 2025. godine.