ODLUKAO PROGRAMU ZVANIČNE STATISTIKE U PERIODU OD 2026. DO 2030. GODINE("Sl. glasnik RS", br. 109/2025) |
1. Usvaja se Program zvanične statistike u periodu od 2026. do 2030. godine, koji je odštampan uz ovu odluku i čini njen sastavni deo.
2. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
PROGRAM ZVANIČNE STATISTIKE U PERIODU OD 2026. DO 2030. GODINE
Pravni okvir za proizvodnju i diseminaciju rezultata i informacija zvanične statistike, kao i za organizaciju sistema zvanične statistike u Republici Srbiji, uspostavljen je Zakonom o zvaničnoj statistici ("Službeni glasnik RS", broj 104/09 - u daljem tekstu: Zakon). Na osnovu Zakona izrađuje se, za petogodišnji period, program sa planiranim aktivnostima zvanične statistike. Program zvanične statistike u periodu od 2026. do 2030. godine (u daljem tekstu: Program) pripremio je Republički zavod za statistiku (u daljem tekstu: RZS), u saradnji sa drugim odgovornim proizvođačima zvanične statistike. Programom se predviđa dalje unapređenje obima i kvaliteta proizvedenih rezultata zvanične statistike ostvarenih u prethodnom petogodišnjem periodu od 2021. do 2025. godine.
Programom se definišu aktivnosti kojima će se postići osnovni cilj - da se, u navedenom periodu, završi potpuna harmonizacija statističkih istraživanja i ostalih aktivnosti, kao i metodologije izrade rezultata zvanične statistike sa međunarodnim statističkim standardima, pre svega sa standardima Evropskog statističkog sistema (ESS) i Evropske unije (EU). Realizacija Programa treba da zadovolji zahteve širokog kruga korisnika i da, upotrebom novih izvora podataka i unapređenjem efikasnosti procesa proizvodnje i diseminacije, dovede do povećanja kvaliteta rezultata zvanične statistike.
Sastavni deo Programa, čine Smernice razvoja zvanične statistike u Republici Srbiji u periodu od 2026. do 2030. godine. Smernice razvoja treba da obezbede razvoj zvanične statistike u pravcu potpune harmonizacije statističkih standarda, metodologija i dobre statističke prakse, kao osnovu za dobijanje relevantnih rezultata zvanične statistike i njihovu uporedivost sa statističkim podacima evropskih i drugih zemalja.
Pored toga, Program sadrži Pregled očekivanih rezultata zvanične statistike po oblastima sa podacima o njihovoj periodičnosti i planiranim aktivnostima, uključujući i planirane aktivnosti na uvođenju novih pokazatelja kojima se obezbeđuje usaglašavanje i primena međunarodnih standarda u oblastima gde to do sada nije urađeno, kao i Pregled najznačajnijih infrastrukturnih i razvojnih aktivnosti. Takođe, posebno je dat i spisak odgovornih proizvođača zvanične statistike, kao i osvrt na očekivane probleme i uslove za realizaciju Programa.
II SMERNICE RAZVOJA ZVANIČNE STATISTIKE U REPUBLICI SRBIJI U PERIODU OD 2026. DO 2030. GODINE
1. Zvanična statistika u Republici Srbiji
Usaglašavanje zvanične statistike sa međunarodnim statističkim standardima, klasifikacijama, konceptima, definicijama, metodologijama i procedurama, kao i prihvatanje dobre statističke prakse drugih zemalja, sastavni je deo intenzivnih aktivnosti Republike Srbije u okviru procesa pristupanja EU. U tom smislu, obezbeđivanje kvalitetnih i međunarodno uporedivih rezultata zvanične statistike i ostvarivanje potpune harmonizacije sa međunarodnim statističkim standardima, pre svega (ESS) i Ujedinjenih nacija (UN), predstavljaju osnovna strateška opredeljenja sistema zvanične statistike Republike Srbije.
Sistem zvanične statistike, kao deo informacionog sistema svakog demokratskog društva, definiše se kao sistem kvantitativnih pokazatelja dobijenih na osnovu jedinstvenih metodologija, definicija, klasifikacija i organizacije statističkih istraživanja i aktivnosti na bazi jedinstvenih programa i planova. Najvažniji zadatak zvanične statistike jeste da pruži realnu sliku društvenih i ekonomskih kretanja u zemlji i da obezbedi pouzdanu osnovu za analizu i donošenje odluka na raznim nivoima društva - od državne uprave i drugih institucija, preko poslovnih subjekata, sve do zainteresovanih građana. Osnovne vrednosti zvanične statistike, pored ostalog, proizlaze i iz sledećih međunarodnih dokumenata: Osnovni principi zvanične statistike Ujedinjenih nacija i Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP) ESS i Evrostata.
Prepoznavši potrebe i značaj zvanične statistike, Republika Srbija, uz podršku EU, ulaže značajne napore u pravcu prilagođavanja našeg statističkog sistema međunarodnim standardima. Razvoj zvanične statistike povezan je i sa procesom pristupanja EU, odnosno sa kriterijumom sposobnosti preuzimanja obaveza iz članstva u EU (Poglavlje 18 - Statistika), kao i sa praćenjem pokazatelja ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za članstvo i pregovorima u okviru tog procesa. Pored toga, obaveze zvanične statistike proizlaze i iz odnosa sa drugim međunarodnim institucijama, kao što su UN i njene organizacije, Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund), Svetska banka, Međunarodna organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) i dr.
Program, polazeći od preporuka UN i EU, utvrđuje pravni, institucionalni i programski okvir za prikupljanje, proizvodnju i diseminaciju podataka i informacija i organizaciju sistema zvanične statistike. Sistem zvanične statistike Republike Srbije čine RZS, kao glavni koordinator sistema, Narodna banka Srbije, Gradska uprava grada Beograda - za teritoriju Grada Beograda, kao i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u ovom programu, kao što su: Ministarstvo finansija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Institut za javno zdravlje Srbije, Republički geodetski zavod, Nacionalna služba za zapošljavanje, Agencija za zaštitu životne sredine, Narodna biblioteka Srbije i dr. RZS je, u skladu sa Zakonom, glavni proizvođač i diseminator podataka, odgovorni stručni nosilac, organizator i koordinator sistema zvanične statistike i predstavlja zvaničnu statistiku Republike Srbije u međunarodnom statističkom sistemu. Posebno mesto u sistemu zvanične statistike ima Savet za statistiku Republike Srbije, čija je uloga definisana Zakonom.
2. Osnovne aktivnosti zvanične statistike
Osnovne aktivnosti zvanične statistike odnose se:
- na prikupljanje i obradu podataka i proizvodnju i diseminaciju rezultata zvanične statistike visokog kvaliteta i široke dostupnosti svim korisnicima;
- na očuvanje i jačanje pozicije i stručne nezavisnosti zvanične statistike;
- na jačanje poverenja u zvaničnu statistiku, kako davalaca podataka tako i korisnika rezultata zvanične statistike i
- na aktivnu međunarodnu saradnju i učešće u radu relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.
Osnovna misija zvanične statistike je obezbeđivanje relevantnih, nepristrasnih, pouzdanih, pravovremenih i međunarodno uporedivih pokazatelja, rezultata i informacija zvanične statistike. Koordinacija odgovornih proizvođača zvanične statistike i aktivno učešće u međunarodnoj statističkoj saradnji omogućavaju da objavljeni rezultati zvanične statistike zadovolje potrebe donosilaca odluka, istraživača i drugih korisnika i da ti rezultati budu osnov za praćenje i usmeravanje politika u oblasti ekonomije i društva, kao i politika povezanih sa procesom pridruživanja Republike Srbije EU. Prikupljanje i obrada podataka i proizvodnja i diseminacija rezultata zvanične statistike vrši se uz neophodno korišćenje metodoloških i organizacionih znanja, statističkih standarda, moderne tehnologije, unapređenje proizvodnih procesa, optimalno korišćenje resursa, zaštitu statističke poverljivosti, umereno opterećenje davalaca podataka i dostupnost podataka svim korisnicima pod istim uslovima.
4. Vizija i vrednosti zvanične statistike
Sistem zvanične statistike Republike Srbije, jačanjem stručnih i infrastrukturnih kapaciteta i usvajanjem i primenom najbolje statističke prakse, treba da postigne visok stepen usklađenosti sa međunarodnim statističkim standardima, kao i visok nivo kvaliteta objavljenih statističkih podataka i stečenog poverenja davalaca i korisnika podataka.
Ostvarivanje date misije i vizije zvanične statistike zasniva se na sledećim vrednostima:
- kvalitetu proizvedenih i objavljenih rezultata i informacija zvanične statistike, uz primenu najboljih međunarodnih iskustava u pogledu metoda prikupljanja, obrade i diseminacije podataka, te na primeni načela efikasnosti, usmerenosti prema korisnicima i stalnom unapređenju ljudskih potencijala;
- međusobnom poverenju svih učesnika u statističkom sistemu, odnosno korisnika podataka, davalaca podataka i proizvođača zvanične statistike i
- stalnoj saradnji proizvođača zvanične statistike u zemlji i inostranstvu.
Osnovni strateški ciljevi definišu prioritetne pravce delovanja i rezultate koje tim delovanjem zvanična statistika treba da postigne:
5.1. Završetak potpune harmonizacije statističkih standarda i prakse sa Evropskim statističkim sistemom i Evropskom unijom
Osnovni strateški cilj je završetak potpunog usaglašavanja sa zahtevima ESS i EU u pogledu statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i primenjenih metodologija, do kraja ovog perioda. Statistički standardi podrazumevaju standardne klasifikacije, koncepte, definicije, metodologije i procedure za obračun statističkih pokazatelja. U tom smislu, korišćenje standardnih definicija i klasifikacija, kao i postupaka za dobijanje složenih statističkih pokazatelja, predstavlja osnov za uporedivost podataka zvanične statistike, pre svega, sa podacima ESS, odnosno njihovu relevantnost i validnost sa aspekta pravnih propisa i metodoloških pravila i preporuka EU. Na ovaj način biće ispunjeni i zahtevi koji se pred zvaničnu statistiku postavljaju u procesu pridruživanja EU, kako u okviru Poglavlja 18 - Statistika, tako i okviru drugih poglavlja. U ovom procesu neophodno je korišćenje pozitivne prakse zvanične statistike drugih zemalja.
Ovim ciljem su, u skladu sa Vizijom ESS 2020 (ESS Vision 2020), obuhvaćene sledeće ključne oblasti:
- podizanje kvaliteta statističkih procesa i podataka uz maksimalno korišćenje i modernizaciju informatičko-komunikacionih tehnologija;
- statističko praćenje fenomena globalizacije sa ekonomskog i finansijskog aspekta, uz zadovoljavanje sve većih potreba za statističkim podacima na nacionalnom i regionalnom nivou;
- racionalizacija troškova prikupljanja podataka i smanjenje opterećenja davalaca podataka - veće korišćenje administrativnih i drugih izvora podataka i dalji razvoj statističkih metoda i modela procene statističkih rezultata;
- obezbeđenje kvalitetnih i pravovremenih statističkih indikatora neophodnih za donošenje odluka i uspešno upravljanje ekonomijom na svim nivoima.
Pored razvoja metodologija i usvajanja novih standarda, neophodno je ostvariti dalji razvoj statističkih registara, kao okvira za izbor statističkih jedinica, kao i još širu primenu metoda uzorka. Za veći oslonac na administrativne izvore podataka neophodan je i povećani uticaj na metodološka rešenja u značajnim administrativnim registrima i bazama podataka. To će omogućiti, pored racionalizacije postojeće strukture i načina sprovođenja statističkih istraživanja, kao najčešće korišćenog metoda za dobijanje statističkih podataka, i smanjenje opterećenosti davalaca podataka i ukupnih troškova dobijanja pojedinih statističkih pokazatelja.
Razvoj analitičkog rada odvijaće se u pravcu standardizacije postupaka, ujednačavanja nivoa obrade podataka, praćenja i merenja kvaliteta rezultata, izveštavanja i dr. Osnovne razvojne oblasti analize rezultata zvanične statistike odnose se na analizu, modeliranje i desezoniranje vremenskih serija, analizu makroekonomskih podataka i analizu međusobne usklađenosti statističkih podataka i informacija iz različitih izvora.
Preduslov za uspešnu realizaciju ovog strateškog cilja je postojanje kvalitetnog i organizovanog sistema zvanične statistike na čelu sa nezavisnom statističkom institucijom sa jasno definisanom ulogom koordinatora i nacionalnog predstavnika u statistici EU, odnosno Evrostatu.
5.2. Unapređenje kvaliteta rezultata zvanične statistike uz obezbeđivanje visokog stepena međunarodne uporedivosti
Statistički podaci i informacije, kao finalni rezultat aktivnosti i ciljni proizvod zvanične statistike, osnova su za upoređivanje sa drugim zemljama. Zbog toga će se težište pažnje zvanične statistike pomerati prema statističkim pokazateljima, kao rezultatima za koje su neposredno zainteresovani korisnici podataka.
Kod postojećih statističkih pokazatelja primeniće se harmonizovana metodološka rešenja, a kod novih preuzeće se standardna evropska rešenja, uz obezbeđivanje mehanizma za njihovo formiranje sprovođenjem postojećih i novih istraživanja i korišćenjem administrativnih izvora podataka.
Neophodno je i u narednom periodu sprovoditi aktivnosti razvoja i primene sistema upravljanja kvalitetom kroz identifikovanje i opisivanje procesa statističke proizvodnje, kontinuiranu izradu standardnih izveštaja o kvalitetu statističkih podataka, sprovođenje redovnih evaluacija kvaliteta statističkih istraživanja i obezbeđivanje preduslova za uvođenje sistema za upravljanje rizicima.
Ispunjavanje međunarodnih standarda podrazumeva da se uz podatke obezbede i informacije o samim podacima (metapodaci), uključujući podatke o primenjenim definicijama, klasifikacijama, obuhvatu i metodu obračuna, kao i napomene o njihovom kvalitetu i eventualnim ograničenjima njihove upotrebe. Ovo će biti omogućeno daljim razvojem i implementacijom sistema za izradu referentnih metapodataka i izveštaja o kvalitetu (RZSMETA), unapređenjem kvantiteta, kvaliteta i dostupnosti referentnih metapodataka i izveštaja o kvalitetu i povećanjem nivoa standardizacije i kvaliteta sistema opštih metapodataka.
Zvanična statistika će striktno sprovoditi zaštitu individualnih podataka i voditi dijalog sa davaocima podataka radi smanjenja njihovog opterećenja u pogledu davanja podataka (definisanje zajedničkih varijabli u istraživanjima, sagledavanje pitanja izbora uzorka i dr.), kao i jačanja njihovog poverenja, što je uslov unapređenja kvaliteta rezultata zvanične statistike.
Vrednovanje statističke proizvodnje zahteva od odgovornih proizvođača zvanične statistike da stalno rade na sticanju poverenja i razvijanju dobrih odnosa sa glavnim korisnicima i davaocima podataka, kao i sa predstavnicima medija. Edukacija davalaca i korisnika podataka od strane proizvođača zvanične statistike treba da doprinese povećanju značaja statističkih podataka, kao i njihovog adekvatnog korišćenja.
Unapređenje diseminacije će omogućiti da rezultati zvanične statistike budu blagovremeno i lako dostupni svim korisnicima u isto vreme i pod jednakim uslovima. Kalendar objavljivanja rezultata, kao i diseminaciona baza podataka koja sadrži rezultate zvanične statistike - javno su dostupni.
5.3. Obezbeđivanje nezavisnosti zvanične statistike i unapređenje koordinacije unutar sistema zvanične statistike
Nezavisnost zvanične statistike koju garantuje institucionalni položaj nacionalne statističke institucije jedan je od temeljnih principa savremenih statističkih organizacija u svetu i osnovnih zahteva Evrostata za zvanične statistike zemalja članica. RZS, u sistemu zvanične statistike, predstavlja odgovornog stručnog nosioca, organizatora i koordinatora sistema. Iz tog razloga, mora se pronaći rešenje koje će garantovati dugoročnu institucionalnu nezavisnost, a koje će biti u skladu sa preporukama EU da zvanična statistika i njen nosilac treba da budu objektivni i nepristrasni, odnosno nezavisni u odnosu na nosioce tekuće politike, ali i maksimalno u funkciji stručne podrške te iste politike. Da bi se to ostvarilo, neophodno je usvajanje novog Zakona o zvaničnoj statistici, kojim bi se ojačala samostalnost i profesionalnost, osnažila koordinacija sistema zvanične statistike, omogućilo pružanje punog doprinosa sistemu odlučivanja na svim nivoima.
Uloga RZS-a odnosi se, između ostalog, i na objedinjavanje dobijenih podataka i informacija iz svih oblasti statistike radi stvaranja celovite slike ekonomskog i društvenog života putem obezbeđivanja i objašnjavanja niza pokazatelja, uz odgovarajuću analizu baziranu na standardnim statističkim metodama i postupcima.
Zvanična statistika, u tom smislu, treba da predstavlja uređen sistem u kome se, na osnovu Zakona, smernica, višegodišnjih programa i godišnjih planova zvanične statistike, kao i drugih propisa po pojedinim oblastima, definišu uloga i konkretne obaveze odgovornih proizvođača zvanične statistike. Neprekidno unapređenje koordinacione uloge RZS-a i međusobne saradnje odgovornih proizvođača zvanične statistike od posebnog je značaja za koherentnost i celovitost sistema i primenu standardnih klasifikacija i definicija u formiranju statističkih pokazatelja.
U narednom periodu radiće se na pripremi i usvajanju nacionalnog kodeksa prakse zvanične statistike, a kasnije i na pružanju podrške u njegovoj primeni u celom statističkom sistemu i akreditaciju ostalih odgovornih proizvođača zvanične statistike. Kako su snažna saradnja i koordinacija unutar sistema zvanične statistike Republike Srbije neophodne za uspostavljanje koherentnog i celovitog sistema, RZS će u narednom periodu nastaviti rad u skladu sa zaključenim Sporazumom o osnivanju Nacionalnog koordinacionog odbora zvanične statistike, te nakon usvajanja novog Zakona o zvaničnoj statistici, Koordinacioni odbor će nastaviti sa radom, u skladu sa pomenutim zakonom.
RZS će nastaviti sa unapređivanjem korišćenja administrativnih podataka u proizvodnji zvanične statistike, zbog racionalizacije troškova prikupljanja podataka, smanjenja opterećenosti davalaca podataka i pravovremenog obezbeđivanja većeg broja statističkih pokazatelja na što nižem nivou teritorije i Klasifikacije delatnosti (KD).
5.4. Razvoj Sistema podrške odlučivanju i drugih modernih informacionih rešenja prilagođenih potrebama različitih vrsta korisnika
Statistička metodologija i analiza statističkih rezultata predstavljaju najkompleksniji deo statističkog sistema. Metodologija je osnova za realizaciju statističkih istraživanja, a analiza omogućava kvalitetno tumačenje i efikasno korišćenje statističkih podataka i informacija. Primena moderne tehnologije i inovacija omogućavaju optimalne rezultate u zadovoljavanju potreba različitih vrsta korisnika. Imajući u vidu ubrzan razvoj tehnoloških inovacija u oblasti statistike, sistem zvanične statistike ima obavezu ne samo da stalno prati trendove i obnavlja resurse, već i da pravi sopstvene inovativne prodore u ovoj oblasti.
Sistem podrške odlučivanju (Decision Making Support System - DMSS) predstavlja novi koncept razmišljanja u analitici usmeren ka optimalnom zadovoljavanju potreba organa državne uprave i ostalih subjekata uključenih u proces odlučivanja. U eri savremenih tehnologija i mnoštva podataka i informacija, donosioci odluka su suočeni sa ogromnom količinom informacija i podataka koji često stvaraju konfuziju i dovode do pogrešnih rešenja i grešaka u procesu odlučivanja. S druge strane, zvanični statistički sistem je izuzetno složen, sektorski orijentisan (poljoprivreda, cene, spoljna trgovina itd.) i pruža parcijalnu sliku nacionalne ekonomije, koja je često nejasna i interpretirana kao kontradiktorna. U tom smislu, s ciljem da se korisnicima obezbede informacije koje će im na jasan način predstaviti ekonomsku situaciju u Srbiji, RZS je kreirao Sistem podrške odlučivanju. Konkretno, sistem podrazumeva prikupljanje različitih indikatora (ne samo statističkih) koji, katalizirani i objedinjeni, na jasan i lako razumljiv način, omogućavaju donosiocima odluka da prepoznaju i sagledaju fazu u kojoj se srpska ekonomija nalazi. Sistem podrazumeva korišćenje raznih "alatki", kao što su: vodeći indikatori, koji omogućavaju detekciju promena u ekonomskom ciklusu i prognoziranje i do devet meseci unapred; prikaz stavova i očekivanja proizvođača i potrošača, kao indikatora poslovnih tendencija; izradu prognostičkih modela na osnovu analize vremenskih serija; analizu i prognozu životnog standarda; brzu procenu (nowcasting) BDP-a mesec dana pre fleš procene; procenu mesečnog kretanja BDP-a; analizu najvažnijih komponenti BDP-a itd.
Uvođenje Sistema podrške odlučivanju na lokalnom nivou i platforme za saradnju sa korisnicima statistike na nivou lokalnih samouprava usmereno je na razvoj metodoloških, organizacionih i aplikativnih rešenja za podršku odlučivanju na nivou opština i gradova. S tim ciljem kreiraće se stručni timovi za podršku lokalnim samoupravama i organizovaće se partnerska saradnja sa institucijama na lokalnom nivou, uz angažovanje područnih odeljenja RZS-a.
Za naredni period planira se unapređenje postojećeg sistema za podršku odlučivanju. Planira se integracija novih izvora podataka - kako iz administrativnih izvora i registara tako i iz rezultata redovnih istraživanja. To podrazumeva uključivanje svih relevantnih podataka o tržištu rada na nacionalnom i lokalnom nivou, kako bi se omogućila analiza ponude i tražnje na tržištu rada. Takođe, biće integrisani i podaci relevantni za lokalne samouprave.
Pored toga, primeniće se i nove metode analize podataka, poput mašinskog učenja i veštačke inteligencije. Sve novine i funkcionalnosti razvijaće se uz tesnu saradnju sa korisnicima, kako bi se sistem održavao prilagođenim njihovim potrebama.
Planira se i razvoj novih informacionih rešenja. U fokusu će biti izrada interaktivnih mapa koje će prikazivati podatke o tržištu rada i socio-ekonomskim indikatorima na nivou opština i regiona.
Rezultat svih navedenih aktivnosti biće dalji porast dostupnosti i efikasnosti korišćenja zvanične statistike. Očekujemo unapređenje kvaliteta i efikasnosti procesa donošenja odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, zasnovanih na verodostojnim i ažuriranim statističkim podacima. Javnost će biti bolje informisana o ključnim pitanjima iz oblasti društvenog, ekonomskog i ekološkog razvoja Srbije, na svim nivoima. Uz sve to, doprinećemo i jačanju statističke pismenosti u našoj zemlji.
Ključni element našeg plana je razvoj centralizovanog veb-portala namenjenog donosiocima odluka na svim nivoima - od nacionalnog do lokalnog. Korisnici portala moći će da pristupe širokom spektru indikatora, uključujući vodeće i kompozitne indikatore specifične za njihov domen rada.
Dalji razvoj statističkog portala otvorenih podataka (Open Data) i integracija sa nacionalnim Portalom otvorenih podataka, najširem krugu korisnika omogućava brz i efikasan pristup podacima. Vizuelizacija podataka, uključivanje indikatora održivog razvoja i promocija portala pridoneće interakciji sa zajednicom koja te podatke koristi.
Planiran je dalji razvoj nacionalnog portala za praćenje indikatora za praćenje Ciljeva održivog razvoja UN (Sustainable Development Goals - SDG) i Agende održivog razvoja 2030 (2030 Agenda for Sustainable Development), kao i indikatora vezanih za druge globalne strategije. Nastaviće se kontinuirano ažuriranje diseminacione baze podataka indikatora, kao i edukacija internih i eksternih proizvođača i korisnika.
5.5. Obezbeđivanje odgovarajućih resursa za funkcionisanje i razvoj sistema zvanične statistike
Za ostvarivanje strateških ciljeva i realizaciju planiranih aktivnosti neophodno je obezbediti potrebne kadrovske, finansijske, infrastrukturne i tehnološke resurse u sistemu zvanične statistike.
Planirane aktivnosti zahtevaju odgovarajuće specijalizovane stručnjake, prvenstveno matematičare i ekonomiste, kao i odgovarajuću stručnu nadgradnju. Generalno, rešavanje kadrovskog pitanja je ključ uspešne realizacije postavljenih ciljeva, te je veoma značajno da RZS, u što većoj meri, ima uticaj u njegovom rešavanju. Ograničenja uvedena propisima u prethodnom periodu u znatnoj meri su onemogućavala vođenje efikasne kadrovske politike, što je dovelo do smanjenja broja stručnih kadrova u zvaničnoj statistici. Neophodno je ubrzano angažovanje novih kadrova, posebno imajući u vidu da u ovom periodu veliki broj zaposlenih u zvaničnoj statistici odlazi u penziju.
Potrebno je nastaviti sa intenzivnom obukom i usavršavanjem kadrova u oblasti statistike i informatike, pre svega radi primene novih metodoloških rešenja, međunarodnih statističkih standarda i povećanja analitičkih kapaciteta i usavršavanja kadrova za kreiranje i analizu uticaja raznih politika. Planirana obuka može se organizovati i sprovesti interno, u saradnji odgovornih proizvođača zvanične statistike i resornih ministarstava radi iniciranja stvaranja mreže kontakt tačaka za pitanja statistike, kao i u okviru međunarodne saradnje, posebno u oblasti evropskih integracija. Treba intenzivirati korišćenje pomoći u znanju putem seminara, obuka, letnjih škola, kao i pomoći u realizaciji pojedinih statističkih procedura.
Svakako treba imati u vidu da su aktivnosti potrebne za ostvarivanje predviđenih strateških ciljeva veoma zahtevne u pogledu neophodnih finansijskih sredstava, infrastrukture i moderne tehnologije.
6. Strateški ciljevi i prioritetne aktivnosti razvoja po oblastima statistike
Pored realizacije navedenih osnovnih strateških ciljeva, neophodno je realizovati posebne ciljeve i prioritete aktivnosti na nivou pojedinih oblasti statistike.
6.1. Demografija i društvene statistike
Osnovni strateški cilj u oblasti demografije i društvenih statistika je unapređenje sadržaja podataka o stanovništvu, tržištu rada, obrazovanju, kulturi, zdravstvu, invaliditetu, pravosudnoj i rodnoj statistici, bezbednosti i zaštiti potrošača, ličnoj potrošnji, nejednakostima u raspodeli dohotka, siromaštvu, socijalnoj koheziji i zaštiti koji su neophodni za praćenje standarda i uslova života, kvaliteta života, kao i socijalne i zdravstvene zaštite. Takođe, neophodno je obezbediti i povećanje broja podataka prikazanih prema polu i na nižem teritorijalnom nivou, kao i vizualizaciju navedenih podataka.
U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:
- uspostavljanje Statističkog populacionog registra;
- modernizacija prikupljanja podataka anketnih istraživanja koja se odnose na domaćinstva (Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji domaćinstava, Istraživanje o korišćenju vremena, Anketa o prihodima i uslovima života i dr.);
- smanjenje opterećenja izveštajnih jedinica;
- intenzivnije korišćenje raspoloživih administrativnih izvora podataka;
- unapređenje sadržaja geokodiranih statističkih podataka;
- unapređenje sadržaja podataka iz oblasti demografskih istraživanja: mesečne i kvartalne procene; godišnje procene prema zadatim obeležjima; izrada tablica smrtnosti prema uzrocima smrti i statistike zdravstva;
- harmonizacija metodologija iz oblasti statistike tržišta rada sa evropskim standardima i redovno usklađivanje sa metodološkim izmenama Evrostata;
- unapređenje sadržaja podataka iz oblasti statistike tržišta rada (Istraživanje o slobodnim radnim mestima i godišnji platni jaz, mesečne stope nezaposlenosti);
- unapređenje sadržaja i proširenje izvora podataka iz oblasti Ciljeva održivog razvoja;
- unapređenje sadržaja podataka o kriminalitetu prema Međunarodnoj klasifikaciji krivičnih dela za statističke potrebe - ICCS;
- unapređenje i proširenje sadržaja podataka iz oblasti rodne statistike;
- unapređivanje sadržaja podataka iz oblasti obrazovanja, obezbeđivanje većeg broja indikatora i dostavljanje indikatora o obrazovanju prema upitniku UOE (Zajednički upitnik OECD, UNESCO i Evrostat);
- unapređenje republičke i opštinske DevInfo baze;
- nastavak rada na implementaciji Evropskog sistema integrisane statistike socijalne zaštite (ESSPROS);
- početak priprema Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2031. godine.
Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:
- procene (godišnje, kvartalne, mesečne) i projekcije stanovništva, izračunavanje tablica mortaliteta i fertiliteta i drugih demografskih indikatora,
- statistički populacioni registar,
- integracija geoprostornih i statističkih podataka,
- statistika rođenih i umrlih,
- statistika zaključenih i razvedenih brakova,
- statistika zdravstva,
- statistika azilanata, boravišnih dozvola i ilegalnih migracija,
- statistika unutrašnjih i međunarodnih migracija,
- statistika zaposlenosti i nezaposlenosti,
- statistika zarada i troškova rada,
- Anketa o potrošnji domaćinstava i Istraživanje o korišćenju vremena,
- Anketa o rodno zasnovanom nasilju i opštem kriminalu,
- statistika pravosuđa,
- statistika dohotka, socijalne inkluzije i uslova života,
- statistika kvaliteta života i
- statistika obrazovanja.
Osnovni strateški ciljevi u oblasti ekonomskih statistika odnose se na makroekonomske i poslovne statistike. U makroekonomskim statistikama osnovni cilj je finalizacija procesa usklađivanja sa evropskim sistemom nacionalnih računa SNA 2008 (Sistem nacionalnih računa 2008) i ESA 2010 (Evropski sistem računa 2010) u pogledu metoda i raspoloživosti indikatora i tabela koje zahteva Evrostatov transmisioni program. Sa ovim ciljem je povezan i cilj blagovremene tranzicije na novi međunarodni sistem nacionalnih računa koji će biti u primeni od 2029. (SNA 2025/ESA 2025). Drugi cilj je blagovremeno i kontinuirano obezbeđivanje kvalitetnih, sa međunarodnim standardima usklađenih i međunarodno uporedivih makroekonomskih indikatora i pokazatelja, pre svega bruto domaćeg proizvoda i bruto nacionalnog dohotka kao i drugih makroekonomskih agregata i obračuna za merenje, monitoring i analizu obima, strukture i dinamike ekonomije neophodnih za formulisanje i evaluaciju efekata ekonomske politike. Osnovni strateški cilj u poslovnim statistikama je blagovremeno obezbeđivanje kvalitetnih, međunarodno uporedivih, sa međunarodnim standardima usklađenih, statističkih pokazatelja privrede relevantnih za donošenje mera ekonomskih, strukturnih i sektorskih politika, programa, planova i mera, za praćenje privrednog razvoja i za donošenje mera i posebnih politika u odgovarajućim oblastima privrede.
U oblasti ekonomskih statistika treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:
- puna primena međunarodnih standarda (SNA 2008 i ESA 2010) i drugih relevantnih metodologija makroekonomskih statistika;
- proširenje obuhvata, jačanje kvaliteta i pravovremeno publikovanje makroekonomskih pokazatelja za potrebe vođenja i praćenja rezultata ekonomske politike;
- obezbeđivanje konzistentnosti podataka putem koordinacije poslova proizvođača zvanične statistike koji prikupljaju, objavljuju ili koriste makroekonomske statistike;
- prilagođavanje administrativnih izvora podataka potrebama primene nove metodologije u oblasti makroekonomskih statistika;
- usklađivanje statistike cena sa standardima EU i stalno unapređenje kvaliteta podataka;
- modernizacija načina prikupljanja podataka za godišnja i kratkoročna istraživanja poslovnih statistika;
- intenzivnije korišćenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za potrebe poslovnih statistika;
- unapređenje pokazatelja strukturnih i kratkoročnih poslovnih statistika i drugih oblasti poslovnih statistika i
- redovno usklađivanje poslovnih statistika sa promenama metodologije Evrostata i prilagođavanje promenama u ESS.
Prioritetne razvojne aktivnosti ekonomskih statistika su:
- osnovni agregati nacionalnih računa,
- monetarna i finansijska statistika,
- statistika državnih finansija,
- statistika platnog bilansa,
- statistika iz oblasti platnog sistema,
- indeksi cena stanovanja,
- strukturne poslovne statistike,
- kratkoročne poslovne statistike (mesečne i kvartalne statistike industrije, građevinarstva, prometa, usluga, zaposlenosti, zarada, cena proizvođača industrijskih proizvoda, indeksi cena u građevinarstvu i indeksi cena usluga),
- statistika građevinarstva (obračun polugodišnjih i godišnjih indikatora),
- statistika međunarodne trgovine robom (statistika spoljne trgovine),
- godišnja statistika industrijskih proizvoda (Prodcom),
- statistika poslovanja stranih podružnica (FATS),
- statistika direktnih stranih investicija,
- statistika međunarodne trgovine uslugama i
- statistički poslovni registar.
Osnovni strateški cilj u oblasti sektorskih statistika je usklađivanje sa standardima EU radi obezbeđivanja kvalitetnih i pravovremenih podataka o strukturnim karakteristikama poljoprivrednih gazdinstava, poljoprivrednoj proizvodnji, energetici, saobraćaju, turizmu, kao i podataka o nauci, tehnologiji i inovacijama.
U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:
- usklađivanje statistike poljoprivrede sa standardima ESS u ovoj oblasti kako bi se razvili, uskladili i dopunili podaci o strukturnim istraživanjima, biljnoj proizvodnji, stočarstvu, ribarstvu, šumarstvu, agromonetarnim statistikama i zaštiti životne sredine;
- sprovođenje Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gazdinstava (anketa, popis);
- koordinacija sa drugim proizvođačima zvanične statistike radi integracije poljoprivrednih statistika;
- uvođenje novog istraživanja o drumskom teretnom saobraćaju, saobraćaj za sopstvene potrebe, i razmatranje uvođenja istraživanja o mobilnosti putnika;
- obezbeđivanje seta indikatora o ukupnim budžetskim ulaganjima u naučnoistraživačku delatnost, unapređenje kvaliteta i stepena međunarodne uporedivosti indikatora iz oblasti istraživanja i razvoja i istraživanja o ljudskim resursima u visokotehnološkim oblastima i
- uspostavljanje efikasnijeg načina prikupljanja, obrade i publikovanja podataka uz primenu savremenih IKT rešenja.
Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:
- istraživanja o strukturi poljoprivrednih gazdinstava: Popis poljoprivrede i ankete o strukturi poljoprivrednih gazdinstava,
- statistika biljne proizvodnje,
- statistika stočarstva,
- statistički registar poljoprivrednih gazdinstava,
- poljoprivredni računi i cene,
- statistika bezbednosti hrane,
- statistika šumarstva,
- statistika energetike,
- statistika saobraćaja,
- statistika turizma i
- statistika nauke i tehnologije, inovacija i informaciono-komunikacionih tehnologija.
6.4. Statistika životne sredine i statistike koje obuhvataju više oblasti
Osnovni strateški cilj u ovoj oblasti je obezbeđivanje statističkih podataka o životnoj sredini, statističkih podataka na nivou regiona i opština, indikatora održivog razvoja, unapređenje geografskog informacionog sistema i dalji razvoj statistike polova u skladu sa statističkim standardima EU.
U ovoj oblasti treba da se realizuju sledeći razvojni ciljevi:
- implementacija monetarnih i fizičkih računa životne sredine;
- obračun novih indikatora statistike životne sredine;
- koordinacija sa drugim proizvođačima zvanične statistike radi integracije statističkih podataka i indikatora;
- uspostavljanje efikasnijeg načina publikovanja podataka u skladu sa potrebama korisnika, uz primenu savremenih informatičkih rešenja.
Prioritetne razvojne aktivnosti u ovoj oblasti su:
- statistika i računi životne sredine,
- statistika zaštite prirode,
- statistika otpada i opasnih supstanci,
- statistika voda,
- statistika razvoja ruralnih područja,
- regionalne i urbane statistike,
- geografski informacioni sistem,
- indikatori održivog razvoja i
- statistika polova.
7. Infrastrukturne i razvojne aktivnosti
Infrastrukturne i razvojne aktivnosti zvanične statistike, direktno ili indirektno, povećavaju efikasnost proizvodnje kvalitetnih statističkih pokazatelja kao osnovnog cilja zvanične statistike. Ove aktivnosti odnose se na metodologiju prikupljanja, obrade, diseminacije i analize statističkih podataka i ostala strateška i upravljačka pitanja zvanične statistike.
7.1. Metodologija zvanične statistike
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike planirane infrastrukturne i razvojne aktivnosti u oblasti metodologija treba da usmere na: harmonizaciju sa evropskim statističkim standardima, metodologijama i klasifikacijama; razvoj kompleksnog informacionog sistema za integraciju svih administrativnih podataka i upravljanje setovima podataka; skladištenje metapodataka i njihovu dostupnost, kao i povezivanje podataka i metapodataka za ceo proizvodni ciklus; unapređenje informacionog sistema za diseminaciju podataka i metapodataka u skladu sa potrebama i zahtevima korisnika i smernicama ESS; razvoj i primenu alata za upravljanje poverljivim podacima, kao i pristup mikropodacima od strane autorizovanih istraživača i dr. Takođe, neophodno je, radi realizacije planiranih aktivnosti u procesu harmonizacije, obezbediti odgovarajuće resurse neophodne za funkcionisanje i razvoj sistema zvanične statistike.
Sistem statističkih metapodataka definiše proizvodnju, skladištenje i korišćenje statističkih metapodataka i njegov razvoj omogućava efikasno funkcionisanje celokupnog statističkog informacionog sistema.
Usaglašavanje nacionalnih statističkih i drugih klasifikacija sa standardnim međunarodnim klasifikacijama jedan je od osnovnih preduslova za obezbeđivanje uporedivosti rezultata zvanične statistike sa drugim zemljama. U narednom periodu neophodno je, kao nacionalne statističke klasifikacije, usvojiti nove ili već postojeće klasifikacije uskladiti sa izmenama referentnih međunarodnih standarda.
Metodološka koordinacija uvođenja novih i izmena postojećih administrativnih registara, uz primenu standardnih identifikatora, definicija i klasifikacija, u neposrednom je interesu odgovornih proizvođača zvanične statistike. Time se direktno uspostavlja integracija podataka iz različitih administrativnih izvora u sistem zvanične statistike i omogućava razmena podataka između institucija koje čine sistem zvanične statistike. Aktivno učešće RZS-a, i ostalih proizvođača zvanične statistike, u uspostavljanju novih i unapređenju postojećih administrativnih registara (Centralnog registra stanovništva, registara u oblasti obrazovanja u okviru Jedinstvenog informacionog sistema u prosveti, Centralnog informacionog sistema u oblasti ugostiteljstva i turizma [E-turist] itd.) doprineće efikasnijem prikupljanju administrativnih podataka i njihovoj upotrebi u statističke svrhe. U planu je razvoj integrisanog sistema statističkih registara, koji podrazumeva registre stanovništva, preduzeća, nepokretnosti i aktivnosti. Uvođenjem integrisanog sistema registara u program zvanične statistike stvara se osnova za unapređenje efikasnosti, pouzdanosti i relevantnosti statističkih podataka, a sve u cilju boljeg razumevanja društvenih i ekonomskih dešavanja i pružanja podrške donošenju odluka baziranih na podacima. Razvoj ovog sistema predstavlja korak ka modernizaciji i unapređenju statističkog sistema, u skladu sa savremenim tehnološkim i metodološkim standardima, uz primenu naprednih informacionih tehnologija, veštačke inteligencije i analitičkih alata.
Pored toga, i razvoj metodologije uzorka, uključujući koordinaciju uzorka različitih statističkih istraživanja, direktno omogućava smanjenje opterećenosti davalaca statističkih podataka i smanjenje troškova proizvodnje zvanične statistike.
Razvoj modela i prakse kroz analizu vremenskih serija, uz istovremeno unapređenje baza podataka, predstavlja esencijalnu komponentu unapređenja kvaliteta zvanične statistike. U okruženju u kome je dinamika promena od suštinskog značaja, poseban fokus na vremenske serije doprinosi dubljem razumevanju procesa i to kroz: identifikaciju ključnih indikatora, sezonskih fluktuacija i analizu trendova i ciklusa. Sve ovo doprinosi pouzdanijem predviđanju pojava koje se prate i unapređenju kvaliteta izveštavanja.
Diseminaciona politika je orijentisana ka pravovremenom pružanju visokokvalitetnih statističkih podataka korisnicima. U narednom periodu, povećanjem dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka, unaprediće se prepoznatljivost zvanične statistike kao osnovnog izvora pouzdanih i pravovremenih podataka. Takođe, neophodno je: poboljšati komunikaciju između korisnika i zvanične statistike radi zadovoljenja korisničkih potreba; primeniti nove informacione tehnologije u procesu diseminacije statističkih podataka; poboljšati infrastrukturu za pristup podacima uz osiguranje njihove poverljivosti; povećati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe različitih korisnika; jačati saradnju sa domaćim i inostranim korisnicima podataka radi bolje identifikacije njihovih potreba; povećati ponudu mikropodataka za potrebe naučnoistraživačkih institucija, u skladu sa definisanom procedurom za omogućavanje pristupa individualnim podacima bez identifikatora u naučnoistraživačke svrhe, kao i uslovima definisanim u ESS, i podići svest korisnika o mogućnostima i ograničenjima zvanične statistike.
Zvanična statistika ostvaruje potpunu zaštitu prava davalaca podataka i statističkih jedinica kroz primenu načela poverljivosti kojim se obuhvata zaštita podataka koji se odnose na pojedinačnu statističku jedinicu, s tim da se individualni podaci mogu koristiti samo u statističke svrhe. Odgovorni proizvođači zvanične statistike obavezni su da preduzmu sve propisane administrativne, tehničke i organizacione mere neophodne za zaštitu poverljivih podataka protiv nelegalnog pristupa, otkrivanja ili korišćenja.
Zakon o zvaničnoj statistici predstavlja osnovni pravni akt kojim se reguliše oblast zvanične statistike, odnosno proizvodnja i diseminacija podataka i informacija, kao i organizacija sistema zvanične statistike u Republici Srbiji. U narednom periodu planiraju se izmene zakonskog okvira koje treba da obezbede jačanje samostalnosti i profesionalnosti RZS-a, jačanje koordinacije sistema zvanične statistike i pružanje punog doprinosa sistemu odlučivanja.
7.3. Koordinacija statističkog sistema
Za sistem zvanične statistike od posebnog je značaja potpuno ostvarivanje koordinacione uloge RZS-a i omogućavanje saradnje odgovornih proizvođača zvanične statistike. Usvajanje Nacionalnog kodeksa prakse zvanične statistike, njegova primena u celom statističkom sistemu i rad Nacionalnog koordinacionog odbora zvanične statistike, u čijem sastavu se nalaze predstavnici svih odgovornih proizvođača zvanične statistike, neophodni su koraci u uspostavljanju koherentnog i celovitog sistema. Aktivnosti Koordinacionog odbora, u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici, usmerene su na jačanje međuinstitucionalne saradnje i razmenu znanja i iskustava u cilju standardizacije zvaničnih statističkih podataka i podizanja njihovog kvaliteta, na učešće u pripremi petogodišnjeg programa zvanične statistike i godišnjih planova statističkih istraživanja, kao i aktivno zalaganje za obezbeđivanje resursa neophodnih za razvoj, proizvodnju i diseminaciju rezultata zvanične statistike.
Sistem upravljanja kvalitetom RZS-a oslanja se na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP), Osnovne principe zvanične statistike UN i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM). Aktivnosti usmerene na stalno poboljšavanje kvaliteta u okviru koherentnog i uređenog sistema dovešće do veće efikasnosti procesa proizvodnje i povećanja kvaliteta statističkih proizvoda. Daljim razvojem i implementacijom integralnog sistema ocenjivanja i merenja kvaliteta, kvantitativnog i kvalitativnog ocenjivanja kvaliteta, samoocenjivanja, internog i eksternog ocenjivanja, omogućiće se realno sagledavanje postojećeg stanja i postavljanje ostvarljivih ciljeva u svrhu unapređenja kvaliteta.
7.5. Informaciono-komunikaciona tehnologija
Informaciono-komunikaciona tehnologija (IKT) obezbeđuje usluge i tehnološku infrastrukturu koja podržava i unapređuje procese poslovanja statističkih sistema, čime ih čini uspešnijim i efikasnijim. Dalji razvoj softverskog paketa IST-a - koncepta za integrisanu obradu podataka, u potpunosti razvijenog u RZS-u - prioritet je u ovoj oblasti, sa akcentom na primeni novih inovativnih rešenja, unapređenju međunarodne tehničke saradnje uz izgradnju novih partnerstva i učešću u međunarodnim projektima. Osnova IST-a je metabaza strukturnih podataka, a idejni koncept je zasnivan na Generičkom modelu statističkih poslovnih procesa (Generic Statistical Business Process Model - GSBPM). Takođe se planira razvoj u pravcu efikasnije razmene podataka između aplikacija koje podržavaju date specifikacije direktno, i bez potrebe bilo kakvog specifičnog prilagođenja aplikacija, sa ciljem postizanja interoperabilnosti, odnosno nesmetane razmene i razumevanja informacija kroz ceo sistem.
7.6. Evropske integracije i međunarodna statistička saradnja
Proces evropskih integracija Republike Srbije i razvojne aktivnosti zvanične statistike imaju za cilj da u narednom periodu obezbede usaglašavanje sa ESS, odnosno harmonizovanje standarda, klasifikacija i metodologija radi dobijanja uporedivih pokazatelja, kao i još značajnije uključivanje u međunarodnu statističku saradnju svih odgovornih proizvođača zvanične statistike, koordiniranu od strane Evrostata, na evropskom nivou, i RZS-a, na nacionalnom nivou. Ovaj proces treba da prati: realizacija značajnih strateških međunarodnih projekata koji su, u okviru međunarodne pomoći, namenjeni unapređenju sistema zvanične statistike, zatim intenziviranje bilateralne saradnje sa drugim nacionalnim statističkim institucijama, verifikovane kroz formalizovanje međusobne saradnje, kao i aktivno učestvovanje u radu međunarodnih radnih grupa ili foruma iz oblasti statistike, sa ciljem unapređenja globalne statistike i afirmisanja srpske zvanične statistike.
III PREGLED OČEKIVANIH REZULTATA ZVANIČNE STATISTIKE
STATISTIČKE OBLASTI |
ODGOVORNI PROIZVOĐAČ |
ADMINISTRATIVNI IZVOR |
STATISTIČKI INDIKATORI, PLANIRANE AKTIVNOSTI I PERIODIČNOST INDIKATORA |
DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE |
|||
1. Stanovništvo |
|||
1) Vitalna statistika |
Republički zavod za statistiku |
Nadležne službe koje vode matične knjige, osnovni sudovi i Institut za javno zdravlje Srbije |
Osnovni demografski pokazatelji. |
2) Migracije |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijat za izbeglice i migracije |
Unutrašnje migracije, odnosno broj i teritorijalna distribucija migranata prema demografskim, etničkim i ekonomskim obeležjima; međunarodne migracije. |
3) Procene stanovništva |
Republički zavod za statistiku |
|
U narednom periodu planirane su aktivnosti na uspostavljanju metodologije za izradu procena stanovništva po nekim demografskim obeležjima (bračnosti, državi rođenja, državljanstvu i dr.), pored već postojećih procena po starosti i polu, do nivoa jedinica lokalne samouprave. |
4) Projekcije stanovništva |
Republički zavod za statistiku |
|
Dugoročne projekcije stanovništva na bazi podataka iz poslednjeg popisa stanovništva do nivoa jedinica lokalne samouprave, u više varijanti. |
5) Demografski indikatori |
Republički zavod za statistiku |
|
Demografski indikatori: promena broja stanovnika, koeficijenti zavisnosti, prosečna starost, indeks starenja, stopa ukupnog fertiliteta, specifične stope fertiliteta, skraćene aproksimativne tablice mortaliteta i dr. |
6) Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2031. godine |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstva, posebne organizacije i dr. državni organi nadležni za upravljanje administrativnim bazama podataka od interesa za realizaciju popisa |
Popisom stanovništva, domaćinstava i stanova obezbeđuju se podaci o ukupnom broju i teritorijalnoj distribuciji stanovništva prema osnovnim demografskim, migracionim, etnokulturalnim, obrazovnim, ekonomskim i dr. karakteristikama, kao i podaci o ukupnom broju i osnovnim karakteristikama domaćinstava, porodica, stanova i zgrada. |
7) Statistika azilanata |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Podaci o tražiocima azila, odnosno podaci o licima koja su podnela zahtev za azil, licima za koja je doneta prvostepena odluka, konačna odluka u postupku azila, maloletnim licima koja su podnela zahtev za azil, kao i licima kojima je dodeljena privremena zaštita. |
8) Statistika boravišnih dozvola |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Podaci o broju dozvola za privremeni boravak/privremeni boravak i rad izdatih stranim državljanima. Za lica kojima se izdaje dozvola za privremeni boravak/privremeni boravak i rad prikupljaju se podaci o polu, starosti, državljanstvu, svrsi privremenog boravka, roku važenja dozvole za privremeni boravak/privremeni boravak i rad. |
9) Statistika ilegalnih migracija |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijat za izbeglice i migracije |
Podaci o iregularnim migrantima, odnosno o stranim državljanima i licima bez državljanstva kojima je odbijen ulazak u Republiku Srbiju na graničnom prelazu i statistika o iregularnim migrantima koji nezakonito borave u Republici Srbiji. Prikupljaju se podaci o polu, starosti, državljanstvu, osnovu odbijanja ulaska u Republiku Srbiju, tipu povratka, tipu primljene pomoći, tipu sporazuma o povratku, državi destinacije. |
2. Tržište rada |
|||
1) Zaposlenost i nezaposlenost |
Republički zavod za statistiku, Nacionalna služba za zapošljavanje |
Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, Nacionalna služba za zapošljavanje, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i agencije za zapošljavanje |
Anketa o radnoj snazi - sociodemografske karakteristike stanovništva; radno sposobno stanovništvo prema radnim, demografskim i obrazovnim karakteristikama; za zaposlena lica: karakteristike glavnog i dodatnog posla, položaj u zaposlenju, sati rada, radno vreme, delatnost, zanimanje, mesto rada, godine rada, oblik svojine, vrsta rada i dr.; neformalna zaposlenost po polu, obrazovnoj strukturi i starosnim grupama; za nezaposlene: prethodno radno iskustvo, dužina, način i vrsta posla koji se traži; za stanovništvo van radne snage: prethodno radno iskustvo i status; stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti. |
2) Zarade i troškovi rada |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo finansija - Poreska uprava, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja |
Prosečne zarade i prosečne zarade bez poreza i doprinosa prema polu, starosti i nivou kvalifikacije. |
3. Obrazovanje |
|||
1) Predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje |
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo prosvete |
Ministarstvo prosvete |
Podaci o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju, visokoškolskim ustanovama i poslediplomskim studijama; stopa učešća određenih starosnih grupa u odgovarajućim nivoima obrazovanja; distribucija učenika i studenata po nivoima obrazovanja; podaci o upisu učenika, o završavanju određenih nivoa obrazovanja i nastavljanju školovanja i stopa odustajanja od školovanja po nivoima obrazovanja; podaci o inkluzivnom obrazovanju u douniverzitetskom obrazovanju i vaspitanju; dualno obrazovanje; zaposleni prema zanimanju; podaci o nastavnom osoblju prema stepenu obrazovanja, zvanju, vrsti radnog odnosa i trajanju radnog vremena; podaci o učeničkom i studentskom standardu. |
2) Obrazovanje odraslih i celoživotno učenje |
Republički zavod za statistiku |
|
Anketa o obrazovanju odraslih (AES) - indikatori o uključenosti odraslih (populacija starosti od 18 do 69 godina) u sistem obrazovanja (formalnom, neformalnom i informalnom), prema polu, starosti, zaposlenosti, radnom statusu i obrazovanju. |
4. Zdravlje |
|||
1) Javno zdravlje |
Republički zavod za statistiku, Institut za javno zdravlje Srbije i Agencija za zaštitu životne sredine |
Pružaoci zdravstvene zaštite, ustanove socijalne zaštite, Republički fond za zdravstveno osiguranje i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i profesionalna udruženja (komore) zdravstvenih radnika |
Podaci o uzroku smrti u oblasti vitalne statistike prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10). |
2) Bezbednost i zdravlje na radu |
Republički fond za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvo zdravlja |
|
Podaci o povredama na radu prema sledećim indikatorima: |
3) Podaci o osiguranicima obaveznog zdravstvenog osiguranja |
Republički fond za zdravstveno osiguranje |
|
Podaci o osiguranicima prema delatnostima, osnovi osiguranja, demografskim obeležjima i vrstama zdravstvene zaštite; podaci o nesposobnosti za rad i prirodi bolesti prema polu, osnovnim uzrocima i osnovama za sticanje naknade za vreme bolovanja; podaci o izdacima za zdravstveno osiguranje i troškovima za zdravstvenu zaštitu određenih kategorija osiguranika i dr. |
5. Raspodela prihoda i uslovi života |
|||
1) Potrošnja domaćinstava |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o prihodima domaćinstava, podaci o izdacima za ličnu potrošnju domaćinstava prema Klasifikaciji lične potrošnje po nameni (COICOP klasifikacija), podaci o demografskim i socio-ekonomskim karakteristikama članova domaćinstava, podaci o uslovima stanovanja, snabdevenosti trajnim dobrima i ostalim aspektima uslova života domaćinstava. |
2) Korišćenje vremena |
Republički zavod za statistiku |
|
Planira se sprovođenje anketnog istraživanja, obrada podataka i obračun indikatora sa podacima o korišćenju vremena prema polu, starosti, zaposlenosti, radnom statusu, obrazovanju, tipu naselja, životnom ciklusu i dr. |
3) Prihodi i uslovi života |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci na osnovu kojih se izračunavaju indikatori siromaštva, socijalne isključenosti i uslova života. Podaci o prihodima domaćinstava i svih članova domaćinstava, podaci o obrazovnom statusu lica, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, podaci o zdravlju lica, podaci o finansijskom i materijalnom statusu domaćinstava i podaci o ostalim aspektima uslova života domaćinstava. |
6. Socijalna zaštita |
|||
1) Statistika socijalne zaštite |
Republički zavod za socijalnu zaštitu i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja |
Jedinice lokalne samouprave, ustanove socijalne zaštite za smeštaj korisnika, pružaoci usluga socijalne zaštite, centri za socijalni rad i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja |
Podaci o korisnicima socijalne zaštite po polu, starosnoj strukturi, obrazovanju i radnom statusu. |
2) Statistika socijalne zaštite (ESSPROS) |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo finansija, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Nacionalna služba za zapošljavanje i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika |
Podaci o socijalnoj zaštiti prema metodologiji ESSPROS, statistički pokazatelji o prihodima i rashodima u oblasti socijalne zaštite na nivou programa socijalne zaštite (jedinica posmatranja), odnosno celokupnog sistema, učešću rashoda socijalne zaštite u pojedinim agregatima, npr. bruto domaćem proizvodu, informacije o davanjima socijalne zaštite, načinu njihovog finansiranja itd. |
3) Statistika penzijskog i invalidskog osiguranja |
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje |
|
Podaci o korisnicima penzija prema vrsti penzije, prosečnoj penziji, stažu, polu, starosti i dr. |
7. Kriminalitet i pravosuđe |
|||
1) Učinioci krivičnih dela, privrednih prestupa i istraživanje o privrednim sporovima |
Republički zavod za statistiku |
Osnovna i viša javna tužilaštva, osnovni, viši i privredni sudovi |
Podaci o prijavljenim punoletnim i maloletnim učiniocima krivičnih dela; optuženim i osuđenim punoletnim i maloletnim učiniocima krivičnih dela i prijavljenim, optuženim i osuđenim pravnim i odgovornim licima učiniocima privrednih prestupa, pravnosnažno rešenim privrednim sporovima. |
2) Statistika kriminaliteta |
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vrhovno javno tužilaštvo, Ministarstvo pravde - Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Ministarstvo finansija - Uprava za sprečavanje pranja novca i Republički zavod za statistiku |
|
Preuzimanje podataka o kriminalitetu, radi obezbeđenja indikatora za Evrostatov i UNODC upitnik. |
3) Statistika pravosuđa |
Ministarstvo pravde i Vrhovno javno tužilaštvo |
Ministarstvo pravde i Vrhovno javno tužilaštvo |
Podaci o broju sudova, tužilaštava, sudija, javnih tužilaca i njihovih zamenika, licima u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija; broju zaposlenih u svim sudovima i tužilaštvima, broju vršilaca pravosudnih profesija, podaci o sprečavanju pranja novca i dr. |
4) Istraživanje o rodno zasnovanom nasilju |
Republički zavod za statistiku |
|
Planira se objavljivanje rezultata o rodno zasnovanom nasilju i žrtvama opšteg kriminala na osnovu ankete. |
8. Kultura |
|||
1) Ustanove kulture |
Republički zavod za statistiku, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka i Narodna biblioteka Srbije |
Narodna biblioteka Srbije i Filmski centar Srbije |
Obezbeđuju se podaci o ustanovama kulture: pozorišta, muzeji, izložbe i galerije, bioskopi, arhivi, proizvodnja i uvoz filmova, radio i TV stanice i biblioteke. |
2) Izdavačka delatnost i štampa |
Republički zavod za statistiku |
Narodna biblioteka Srbije |
Obezbeđuju se podaci o knjigama i brošurama i serijskim publikacijama. |
9. Sport |
Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije |
Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije |
Planira se obezbeđivanje podataka o sportskim dostignućima, institucijama i udruženjima u oblasti sporta, objektima za održavanje sportskih manifestacija, nacionalnim trening centrima i dr. |
10. Izbori |
Republički zavod za statistiku |
Republička izborna komisija i opštinska, odnosno gradska izborna komisija |
Podaci o rezultatima izbora za poslanike Narodne skupštine i predsednika Republike, kao i o rezultatima izbora za odbornike skupština lokalne samouprave (opština i gradova) i predsednike opština i gradonačelnike. Istraživanje o lokalnim izborima obuhvata i prikupljanje podataka o socio-ekonomskim determinantama odbornika odnosno predsednika opština/gradonačelnika. Aktivnosti planirane na unapređenju istraživačkog procesa odnose se na sprovođenje lokalnih izbora i podrazumevaju unapređenje softverskog modela za obradu podataka, kreiranje onlajn IST aplikacije za unos podataka, kao i testiranje primene novog modela prikupljanja podataka. U planirane aktivnosti spada i ažuriranje u skladu sa tekućim izmenama u administrativnim klasifikacijama. |
EKONOMSKE STATISTIKE |
|||
1. Makroekonomija |
|||
1) Godišnji ekonomski računi |
Republički zavod za statistiku |
Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija i Agencija za privredne registre |
Sistem nacionalnih i regionalnih računa koji obuhvata: kao i bruto nacionalnog dohotka (BND) i drugih makroekonomskih agregata i indikatora izvedenih iz sistema nacionalnih računa, račune institucionalnih sektora (sektorske račune), input-autput sistem sa tabelama ponude i upotrebe i input-autput tabelama, sistem regionalnih računa - obračun regionalnog BDP-a i drugih regionalnih i subregionalnih ekonomskih agregata i indikatora regionalne ekonomske razvijenosti. |
2) Kvartalni nacionalni računi |
Republički zavod za statistiku |
Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija |
Obračuni BDP-a prema proizvodnom, rashodnom i prihodnom pristupu u formi nedesezoniranih i desezoniranih podataka. |
3) Indikatori za mikro, mala i srednja privredna društva i preduzetnike |
Republički zavod za statistiku |
Agencija za privredne registre i Ministarstvo privrede |
Skup ekonomskih indikatora za statističko praćenje sektora mikro, malih i srednjih privrednih društava i preduzetnika. |
2. Statistika državnih finansija i monetarna i finansijska statistika |
|||
1) Statistika državnih finansija |
Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija i Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo finansija sa upravama, fondovi socijalnog osiguranja, Agencija za privredne registre, Komisija za hartije od vrednosti, Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti, Agencija za osiguranje depozita, Fond za razvoj RS, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za finansije AP Vojvodine i fondovi sa teritorije AP Vojvodine, Informacioni sistem Beogradske banke u stečaju i banke u stečaju |
Statistika državnih finansija predstavlja obračun makroekonomskih agregata jedinica klasifikovanih u sektor države, izveštavanje o prekomernom deficitu i tromesečnom dugu javnog sektora. |
2) Monetarna i finansijska statistika |
Narodna banka Srbije |
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti, Agencija za privredne registre, Agencija za osiguranje depozita, Fond za razvoj RS, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije, Informacioni sistem Beogradske banke u stečaju i banke u stečaju |
Monetarna statistika: |
3. Poslovne statistike |
|||
1) Strukturne poslovne statistike |
Republički zavod za statistiku |
Agencija za privredne registre, Ministarstvo finansija - Poreska uprava, Ministarstvo finansija - Uprava za trezor i Narodna banka Srbije |
Obračunavaju se indikatori iz podataka o detaljnoj strukturi poslovnih prihoda i poslovnih rashoda po proizvodima i uslugama po Klasifikaciji proizvoda prema delatnosti (Classification of Products by Activity - CPA); donacijama, porezima, broju zaposlenih lica, bruto zaradama; prometu od poslovnih usluga, poslovanju stranih podružnica; podaci o lokalnim jedinicama (broj zaposlenih lica, bruto zarade) za obračun regionalnih indikatora i indikatora po delatnostima; obračun indikatora za posebne agregate delatnosti; obračun indikatora za proizvodne i uslužne delatnosti u IKT sektoru. |
2) Godišnja statistika industrijskih proizvoda (Prodcom) |
Republički zavod za statistiku |
|
Naturalni pokazatelji o proizvodnji, zalihama na početku i na kraju godine, internoj potrošnji, prodaji, kao i vrednost prodaje. Nomenklatura proizvoda za godišnje istraživanje industrije se svake godine usklađuje sa promenama u Prodcom listi. |
3) Kratkoročne poslovne statistike |
Republički zavod za statistiku |
Agencija za privredne registre, Ministarstvo finansija - Poreska uprava i Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja |
Skup kratkoročnih pokazatelja za industriju: indeks industrijske proizvodnje; indeks prometa u industriji (promet ukupno, promet na domaćem tržištu i promet na inostranom tržištu); cene proizvođača industrijskih proizvoda; izvozne i uvozne cene, broj zaposlenih, časovi rada i prosečne zarade i dr. |
4) Ostale poslovne statistike |
Republički zavod za statistiku |
Republički geodetski zavod |
Skup pokazatelja za građevinarstvo o cenama stanova novogradnje; građevinskim radovima u Republici Srbiji, građevinskim radovima u inostranstvu, potrošnji građevinskog i pogonskog materijala, porušenim zgradama sa stanovima i adaptaciji stambenog prostora. |
4. Međunarodna trgovina i platni bilans |
|||
1) Statistika odnosa sa inostranstvom |
Narodna banka Srbije |
Republički zavod za statistiku, Agencija za privredne registre i Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti |
Platni bilans Republike Srbije (uključujući podbilansne tabele) kao pokazatelj transakcija i transfera rezidenata Republike Srbije sa inostranstvom. |
2) Statistika poslovanja stranih podružnica (unutrašnji i spoljni FATS) |
Republički zavod za statistiku i Narodna banka Srbije |
Agencija za privredne registre, Ministarstvo finansija - Poreska uprava i Narodna banka Srbije |
Obračunavaju se indikatori (po delatnostima KD i geografskoj podeli) iz podataka o finansijskim i drugim pokazateljima rezultata poslovanja podružnica stranih preduzeća u Republici Srbiji (unutrašnji FATS): broj stranih podružnica, promet, vrednost proizvodnje, dodata vrednost, troškovi zaposlenih i broj zaposlenih. |
3) Međunarodna trgovina robom |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo finansija - Uprava carina i Elektromreža Srbije |
Objavljuje podatke o količini i vrednosti izvezene i uvezene robe razvrstane po zemljama partnerima, proizvodima Carinske tarife, vrstama transporta, preferencijalnim stopama u slučaju uvoza robe, vrstama spoljnotrgovinskog posla, valutama (RSD, USD, EUR), veličini privrednih društava i njihovim trgovinskim karakteristikama i dr. |
5. Statistika platnog sistema |
Narodna banka Srbije |
Narodna banka Srbije |
Opšti pokazatelji funkcionisanja platnih sistema: RTGS NBS sistema (izvršavanje naloga za prenos u realnom vremenu po bruto principu), IPS NBS sistema (sistem za instant plaćanja) i Kliring NBS sistema i Međunarodnog kliring sistema u devizama i Međubankarskog kliring sistema u devizama. |
6. Cene |
Republički zavod za statistiku |
|
Indeksi potrošačkih cena, cene proizvoda u prometu na malo i pariteti kupovne moći. |
SEKTORSKE STATISTIKE |
|||
1. Poljoprivreda |
|||
1) Statistika biljne proizvodnje |
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
|
Podaci o zasejanim površinama u jesenjoj i prolećnoj setvi, požnjevenim površinama i prinosima ratarskih useva, površinama i prinosima voćnjaka i vinograda, proceni prinosa važnijih ratarskih useva, voća i grožđa. |
2) Statistika stoke, mesa i jaja |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
Podaci o broju stoke, po vrstama i kategorijama; klanje stoke u klanicama i van klanica; proizvodnja mesa, jaja, vune i meda; struktura i aktivnost inkubatorskih stanica (broj uloženih jaja i proizvodnja pilića) i trgovina pilićima; prognoza bruto domaće proizvodnje - po vrstama stoke. |
3) Statistika mleka i mlečnih proizvoda |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
Pomuzeno mleko po vrstama mleka, upotreba mleka na gazdinstvima, proizvodnja mlečnih proizvoda, input mleka za dobijanje mlečnih proizvoda, sadržaj proteina i masti u mleku i mlečnim proizvodima, struktura mlekara i otkupnih stanica prema otkupljenoj količini mleka, struktura mlekara prema određenoj vrsti mlečnih proizvoda. |
4) Statistika strukture poljoprivrednih gazdinstava |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
Površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema kategorijama korišćenja, struktura voćnjaka i vinograda, broj stoke po vrstama i kategorijama, radna snaga i druge profitabilne aktivnosti gazdinstva, podrška ruralnom razvoju, upotreba đubriva, obrada i održavanje zemljišta. Podaci se obezbeđuju sprovođenjem popisa poljoprivrede (svake desete godine) i Ankete o strukturi poljoprivrednih gazdinstava (svake treće godine između dva popisa). |
5) Poljoprivredni računi i cene |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
Obračun ekonomskih računa poljoprivrede odnosi se na elemente računa proizvodnje i faktorski dohodak u poljoprivredi, iskazan u tekućim i stalnim cenama. |
2. Uspostavljanje FADN sistema - Sistem računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima Republike Srbije |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
|
Prikupljanje računovodstvenih podataka neophodnih za godišnje utvrđivanje prihoda i rashoda na poljoprivrednim gazdinstvima; izračunavanje koeficijenta vrednosti proizvodnje; izrada klasifikacije poljoprivrednih gazdinstava s obzirom na tip poljoprivredne proizvodnje i kategorije ekonomske veličine i izrada plana za izbor poljoprivrednih gazdinstava na godišnjem nivou. |
3. Šumarstvo |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o podizanju, gajenju i iskorišćavanju šuma, plantaža i intenzivnih zasada, ekonomski pokazatelji, lovstvo, štete u šumama i brojnom stanju i odstreljenoj divljači. Planirane aktivnosti: nastavak sprovođenja redovnih statističkih istraživanja statistike šumarstva, obezbeđivanje podataka o tekućem zapreminskom prirastu prema vrstama drveća i sastojinskoj strukturi, korišćenje administrativnih izvora i poboljšanje kvaliteta podataka. |
4. Ribarstvo |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo zaštite životne sredine |
Količina ulovljene ribe po vrstama, poribljavanje, broj ribara, kapaciteti ribnjaka, proizvodnja konzumne ribe i mlađi u ribnjacima, plovna sredstva i oprema ribnjaka, socio-ekonomski indikatori u riboprerađivačkoj industriji i akvakulturi. |
5. Organska proizvodnja |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede |
|
Podaci o broju lica koja se bave organskom proizvodnjom, površina i proizvodnja organskih kultura i organsko stočarstvo. |
6. Agroekološka statistika |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Agencija za zaštitu životne sredine |
|
Planirane aktivnosti: korišćenje administrativnih izvora za obezbeđivanje podataka o godišnjoj količini pesticida u prometu, kao i podataka o godišnjoj količini pesticida koja se primeni i površinama tretiranim svakom supstancom u izabranoj referentnoj godini. |
7. Energetika |
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo rudarstva i energetike |
Ministarstvo rudarstva i energetike |
Godišnji podaci o snabdevanju, transformaciji i potrošnji energetskih proizvoda (električna i toplotna energija, ugalj, nafta i derivati nafte, prirodni gas, obnovljivi izvori energije - hidroenergija, energija vetra, energija sunca, geotermalna energija, drvna goriva, bio-goriva i bio-gas) u skladu sa zahtevima Evrostata. Podaci o snabdevanju za električnu energiju, ugalj i prirodni gas, u skladu sa zahtevima mesečne energetske statistike Evrostata. |
8. Saobraćaj |
|||
1) Drumski saobraćaj |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo finansija - Uprava carina i JP "Putevi Srbije" |
Podaci o prevezenim putnicima i robi, putnoj infrastrukturi, pređenim kilometrima prevoznih sredstava, potrošnji goriva, ulazu, izlazu i tranzitu teretnih motornih i priključnih vozila u drumskom saobraćaju i dr. |
2) Železnički saobraćaj |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o prevozu putnika i robe, vrsti robe, vrsti prevoza, voznom parku, bezbednosti saobraćaja i železničkoj infrastrukturi. |
3) Saobraćaj na unutrašnjim plovnim putevima |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture-Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu i lučke kapetanije |
Podaci o robi, plovnim objektima, zemljama utovara i istovara, zastavi plovnih objekata, vrsti prevoza, vrsti robe i dr. |
4) Vazdušni saobraćaj |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o prevezenim putnicima i teretu, pređenim kilometrima za avione na deonici leta, raspoloživim putničkim sedištima; dužini poletno-sletne staze, kapacitetima aerodroma, opremi za opsluživanje aviona i dr. |
5) Poštanske usluge |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci iz oblasti poštanskih usluga: broj poštanskih pošiljki i uputnica u klasičnoj i elektronskoj formi, kao i paketa. Broj jedinica poštanske mreže i preradnih centara, obim prijema, prenosa i uručenja poštanskih pošiljki, broj prevoznih sredstva za prenos poštanskih pošiljki i ostvareni prihodi od poštanskih usluga. |
6) Telekomunikacione usluge |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci iz oblasti telekomunikacionih usluga: indikatori o operaterima i telekomunikacijskoj mreži, broj internet servisa, zaposleni, finansijski promet po modalitetima, fizički obim telekomunikacijskog prometa po modalitetima i podaci o infrastrukturi. |
7) Cevovodni transport |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o naftovodima i gasovodima: indikator prevoza nafte i gasa u unutrašnjem prevozu, uvozu, izvozu i tranzitu; potrošnja električne energije i zaposleni; dužina gasovoda i naftovoda. |
8) Pretovar |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o pretovarenim i izmanipulisanim tonama, utrošku elektroenergije i pogonskih goriva, pretovaru prema načinu rukovanja i dr. |
9) Registrovana vozila |
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Podaci o prvi put registrovanim, novim i ukupno registrovanim motornim i priključnim vozilima u drumskom saobraćaju prema vrsti vozila, godini proizvodnje i markama. Registrovana motorna i priključna vozila u drumskom saobraćaju prema vrsti vozila, obliku karoserije, svojstvu vlasnika vozila (pravno ili fizičko lice), godini proizvodnje, nosivosti, snazi, zapremini, najvećoj dozvoljenoj masi, broju pogonskih osovina, broju mesta za sedenje, markama, modelima, vrsti pogonskih goriva i opštinama registracije vozila. |
10) Mobilnost putnika u drumskom saobraćaju |
Republički zavod za statistiku |
|
Razmatra se obezbeđivanje indikatora o mobilnosti putnika u drumskom saobraćaju: indikator o mobilnosti putnika u prevozu prema vrsti korišćenja putničkog prevoznog sredstva, vrsti putovanja, učestalosti putovanja, prosečnoj udaljenosti i sezoni putovanja. |
11) Bezbednost saobraćaja |
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Ministarstvo unutrašnjih poslova |
Podaci o saobraćajnim nezgodama i nastradalim licima, uticajnim faktorima i učesnicima. |
9. Turizam |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo turizma i omladine (CIS - centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu i turizmu) |
Skup podataka o turističkoj ponudi i tražnji: broj ugostiteljskih objekata za smeštaj, broj smeštajnih jedinica i ležaja prema vrsti objekata; broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista prema vrsti smeštaja i zemlji porekla; stope iskorišćenosti ležaja i smeštajnih jedinica i godišnji podaci o prometu turističkih agencija (broj i noćenja domaćih i stranih turista u aranžmanu turističkih agencija, po zemljama putovanja i porekla turista). |
10. Nauka, tehnologija i inovacije |
|||
1) Istraživanje i razvoj |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstvo finansija - Poreska uprava; Ministarstvo kulture; Ministarstvo odbrane; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Pokrajinski sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj |
Podaci o organizacijama koje se bave naučnoistraživačkom delatnošću prema sektorima i naučnim oblastima; zaposlenim naučnim radnicima i istraživačima, stručnim saradnicima i angažovanim na osnovu ugovora, prema sektorima, naučnim oblastima, ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE), akademskim zvanjima, starosti i polu; naučnoistraživačkim radovima prema sektorima; bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj prema sektorima i naučnim oblastima; izvorima sredstava za istraživanje i razvoj i dr. |
2) Inovacije |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o inovativnim aktivnostima poslovnih subjekata i efektima inoviranja, postojećim kapacitetima u privrednim društvima, otežavajućim faktorima za uvođenje inovacija i dr., kao i podaci o tehnološkim inovacijama proizvoda i proizvodnog procesa; inovacijama u toku ili napuštenim inovativnim aktivnostima; izdacima za inovativne aktivnosti; izvorima informacija i saradnji u inovacionim aktivnostima; zaštiti prava intelektualne svojine i inovacionim potencijalima. |
3) Ljudski resursi u nauci i tehnologiji |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o ljudskim resursima u nauci i tehnologiji (HRST). Lica starosti 15-74 godine prema polu, obrazovanju, starosnim grupama, statusu aktivnosti, sektorima delatnosti i oblasti nauke i tehnologije. |
4) Statistika upotrebe informacionih i komunikacionih tehnologija |
Republički zavod za statistiku |
|
Podaci o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima, privrednim društvima i finansijskim institucijama: pristup informacionim i komunikacionim tehnologijama, upotreba računara i interneta, e-trgovina, e-uprava, osnovne informacije o IKT sistemu, automatska razmena podataka u okviru i izvan privrednih društava, razmena elektronskih informacija u lancu upravljanja nabavkama i dr. |
11. Vanredni događaji i vanredne situacije |
Ministarstvo unutrašnjih poslova - Sektor za vanredne situacije |
|
Ukupan broj vanrednih događaja; ukupan broj proglašenih vanrednih situacija; broj dana trajanja vanrednih situacija; broj vanrednih situacija po opasnostima koje su ih uzrokovale: broj vanrednih situacija usled zemljotresa; broj vanrednih situacija usled poplava; broj vanrednih situacija usled ekstremnih vremenskih pojava; broj ostalih vanrednih situacija. |
STATISTIKA ŽIVOTNE SREDINE I STATISTIKE KOJE OBUHVATAJU VIŠE OBLASTI |
|||
1. Životna sredina |
|||
1) Monetarni računi životne sredine |
Republički zavod za statistiku |
|
Obračun troškova za zaštitu životne sredine prema Klasifikaciji funkcija zaštite životne sredine. |
2) Fizički računi životne sredine |
Republički zavod za statistiku |
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za zaštitu životne sredine |
Obračun indikatora materijalnih tokova. |
3) Statistika otpada i hemikalija |
Republički zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije |
Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje Srbije i Agencija za zaštitu životne sredine |
Podaci o upravljanju otpadom u skladu sa Uredbom o statistici otpada i komunalnim otpadom; podaci o medicinskom otpadu i o farmaceutskom otpadu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom; podaci o tretmanu infektivnog medicinskog otpada; podaci o potrošnji, proizvodnji i uvozu/izvozu hemikalija, prema klasi toksičnosti i prema sektorima KD. |
4) Statistika vode, vazduha i klimatskih promena |
Republički zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencija za zaštitu životne sredine i Institut za javno zdravlje Srbije |
Republički hidrometeorološki zavod, Agencija za zaštitu životne sredine |
Podaci o zahvaćenim i korišćenim količinama vode za potrebe javnih vodovoda, industrije i poljoprivrede, hidroenergetike, ribarstva i dr; ispuštenim i prečišćenim otpadnim vodama; poljoprivrednim površinama koje se navodnjavaju i dr; podaci o kvalitetu vazduha u urbanim sredinama, kao i podaci potrebni za proračun emisija zagađujućih materija u vazduh, prema Konvenciji o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima (CLRTAP) i podaci potrebni za ispunjenje obaveze iz Okvirne konvencije UN o promeni klime (UNFCCC). |
5) Statistika zaštite prirode |
Ministarstvo zaštite životne sredine i Zavod za zaštitu prirode Srbije |
|
Podaci o zaštićenim prirodnim dobrima (zaštićena područja, zaštićene vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta); spisak zaštićenih područja, naziv akta kojim su područja stavljena pod zaštitu, naziv akta kojim su divlje vrste biljaka, životinja i gljiva stavljene pod zaštitu, spisak pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata, kao i podaci o međunarodnoj zaštiti prirodnih dobara. Registar sadrži naziv zaštićenog područja, vrstu zaštićenog područja, nacionalnu i međunarodnu kategoriju zaštićenog područja, mesto na kojem se zaštićeno područje nalazi, centralnu koordinatnu tačku po Griniču, kratak opis zaštićenog područja, opis granica zaštićenog područja, spisak katastarskih parcela po režimima zaštite, podatke o vlasništvu i upravljaču, fizičke i pravne promene na zaštićenom području, broj i datum akta o stavljanju pod zaštitu područja i broj i datum akta o prestanku zaštite. Registar sadrži i i informacije o broju strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. |
2. Regionalna statistika |
Republički zavod za statistiku, Ministarstvo privrede, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencija za zaštitu životne sredine, Institut za javno zdravlje Srbije, Narodna biblioteka Srbije i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka |
|
Planira se razvoj regionalnih statistika u skladu sa Nomenklaturom statističkih teritorijalnih jedinica, koja, na bazi utvrđenih kriterijuma, obuhvata tri hijerarhijska nivoa statističke regionalizacije, odnosno podele državnog prostora. |
3. Geografski informacioni sistem |
|||
1) Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka |
Republički geodetski zavod |
|
Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka (NIGP) omogućava pristup, razmenu i korišćenje harmonizovanih geoprostornih podataka i servisa koji su iz nadležnosti različitih organa od lokalnog do nacionalnog nivoa, dostupni državnim organima, privredi i građanima. |
2) Geografski informacioni sistem |
Republički zavod za statistiku |
|
Georeferencirana mreža prostornih jedinica (regioni, upravni okruzi, oblasti, gradovi, opštine/gradske opštine, naseljena mesta, katastarske opštine, mesne zajednice, statistički i popisni krugovi) preuzima se od Republičkog geodetskog zavoda, koji i obezbeđuje skupove i servise za preuzimanje geoprostornih podataka neophodnih za terenske aktivnosti koji se sprovode na osnovu ažurnih mapa statističkih i popisnih krugova. Preuzimanje i integracija grafičke baze Registra prostornih jedinica (do nivoa popisnog kruga) i adresnog registra u statistički sistem, omogućava grafičku prezentaciju statističkih podataka na različitim teritorijalnim nivoima i kartografski prikaz za redovne i posebne publikacije RZS-a iz različitih statističkih oblasti. |
3) Registar prostornih jedinica (RPJ) |
Republički geodetski zavod |
|
Registar prostornih jedinica (RPJ) je javna evidencija koja sadrži alfanumeričke i geoprostorne podatke o prostornim jedinicama (naziv, matični broj, odnosno šifru, hijerarhijsku vezu, geoprostorne podatke i dr.). Prostorne jedinice su: upravni okrug, grad, opština, katastarska opština, naseljeno mesto, mesna zajednica, statistički krug, popisni krug i dr, takođe NSTJ1, NSTJ2 i NSTJ3. U zavisnosti od vrste, podaci o prostornim jedinicama unose se na osnovu Ustava, zakona, uredbe ili akta nadležnog organa. U narednom periodu planira se ažuriranje prostornih jedinica i unapređenje kvaliteta geoprostornih podataka. |
4) Adresni registar (AR) |
Republički geodetski zavod |
|
Adresni registar (AR) je osnovni i javni registar koji sadrži podatke o ulicama utvrđenim odlukama jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: JLS) i kućnim brojevima. AR se ažurira redovno u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast uspostavljanja i održavanja AR. |
4. Statistika održivog razvoja |
Republički zavod za statistiku |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike i drugi republički organi i organizacije |
Indikatori Ciljeva održivog razvoja Agenda 2030 koji se odnose na okončanje siromaštva, okončanje gladi i poboljšanje bezbednosti hrane, obezbeđenje zdravog života, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje, postizanje rodne ravnopravnosti, obezbeđenje sanitarnih uslova i pristupa pijaćoj vodi, osiguranje pristupa dostupnoj i pouzdanoj energiji, promovisanje održivog ekonomskog rasta, izgradnju infrastrukture, smanjenje nejednakosti između država, učiniti gradove boljim i bezbednijim, održivu potrošnju i proizvodnju, borbu protiv klimatskih promena, očuvanje okeana i mora, upravljanje šumama, inkluzivna društva i učvrstiti partnerstvo za održivi razvoj. |
5. Statistika polova |
Republički zavod za statistiku |
Institut za javno zdravlje Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Nacionalna služba za zapošljavanje, Ministarstvo pravde i dr. |
Indikatori iz sledećih oblasti zvanične statistike: stanovništvo, obrazovanje, pravosuđe, tržište rada, izbori itd. prikazani prema polu. |
6. Statistika omladine |
Ministarstvo turizma i omladine |
|
Planira se obezbeđivanje podataka o omladini iz oblasti statistike stanovništva, kao i zdravstvene, socioekonomske i obrazovne statistike i dr., prikazane prema starosnim grupama mladih. |
IV PREGLED NAJZNAČAJNIJIH INFRASTRUKTURNIH I RAZVOJNIH AKTIVNOSTI
STATISTIČKE OBLASTI |
ODGOVORNI PROIZVOĐAČ |
SADAŠNJE STANJE I PLANIRANE AKTIVNOSTI |
METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA, OBRADE, DISEMINACIJE I ANALIZE PODATAKA |
||
1. Metapodaci |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Sistem statističkih metapodataka ima sve značajniju ulogu u statističkim organizacijama. Predstavlja sistem za proizvodnju, skladištenje i korišćenje statističkih metapodataka, gde se pod sistemom podrazumevaju ljudi, procesi i tehnologija koji su neophodni za upravljanje statističkim metapodacima. |
2. Klasifikacije |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Razvoj i primena nacionalnih statističkih klasifikacija, u skladu sa međunarodnim standardima, kao i prilagođavanje i uvođenje u statistički sistem novih verzija međunarodnih statističkih klasifikacija razvijenih od strane relevantnih međunarodnih institucija (UNSD, ILO, UNESCO, SZO, Evrostat i dr.). |
3. Registri |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Obuhvata vođenje statističkih i drugih registara. |
4. Metodologija uzorka |
Republički zavod za statistiku |
Definisanje standarda i unapređenje metoda kojima se obezbeđuje optimalna stratifikacija i alokacija uzorka. |
5. Analiza vremenskih serija |
Republički zavod za statistiku |
Statistička analiza i desezoniranje vremenskih serija uz primenu matematičko-statističkih strukturnih modela i standardizaciju postupaka za primenu modela u skladu sa međunarodnim standardima. Na osnovu desezoniranih vremenskih serija pruža se kvalitetnija slika o kretanju pojave koja se prati, što doprinosi postizanju preciznijih i dubljih statističkih analiza. |
6. Baze podataka |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Razvoj i održavanje baza podataka kao što su Statistička baza podataka, DevInfo baza podataka i dr. |
7. Informisanje i diseminacija |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Razvoj diseminacione politike usmeren je ka pravovremenom zadovoljavanju potreba korisnika za statističkim podacima visokog kvaliteta, odnosno da ti podaci budu prilagođeni njihovim potrebama i zahtevima. U narednom periodu, povećanjem dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka, unaprediće se prepoznatljivost zvanične statistike kao osnovnog izvora pouzdanih i pravovremenih podataka. |
8. Bezbednost podataka i statistička poverljivost |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Zvanična statistika ostvaruje potpunu zaštitu prava davalaca podataka i statističkih jedinica. Načelo poverljivosti obuhvata zaštitu podataka koji se odnose na pojedinačnu statističku jedinicu, s tim da se individualni podaci mogu koristiti samo u statističke svrhe. |
STRATEŠKA I UPRAVLJAČKA PITANJA ZVANIČNE STATISTIKE |
||
1. Zakonodavni okvir |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Zakon o zvaničnoj statistici, kao osnovni pravni akt, reguliše oblast statistike, odnosno proizvodnju i diseminaciju podataka i informacija zvanične statistike, kao i organizaciju sistema zvanične statistike u Republici Srbiji: |
2. Koordinacija statističkog sistema |
Republički zavod za statistiku |
Pružanje podrške daljem razvoju statističkog sistema Republike Srbije i pojačana koordinacija tog sistema od strane RZS-a, kao zvaničnog koordinatora Nacionalnog statističkog sistema. |
3. Upravljanje kvalitetom |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Planira se nastavak započetih aktivnosti na implementaciji sistema upravljanja kvalitetom koji se oslanja na misiju i viziju zvanične statistike Republike Srbije, kao i na Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice - CoP), Osnovne principe zvanične statistike UN i principe Upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management - TQM). - stvoriti preduslove za uvođenje sistema za upravljanje rizicima; |
4. IT infrastruktura |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Planira se definisanje standarda i unapređenje programskog sistema IKT radi razvoja i održavanja softvera za statistička istraživanja i administrativne poslove (meta-data driven sistem za jednoobrazan pristup podacima radi ažuriranja, unosa i tabeliranja, softver za administraciju baza podataka i dr.). Zbog toga je jedan od glavnih prioriteta dalji razvoj IST-a - softverskog paketa, u potpunosti razvijenog u RZS-u - čija je osnova metabaza strukturnih podataka, kao i korišćenje modernih tehnologija (Open Data, Big Data, Data mining i sl.). |
5. Međunarodna statistička saradnja |
Svi odgovorni proizvođači zvanične statistike |
Obezbeđivanje raspoloživih podataka najznačajnijim međunarodnim organizacijama (Evrostat, Banka za međunarodna poravnanja, Evropska centralna banka, UN, MMF, Svetska banka, Evropska agencija za životnu sredinu, EIONET, UNECE, UNEP, UNFCCC, CRLTAP; CBD, JRC, EC i dr.). |
V ODGOVORNI PROIZVOĐAČI ZVANIČNE STATISTIKE
Zakonom o zvaničnoj statistici, u članu 6, propisano je da su sistemom zvanične statistike Republike Srbije, kao odgovorni proizvođači zvanične statistike, obuhvaćeni: Republički zavod za statistiku, Narodna banka Srbije, Gradska uprava grada Beograda - za teritoriju grada Beograda, i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u petogodišnjem statističkom programu.
Program zvanične statistike u periodu od 2026. do 2030. godine, u skladu sa Zakonom, navodi kao ostale odgovorne proizvođače zvanične statistike:
- Ministarstvo finansija;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova;
- Ministarstvo pravde;
- Vrhovno javno tužilaštvo;
- Ministarstvo zdravlja;
- Institut za javno zdravlje Srbije;
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
- Ministarstvo zaštite životne sredine;
- Agencija za zaštitu životne sredine;
- Zavod za zaštitu prirode Srbije;
- Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
- Republički zavod za socijalnu zaštitu;
- Nacionalna služba za zapošljavanje;
- Ministarstvo prosvete;
- Zavod za proučavanje kulturnog razvitka;
- Narodna biblioteka Srbije;
- Ministarstvo privrede;
- Ministarstvo rudarstva i energetike;
- Ministarstvo turizma i omladine;
- Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije;
- Republički geodetski zavod;
- Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje;
- Republički fond za zdravstveno osiguranje.
VI OČEKIVANI PROBLEMI I USLOVI ZA REALIZACIJU PROGRAMA
Odgovorni proizvođači zvanične statistike su u proteklom periodu započeli intenzivne aktivnosti na harmonizaciji statističkih istraživanja i rezultata zvanične statistike sa međunarodnim statističkim standardima, pre svega sa standardima ESS i EU. To je urađeno u uslovima ograničenih i konstantno opadajućih raspoloživih resursa zvanične statistike, pre svega RZS-a, kao glavnog proizvođača i diseminatora rezultata zvanične statistike i koordinatora sistema zvanične statistike. U godišnjim izveštajima Evropske komisije o napretku Republike Srbije u okviru preporuka za Poglavlje 18 - Statistika, redovno se zaključuje da kapacitet RZS-a treba ojačati povećanjem broja zaposlenih i poboljšanjem njihovih veština da bi se ostvarila obaveza ispunjenja pravnih tekovina EU u oblasti statistike.
U narednom periodu treba završiti proces potpune harmonizacije zvanične statistike sa međunarodnim standardima u svim statističkim oblastima, a pre svega u oblasti nacionalnih računa i ekonomskih statistika, u skladu sa navedenim planiranim aktivnostima. Razvoj zvanične statistike u periodu od 2026. do 2030. godine zahteva obezbeđenje odgovarajućih resursa, pre svega finansijskih sredstava, infrastrukture i povećanje broja stručnih kadrova, kao preduslova za proizvodnju kvalitetnih i ažurnih rezultata zvanične statistike.
RZS je suočen sa poteškoćama u realizaciji razvojnih aktivnosti usled ograničenih kapaciteta i statusa, koji ne omogućavaju realizaciju koordinacione uloge u sistemu zvanične statistike, uticaj na metodološka rešenja u značajnim administrativnim registrima i bazama podataka i vođenje odgovarajuće kadrovske politike. Zabrinjavajuća starosna struktura zaposlenih u ovom periodu, ukoliko se ne preduzme blagovremeno angažovanje novozaposlenih i njihova obuka, može dovesti do značajnih problema u funkcionisanju sistema zvanične statistike. Narodna skupština, Vlada i nadležni organi državne uprave stvoriće, donošenjem ovog programa, odgovarajući institucionalni okvir za promene u zvaničnoj statistici i adekvatno merenje socioekonomskih pojava. To podrazumeva aktivnu politiku u pogledu daljeg unapređenja zakonodavnog okvira i obezbeđivanju drugih uslova neophodnih za funkcionisanje zvanične statistike.
Stvaranje boljih uslova i uspostavljanje veće saradnje i koordinacije sa korisnicima i proizvođačima podataka, kao i dalja izgradnja i jačanje kapaciteta svih učesnika u procesu proizvodnje i korišćenja statističkih podataka i analiza, jedan su od bitnih preduslova realizacije Programom planiranih aktivnosti zvanične statistike. Takođe, neophodno je pružanje javne podrške statistici u odnosu na davaoce podataka, uključujući administrativne izvore, pre svega kroz zakonodavno uređivanje ove oblasti (proces je u toku).
U započetom procesu pristupanja EU sve je više zahteva za obezbeđivanjem različitih statističkih pokazatelja, kako od ministarstava i drugih državnih institucija, međunarodnih organizacija, poslovnih subjekata, naučnoistraživačkih i obrazovnih institucija, tako i od medija i najšire javnosti. Zvanična statistika mora biti potpuno spremna da realizuje sve te zahteve, jer je ona jedina kompetentna i merodavna da daje objektivne statističke informacije o društveno-ekonomskim kretanjima u Republici Srbiji. Međutim, da bi zvanična statistika ispunila ovu ulogu, nužno je da kontinuirano prati razvoj savremenih međunarodnih statističkih standarda i odgovarajućih instrumenata za njihovu primenu, koje utvrđuju UN, ESS, Evrostat, MMF, OECD i druge relevantne međunarodne organizacije i institucije.
Planirane strateške aktivnosti i programski zadaci su znatno obimniji u odnosu na prethodni period, a njihova realizacija mora da se izvrši bržim tempom nego što je to slučaj sa zemljama u okruženju. Takođe, potrebno je obezbediti pogodan ambijent i infrastrukturu za planirane promene i aktivnosti prilikom razrade Programa, odnosno Zakonom predviđene procedure donošenja redovnih godišnjih planova zvanične statistike, kao i adekvatna finansijska ulaganja u materijalne, tehničke i kadrovske resurse za potrebe sprovođenja novih statističkih istraživanja i proizvodnju novih pokazatelja.
Zakon |
Zakon o zvaničnoj statistici |
Program |
Program zvanične statistike u periodu od 2021. do 2025. godine |
RZS |
Republički zavod za statistiku |
ESS |
Evropski statistički sistem (European Statistical System - ESS) |
EU |
Evropska unija (European Union - EU) |
UN |
Ujedinjene nacije (United Nations - UN) |
CoP |
Kodeks prakse evropske statistike (European Statistics Code of Practice) |
Evrostat |
Statistički zavod EU (Statistical office of the European Union - Eurostat) |
MMF |
Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund - IMF) |
OECD |
Međunarodna organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) |
ESS Vision 2020 |
Vizija Evropskog statističkog sistema 2020 |
RZSMETA |
Sistem za izradu referentnih metapodataka i izveštaja o kvalitetu RZS-a |
KD |
Klasifikacija delatnosti |
DMSS |
Sistem podrške odlučivanju (Decision Making Support System) |
COR/SDG |
Ciljevi održivog razvoja UN (Sustainable Development Goals) |
ICCS |
Međunarodna klasifikacija krivičnih dela za statističke potrebe (International Classification of Crime for Statistical Purposes) |
UOE |
Zajednički upitnik o obrazovanju (UNESCO OECD Eurostat joint data collection) |
UNESCO |
Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UN Educational, Scientific and Cultural Organization - UNESCO) |
DevInfo |
Baza podataka za praćenje društvenog razvoja |
ESSPROS |
Evropski sistem integrisane statistike socijalne zaštite (European System of integrated Social PROtection Statistics) |
SNA |
Sistem nacionalnih računa (System of National Accounts) |
ESA |
Evropski sistem nacionalnih računa (European System of National and Regional Accounts) |
Prodcom |
Statistika proizvodnje industrijskih proizvoda (Statistics on the production of manufactured goods) |
FATS |
Statistika poslovanja stranih podružnica (Foreign affiliates statistics) |
IKT |
Informaciono-komunikaciona tehnologija |
TQM |
Sistem upravljanja ukupnim kvalitetom (Total Quality Management) |
IST |
Softverski paket RZS - koncept za integrisanu obradu podataka |
GSBPM |
Generički model statističkih poslovnih procesa (Generic Statistical Business Process Model) |
DFLE |
Očekivano trajanje života bez invaliditeta (Disability-free life expectancy) |
SILC |
Anketa o prihodima i uslovima života (Survey on Income and Living Conditions) |
NSTJ |
Nomenklatura statističkih teritorijalnih jedinica |
ILO |
Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization) |
CVTS |
Ankete o stručnom usavršavanju u poslovnim subjektima (Continuing Vocational Training Survey) |
MKB |
Međunarodna klasifikacija bolesti |
EHIS |
Evropska anketa o zdravlju (European Health Interview Survey) |
SZO |
Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organization - WHO) |
UNODC |
Kancelarija UN za pitanja droge i kriminala (UN Office on Drugs and Crime) |
BDP |
Bruto domaći proizvod |
GFS |
Statistika državnih finansija (Government Finance Statistics) |
CPA |
Klasifikacija proizvoda prema delatnosti (Classification of Products by Activity) |
FRIBS |
Okvirna uredba za integraciju poslovnih statistika (Framework regulation integrating business statistics) |
SBS |
Strukturne poslovne statistike (Structural business statistics) |
Prodcom lista |
Lista proizvoda za statistiku godišnje proizvodnje industrijskih proizvoda |
PDV |
Porez na dodatu vrednost |
RSD |
Srpski dinar |
USD |
Američki dolar |
EUR |
Evro |
RTGS |
Obračun u realnom vremenu po bruto principu (Real Time Gross Settlement) |
NBS |
Narodna banka Srbije |
IPS |
Sistem za instant plaćanja (Instant Payments Serbia) |
EAA |
Ekonomski računi poljoprivrede (Economic accounts for agriculture) |
FADN |
Računovodstvena mreža poljoprivrednih gazdinstava (Farm Accountancy Data Network) |
NST |
Standardna nomenklatura robe za statistiku saobraćaja (Standard goods classification for transport statistics) |
ADR |
Međunarodni sporazum o prevozu opasne robe u drumskom transportu (European Agreement concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road) |
FTE |
Ekvivalent pune zaposlenosti (Full-time equivalent) |
EIS |
Evropski inovacioni rezultati (European innovation scoreboard) |
HRST |
Ljudski resursi u nauci i tehnologiji (Human resources in science and technology) |
EOR |
Eksplozivni ostaci rata |
CLRTAP |
Konvencija o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima (Convention on Long-range Transboundary Air Pollution) |
UNFCCC |
Okvirna konvencija UN o promeni klime (UN Framework Convention on Climate Change) |
GIS |
Geografski informacioni sistem (Geographic Information System - GIS) |
NIGP |
Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka |
INSPIRE |
Infrastruktura za prostorne informacije u Evropi (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe) |
UNSD |
Sektor za statistiku Ujedinjenih nacija (United Nations Statistics Division) |
SPR |
Statistički poslovni registar (Statistical Business Registers) |
ESBRs |
Evropski sistem statističkih poslovnih registara (European System of Interoperable Statistical Business Registers) |
SDMX |
Standard za razmenu statističkih podataka i metapodataka (Statistical Data and Metadata eXchange) |
IPA |
Instrumenti za pretpristupnu pomoć EU (Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) |
AES |
Anketa o obrazovanju odraslih |
COICOP |
Klasifikacija lične potrošnje po nameni (Classification of Individual Consumption According to Purpose) |
BND |
Bruto nacionalni dohodak |
KAU |
Statistička jedinice vrste delatnosti (Kind of Activity Unit) |
NACE |
Statistička klasifikacija ekonomskih delatnosti EU (Statistical Classification of Economic Activities in the European Community) |
FSDN |
Sistem za praćenje održivosti poljoprivrednih gazdinstava (Farm Sustainability Data Network) |