STATUTKOMISIJE ZA HARTIJE OD VREDNOSTI("Sl. glasnik RS", br. 116/2025) |
Ovim statutom se uređuju nadležnosti, unutrašnja organizacija i način obavljanja poslova iz nadležnosti Komisije za hartije od vrednosti (u daljem tekstu: Komisija), prava, obaveze i odgovornosti članova, predsednika i sekretara Komisije, prava i obaveze ostalih zaposlenih u Stručnoj službi, način obezbeđenja sredstava za rad, način donošenja opštih i pojedinačnih akata i druga pitanja značajna za rad Komisije.
Komisija je nezavisna i samostalna regulatorna i nadzorna institucija čija su javna ovlašćenja i nadležnosti utvrđene Zakonom o tržištu kapitala (dalje: Zakon) i drugim zakonima.
Komisija ima status pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima u skladu sa Zakonom.
U pravnom prometu sa trećim licima Komisija istupa u svoje ime i za svoj račun.
Komisija u svom radu upotrebljava srpski jezik i ćiriličko pismo, u skladu sa propisima kojima se uređuje službena upotreba jezika i pisama u Republici Srbiji.
Komisija za svoj rad odgovora Narodnoj skupštini Republike Srbije, u skladu sa Zakonom.
Sedište Komisije je u Beogradu, Zorana Žunkovića 5.
Komisija donosi odluku o promeni sedišta.
Komisija ima ovlašćenja i nadležnosti koje su propisane Zakonom, zakonom kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava, zakonom kojim se uređuju otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom, zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi, zakonom kojim se uređuje revizija, zakonom kojim se uređuju robne berze, zakonom kojim se uređuje digitalna imovina, zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, kao i drugim propisima kojima se reguliše tržište kapitala.
Komisija obavlja poslove iz svoje nadležnosti i u skladu sa međunarodnim pravilima i principima Međunarodne organizacije komisija za hartije od vrednosti (IOSCO).
Komisija ima svoj pečat, kvalifikovani elektronski pečat i štambilje.
Pečat Komisije je okruglog oblika, prečnika 32 mm, na kome je ispisan sledeći tekst: "Republika Srbija ● BEOGRAD ● KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI".
Tekst pečata ispisan je u koncentričnim krugovima, oko malog grba Republike Srbije u sredini pečata, na obodu pečata je ispisan tekst "Republika Srbija ● BEOGRAD ●", a u unutrašnjem krugu tekst: "KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI".
U spoljnom prikazu kvalifikovanog elektronskog pečata u pravougaonom polju, najmanje širine 30 mm i visine 20 mm, sa leve strane prikazan je grb Republike Srbije, a desno od grba, po levoj margini, ispisano je u prvom redu: "Republika Srbija", u drugom redu: "Komisija za hartije od vrednosti", a u trećem redu: "Beograd".
Kvalifikovani elektronski sertifikat za elektronski pečat, pored podataka iz stava 4. ovog člana, osim grba koji se nalazi samo u njegovom spoljnom prikazu, sadrži i druge podatke u skladu sa propisima kojima se uređuju usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.
Veza između podataka za validaciju elektronskog pečata i identiteta pečatioca sadržana je u kvalifikovanom sertifikatu za elektronski pečat.
Komisija ima dva štambilja, prvi štambilj je pravougaonog oblika, na kom je ispisan tekst: "REPUBLIKA SRBIJA, KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI" i predviđen prostor za upisivanje delovodnog broja i datuma prijema pismena ispod kog je tekst "BEOGRAD", drugi štambilj je pravougaonog oblika, na kom je ispisan tekst: "REPUBLIKA SRBIJA, KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI" i predviđen prostor za datum prijema pismena i prostor za upisivanje delovodnog broja.
Način upotrebe, broj, rukovanje pečatom i štambiljima, čuvanje, kao i druga pitanja u vezi sa ostalim obeležjima iz ovog člana uređuje se aktom koji donosi predsednik Komisije.
Akta iz nadležnosti Komisije koje potpisuje predsednik Komisije, mogu umesto potpisnika ovih akata da sadrže njegov faksimil.
Način izrade, upotrebe i čuvanja faksimila, kao i druga pitanja u vezi s faksimilom, uređuju se unutrašnjim opštim aktom.
Komisija ima amblem (u daljem tekstu: logo) i stilizovan obrazac službenog papira (u daljem tekstu: memorandum).
Logo je kružnog oblika sa dva koncentrična kruga, pri čemu je unutrašnji krug bele boje sa grbom Republike Srbije u punoj boji, a spoljni krug tamno plave boje u čijem je obodu ćirilicom belim slovima ispisan tekst "KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI" u gornjem delu i "REPUBLIKA SRBIJA" u donjem delu kruga, sa po jednom tačkom sa leve i desne strane između tekstova.
Logo se koristi na svim aktima, dopisima i javnim materijalima Komisije, bilo kao samostalni element ili u sastavu memoranduma.
Memorandum i akta Komisije sadrže u zaglavlju, na sredini strane, logo Komisije ispod koga je u prvom redu ispisan tekst: "REPUBLIKA SRBIJA", a u drugom redu: "KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI", dok su u podnožju strane ispisani kontakt podaci Komisije.
Službena legitimacija i posebno ovlašćenje
Zaposleni u Komisiji ovlašćeni za sprovođenje postupka neposrednog nadzora, supervizori, poseduju službenu legitimaciju u skladu sa Zakonom.
Zaposleni i druga ovlašćena licu mogu posedovati posebno ovlašćenje za preduzimanje radnji u postupku neposrednog nadzora.
Izgled, sadržaj i način izdavanja i oduzimanja službene legitimacije, kao i posebnog ovlašćenja, bliže se uređuju aktom koji donosi predsednik Komisije.
Komisija, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa odredbama zakona nadležna je da:
1) donosi podzakonska i ostala akta za sprovođenje zakona;
2) odobrava objavljivanje prospekta za javnu ponudu i uključenje finansijskih instrumenata u trgovanje;
3) odobrava ponude i uključenje finansijskih instrumenata u trgovanje koji su izuzeti od obaveze objavljivanja prospekta, a odobrenje Komisije je neophodno u skladu sa odredbama Zakona;
4) odobrava fizičkim i pravnim licima status kvalifikovanih investitora;
5) daje dozvolu, oduzima i privremeno oduzima dozvolu posrednicima na tržištu, investicionim društvima i pružaocima usluga dostave podataka;
6) odobrava izmene opštih akata, sticanje kvalifikovanog učešća, daje prethodnu saglasnost na imenovanje članova uprave organizatora tržišta, investicionih društava, posrednika na tržištu i Centralnog registra depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: CRHOV-a);
7) organizuje kurseve i ispite za proveru znanja i sposobnosti fizičkih lica koja:
1) klijentima, odnosno potencijalnim klijentima pružaju investicione usluge i obavljaju investicione aktivnosti ili dodatne aktivnosti;
2) pružaju informacije o finansijskim instrumentima, investicionim uslugama ili dodatnim uslugama investicionog društva, klijentima ili potencijalnim klijentima;
8) organizuje nastavu i polaganje ispita za sticanje zvanja brokera, investicionog savetnika i portfolio menadžera;
9) reguliše, vrši nadzor i prati:
(1) poslove izdavaoca i javnih društava;
(2) izvršavanje obaveze izveštavanja izdavalaca i učesnika na regulisanom tržištu, odnosno MTP-u ili OTP-u;
(3) poslovanje lica iz tačke 5) ovog stava, uključujući i lica koja poseduju kvalifikovano učešće, članove uprave i druge zaposlene kod tih lica;
(4) poslovanje CRHOV-a, lica sa kvalifikovanim učešćem, članove uprave i zaposlene u CRHOV-u;
(5) sekundarno trgovanje finansijskim instrumentima u Republici, bez obzira na to da li se takvo trgovanje vrši na regulisanom tržištu, odnosno MTP-u, OTP-u ili van njih;
10) prati usklađenost sa odredbama i povredu odredaba zakona, akata Komisije, opštih akata organizatora tržišta, investicionih društava, posrednika na tržištu, pružalaca usluga dostave podataka, kao i CRHOV-a;
11) organizuje, preduzima i kontroliše sprovođenje mera i sankcija kojima se obezbeđuje zakonito, pravično, uredno i efikasno funkcionisanje regulisanog tržišta, MTP ili OTP, a u cilju sprečavanja poremećaja na tržištu i zaštite investitora;
12) vodi registre;
13) obavlja dužnosti u okviru svojih opštih i posebnih ovlašćenja u vezi sa načinom obavljanja nadzora i opštim ovlašćenjima u sprovođenju neposrednog nadzora;
14) sarađuje i zaključuje sporazume sa međunarodnim organizacijama, stranim regulatornim organima i drugim domaćim, odnosno stranim organima i organizacijama radi pružanja pravne pomoći, razmene informacija i u drugim slučajevima kad za tim postoji potreba;
15) sastavlja izveštaje i daje informacije o regulisanom tržištu, MTP ili OTP;
16) unapređuje edukaciju investitora i sarađuje sa telima i organizacijama odgovornim za obuku sudija, javnih tužilaca, policije i sudija u cilju pružanja odgovarajuće obuke o ciljevima ovog zakona, a naročito lica zaposlenih kod organa nadležnih za krivično gonjenje i istražne radnje u vezi sa zloupotrebama na tržištu;
17) odobrava ponude za preuzimanje akcionarskih društava;
18) daje dozvole za rad društvima za upravljanje otvorenim investicionim fondom sa javnom ponudom (u daljem tekstu: UCITS fond), odnosno alternativnim investicionim fondom (u daljem tekstu: AIF);
19) odobrava izmene opštih akata i sticanje kvalifikovanog učešća i daje prethodnu saglasnost na imenovanje članova uprave društva za upravljanje UCITS fondovima;
20) odobrava izmene opštih akata i daje prethodnu saglasnost na imenovanje članova uprave depozitara UCITS fondova;
21) odobrava sticanje kvalifikovanog učešća i daje prethodnu saglasnost na imenovanje članova uprave društva za upravljanje AIF-ova;
22) daje dozvolu za organizovanje i upravljanje UCITS fondom, i krovnim UCITS fondom, odnosno za organizovanje podfonda krovnog UCITS fonda, odnosno pratećeg UCITS fonda i za pretvaranja postojećeg UCITS fonda u podfond i uključivanje u krovni UCITS fond;
23) daje dozvolu za osnivanje/organizovanje i upravljanje AIF-om, i krovnim AIF-om, odnosno podfondom krovnog AIF-a, odnosno osnivanje/organizovanje pratećeg AIF-a i za pretvaranja postojećeg AIF-a u podfond i uključivanje u krovni AIF, odnosno promenu forme postojećeg AIF-a u prateći AIF;
24) vrši upis u registar UCITS fondova, odnosno registar AIF-ova;
25) odobrava izmene pravila, prospekta, odn. ključnih informacija UCITS fondova, odnosno AIF-a sa javnom ponudom;
26) daje dozvole za obavljanje delatnosti depozitara UCITS fondova;
27) daje dozvole za obavljanje delatnosti robne berze;
28) odobrava izmene opštih akata i daje prethodnu saglasnost na imenovanje članova uprave robne berze;
29) obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju, samostalnih revizora i licenciranih ovlašćenih revizora u skladu sa zakonom kojim su uređeni uslovi i način obavljanja revizije finansijskih izveštaja;
30) odlučuje u upravnim postupcima i donosi podzakonske akate u delu koji se odnosi na digitalne tokene kao vrstu digitalne imovine, kao i u delu koji se odnosi na digitalnu imovinu koja ima odlike finansijskih instrumenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje digitalna imovina;
31) u slučaju utvrđenih nezakonitosti i/ili nepravilnosti, Komisija može da izrekne administrativne mere i sankcije propisane Zakonom;
32) vrši nadzor, preduzima i kontroliše sprovođenje mera i sankcija u vezi sa primenom zakona kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava, zakona kojim se reguliše poslovanje otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom, zakona kojim se reguliše poslovanje alternativnih investicionih fondova, zakona kojim se regulišu robne berze, zakona kojim se reguliše digitalna imovina, zakona kojim se reguliše revizija i zakona kojim se reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
33) obavlja i druge poslove utvrđene propisima iz svoje nadležnosti.
Komisija može pokrenuti i voditi pred sudom postupak protiv bilo kog lica radi zaštite interesa investitora i drugih lica za koja utvrdi da im je povređeno određeno pravo ili na pravu zasnovan interes, a u vezi sa poslovima iz svoje nadležnosti.
Ukoliko Komisija utvrdi ili raspolaže saznanjima o činjenicama koje ukazuju na postojanje krivičnog dela, privrednog prestupa ili prekršaja, upućuje nadležnom organu predlog, prijavu ili zahtev za pokretanje odgovarajućeg postupka.
Komisija sprovodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa propisima iz člana 3. ovog statuta, kao i aktima Komisije kojima se utvrđuju bliži uslovi i način sprovođenja nadzora.
III ORGANIZACIJA I NAČIN OBAVLJANJA POSLOVA
Organizacija i način rada Komisije zasnivaju se na načelima efikasnosti u obavljanju poslova, racionalnosti u organizaciji rada, uspešnog rukovođenja, odgovornosti u radu i saradnje sa nadležnim organima.
Komisija je kolegijalni organ, koji čine predsednik i četiri člana.
Sastav Komisije, postupak izbora, trajanje mandata, prestanak funkcije i razrešenje predsednika i članova Komisije, kao i način rada Komisije, uređeni su Zakonom.
Ovlašćenja, prava, obaveze i odgovornosti, predsednika i članova Komisije uređeni su Zakonom, ovim statutom i drugim opštim aktima Komisije.
Komisija odlučuje na sednicama kojima predsedava predsednik Komisije, odnosno član Komisije koga on ovlasti.
Sednici Komisije prisustvuju najmanje tri člana Komisije koji čine kvorum, uključujući i predsednika.
Komisija odlučuje većinom glasova prisutnih članova, uključujući i predsednika.
U slučaju jednakog broja glasova, presudan je glas predsednika Komisije.
Predsednik i članovi Komisije izuzimaju se od glasanja pri donošenju odluka koje predstavljaju sukob interesa.
Sednicu saziva predsednik ili član Komisije koji ga zamenjuje.
Organizacija i način obavljanja poslova Komisije, kao i način sazivanja, održavanja i vođenja sednica, bliže se uređuje Poslovnikom o radu Komisije.
Način rada Komisije prilikom obavljanja poslova koji su joj povereni zakonom kojim se uređuje revizija, bliže se uređuje Poslovnikom o načinu rada Komisije u postupanju po tim poslovima.
Stručnu službu Komisije čine sekretar Komisije i zaposleni koji obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove.
Organizacija, unutrašnje uređenje i sistematizacija radnih mesta u Stručnoj službi uređuju se aktom Komisije.
Komisija može obrazovati stalna i povremena radna tela, kao i ekspertske radne grupe, radi razmatranja sistemskih pitanja na tržištu kapitala i pojedinih pitanja iz svoje nadležnosti.
Način obrazovanja, delokrug i sastav stalnih i povremenih radnih tela, kao i ekspertskih radnih grupa utvrđuje se Poslovnikom o radu Komisije.
IV PRAVA I OBAVEZE PREDSEDNIKA, ČLANOVA I SEKRETARA KOMISIJE
Predsednik Komisije:
1) predstavlja i zastupa Komisiju;
2) organizuje i rukovodi radom Komisije;
3) saziva sednice Komisije i predsedava radom Komisije;
4) predlaže Komisiji donošenje pravilnika i drugih opštih pravnih akata iz njene nadležnosti, osim akata koje je ovlašćen da samostalno donosi;
5) donosi opšti akt o sistematizaciji i organizaciji radnih mesta u Komisiji i druge opšte akte utvrđene zakonom i ovim statutom;
6) donosi Pravilnik o radu;
7) donosi Pravilnik o poslovnom ponašanju;
8) potpisuje akta koje utvrđuje i donosi Komisija i preduzima mere radi njihovog sprovođenja;
9) stara se o zakonitosti rada Komisije i odgovara za njen rad i odlučuje o korišćenju i raspolaganju imovinom Komisije;
10) odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa i o raspoređivanju zaposlenih na određene poslove u Komisiji;
11) donosi opšte i pojedinačne akte koji regulišu zarade, naknade zarada i slično;
12) izdaje nalog za vršenje nadzora;
13) donosi odluke i uputstva i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim opštim aktima Komisije.
Predsednik Komisije može formirati Kabinet koji po njegovom nalogu obavlja stručne i druge poslove za potrebe predsednika Komisije.
Kabinetom rukovodi šef Kabineta kojeg imenuje predsednik Komisije.
Delokrug rada Kabineta, kao i prava i obaveze zaposlenih u Kabinetu, utvrđuju se Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
Na zaposlene u Kabinetu primenjuju se i ostali propisi i opšti akti Komisije kojima se uređuju prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih.
Predsednik Komisije može posebnim aktom formirati Kolegijum kao savetodavno telo koje, po njegovom nalogu, razmatra pitanja od značaja za rad i razvoj Komisije i predlaže odgovarajuće mere i odluke.
U organizaciji Komisije može biti ustanovljeno samostalno radno mesto Savetnika predsednika Komisije, koje nije u sastavu stručne službe, a koji obavlja poslove od posebnog značaja za funkcionisanje i razvoj Komisije i neposredno odgovara predsedniku Komisije.
Predsednik Komisije potpisuje odluke, rešenja i druga akta koja donosi Komisija.
U slučaju odsustva predsednika, akta potpisuje član Komisije koji je predsedavao sednicom na kojoj su ta akta usvojena.
Predsednik Komisije može ovlastiti članove Komisije, sekretara i zaposlene u Komisiji za preduzimanje pojedinih radnji iz svoje nadležnosti i potpisivanje određenih akata.
Ovlašćenje iz stava 3. ovog člana utvrđuje se posebnim aktom predsednika Komisije.
Predsednik i članovi Komisije (Komisija kao kolektivni organ):
1) predstavljaju Komisiju prema domaćim i međunarodnim organizacijama, stranim regulatornim organima kao i prema drugim domaćim i stranim organima i organizacijama i učesnicima na tržištu kapitala;
2) odlučuju o pitanjima iz člana 7. ovog statuta, osim ako, u skladu sa zakonom i ovim statutom, o tim pitanjima odlučuje predsednik Komisije samostalno;
3) donose Statut Komisije i podnose ga Narodnoj skupštini Republike Srbije na saglasnost;
4) donose Poslovnik o radu Komisije i Poslovnik o načinu rada Komisije prilikom obavljanja poslova koji su joj povereni zakonom kojim se uređuje revizija;
5) podnose godišnji izveštaj Komisije Narodnoj skupštini Republike Srbije;
6) usvajaju finansijske izveštaje Komisije;
7) usvajaju izveštaj ovlašćenog licenciranog revizora;
8) donose finansijski plan za narednu godinu i dostavljaju ga Narodnoj skupštini na potvrđivanje;
9) jednom u šest meseci informišu Vladu Republike Srbije o radu Komisije i kretanjima na tržištu kapitala, uz dostavljanje dokumentaciju u skladu sa Zakonom, kao i usvajaju izveštaj o radu Komisije;
10) usvajaju plan javnih nabavki;
11) imenuju članove ekspertskih radnih grupa i članove stalnih i povremenih radnih tela;
12) staraju se o kontinuiranom stručnom i profesionalnom usavršavanju zaposlenih;
13) odlučuju o izveštajima donetim na osnovu drugih propisa.
Sekretara Komisije bira i razrešava Komisija, na predlog predsednika Komisije.
Za Sekretara može biti postavljeno lice koje ispunjava uslove propisane Zakonom.
Sekretar je u stalnom radnom odnosu i za svoj rad odgovara Komisiji.
Sekretar Komisije:
1) rukovodi radom Stručne službe Komisije, organizuje i usmerava njene aktivnosti i procese rada;
2) podnosi predsedniku Komisije inicijative i predloge za donošenje, izmenu i dopunu opštih akata Komisije;
3) donosi uputstva u vezi sa organizacijom rada Stručne službe, uz saglasnost predsednika Komisije;
4) organizuje obavljanje opštih poslova koje mu poveri predsednik Komisije;
5) rukovodi pripremom i organizacijom sednica Komisije;
6) preduzima mere radi kontinuiranog stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zaposlenih;
7) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, ovim statutom i drugim opštim aktima Komisije.
V PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH U KOMISIJI
Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa predsednika, članova i zaposlenih u Stručnoj službi Komisije primenjuje se zakon kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, Zakon, ovaj statut i drugi opšti akti Komisije.
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova u Komisiji utvrđuju se organizacioni delovi i njihov delokrug, sistematizacija i opis poslova, broj izvršilaca, poslovi sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima, način rukovođenja u organizacionim jedinicama, odgovornost za obavljanje poslova, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Komisije.
Pravilnikom o radu uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u Komisiji, kao i pitanja od značaja za rad i status predsednika, članova i sekretara Komisije, u skladu sa zakonom i ovim statutom, kao i obaveze Komisije u pogledu obezbeđivanja i ostvarivanja tih prava.
Predsednik, članovi i sekretar Komisije, zaposleni, kao i lica koja Komisija angažuje, ne odgovaraju lično za radnje ili propuste učinjene u vršenju službene dužnosti u skladu zakonom, ovim statutom i drugim propisima i aktima Komisije, osim ako su postupali sa zlom namerom ili su namerno zloupotrebili položaj.
Komisija će licima iz stava 1. ovog člana, izuzev ako se radi o zloj nameri i namernoj zloupotrebi položaja, nadoknaditi sudske i druge troškove nastale u vezi postupaka koji protiv njih mogu biti vođeni povodom radnji preduzetih u vršenju službene dužnosti.
VI NAČIN OBEZBEĐENJA SREDSTAVA ZA RAD
Sredstva za rad Komisije obezbeđuju se iz naknada koje Komisija naplaćuje za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, u skladu sa pravilnikom o tarifi Komisije, iz donacija, zaduživanjem u zemlji, kao i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
Komisija donosi pravilnik o tarifi, kojim utvrđuje visinu naknada za poslove iz svog delokruga.
Pod donacijama u smislu ovog statuta smatraju se novčana sredstva, dobra ili usluge koje Komisiji bez naknade ustupaju državni organi, međunarodne institucije, organizacije i pravna lica radi podrške sprovođenju njenih zakonom utvrđenih funkcija i razvoju njenih kapaciteta.
Komisija ne može primati donacije od učesnika na tržištu kapitala.
Organizacija i finansiranje stručnih, edukativnih, svečanih i drugih aktivnosti koje Komisija sprovodi u okviru svojih nadležnosti i finansijskog plana ne smatraju se donacijama.
Finansijskim planom za tekuću godinu utvrđuju se neophodna sredstva i njihova raspodela po nameni trošenja.
Odluku o upotrebi sredstava iz stava 1. ovog člana donosi predsednik Komisije.
Finansijski plan za narednu godinu Komisija donosi najkasnije do 30. novembra tekuće godine i dostavlja ga Narodnoj skupštini Republike Srbije na potvrđivanje.
Ukoliko Narodna skupština ne potvrdi finansijski plan do početka poslovne godine, finansiranje se do njegovog potvrđivanja vrši na osnovu odluke predsednika Komisije o privremenom finansiranju.
Komisija može tokom godine vršiti izmene finansijskog plana, koje se dostavljaju Narodnoj skupštini Republike Srbije na potvrđivanje.
Iz dobiti koju Komisija ostvari u skladu sa finansijskim planom izdvajaju se obavezna sredstva za statutarne rezerve, u visini od najmanje 25% ostvarenog prihoda u prethodnoj godini.
Nakon formiranja obaveznih statutarnih rezervi, preostali iznos dobiti Komisija uplaćuje u budžet Republike Srbije.
Ukoliko u poslovanju Komisije nastane višak rashoda nad prihodima, on se pokriva iz sredstava statutarnih rezervi, a ako ta sredstva nisu dovoljna, iz budžeta Republike Srbije.
Komisija podnosi godišnji izveštaj Narodnoj skupštini, u roku od šest meseci od završetka poslovne godine.
Godišnji izveštaj iz stava 1. ovog člana sadrži redovan godišnji finansijski izveštaj za prethodnu godinu, revizorski izveštaj o obavljenoj reviziji ovog finansijskog izveštaja i izveštaj o poslovanju Komisije tokom prethodne godine.
Godišnji finansijski izveštaji i revizija godišnjih finansijskih izveštaja Komisije vrši se na način utvrđen zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija i aktom kojim se uređuje kontni okvir i sadržina računa u kontnom okviru za privredna društva.
Komisija vrši izbor društva za reviziju odnosno licenciranog ovlašćenog revizora koji vrši reviziju iz stava 2. ovog člana, u skladu sa Zakonom.
U momentu izbora društvo za reviziju i licencirani ovlašćeni revizor ne smeju biti upisani u Registar izrečenih mera koji vodi Komora ovlašćenih revizora u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, niti mogu biti predloženi kao subjekti kontrole u Godišnjem planu kontrole kvaliteta rada koji donosi Komisija za kalendarsku godinu na koju se odnose finansijski izveštaji Komisije koji su predmet revizije.
VII NAČIN DONOŠENJA OPŠTIH I POJEDINAČNIH AKATA
Radi sprovođenja i izvršavanja javnih ovlašćenja utvrđenih zakonom i ovim statutom Komisija donosi pravilnike, naredbe, uputstva i druga opšta akta.
Komisija može donositi stavove, davati mišljenja, kao i druge oblike javnih saopštenja kada je to potrebno radi primene i sprovođenja pojedinih odredaba zakona ili akata Komisije.
Statut i podzakonska akta Komisije objavljuju se u "Službenom glasniku Republike Srbije" i na internet stranici Komisije.
Stavovi, mišljenja i drugi oblici javnih saopštenja Komisije objavljuju se na internet stranici Komisije.
Interni opšti akti Komisije se objavljuju na oglasnoj tabli i dostavljaju organizacionim jedinicama.
Komisija u rešavanju u upravnim stvarima primenjuje odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.
Rešenja Komisije su konačna i protiv njih se može pokrenuti upravni spor.
VIII DRUGA PITANJA ZNAČAJNA ZA RAD KOMISIJE
Rad Komisije je javan.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, Komisija može isključiti javnost prilikom odlučivanja o određenim pitanjima, čije bi objavljivanje moglo negativno uticati na tržište kapitala.
Komisija obaveštava javnost o svom radu putem Informatora o radu, koji se izrađuje i objavljuje u okviru jedinstvenog informacionog sistema informatora o radu, u skladu sa uputstvom Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Komisija javnost obaveštava i davanjem informacija, održavanjem konferencija za medije, objavljivanjem posebnih saopštenja i na druge pogodne načine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja.
Podatke i obaveštenja o radu Komisije daje predsednik i članovi Komisije ili lice koje predsednik Komisije za to ovlasti.
Komisija izdaje javna saopštenja o pitanjima od značaja za svoj rad, a naročito o pitanjima koja se odnose na funkcionisanje tržišta kapitala i zaštitu investitora.
Obaveza čuvanja poverljivih podataka
Sadašnji i bivši predsednik, članovi i zaposleni Komisije, kao i revizori i druga lica koja Komisija angažuje, dužna su da čuvaju poverljivost podataka do kojih dođu u obavljanju ili u vezi sa obavljanjem svojih poslova.
Lica iz stava 1. ovog člana ne smeju otkrivati niti na drugi način stavljati na raspolaganje poverljive podatke do kojih su došla tokom vršenja svojih dužnosti, osim ukoliko zakonom nije drugačije određeno.
Izuzetno, podaci se mogu saopštavati u sažetom ili zbirnom obliku, tako da se iz njih ne mogu identifikovati izdavaoci hartija od vrednosti, investiciona društva, organizatori tržišta, regulisana tržišta i druga lica.
Komisija, drugi organi, kao i fizička i pravna lica koja u skladu sa zakonom dođu u posed poverljivih informacija, mogu te informacije koristiti samo u okviru vršenja svojih ovlašćenja i nadležnosti, u svrhu za koju su ih dobili, odnosno u svrhu vođenja upravnih ili sudskih postupaka koji se odnose na vršenje njihovih funkcija, osim ako lice koje je pružilo te informacije ne da izričitu saglasnost za njihovo korišćenje u druge svrhe.
Poverljive informacije koje su primljene, razmenjene ili prenete u skladu sa zakonom podležu obavezi čuvanja poverljivosti u skladu sa ovim statutom.
Komisija uspostavlja informacioni sistem koji, pomoću elektronskih sredstava, omogućava efikasnu komunikaciju i razmenu podataka sa Centralnim registrom, depom i kliringom hartija od vrednosti, organizatorom tržišta, regulisanim tržištem, investicionim društvima, društvima za upravljanje investicionim fondovima, otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, alternativnim investicionim fondovima, kao i drugim učesnicima na tržištu kapitala.
Komisija propisuje kriterijume kojima se obezbeđuju sigurnost komunikacija i zaštita podataka koji se dostavljaju Komisiji, kao i tehnička usklađenost opreme i informacionih sistema lica koja od Komisije dobijaju dozvolu za rad sa opremom i informacionim sistemima Komisije.
Radi omogućavanja efikasne razmene podataka, Komisija utvrđuje tehničke uslove pod kojima može samostalno pristupati podacima i evidencijama koje su ta lica dužna da vode u skladu sa zakonom, iniciranjem takozvanih "pull" procedura, kao i uslove za korišćenje elektronskih sredstava za prijem, prenos i objavljivanje informacija..
Informacije i dokumenti dostavljeni Komisiji elektronskim sredstvima, putem informacionog i telekomunikacionog sistema, u skladu sa uslovima koje propisuje Komisija, smatraju se originalnim dokumentima u smislu zakona kojim se uređuju elektronski dokument i elektronsko poslovanje.
Kodeks profesionalne etike predstavlja skup pravila kojima se uređuju prava, dužnosti i ponašanje predsednika, članova i zaposlenih u Komisiji, zasnovanih na visokom stepenu profesionalne i moralne odgovornosti u vršenju službenih dužnosti.
Komisija donosi Pravilnik o poslovnom ponašanju i profesionalnoj etici, kojim se utvrđuje i sprovodi Kodeks profesionalne etike.
Donošenje, izmene i dopune Statuta
Predlog za donošenje novog Statuta, kao i za izmene i dopune ovog statuta, mogu podneti predsednik i članovi Komisije.
Novi statut, kao i izmene i dopune ovog statuta, donose se na način i po postupku propisanom za njegovo donošenje.
U slučaju nesaglasnosti ili nedoumica povodom primene odredaba ovog statuta, autentično tumačenje daje Komisija.
Opšti akti koji se donose na osnovu ovog statuta, doneće se u roku od 12 meseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Svi opšti i pojedinačni akti Komisije moraju biti u skladu sa ovim statutom.
Do donošenja, odnosno do stupanja na snagu akata iz stava 1. ovog člana primenjivaće se opšti i pojedinačni akti Komisije doneti pre stupanja na snagu ovog statuta, ako nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim statutom.
Stupanjem na snagu ovog statuta prestaje da važi Statut Komisije za hartije od vrednosti i finansijsko tržište broj 2/0-01-517/2-11 od 22. septembra 2011. godine, sa izmenama i dopunama broj 2/0-01-517/5-11 od 6. avgusta 2020. godine.
Ovaj statut, po dobijanju saglasnosti Narodne skupštine, stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije" i objavljuje se na internet stranici Komisije.