ODLUKAO IZMENAMA I DOPUNAMA OSNIVAČKOG AKTA JAVNOG PREDUZEĆA "SKIJALIŠTA SRBIJE" BEOGRAD("Sl. glasnik RS", br. 120/2025) |
Javno preduzeće "Skijališta Srbije" Beograd, matični broj 20183390, organizuje se kao dvodomno društvo s ograničenom odgovornošću koje posluje u skladu sa propisima kojima se uređuje pravni položaj privrednih društava i upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Prema Odluci o promeni pravne forme Javnog preduzeća "Skijališta Srbije", Javno preduzeće "Skijališta Srbije", matični broj 20183390, menja pravnu formu iz pravne forme javnog preduzeća u pravnu formu jednočlanog društva s ograničenom odgovornošću i nastavlja da posluje pod punim poslovnim imenom Društvo s ograničenom odgovornošću "Skijališta Srbije" Beograd i skraćenim poslovnim imenom: "Skijališta Srbije" d.o.o. Beograd (u daljem tekstu: Društvo).
Društvo je osnovano na neodređeno vreme.
Poslovno ime, sedište i adresa za prijem elektronske pošte
Puno poslovno ime društva glasi: Društvo sa ograničenom odgovornošću "Skijališta Srbije" Beograd.
Skraćeno poslovno ime Društva je: "Skijališta Srbije" d.o.o. Beograd.
Puno poslovno ime na engleskom jeziku glasi: Limited Liability Company "Skijališta Srbije" Belgrade.
Skraćeno poslovno ime na engleskom jeziku glasi: "Skijališta Srbije" Belgrade LLC.
Sedište društva je u Beogradu, Milutina Milankovića 9.
Adresa za prijem elektronske pošte je direkcija@skijalistasrbije.rs.
Društvo može da ima pečat i štambilj, u skladu sa zakonom.
Tekst, izgled, kao i način upotrebe i čuvanja pečata i štambilja određuje se posebnim aktom Društva.
Podaci o osnivaču/članu Društva i upravljanje Društvom
Osnivač i jedini član Društva sa 100% udela je Republika Srbija, za koju na osnovu zakonskog ovlašćenja osnivačka prava vrši Vlada, Beograd, Nemanjina 11, matični broj: 07020171 (u daljem tekstu: Osnivač).
Centralizovano vlasničko upravljanje nad Društvom sprovodi se preko ministarstva nadležnog za poslove privrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Sprovođenje važećih propisa iz oblasti kojoj pripada delatnost društva vrši se preko organa državne uprave nadležnog za tu oblast.
Pretežna delatnost Društva je: 9311 - Delatnost sportskih objekata, koja podrazumeva uređenje, opremanje, održavanje, korišćenje i upravljanje javnim skijalištem, kao i upravljanje prostorima pogodnim za uređenje skijališta, koja predstavlja delatnost Društva od opšteg interesa.
Obavljanjem poslova od opšteg interesa, Društvo ostvaruje ciljeve od nacionalnog i strateškog interesa, u skladu sa zakonom.
Delatnost iz stava 1. ovog člana obuhvata: vršenje investitorske funkcije na izgradnji i rekonstrukciji skijališta i objekata planinskog turizma; organizovanje i obavljanje stručnih poslova na izgradnji, rekonstrukciji, održavanju, opremanju i zaštiti skijališta; pribavljanje i upravljanje prostorima pogodnim za uređenje skijališta; korišćenje skijališta, odnosno prostora kojim upravlja u zimskom i letnjem periodu (organizovanje i kontrola naplate naknade za upotrebu skijališta, pružanje usluga na skijalištu i sl.); zaštitu skijališta, odnosno prostora koji upravlja; ustupanje radova na obeležavanju i održavanju skijališta; organizovanje stručnog nadzora nad izgradnjom, rekonstrukcijom, održavanjem i zaštitom skijališta; vođenje evidencije o skijalištima; planiranje izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite skijališta; obeležavanje i postavljanje signalizacije na skijalištu; upravljanje građevinskim zemljištem, komunalnom, saobraćajnom, turističkom i drugom infrastrukturom na teritoriji skijališta, odnosno prostora pogodnog za uređenje skijališta, ukoliko mu je povereno u skladu sa zakonom; osiguranje bezbednosti i reda na skijalištu; davanje u zakup ili na korišćenje prostora, opreme ili objekata kojim upravlja; organizovanje studijsko-israživačkih radova u oblasti razvoja skijališta i planinskog turizma.
Pored pretežne delatnosti, Društvo može obavljati sve zakonom dozvoljene delatnosti.
Osnivač i Društvo mogu pojedina prava i obaveze u obavljanju delatnosti iz stava 3. ovog člana urediti ugovorom u skladu sa zakonom.
Ukupan osnovni kapital Društva iznosi 230.000.000,00 dinara, koji je upisan i u celosti uplaćen.
Ukupan upisani i uplaćeni novčani deo osnovnog kapitala Društva iznosi: 70.000.000,00 dinara, na dan 8. jun 2006. godine.
Ukupan upisani i uneti nenovčani deo osnovnog kapitala Društva iznosi: 160.000.000,00 dinara, na dan 8. jun 2006. godine, koji se sastoji iz od 69,100% idealnih delova fiksne četvorosede žičare "Pančićev vrh" u turističkom centru "Suvo rudište" - Nacionalni park Kopaonik.
Osnovni kapital iz stava 1. ovog člana je udeo Osnivača, kao jedinog člana sa 100% učešća u osnovnom kapitalu Društva.
Prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi, mreže, kao i druge nepokretnosti koje u skladu sa zakonom mogu biti isključivo u javnoj svojini, isključivo su u javnoj svojini i ne ulaze u kapital Društva.
Istupanje i odgovornost Društva u prometu
Društvo ima svojstvo pravnog lica.
U pravnom prometu sa trećim licima Društvo istupa u svoje ime i za svoj račun.
Za obaveze prema trećim licima, nastale u poslovanju Društva, Društvo odgovara svojom celokupnom imovinom.
Imovina Društva i raspolaganje imovinom Društva
Imovinu Društva čine pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana sredstva, hartije od vrednosti i druga imovinska prava koja su preneta u svojinu Društva u skladu sa zakonom, uključujući i pravo korišćenja na stvarima u javnoj svojini.
Društvo upravlja i raspolaže svojom imovinom u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Društvo ne može da otuđi sredstva koja se nalaze u njegovoj imovini, a na kojima ne može da stekne svojinu.
Društvo, u okviru obavljanja svoje delatnosti, stiče i pribavlja sredstva iz sledećih izvora:
- iz prihoda koje ostvari svojim poslovanjem;
- iz finansijskih kredita;
- iz budžeta Republike Srbije.
Upravljanje društvom je organizovano kao dvodomno.
Organi Društva su: Skupština, Nadzorni odbor i direktor.
Ovlašćenja i delokrug rada organa društva utvrđuju se u skladu sa propisima kojima se uređuje pravni položaj privrednih društava i propisima kojima se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije i ovom odlukom.
Funkciju Skupštine Društva vrši Osnivač, preko jednog ovlašćenog predstavnika (u daljem tekstu: predstavnik Osnivača) koji u ime Osnivača učestvuje u radu Skupštine, uključujući pravo da u ime Osnivača glasa i koji je ujedno i predsednik Skupštine Društva.
Predstavnik Osnivača imenuje se na četiri godine i razrešava aktom ministra nadležnog za poslove privrede, nakon prethodne saglasnosti Vlade, u skladu sa zakonom.
Predstavnik Osnivača mora da ispunjava uslove propisane zakonom i podzakonskim aktom.
Društvo je u obavezi da obavesti Ministarstvo o isteku mandata predstavnika Osnivača najmanje šest meseci pre isteka mandata.
Predstavnik Osnivača zastupa interese Republike Srbije u Društvu i dužan je da izvršava svoje poslove stručno i savesno, sa pažnjom dobrog privrednika.
U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti, predstavnik Osnivača je dužan da odgovorno postupa u korišćenju imovine i resursa; unapređuje etičko ponašanje; postupa u skladu sa zakonima, podzakonskim aktima i aktima Društva, kao i da redovno vrši konsultacije sa Ministarstvom i drugim nadležnim organima za poslove od značaja za Društvo, a pre izbora Nadzornog odbora konsultacije sa Ministarstvom su obavezne.
Predstavnik Osnivača se razrešava pre isteka mandata ukoliko prestane da ispunjava propisane uslove za obavljanje te funkcije, kao i u ostalim slučajevima za razrešenje koji su propisani zakonom.
Predstavnik Osnivača može, u svako doba, dati obrazloženu pisanu ostavku Ministarstvu.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, odnosno ukoliko usled drugih nepredviđenih okolnosti koje utiču na kontinuitet poslovanja Društvo ostane bez predstavnika Osnivača, Ministarstvo po hitnom postupku predlaže akt o imenovanju, radi davanja prethodne saglasnosti Vlade.
Predstavnik Osnivača ima pravo na naknadu za obavljanje funkcije koju određuje Osnivač, u skladu sa važećim propisima.
Sednice Skupštine su redovne i vanredne.
Redovna sednica Skupštine se saziva jednom godišnje, u skladu sa zakonom.
Pored redovne sednice Skupštine, Društvo može, u skladu sa zakonom, da saziva i vanredne sednice uvek kada postoje razlozi i potreba odlučivanja o pitanjima iz nadležnosti Skupštine.
Poslovnikom o radu Skupštine se bliže utvrđuje sazivanje, održavanje, način rada i odlučivanja Skupštine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava.
Skupština Društva:
1) donosi izmene i dopune osnivačkog akta;
2) odlučuje o sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrednosti;
3) odlučuje o ulaganju kapitala;
4) odlučuje o povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala;
5) odlučuje o statusnim promenama i promenama pravne forme;
6) odlučuje o raspodeli dobiti i pokriću gubitaka;
7) usvaja utvrđeni opšti godišnji cilj;
8) bira i razrešava članove Nadzornog odbora i utvrđuje naknadu za njihov rad u skladu sa važeći propisima;
9) obrazuje Komisiju za imenovanje Nadzornog odbora i utvrđuje sprovođenje postupka izbora članova Nadzornog odbora;
10) usvaja izveštaje Nadzornog odbora;
11) usvaja izveštaje o poslovanju društva, finansijske izveštaje i izveštaje revizora;
12) usvaja akt o cenovniku proizvoda i usluga Društva;
13) odlučuje o pokretanju postupka likvidacije, odnosno podnošenju predloga za stečaj Društva;
14) imenuje revizora i utvrđuje naknadu za njegov rad;
15) odlučuje o proceni vrednosti kapitala Društva;
16) odlučuje o promeni delatnosti, sedišta i poslovnog imena Društva kapitala;
17) odlučuje o pokretanju postupka i davanju punomoćja za zastupanje Društva u sporu sa članom Nadzornog odbora ili prokuristom;
18) odlučuje o osnivanju i gašenju ogranaka Društva;
19) vrši i druge poslove i odlučuje o drugim pitanjima, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Imovinom velike vrednosti iz stava 1. tačka 2) ovog člana, smatra se imovina čija nabavna i/ili prodajna i/ili tržišna vrednost u momentu donošenja akta predstavlja 10% ili više od knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine Društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja.
Ulaganjem kapitala iz stava 1. tačka 3) ovog člana, smatra se osnivanje drugog pravnog lica, kao i sticanje udela i akcija u drugim pravnim licima.
Na akte iz stava 1. tač. 1), 2), 3), 4), 5), 12), 13) i 15) ovog člana, saglasnost daje Osnivač.
Akt iz stava 1. tačka 8) ovog člana donosi se nakon izvršenih konsultacija sa Ministarstvom.
Nadzorni odbor Društva ima pet članova, od kojih je jedan predsednik, a jedan član Nadzornog odbora je nezavisan od Društva.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti zaposleni u Društvu i moraju da ispunjavaju uslove utvrđene propisima kojima se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Nadzorni odbor bira i razrešava Skupština Društva, nakon izvršenih konsultacija sa Ministarstvom.
Mandat članova Nadzornog odbora je četiri godine.
Za izbor člana Nadzornog odbora, Skupština Društva obrazuje Komisiju za imenovanje Nadzornog odbora, koja prikuplja svu dokumentaciju i potrebne dokaze o ispunjenju propisanih uslova.
Nadležnost i sastav Komisije za imenovanje članova Nadzornog odbora, kao i sprovođenje postupka izbora članova Nadzornog odbora utvrđuje Skupština Društva.
Član Nadzornog odbora ima pravo na naknadu koju određuje Skupština, u skladu sa važećim propisima.
Članu Nadzornog odbora mandat prestaje istekom perioda na koji je imenovan, ostavkom ili razrešenjem, u skladu sa zakonom.
Društvo je obavezno da obavesti Ministarstvo o isteku mandata članova Nadzornog odbora, najmanje šest meseci pre isteka mandata, a tu informaciju objavljuje i na svojoj internet stranici.
Ako član Nadzornog odbora u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove za tu funkciju, kao i u ostalim slučajevima za razrešenje koji su propisani zakonom, smatra se da mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Član Nadzornog odbora može u svako doba dati obrazloženu pisanu ostavku Skupštini, odnosno ostalim članovima Nadzornog odbora.
Ostavka proizvodi dejstvo danom donošenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum.
U slučaju iz st. 3. i 4. ovog člana, Skupština Društva obavlja hitne konsultacije sa Ministarstvom, nakon čega sprovodi propisanu proceduru za imenovanje člana Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor odlučuje većinom od ukupnog broja članova.
Poslovnikom o radu Nadzornog odbora bliže se utvrđuje sazivanje, održavanje, način rada i odlučivanja Nadzornog odbora, u skladu sa zakonom.
Nadzorni odbor:
1) određuje poslovnu strategiju Društva i nadzire njeno sprovođenje;
2) utvrđuje opšti godišnji cilj Društva i nadzire njegovo ostvarivanje;
3) utvrđuje posebne ciljeve Društva sa ključnim pokazateljima učinka, u skladu sa opštim ciljem;
4) usvaja srednjoročni i godišnji plan poslovanja i nadzire njihovo ostvarivanje;
5) usvaja srednjoročni izveštaj i periodični izveštaj o poslovanju;
6) predlaže izveštaje o poslovanju društva, kao i finansijske izveštaje i podnosi Skupštini na usvajanje;
7) odlučuje o sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom koja se ne smatra imovinom velike vrednosti Društva;
8) odlučuje o sprovođenju javnog konkursa za izbor direktora, imenuje Komisiju za sprovođenje tog javnog konkursa, donosi odluku o izboru direktora nakon sprovedenog javnog konkursa i nadzire njegov rad;
9) zaključuje ugovor o radu, odnosno ugovor o angažovanju sa direktorom, u skladu sa važećim propisima;
10) nadzire rad direktora i usvaja izveštaje direktora;
11) imenuje članove Komisije za reviziju;
12) uspostavlja funkciju kontrole usklađenosti i odgovoran je za njenu efikasnost;
13) vrši unutrašnji nadzor nad poslovanjem Društva;
14) vrši nadzor nad zakonitošću poslovanja Društva;
15) donosi Etički kodeks i Plan integriteta Društva;
16) usvaja izveštaj o implementaciji Kodeksa korporativnog upravljanja;
17) ustanovljava računovodstvene politike Društva i politike upravljanja rizicima;
18) daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih finansijskih izveštaja društva;
19) predlaže Skupštini izbor revizora i naknadu za njegov rad;
20) predlaže Skupštini raspodelu dobiti i pokriće gubitka;
21) predlaže Skupštini donošenje odluke o statusnim promenama, osnivanju drugih pravnih subjekata, promeni sedišta i poslovnog imena;
22) predlaže Skupštini odluku o ulaganju kapitala;
23) predlaže Skupštini akt o proceni vrednosti kapitala Društva;
24) odlučuje o pokretanju postupka i davanju punomoćja za zastupanje Društva u sporu sa direktorom;
25) donosi odluku kojom se saglašava sa davanjem ili oduzimanjem prokure;
26) donosi politiku objavljivanja informacija Društva i nadzire njegovu primenu;
27) odlučuje o davanju odobrenja u slučajevima postojanja ličnog interesa direktora;
28) saziva sednice Skupštine i utvrđuje predlog dnevnog reda;
29) usvaja godišnju izjavu o nezavisnosti koju daje nezavisni član Nadzornog odbora;
30) usvaja izveštaj o popisu imovine, prava i obaveza Društva i odlučuje o rashodovanju sredstava i otpisu potraživanja;
31) daje saglasnost na program rešavanja viška zaposlenih;
32) vrši druge poslove i odlučuje o drugim pitanjima, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Nadzorni odbor daje prethodnu saglasnost za zaključenje sledećih poslova:
1) sticanje, otuđenje i opterećenje udela i akcija koje društvo poseduje u drugim pravnim licima;
2) sticanje, otuđenje i opterećenje nepokretnosti, ukoliko to ne spada u redovno poslovanje društva i ukoliko nije reč o imovini velike vrednosti;
3) uzimanje kredita, odnosno uzimanje i davanje zajmova, davanje jemstava, garancija i obezbeđenja za obaveze trećih lica.
Na akte iz stava 1. tačka 4) ovog člana saglasnost daje Ministarstvo.
Na akte iz stava 2. tač. 1), 2) i 3) ovog člana saglasnost daje Skupština Društva.
Nadzorni odbor je dužan da najmanje jednom godišnje podnese Skupštini u pisanoj formi izveštaj o poslovanju Društva i sprovedenom nadzoru nad radom direktora.
Nadzorni odbor ne može preneti pravo na odlučivanje o pitanjima iz svog delokruga na direktora ili drugo lice.
U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti, Nadzorni odbor redovno izveštava i obavlja konsultacije sa Ministarstvom i drugim nadležnim organima za poslove od značaja za Društvo.
Direktor
Društvo ima jednog direktora, koji je zakonski zastupnik Društva.
Direktora imenuje Nadzorni odbor na period od četiri godine, na osnovu sprovedenog javnog konkursa.
Za direktora se imenuje lice koje ispunjava uslove utvrđene propisima kojima se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Za izbor direktora Nadzorni odbor Društva obrazuje Komisiju za sprovođenje konkursa i imenovanje direktora, koja prikuplja svu dokumentaciju i potrebne dokaze.
Nadležnost i sastav Komisije za sprovođenje konkursa i imenovanje direktora utvrđuje Nadzorni odbor Društva.
Funkciju direktora može obavljati samo fizičko lice.
Direktor ima pravo na zaradu, odnosno naknadu, koju određuje Nadzorni odbor, u skladu sa važećim propisima.
Mandat direktora prestaje istekom perioda na koji je izabran.
Ako direktor u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove za tu funkciju, kao i u ostalim slučajevima za razrešenje koji su propisani zakonom, smatra se da mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Direktor može u svako doba dati obrazloženu pisanu ostavku Nadzornom odboru, prilikom čega ostavka proizvodi pravno dejstvo danom podnošenja, osim ako nije naveden neki kasniji datum.
Postupak za imenovanje direktora po javnom konkursu pokreće se šest meseci pre isteka perioda na koji je imenovan, odnosno najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja ostavke ili razrešenja.
U slučaju iz st. 2. i 3. ovog člana, a do imenovanja direktora po javnom konkursu, Nadzorni odbor imenuje vršioca dužnosti direktora, shodnom primenom zakona, bez sprovođenja javnog konkursa, a najduže na period do godinu dana.
Da bi obavljao svoju dužnost, vršilac dužnosti direktora mora da ispunjava uslove propisane zakonom i podzakonskim aktom.
Vršilac dužnosti direktora ima sva ovlašćenja, prava, obaveze i dužnosti kao direktor Društva.
Direktor:
1) predstavlja i zastupa Društvo;
2) organizuje rad Društva i rukovodi procesom rada;
3) odgovara za zakonitost rada Društva;
4) predlaže srednjoročni plan i odgovoran je za njegovo sprovođenje;
5) predlaže godišnji plan poslovanja i odgovoran je za njegovo sprovođenje;
6) predlaže opšti godišnji cilj i odgovoran je za njegovo sprovođenje;
7) razrađuje posebne ciljeve društva sa ključnim pokazateljima učinka i identifikuje rizike za ostvarenje tih ciljeva;
8) predlaže srednjoročne, periodične i finansijske izveštaje i odgovoran je za njihovu tačnost; izvršava odluke Nadzornog odbora;
9) obaveštava Nadzorni odbor o poslovanju i podnosi izveštaje o poslovanju;
10) odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i opštim aktima Društva i potpisuje kolektivni ugovor;
11) donosi program rešavanja viška zaposlenih u skladu sa zakonom, uz saglasnost Nadzornog odbora;
12) donosi akt o organizaciji i sistematizaciji poslova Društva;
13) daje i opoziva prokuru, uz saglasnost Nadzornog odbora;
14) obavlja druge poslove predviđene zakonom i ovom odlukom, a koji nisu u nadležnosti Skupštine i Nadzornog odbora.
Direktor je dužan da obavesti Nadzorni odbor o postojanju ličnog interesa (ili interesa sa njim povezanog lica) u pravnom poslu koji Društvo zaključuje, odnosno pravnoj radnji koju Društvo preduzima, u skladu sa zakonom.
U slučaju iz stava 2. ovog člana, Nadzorni odbor može odobriti zaključivanje pravnog posla, odnosno preduzimanje pravne radnje.
Vođenje poslovanja i zastupanje Društva
Direktor vodi poslovanje Društva u skladu sa zakonom, ovom odlukom, odlukama Skupštine, kao i sa uputstvima Nadzornog odbora.
Društvo zastupa direktor, bez ograničenja ovlašćenja.
Direktor može, u okviru svojih ovlašćenja, dati drugom licu pisano punomoćje za zastupanje Društva.
Predstavnik Osnivača, član Nadzornog odbora i direktor su dužni da se stručno usavršavaju iz oblasti korporativnog upravljanja, u skladu sa propisima kojim se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Poslovi unutrašnjeg Nadzora naročito obuhvataju:
1) kontrolu usklađenosti poslovanja Društva sa zakonom, drugim propisima i internim aktima Društva;
2) praćenje usklađenosti organizacije i usklađenosti Društva sa Kodeksom korporativnog upravljanja;
3) Nadzor nad sprovođenjem računovodstvenih politika i finansijskim izveštavanjem;
4) proveru sprovođenja politika upravljanja rizicima;
5) vrednovanje politika i procesa u Društvu, kao i predlaganje njihovog unapređenja.
Način sprovođenja i organizacija poslova unutrašnjeg nadzora Društva uređuje se opštim i drugim aktima Društva, u skladu sa zakonom.
Kontrola usklađenosti poslovanja
Društvo je dužno da uspostavi i vrši kontrolu usklađenosti poslovanja kroz identifikovanje, procenu, praćenje i upravljanje rizicima usklađenosti poslovanja sa zakonom, drugim propisima i internim aktima društva kapitala.
Funkcija kontrole usklađenosti poslovanja:
1) prati regulatorni okvir i donošenje novih propisa sa efektima koji oni mogu imati na poslovanje društva;
2) vrši kontrolu usklađenosti poslovanja društva sa propisima i internim aktima društva;
3) identifikuje i procenjuje glavne rizike neusklađenosti poslovanja;
4) prati usklađenost organizacije i poslovanja Društva sa Kodeksom korporativnog upravljanja;
5) priprema izveštaj o implementaciji Kodeksa korporativnog upravljanja;
6) redovno izveštava Nadzorni odbor, a najmanje jednom godišnje podnosi izveštaj organima upravljanja Društva kapitala o efektima koji propisi mogu imati na poslovanje Društva;
7) obavlja i druge poslove praćenja i upravljanje rizicima usklađenosti poslovanja.
Društvo opštim aktom određuje veličinu, organizacionu i kvalifikacionu strukturu funkcije, u skladu sa svojim potrebama, veličinom, odnosno obimom i vrstom poslova koje obavlja.
Društvo je dužno da uspostavi internu reviziju u skladu i na način propisan važećim propisima kojim se uređuje interna finansijska kontrola u javnom sektoru.
Društvo ima komisiju za reviziju.
Komisija za reviziju ima tri člana, koje imenuje i razrešava Nadzorni odbor.
Najmanje jedan član komisije za reviziju mora biti lice koje je ovlašćeni revizor u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija ili koje ima odgovarajuća znanja i radno iskustvo u oblasti finansija i računovodstva, a koje je nezavisno od Društva u smislu zakona.
Lice koje je zaposleno ili na drugi način angažovano u društvu koje vrši reviziju finansijskih izveštaja Društva ne može biti član Komisije za reviziju.
Komisija za reviziju:
1) priprema, predlaže i proverava sprovođenje računovodstvenih politika i politika upravljanja rizicima;
2) daje predlog Nadzornom odboru za imenovanje i razrešenje lica nadležnih za obavljanje funkcije unutrašnjeg nadzora u Društvu;
3) vrši nadzor nad radom unutrašnjeg nadzora u Društvu;
4) ispituje primenu računovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izveštaja i ocenjuje sadržinu tih izveštaja;
5) ispituje ispunjenost uslova za izradu konsolidovanih finansijskih izveštaja;
6) učestvuje u postupku izbora revizora koji se sprovodi u skladu sa zakonom;
7) daje mišljenje o predlogu ugovora sa revizorom i u slučaju potrebe daje obrazloženi predlog za otkaz ugovora sa revizorom;
8) vrši nadzor nad postupkom revizije, uključujući i određivanje ključnih pitanja koja treba da budu predmet revizije, kao i proveru nezavisnosti i objektivnosti revizora;
9) vrši proveru nezavisnosti i objektivnosti revizora;
10) vrši procenu rizika poslovanja;
11) vrši druge poslove koje joj poveri Nadzorni odbor.
Komisija za reviziju sastavlja i Nadzornom odboru podnosi izveštaje o pitanjima iz stava 5. ovog člana najmanje jedanput godišnje.
Komisija za reviziju je obavezna da direktoru blagovremeno dostavi izveštaje koji se odnose na predloge za primenu računovodstvenih standarda i standarda finansijskog izveštavanja i druge predloge vezane za izradu finansijskih izveštaja, odnosno konsolidovanih finansijskih izveštaja.
Društvo može formirati i druge stalne ili povremene komisije i radna tela, za pitanja od značaja za rad Društva.
Raspodela dobiti, odnosno pokriće gubitaka
Raspodela dobiti i pokriće gubitka Društva utvrđuju se u skladu sa zakonom, aktom Osnivača i drugim aktima kojima se uređuje raspodela dobiti i pokriće gubitaka.
Lica koja imaju posebne dužnosti prema Društvu
Lica koja su dužna da rade u interesu Društva i imaju posebne dužnosti prema Društvu, u skladu sa zakonom, su:
1) Skupština Društva;
2) direktor i članovi Nadzornog odbora;
3) zastupnici i prokuristi Društva.
Posebne dužnosti lica iz stava 1. ovog člana su: dužnost pažnje, dužnost prijavljivanja poslova i radnji u kojima postoji lični interes, dužnost izbegavanja sukoba interesa, dužnost čuvanja poslovne tajne i dužnost poštovanja zabrane konkurencije.
Zabrana upotrebe Društva u političke svrhe
Zabranjeno je korišćenje imovine, aktivnosti, imena i vizuelnog identiteta Društva u svim aktivnostima vezanim za političke stranke i izborne kampanje, kao i svaka druga upotreba Društva u političke svrhe.
Poslovna tajna je podatak koji je kao poslovna tajna određen opštim ili pojedinačnim aktom Društva, a čije saopštavanje trećem licu može naneti štetu Društvu, kao i podatak koji ima ili može imati ekonomsku vrednost zato što nije opštepoznat niti lako dostupan trećim licima, ako bi treća lica njegovim korišćenjem ili saopštavanjem mogla ostvariti ekonomsku korist i koji je Društvo zaštitilo odgovarajućim merama kojima se čuva njegova tajnost.
Poslovna tajna jeste i podatak koji je zakonom ili drugim propisom određen kao poslovna tajna.
Dužnost čuvanja poslovne tajne obavezuje organe Društva i sve zaposlene koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se štiti poslovnom tajnom.
Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i dve godine po prestanku svojstva zbog koga je lice bilo dužno da čuva poslovnu tajnu.
Društvo može, u skladu sa zakonom, podneti tužbu za naknadu štete protiv lica koje povredi dužnost čuvanja poslovne tajne.
Ne smatra se povredom dužnosti čuvanja poslovne tajne ako je saopštavanje podatka koji je zaštićen poslovnom tajnom predviđeno kao zakonska obaveza, ako je ono neophodno radi obavljanja poslova ili zaštite interesa Društva ili ako je učinjeno nadležnim organima ili javnosti isključivo radi ukazivanja na postojanje dela kažnjivog zakonom.
U Društvu pravo na štrajk zaposleni ostvaruju u skladu sa zakonom, ovom odlukom i drugim opštim aktima Društva.
U slučaju štrajka, Društvo je dužno da obezbedi uslove za obavljanje minimuma procesa rada radi nesmetanog obavljanja delatnosti od opšteg interesa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje štrajk i aktom Osnivača o određivanju minimuma procesa rada u Društva.
U slučaju da u Društvu nisu obezbeđeni uslovi za ostvarivanje redovnog procesa rada usled više sile, organ nadležan za oblast kojoj pripada delatnost Društva od opšteg interesa, ako oceni da mogu nastupiti štetne posledice za život i zdravlje ljudi ili njihovu bezbednost i bezbednost imovine ili druge štetne neotklonjive posledice, postupa u skladu sa zakonom.
Zaštita životne sredine i bezbednost i zdravlje na radu
Društvo je dužno da u obavljanju svoje delatnosti obezbeđuje potrebne uslove za zaštitu i unapređenje životne sredine i da sprečava uzroke i otklanja posledice koje ugrožavaju životnu sredinu.
Društvo je dužno da primenjuje sve zakone i druge propise kojima se uređuje bezbednost i zdravlje na radu.
Društvo kapitala je dužno da na svojoj internet stranici objavi:
1) godišnje opšte i posebne ciljeve sa ključnim pokazateljima uspeha i izveštaj o njihovoj realizaciji;
2) osnivački akt;
3) radne biografije članova organa Društva;
4) organizacionu strukturu;
5) srednjoročni plan poslovanja;
6) godišnji plan poslovanja, kao i sve njegove izmene i dopune;
7) izveštaje o poslovanju;
8) izveštaj o implementaciji Kodeksa korporativnog upravljanja;
9) godišnji finansijski izveštaj sa mišljenjem ovlašćenog revizora;
10) druge informacije od značaja za javnost.
Opšti akti Društva su pravilnici i drugi akti kojima se na opšti način uređuju određena pitanja.
Društvo nastavlja sa radom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava, zakonom kojim se uređuju javna skijališta i ovom odlukom.
Društvo će usaglasiti svoja opšta akta sa ovom odlukom u roku od godinu dana od dana registracije promene pravne forme.
Zaposleni i angažovana lica u Javnom preduzeću "Skijališta Srbije" Beograd nastavljaju da rade u Društvu, a svoja prava i obaveze ostvaruju u skladu sa zakonom i opštim aktima Društva.
Predstavnik Osnivača u Skupštini Društva biće imenovan najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja ove odluke.
Predsednik i članovi Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Skijališta Srbije", imenovani Rešenjem Vlade: 24 Broj: 119-9939/2020 od 3. decembra 2020. godine ("Službeni glasnik RS", broj 146/20), 24 Broj: 119-10144/2021 od 3. novembra 2021. godine ("Službeni glasnik RS", broj 104/21), 24 Broj: 119-11538/2021 od 9. decembra 2021. godine ("Službeni glasnik RS", broj 120/21), 24 Broj: 119-6614/2023 od 27. jula 2023. godine ("Službeni glasnik RS", broj 63/23) i 24 Broj: 119-6228/2025 od 18. juna 2025. godine ("Službeni glasnik RS", broj 52/25), vršiće funkciju predsednika i članova Nadzornog odbora Društva, do imenovanja novog Nadzornog odbora u skladu sa ovom odlukom.
Direktor Javnog preduzeća "Skijališta Srbije" imenovan Rešenjem Vlade 24 Broj: 119-11512/2021 od 9. decembra 2021. godine ("Službeni glasnik RS", broj 120/21) vršiće funkciju direktora Društva, do izbora direktora Društva, u skladu sa ovom odlukom, a koji će podneti registracionu prijavu za promenu pravne forme Društva i izvršiti overu ove odluke u skladu sa zakonom.
Izvršni direktori Javnog preduzeća "Skijališta Srbije" imenovani Odlukom direktora Javnog preduzeća "Skijališta Srbije" nastavljaju da obavljaju funkciju kao direktori organizacionih jedinica, a čija će se organizacija naknadno utvrditi aktom o sistematizaciji poslova Društva.
Ova odluku objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".