PRAVILNIKO USLOVIMA, NAČINU SPROVOĐENJA I VERIFIKACIJI KRATKIH PROGRAMA STUDIJA I MIKROKREDENCIJALA("Sl. glasnik RS", br. 8/2026) |
Radi stručnog osposobljavanja studenata i lica sa stečenim srednjim ili visokim obrazovanjem (u daljem tekstu: polaznici) za uključivanje u radni proces, u skladu sa potrebama tržišta rada, izvode se kratki programi studija (u daljem tekstu: KP), koji imaju jasno definisanu strukturu, svrhu, ishode učenja i za koje se izdaje sertifikat o završenom kratkom programu studija, sa opisom posla za koji se osposobljava polaznik i stečenim kompetencijama.
Radi stručnog osposobljavanja lica sa stečenim srednjim ili visokim obrazovanjem za uključivanje u radni proces, u skladu sa potrebama tržišta rada, izvode se mali programi studija (u daljem tekstu: mikrokredencijali), koji imaju jasno definisanu strukturu, svrhu, ishode učenja i za koje se izdaje sertifikat o završenom mikrokredencijalu, sa opisom posla za koji se osposobljava polaznik i stečenim kompetencijama.
Cilj izvođenja KP, odnosno mikrokredencijala jeste da se u kratkom vremenskom periodu omogući efektno i efikasno obrazovanje i obuka stručnjaka za konkretan posao na osnovu iskazane potrebe tržišta rada, odnosno poslodavca.
KP i mikrokredencijal čini osmišljeni skup predmeta i prakse/obuke koji za cilj imaju da obezbede sticanje užih i funkcionalno povezanih znanja i veština, radi osposobljavanja polaznika za obavljanje konkretnog posla koji po vrsti i nivou kompetencija i složenosti odgovara visokom obrazovanju.
KP i mikrokredencijal spadaju u usluge obrazovanja iz člana 25. stav 2. tačka 13) Zakona o porezu na dodatu vrednost.
KP i mikrokredencijali su po pravilu usklađeni sa zahtevima tržišta.
Visokoškolska ustanova (u daljem tekstu: VŠU) može doneti i izvoditi KP, odnosno mikrokredencijal samo ako ima podršku tržišta rada, odnosno poslodavaca, što se dokumentuje na najmanje jedan od sledećih načina:
- ugovorom o iskazanoj potrebi, izjavom poslodavaca o pozitivnom vrednovanju predloga kurikuluma;
- izjavom o spremnosti bar jednog poslodavca da će svoje zaposlene upisati na KP, odnosno mikrokredencijal ili će, posle dodatnog testiranja i izbora, angažovati lica koja su stekla sertifikat o završenom KP, odnosno mikrokredencijalu;
- sprovedenom analizom potreba tržišta rada za određenim profilom koju je sprovela VŠU ili registrovani subjekt za potrebe VŠU, a za koji se traži verifikacija KP odnosno mikrokredencijala.
KP i mikrokredencijal može da donese i realizuje akreditovana VŠU iz naučne, umetničke ili stručne oblasti u kojoj ima akreditovan najmanje jedan studijski program.
U zavisnosti od obrazovnog zadatka, obima i karaktera znanja i veština koje treba da obezbedi polazniku i složenosti posla za koji ga priprema, KP, odnosno mikrokredencijal može biti organizovan u okviru akademske i strukovne vrste visokog obrazovanja bilo kog stepena.
KP i mikrokredencijal ne podležu procesu akreditacije koji je propisan za studijske programe, već Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (u daljem tekstu: NAT) vrši verifikaciju ovih programa na osnovu dokumentacije propisane ovim pravilnikom.
VŠU mora imati u statutu navedenu mogućnost organizovanja KP, odnosno mikrokredencijala, i posedovati odgovarajuća akta kojima se na bliži način uređuje priprema, donošenje i realizacija KP, odnosno mikrokredencijala.
Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta NAT (u daljem tekstu: KAPK) donosi rešenje o verifikaciji, na osnovu koga NAT izdaje uverenje o verifikaciji, koje važi u periodu od sedam godina.
NAT dostavlja svoja doneta akta visokoškolskim ustanovama u štampanom i/ili elektronskom obliku.
VŠU podnosi zahtev za novu verifikaciju najkasnije godinu dana pre isteka roka iz stava 1. ovog člana.
Stručni organ samostalne VŠU može odlukom ukinuti KP, odnosno mikrokredencijal, u skladu sa opštim aktom VŠU.
U slučaju ukidanja KP, odnosno mikrokredencijala, VŠU je dužna da izvede poslednju upisanu generaciju studenata najkasnije do dana isteka roka verifikacije.
Ukoliko VŠU najkasnije u šestoj godini važenja uverenja o verifikaciji ne podnese zahtev za novu verifikaciju, dužna je da u roku od 30 dana od dana isteka važenja uverenja o verifikaciji donese odluku o ukidanju KP, odnosno mikrokredencijala.
Zahtev za verifikaciju sa potrebnom dokumentacijom se podnosi NAT, čija stručna služba proverava urednost zahteva, kao i da li je dokumentacija za verifikaciju dostavljena u skladu sa Uputstvom za pripremu dokumentacije za verifikaciju i ista bez odlaganja ukazuje KAPK i drugim nadležnim organima na nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje uoči u dostavljenoj dokumentaciji i preduzima druge pravne i faktičke radnje u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.
Kada je zahtev uredan, NAT izdaje potvrdu VŠU da je podnet uredan zahtev.
U slučaju da zahtev nije uredan, NAT donosi zaključak kojim upućuje VŠU da dopuni zahtev potrebnom dokumentacijom u roku od 30 dana od dana dostavljanja zaključka VŠU.
Ukoliko VŠU ne dopuni zahtev u roku iz stava 3. ovog člana, NAT donosi rešenje o odbacivanju zahteva.
Naknadu za verifikaciju, kao i za izdavanje uverenja o verifikaciji utvrđuje NAT.
U okviru redovne ili vanredne spoljašnje provere kvaliteta VŠU, KAPK proverava i ove vrste aktivnosti VŠU i izriče odgovarajuće korektivne mere, ukoliko utvrdi postojanje nepravilnosti u radu.
Redovna i vanredna spoljašnja provera kvaliteta verifikovanog KP i mikrokredencijala sprovodi se u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o standardima i postupku za spoljašnju proveru kvaliteta visokoškolskih ustanova.
U slučaju da VŠU ne otkloni utvrđene nepravilnosti u roku koji ne može biti duži od šest meseci, KAPK donosi rešenje o ukidanju verifikacije.
Protiv rešenja o ukidanju verifikacije KP, odnosno mikrokredencijala VŠU može da izjavi žalbu Komisiji za odlučivanje po žalbama NAT (u daljem tekstu: Komisija za žalbe), u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Komisija za žalbe utvrđuje da li je žalba blagovremena, dopuštena i podneta od strane ovlašćenog lica i da li postoje razlozi za udovoljavanje žalbenom zahtevu i donošenje novog rešenja kojim se pobijano rešenje poništava.
Komisija za žalbe može da dopuni postupak ako nađe da je to neophodno.
Komisija za žalbe donosi rešenje kojim odbija žalbu ili poništava prvostepeno rešenje i vraća ga KAPK na ponovno odlučivanje.
KAPK u roku od 30 dana od dana prijema odluke Komisije za žalbe o poništavanju prvostepenog rešenja i vraćanju na ponovno odlučivanje donosi rešenje u skladu sa pravnim shvatanjem Komisije za žalbe.
Ukoliko VŠU izjavi žalbu protiv rešenja KAPK iz stava 7. ovog člana, Komisija za žalbe će sama, u roku od 30 dana od dana prijema žalbe, doneti rešenje u skladu sa svojim pravnim shvatanjem.
Rešenje kojim se žalba odbija, odnosno rešenje kojim Komisija za žalbe odlučuje u skladu sa svojim pravnim shvatanjem, konačno je u upravnom postupku.
U bilo kojoj fazi postupka verifikacije ili spoljašnje provere kvaliteta, stručna služba NAT bez odlaganja ukazuje KAPK, kao i drugim nadležnim organima na nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje uoči tokom postupka.
Sva akta VŠU, pa i ona koja se odnose na regulisanje realizacije KP, odnosno mikrokredencijala, moraju biti u skladu sa propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje.
KP se organizuje u obimu nastavnog procesa od 300 do 600 časova aktivne nastave (30-60 ESPB), može trajati od tri do 24 meseca i obezbeđuje sticanje odgovarajućeg sertifikata.
KP se može organizovati u toku cele školske, odnosno kalendarske godine i ne mora se nužno vezivati za početak školske godine.
Za organizaciju KP važe opšta pravila usvojena za visoko obrazovanje i to: opterećenje polaznika tokom radne nedelje od maksimalno 40 časova, od čega je 20-30 časova kontaktne nastave.
Aktivna nastava obuhvata teorijska predavanja i praktične vežbe (odnosno integrisana predavanja i vežbe) u obimu od 20-30 časova nedeljno i dodatnu praksu/obuku na radnom mestu u obimu od 10-70% od ukupnih časova aktivne nastave.
Nastavni proces primenjen za realizaciju KP mora biti usaglašen sa opštim principima rada VŠU.
Nastava na KP (aktivna nastava, u koju spada i stručna praksa/obuka na radnom mestu) može biti organizovana na više načina, i to kao:
1) klasična nastava u prostorijama VŠU u kojima ona izvodi akreditovane studijske programe, odnosno u nastavno-naučnim, nastavno-stručnim, nastavno-umetničkim ili kliničkim bazama, odnosno u prostorijama nastavno-naučnih, nastavno-stručnih, nastavno-umetničkih ili kliničkih baza;
2) online nastava u realnom vremenu putem informaciono komunikacionih tehnologija (odnosno odgovarajućih platformi);
3) nastava na daljinu putem DLS platformi uz povremene konsultacije online u realnom vremenu;
4) kombinovanjem ovih načina.
Nastava na KP odvija se nezavisno od nastave na akademskim ili strukovnim studijama.
Mikrokredencijal se organizuje u obimu nastavnog procesa od 10 do 150 časova aktivne nastave (1-15 ESPB), može trajati od dva dana do 12 meseci i obezbeđuje sticanje odgovarajućeg sertifikata.
Mikrokredencijal se može organizovati u toku cele školske, odnosno kalendarske godine i ne mora se nužno vezivati za početak školske godine.
Za organizaciju mikrokredencijala važe opšta pravila usvojena za visoko obrazovanje i to: opterećenje polaznika tokom radne nedelje od maksimalno 40 časova od čega je minimum od 5-8 časova kontaktne nastave.
Aktivna nastava obuhvata teorijska predavanja i praktične vežbe (odnosno integrisana predavanja i vežbe) u obimu od 1-30 časova nedeljno i dodatnu praksu/obuku na radnom mestu u obimu od 10-70% od časova aktivne nastave.
Nastavni proces primenjen za realizaciju mikrokredencijala mora biti usaglašen sa opštim principima rada VŠU.
Nastava na mikrokredencijalu (aktivna nastava, u koju spada i stručna praksa/obuka na radnom mestu) može biti organizovana na više načina, i to kao:
1) klasična nastava u prostorijama VŠU u kojima ona izvodi akreditovane studijske programe, odnosno u nastavno-naučnim, nastavno-stručnim, nastavno-umetničkim ili kliničkim bazama, odnosno u prostorijama nastavno-naučnih, nastavno-stručnih, nastavno-umetničkih ili kliničkih baza;
2) online nastava u realnom vremenu putem informaciono komunikacionih tehnologija (odnosno odgovarajućih platformi);
3) nastava na daljinu putem DLS platformi uz povremene konsultacije online u realnom vremenu;
4) kombinovanjem ovih načina.
Nastava na mikrokredencijalu odvija se nezavisno od nastave na akademskim ili strukovnim studijama.
Nastava na KP odnosno na mikrokredencijalu izvodi se na srpskom ili svetskom jeziku ili istovremeno uz primenu tehničkih uređaja/softverskih rešenja za simultano prevođenje, odnosno drugom odgovarajućom tehnikom za simultano prevođenje.
Pri upisu na studijski program osnovnih ili master akademskih, odnosno osnovnih ili master strukovnih studija može se vršiti priznavanje ESPB bodova stečenih u okviru KP, odnosno mikrokredencijala.
Na zahtev lica sa stečenim srednjim obrazovanjem koje je završilo KP, odnosno mikrokredencijal i koje se upisalo na studijski program osnovnih akademskih, odnosno osnovnih strukovnih studija, VŠU može priznati predmete/delove predmeta koje je student položio u okviru KP, odnosno mikrokredencijala, zavisno od stepena preklapanja sa predmetima upisanog studijskog programa.
Na zahtev lica sa stečenim visokim obrazovanjem koje je završilo KP, odnosno mikrokredencijal i koje se upisalo na studijski program master akademskih, odnosno master strukovnih studija, VŠU može priznati predmete/delove predmeta koje je student položio u okviru KP, odnosno mikrokredencijala, zavisno od stepena preklapanja sa predmetima upisanog studijskog programa.
O izvršenom priznavanju, VŠU donosi posebnu odluku o priznavanju sa obrazloženjem, u skladu sa aktom kojim na bliži način uređuje pripremu, donošenje i realizaciju KP, odnosno mikrokredencijala, u kojoj se navode predmeti/delovi predmeta koji su položeni u okviru KP, odnosno mikrokredencijala i odgovarajući broj ESPB koji mogu biti priznati na upisanom studijskom programu.
VŠU može organizovati KP, odnosno mikrokredencijal samostalno ili kao zajednički program koji organizuju dve ili više VŠU iz zemlje ili iz inostranstva.
VŠU koje organizuju i izvode zajednički KP, odnosno mikrokredencijal zaključuju ugovor kojim se regulišu svi elementi neophodni za realizaciju KP, odnosno mikrokredencijala.
Nadležni organi VŠU usvajaju dokument o realizaciji zajedničkog KP, odnosno mikrokredencijala (u daljem tekstu: Dokument), u kome se definišu svi elementi koji obezbeđuju ispunjenje odgovarajućih standarda za izvođenje zajedničkog KP, odnosno mikrokredencijala u okviru VŠU ili na nivou univerziteta.
Sastavni deo Dokumenta su i odluke stručnih organa VŠU o usvajanju Dokumenta.
Osnovni elementi sadržaja Dokumenta su: Podaci o KP, odnosno mikrokredencijalu odgovarajućih standarda za izvođenje zajedničkog KP, odnosno mikrokredencijala i specifičnosti.
Specifičnosti obuhvataju, ali se ne ograničavaju na:
- angažovanje kadrovskih, materijalnih i prostornih resursa svake VŠU posebno
- obaveze svake VŠU u procesu izvođenja KP, odnosno mikrokredencijala
- izvore finansiranja i način pokrivanja, odnosno raspodele prihoda i rashoda, odnosno dobiti ukoliko postoji
- mesto i način izvođenja nastave.
Zajednički KP, odnosno mikrokredencijal mogu da organizuju i izvode dve i više VŠU iz zemlje ili inostranstva koje imaju status pravnog lica i koje moraju imati dozvolu za rad ministarstva nadležnog za poslove visokog obrazovanja u matičnoj zemlji.
Zajednički KP, odnosno mikrokredencijali se ostvaruju u prostorijama VŠU u kojima ona izvodi akreditovane studijske programe, odnosno u prostorijama nastavno-naučnih, nastavno-stručnih, nastavno-umetničkih ili kliničkih baza, pri čemu je neophodno precizno definisati u kojim konkretnim prostorijama se realizuje svaki pojedinačni modul, odnosno predmet koji se sluša u okviru programa.
Sertifikat o završenom KP, odnosno mikrokredencijalu potpisuju ovlašćena lica VŠU koje učestvuju u realizaciji KP, odnosno mikrokredencijala u slučaju zajedničkog sertifikata, odnosno lica koja su ovlašćena da potpisuju dvostruki sertifikat o završenom KP, odnosno mikrokredencijalu.
Akreditovane VŠU koje organizuju zajednički KP, odnosno mikrokredencijal zajednički podnose NAT zahtev i dokumentaciju propisanu ovim pravilnikom, u kojoj navode i ko je nosilac programa.
Polazniku koji je položio sve ispite, odnosno uspešno ostvario predviđene ishode učenja, VŠU izdaje sertifikat o završenom KP, odnosno mikrokredencijalu, koji predstavlja potvrdu da je polaznik obučen i osposobljen da obavlja konkretan posao.
Ispiti se polažu u sedištu VŠU, odnosno na adresama navedenim u dozvoli za rad VŠU.
Za studenta stranog državljanina VŠU može da omogući i polaganje ispita preko elektronskih komunikacija, shodno članu 105. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju.
Obrazac sertifikata je jedinstven i propisuje ga ministar nadležan za poslove visokog obrazovanja.
Sertifikat i dodatak sertifikata mogu se izdati u štampanoj i/ili elektronskoj formi.
Ukoliko se sertifikat i dodatak sertifikata izdaju u elektronskoj formi, moraju biti snabdeveni elektronskim kvalifikovanim potpisom ovlašćenih lica, kao i elektronskim pečatom VŠU.
U dodatku sertifikata, navodi se:
a) spisak predmeta, koje je student položio, sa pripadajućim ESPB i dobijenom ocenom; b) znanja i veštine, kao ishodi učenja, koje je stekao student, a koji su relevantni za posao za koji se izdaje sertifikat;
c) opis posla za koji je nosilac sertifikata osposobljen.
VŠU je dužna da vodi evidenciju o realizovanim KP, odnosno mikrokredencijalima i izdatim sertifikatima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje i svojim opštim aktima.
Evidencija se vodi u štampanoj formi, a može se voditi i elektronski.
VŠU je dužna da do kraja januara tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu dostavi NAT informaciju o broju izdatih sertifikata, kao i nosiocima sertifikata pojedinačno za svaki verifikovani KP, odnosno mikrokredencijal, na obrascu i na način koji propisuje NAT.
Svaka akreditovana VŠU koja organizuje KP, odnosno mikrokredencijal u obavezi je da u svrhu verifikacije ovih programa dostavi NAT sledeća dokumenta:
- dokumentaciju o KP, odnosno mikrokredencijalu;
- uverenje o akreditaciji VŠU;
- uverenje o akreditaciji studijskog programa iz naučno-obrazovne ili umetničke oblasti kojoj pripada KP, odnosno mikrokredencijal.
Dokumentacija o KP, odnosno mikrokredencijalu sadrži:
- naziv KP, odnosno mikrokredencijala;
- cilj i ishod KP, odnosno mikrokredencijala;
- opis posla za koji se pripremaju polaznici;
- informaciju o pravu upisa i neophodnim kompetencijama polaznika;
- odluku VŠU o donošenju KP, odnosno mikrokredencijala;
- ugovor sa bar jednim poslodavcem koji je spreman da angažuje polaznike koji završe KP, odnosno mikrokredencijal (s tim što poslodavac ima pravo izbora lica koje zapošljava), ili sa poslodavcem koji je spreman da svoje zaposlene uputi na dodatnu obuku kroz KP, odnosno mikrokredencijal, odnosno sa pravnim licem, komorom, strukovnom organizacijom, savezom, udruženjem ili organom javne vlasti, koje je zainteresovano za sprovođenje ovih programa ili sprovedenu analizu potreba tržišta rada za određenim profilom koju je sprovela VŠU ili registrovani subjekt za potrebe VŠU, a za koji se traži verifikacija KP odnosno mikrokredencijala;
- kurikulum sa podacima o predmetima, rasporedu predmeta i njihovoj uslovljenosti;
- broj ESPB koji obezbeđuje KP, odnosno mikrokredencijal (i svaki predmet), odnosno na drugi način jasno izražen obim nastavnog procesa;
- za svaki predmet jasno definisani: cilj, ishodi učenja i obuke, programski sadržaj, način i metode izvođenja nastave, način provere stečenog znanja i polaganja završnog ispita, nastavna literatura i obim izražen brojem ESPB, odnosno na drugi jasan način;
- spisak nastavnog osoblja sa osnovnim profesionalnim podacima i podatkom o načinu angažovanja;
- ugovor sa nastavnom/kliničkom/umetničkom bazom za realizaciju dela praktične nastave, prakse/obuke.
Dokumentacija iz st. 1. i 2. ovog člana prilaže se u fotokopiji, odnosno u elektronskoj formi.
Uz zahtev za verifikaciju KP, odnosno mikrokredencijala, VŠU je dužna da dostavi i dokaz o uplati naknade za verifikaciju, kao i potpisanu i overenu kontrolnu listu koju definiše NAT, nakon čega NAT otpočinje postupak verifikacije.
Organ poslovođenja VŠU pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću garantuje za:
1) tačnost prikazanih, odnosno dostavljenih, podataka u dokumentaciji za verifikovanje KP, odnosno mikrokredencijala;
2) ispunjavanje godišnje obaveze dostavljanja NAT informacije o broju izdatih sertifikata, kao i nosiocima sertifikata pojedinačno za svaki verifikovani KP, odnosno mikrokredencijal, na obrascu koji propisuje NAT.
Ukoliko VŠU ne ispuni obavezu iz prethodnog stava u vezi sa dostavljanjem informacije o broju izdatih sertifikata i nosiocima sertifikata, NAT pokreće vanrednu spoljašnju proveru kvaliteta KP odnosno mikrokredencijala, a stručna služba NAT podnosi prijavu ministarstvu nadležnom za poslove visokog obrazovanja, odnosno prosvetnoj inspekciji.
VŠU može početi sa upisivanjem polaznika i izvođenjem KP, odnosno mikrokredencijala nakon verifikacije od strane NAT.
NAT vrši verifikaciju KP, odnosno mikrokredencijala u roku od šest meseci od dana izdavanja potvrde o uredno podnetom zahtevu.
VŠU svojim aktima definiše način i postupak donošenja KP, odnosno mikrokredencijala, broj polaznika, dinamiku realizacije, poštovanje odgovarajućih radnih standarda (organizacija rada i metodički aspekti studija), kontrolu kvaliteta, kontinuirano unapređivanje kvaliteta studija, vođenje evidencije o realizaciji KP, odnosno mikrokredencijala.
VŠU može svojim aktima da odredi postupanje u vezi sa priznavanjem predmeta/delova predmeta imaocima sertifikata o završenom KP, odnosno mikrokredencijalu, koji se upišu na akreditovani studijski program studija.
Jednom donet KP i mikrokredencijal može biti realizovan za potrebe i drugih poslodavaca po dinamici koja ne ugrožava kvalitet nastavnog procesa i ne ometa redovno izvođenje akreditovanih studijskih programa.
Broj polaznika koji su upisani na KP, odnosno mikrokredencijal određen je u skladu sa postojećim kadrovskim, prostornim i organizacionim mogućnostima VŠU koje obezbeđuju potreban kvalitet nastavnog procesa i ne ometaju redovno izvođenje drugih akreditovanih studijskih programa, a treba ga, po mogućnosti, uskladiti sa potrebama koje su iskazane u ugovoru sa poslodavcem/poslodavcima.
Opterećenje nastavnika i saradnika koji učestvuju u izvođenju KP odnosno mikrokredencijala ne prikazuje se u izveštaju iz informacionog sistema NAT-a.
Dokumentacija koju VŠU priprema prilikom pripreme i donošenja KP, odnosno mikrokredencijala mora da sadrži:
A. Odluku odgovarajućeg organa (precizirati, npr. organa upravljanja) VŠU o započinjanju procedure pripreme KP i mikrokredencijala;
B. Ugovor sa bar jednim poslodavcem koji je spreman da zaposli polaznike koji završe KP, odnosno mikrokredencijal (s tim što on ima pravo izbora lica koje angažuje) ili sa poslodavcem koji je spreman da svoje zaposlene pošalje na dodatnu obuku kroz KP, odnosno mikrokredencijal ili sprovedenu analizu potreba tržišta rada za određenim profilom koju je sprovela VŠU ili registrovani subjekt za potrebe VŠU, a za koji se traži verifikacija KP odnosno mikrokredencijala.
C. Obrazloženje;
Obrazloženje se odnosi na sledeće:
1. Cilj i ishod KP, odnosno mikrokredencijala.
2. Opis posla za koji se pripremaju polaznici.
3. Informaciju o pravu upisa i neophodnim kompetencijama polaznika.
4. Oglašavanje, način rangiranja i upisa polaznika.
5. Kurikulum.
6. Broj ESPB koji obezbeđuje KP, odnosno mikrokredencijal, odnosno na drugi način jasno izražen obim nastavnog procesa.
7. Za svaki predmet jasno definisani: njegov cilj, ishodi učenja i obuke, programski sadržaj, način i metode izvođenja nastave, način provere stečenog znanja i polaganja ispita, nastavna literatura i obim izražen brojem ESPB, odnosno na drugi jasan način.
8. Spisak nastavnog osoblja sa osnovnim profesionalnim podacima.
9. Obaveze kandidata.
10. Veličinu nastavne grupe, način izvođenja nastave i jezik na kome se nastava izvodi.
11. Plan realizacije nastave.
12. Procedure za upravljanje kvalitetom kratkog programa.
13. Podatke o visini školarine za upis i pohađanje KP, odnosno mikrokredencijala.
14. Podatke o stručnoj praksi na poslovima za koje se polaznik KP, odnosno mikrokredencijala obrazuje. Stručna praksa i obuka na radnom mestu za KP, odnosno mikrokredencijal treba da traje od 10% do 70% u odnosu na vreme trajanja KP, odnosno mikrokredencijala, i može biti izražena i u ESPB.
VŠU može svojim aktima detaljnije definisati sadržaj dokumentacije za donošenje KP, odnosno mikrokredencijala.
NAT može svojim Uputstvom bliže definisati sadržaj dokumentacije za verifikaciju KP, odnosno mikrokredencijala kojom se dokazuje ispunjenost uslova.
Kurikulum KP, odnosno mikrokredencijala sadrži spisak obaveznih i izbornih predmeta, njihov raspored po semestrima/blokovima, broj časova, obim i međusobnu uslovljenost.
Jedan čas aktivne nastave traje 45 minuta.
U pripremi kurikuluma VŠU mora voditi računa o ravnomernom opterećenju polaznika.
KP, odnosno mikrokredencijal može imati izborne predmete kada je to potrebno i opravdano za bolju pripremu polaznika.
Predmeti koji čine KP, odnosno mikrokredencijal manjeg su obima i imaju konkretniji i kombinovani (multidisciplinaran) sadržaj i organizaciju u odnosu na predmete na studijskim programima, akademskog i strukovnog obrazovanja.
Po svom obimu i strukturi, predmeti u okviru KP, odnosno mikrokredencijala predstavljaju jedinstvenu kombinaciju teorijskih i praktičnih znanja i veština (iz različitih naučnih/stručnih/umetničkih oblasti) i prakse/obuke za njihovu konkretnu primenu za rešavanje određenog problema/radnog zadatka/operacije u okviru konkretnog posla kome je posvećen KP, odnosno mikrokredencijal.
Nastava na KP, odnosno na mikrokredencijalu može da bude organizovana kroz blok sistem, odnosno kao koncentrisana nastava samo jednog predmeta sa proverom stečenih znanja i veština, neposredno po završetku nastave predmeta.
Uspešnost polaznika kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima. Maksimalan broj poena iznosi 100 po svakom predmetu.
Polaznik stiče poene na predmetu kroz rad u nastavi, ispunjavanje predispitnih obaveza i polaganje ispita. Maksimalan broj poena koje polaznik može da stekne kroz predispitne obaveze tokom aktivne nastave koja uključuje i praksu iznosi 70.
Provera znanja i stečenih veština, kao i obučenost polaznika po završetku nastave iz jednog predmeta vrši se kroz ispit koji može biti organizovan na način koji najbolje omogućava sagledavanje ishoda učenja i obuke.
Način provere ishoda učenja i obuke, sastavni je deo podataka koje VŠU navodi u dokumentaciji koja prati svaki predmet.
Visokoškolska ustanova nema obavezu da obezbedi dodatni prostor za izvođenje kratkih programa studija i/ili mikrokredencijala, već se koriste postojeći prostorni kapaciteti visokoškolske ustanove.
Kontaktna nastava iz ovog pravilnika podrazumeva svaki vid nastave koji se dešava u realnom vremenu kako u fizičkom prostoru učionice tako i u virtuelnom prostoru putem digitalnih platformi i tokom kojeg postoji direktna interakcija između nastavnika/predavača i polaznika.
Kontaktna nastava može biti realizovana uživo i/ili online u realnom vremenu u obliku: predavanja, vežbi, seminara, konsultacija i konsultativne nastave, dok kontaktna nastava u obliku: terenske nastave/stručne prakse/obuke na radnom mestu može se realizovati samo uživo u fizičkom prostoru.
Online nastava uživo (u realnom vremenu) predstavlja sinhroni vid učenja putem IKT platformi sa interakcijom nastavnik/polaznik tokom vremena emitovanja.
Nastava na daljinu putem DLS platformi (Distance Learning System) iz ovog Pravilnika podrazumeva online nastavu koja se ne odvija uživo (u realnom vremenu) i predstavlja asinhrono fleksibilno učenje. Ovaj vid transfera znanja omogućava slobodu u rasporedu slušanja nastave (nema fiksnih termina predavanja/vežbi), materijali su u elektronskoj formi (snimljena predavanja, prezentacije, literatura), interakcija sa nastavnicima i kolegama odvija se putem foruma, e-maila ili diskusionih grupa, uz povremene konsultacije i/ili konsultativnu nastavu i/ili vežbe online u realnom vremenu koje čine kontaktnu nastavu.
U realizaciji nastave na KP, odnosno mikrokredencijalu mogu biti angažovana lica u zvanju: predavač, profesor strukovnih studija, docent, vanredni profesor, redovni profesor, asistent i saradnik u nastavi.
Za potrebe realizacije nastave na KP, odnosno mikrokredencijalu, VŠU može angažovati i predavače van radnog odnosa, nastavnike stranih jezika, nastavnike veština i saradnike van radnog odnosa.
Za potrebe realizacije dela praktične nastave, ili prakse/obuke koja se realizuje van VŠU, VŠU može izabrati u zvanje saradnik van radnog odnosa (saradnik praktičar) lice zaposleno u ustanovi/organizaciji gde se deo praktične nastave ili praksa/obuka realizuje.
VŠU svojim aktima precizira uslove koje treba da zadovolje stručnjaci iz prakse da bi bili uključeni u realizaciju KP, odnosno mikrokredencijala kao nastavnici i saradnici van radnog odnosa: npr. visoko obrazovanje prvog stepena, objavljeni stručni ili umetnički radovi/ostvarenja u odgovarajućoj oblasti, radno iskustvo na poslovima za koje se studenti obučavaju, sposobnost za pedagoški rad, i sl.
VŠU može ugovorom o angažovanju, odnosno ugovorom o izvođenju nastave ili ugovorom o dopunskom radu da angažuje predavače, saradnike i tutore (onlajn studija) koji imaju neophodne kompetencije (znanja i veštine) i reference iz oblasti struke za koju se angažuju.
Broj nastavnika koji učestvuju u realizaciji nastave na KP, odnosno mikrokredencijalu odgovara potrebama programa i zavisi od broja predmeta i broja časova teorijske i praktične nastave. Angažovanje po nastavniku na KP, odnosno mikrokredencijalu ne može biti veće od prosečno 14 časova nedeljno.
VŠU određuje nastavnike koji su odgovorni nastavnici za određeni predmet iz kurikuluma KP, odnosno mikrokredencijala.
Broj saradnika koji učestvuju u realizaciji nastave na KP, odnosno mikrokredencijalu odgovara potrebama studijskog programa i zavisi od broja predmeta i broja časova praktične nastave. Angažovanje po saradniku na KP, odnosno mikrokredencijalu ne može biti veće od prosečno 18 časova nedeljno.
VŠU svojim aktima određuje uslove, način i postupak imenovanja nastavno-naučnih baza, nastavno-stručnih baza, nastavno-umetničkih ili kliničkih baza (u daljem tekstu nastavne baze), u kojima su ostvareni uslovi za odvijanje nastave ili praksa/obuka za potrebe realizacije KP, odnosno mikrokredencijala.
Međusobna prava i obaveze VŠU i nastavne baze mogu biti regulisani i ugovorom na osnovu koga se priprema i donosi KP, odnosno mikrokredencijal.
Prava i obaveze polaznika, regulisane su ugovorom zaključenim između VŠU i polaznika, odnosno VŠU, polaznika i poslodavca koji je svoje zaposlene upisao na KP ili mikrokredencijal, odnosno registrovanog subjekta koji je zainteresovan da finansira školovanje polaznika.
Polaznik ima pravo na:
1. kvalitetno obrazovanje i objektivnu ocenu znanja;
2. blagovremene i tačne informacije o svim pitanjima koja se odnose na KP, odnosno mikrokredencijal;
3. samoorganizovanje i pravo da izrazi svoje stavove;
4. jednake uslove studiranja koji važe za sve polaznike;
5. pravo na različitost i zaštitu od diskriminacije.
Polaznik je dužan da:
1. potpiše ugovor o pohađanju KP, odnosno mikrokredencijala;
2. poštuje opšte akte VŠU;
3. poštuje prava zaposlenih i drugih polaznika i studenata u VŠU;
4. učestvuje u donošenju odluka u skladu sa zakonom.
Kriterijumi za utvrđivanje školarine određuju se opštim aktom VŠU.
VŠU je dužna da pre objavljivanja konkursa za upis novih polaznika utvrdi iznos školarine za KP, odnosno mikrokredencijal.
Školarina obuhvata naknadu za redovne obrazovne usluge koje VŠU pruža polaznicima programa, i to za ceo KP, odnosno mikrokredencijal.
Redovne usluge iz stava 4. ovog člana utvrđuju se odlukom univerziteta ili druge samostalne VŠU.
VŠU je dužna da kriterijume za utvrđivanje i odluku o visini školarine objavi na svojoj zvaničnoj internet stranici.
Školarinu za KP, odnosno mikrokredencijal, po pravilu, snose sami polaznici ili poslodavci koji su svoje zaposlene upisali na KP ili mikrokredencijal, odnosno registrovani subjekat koji je zainteresovan da finansira školovanje polaznika.
VŠU može realizovati verifikovani KP, odnosno mikrokredencijal na zahtev ili za potrebe jednog ili više unapred poznatih naručilaca (poslodavaca, institucija ili drugih pravnih lica, odnosno registrovanih subjekata), u cilju zadovoljavanja potreba tržišta rada, za zatvorenu grupu polaznika, u vremenskom periodu koji odgovara naručiocu i pod posebnim finansijskim uslovima utvrđenim ugovorom, a koji mogu odstupati od standardne školarine.
VŠU se može koristiti pravom iz stava 1. ovog člana isključivo ako je ono unapred definisano u dokumentaciji o kratkom programu studija, u delu koji se odnosi na informacije o pravu upisa, pri čemu se jasno mora navesti da se program, pored redovne realizacije putem javnog konkursa, može realizovati i za zatvorenu grupu polaznika na zahtev poznatog naručioca, pod posebnim uslovima u skladu sa ovim pravilnikom.
U slučaju iz stava 1. ne sprovodi se javni konkurs za upis, a uslovi realizacije programa, uključujući broj polaznika, dinamiku izvođenja i finansijske uslove, uređuju se ugovorom između VŠU i naručioca, u skladu sa ovim pravilnikom i aktom VŠU.
VŠU može realizovati KP odnosno mikrokredencijal i samo za zatvorenu grupu polaznika na zahtev poznatog naručioca isključivo ukoliko je to unapred definisano u dokumentaciji o kratkom programu studija, u delu koji se odnosi na informacije o pravu upisa, pri čemu se jasno mora navesti da se program realizuje za zatvorenu grupu polaznika na zahtev poznatog naručioca, pod posebnim uslovima u skladu sa ovim pravilnikom, aktom VŠU i ugovorom između VŠU i naručioca, kao i da se za isti ne sprovodi javni konkurs za upis polaznika.
VŠU svojim opštim aktima obezbeđuje sprovođenje sistema kvaliteta u okviru organizacije i izvođenja KP, odnosno mikrokredencijal.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o organizaciji, sprovođenju, izdavanju sertifikata i postupku vođenja evidencije za kratke programe studija ("Službeni glasnik RS", broj 32/19).