PRAVILNIKO NAČINU I ORGANIZACIJI OBAVLJANJA HITNE MEDICINSKE POMOĆI("Sl. glasnik RS", br. 16/2026) |
Ovim pravilnikom propisuju se način i organizacija obavljanja zdravstvene delatnosti hitne medicinske pomoći na primarnom nivou zdravstvene zaštite u Republici Srbiji (u daljem tekstu: prehospitalna hitna medicinska pomoć).
Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći pruža se prema stručnoj medicinskoj doktrini i uz upotrebu savremene medicinske opreme i tehnologije. Organizuje se u cilju neprekidnog, hitnog medicinskog zbrinjavanja svih građana, kojima je zbog akutnog stanja, iznenadnog pogoršanja osnovne bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili delovi tela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenskom intervalu moglo doći do životne ugroženosti, a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do konačnog medicinskog zbrinjavanja.
Zdravstvena delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći organizuje se na primarnom nivou zdravstvene zaštite:
- kao delatnost zdravstvene ustanove u javnoj svojini, zavoda za urgentnu medicinu (u daljem tekstu: zavod);
- u domu zdravlja u javnoj svojini, ukoliko na teritoriji za koju je osnovan ne postoji zdravstvena ustanova u javnoj svojini osnovana za delatnost hitne medicinske pomoći, i to: kroz službu za hitnu medicinsku pomoć, drugi organizacioni oblik u čijoj delatnosti je hitna medicinska pomoć, u okviru redovne delatnosti zdravstvenih radnika i radom u pripravnosti ili dežurne ekipe noću, nedeljom i u dane državnih praznika, u skladu sa zakonom i Planom mreže zdravstvenih ustanova (u daljem tekstu: Plan mreže).
Delatnost hitne medicinske pomoći organizovana je neprekidno tokom 24/7 časova, kroz terenski i ambulantni rad, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite.
U skladu sa podzakonskim aktom kojim se uređuju uslovi i način unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova, pružanje prehospitalne hitne medicinske pomoći u zavodu obavlja se, pored ostalih, u okviru organizacionih jedinica za:
- prijem i obradu poziva;
- pružanje usluga na terenu;
- ambulantno zbrinjavanje urgentnih stanja;
- obrazovanjem stanica hitne medicinske pomoći, u delovima grada u okviru svoje teritorijalne nadležnosti u cilju povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite, odnosno skraćivanja vremena stizanja do pacijenta i povećanja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite.
Kao meru stalnog unapređenja kvaliteta i bezbednosti u pružanju zdravstvene zaštite i aktivnosti kojima se povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjuju rizici i druge neželjene posledice po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u celini, zavod kroz posebnu organizacionu jedinicu vrši edukaciju iz oblasti prehospitalne urgentne medicine u skladu sa savremenim dostignućima medicinske nauke i prakse.
Pružanje prehospitalne hitne medicinske pomoći u zavodu obavljaju:
1) zdravstveni radnici na prijemu i obradi poziva, u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar;
2) urgentne terenske ekipe za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti, u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila;
3) zdravstveni radnici za pružanje hitne medicinske pomoći u ambulanti zavoda u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar;
4) ekipe za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, u sastavu medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila;
5) vozač za sanitetski prevoz pacijenata, prevoz pacijenata na dijalizu, kontrolne preglede, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre i ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, na i van teritorije grada;
6) po potrebi ekipa/e za pripravnost u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila.
Zavod obavlja zdravstvenu delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći na sledeći način:
1) vršenjem prijema i obrade poziva procenom stepena hitnosti, uz korišćenje Nacionalnih smernica za prijem i obradu poziva u hitnim stanjima Republike Srbije (u daljem tekstu: Smernice), kao polazne osnove i potpore, koje su objavljene na zvaničnom internet domenu ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, radi određivanja prioriteta za slanje urgentnih terenskih ekipa, prosleđivanjem primljenog poziva na raspodelu i realizaciju putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija;
2) realizovanjem primljenih poziva raspodelom na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva upućivanjem urgentnih terenskih ekipa hitne pomoći na mesto medicinske hitnosti, praćenjem kretanja i vršenjem koordinacije rada urgentnih ekipa putem dostupnog navigacionog sistema za praćenje kretanja vozila;
3) telefonskim putem preko posebne linije, ukoliko je takva dostupna, medicinskim savetovanjem pacijenata u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem, u skladu sa zakonom. Po potrebi, davanjem medicinskih saveta građanima na njihov poziv putem jedinstvenog broja za hitne pozive i davanjem uputstava za ukazivanje prve pomoći na mestu medicinske hitnosti do dolaska urgentne terenske ekipe;
4) zbrinjavanjem pacijenata prema važećim stručno-medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Algoritmima vanbolničkog zbrinjavanja urgentnih stanja (u daljem tekstu: Algoritmi), Smernicama, preporukama i stepenu hitnosti, vršenjem lekarskog pregleda, sprovođenjem dostupne dijagnostike i primenom terapijskih mera u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom, upućivanjem pacijenata na dalje indikovano lečenje i eventualni hitan sanitetski prevoz. Prenošenjem i prevoženjem životno ugroženih, samostalno teško pokretnih i nepokretnih pacijenata do sanitetskog vozila, uz stalan nadzor u toku prevoza do zdravstvene ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite radi definitivnog zbrinjavanja, uz prethodno obaveštavanje te zdravstvene ustanove o dolasku životno ugroženog pacijenta i predajom pacijenta prijemno-urgentnom odeljenju u zdravstvenoj ustanovi sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, u kojoj se vrši definitivno medicinsko zbrinjavanje pacijenta;
5) davanjem medicinskih saveta pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem na mestu pružanja zdravstvene usluge, ukoliko njegovo zdravstveno stanje ne zahteva preduzimanje drugih terapijskih mera;
6) učestvovanjem u pružanju zdravstvene zaštite u masovnim nesrećama, prirodnim katastrofama, epidemijama/pandemijama i vanrednim situacijama angažovanjem dodatnih urgentnih terenskih ekipa, dodatnih ekipa za sanitetski prevoz i po potrebi drugih zaposlenih u službama zavoda.
Smernice iz stava 1. tačka 1) ovog člana predstavlja način postupanja pri prijemu i obradi poziva upućenih hitnim službama, a koje je sačinila Republička stručna komisija za oblast urgentne medicine, kao polazne osnove i potpore u donošenju odluke i klasifikacije poziva prema stepenu hitnosti i dostupne su na zvaničnom internet domenu ministarstva nadležnog za poslove zdravlja.
Algoritmi iz stava 1. tačka 4) ovog člana predstavljaju postupanje pri zbrinjavanju urgentnih stanja na prehospitalnom nivou, a koje je sačinila Republička stručna komisija za oblast urgentne medicine, kao polazne osnove i potpore prilikom zbrinjavanja urgentnih stanja na prehospitalnom nivou i dostupni su na zvaničnom internet domenu ministarstva nadležnog za poslove zdravlja.
Pored poslova iz stava 1. ovog člana, zavod obavlja i sledeće poslove:
1) saradnja sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama;
2) obavljanje sanitetskog prevoza pacijenata, vršenjem prenosa, prevoza i predaje pacijenata za dalje zbrinjavanje do zdravstvenih ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, na i van teritorije grada, na krajnju medicinsku lokaciju (centre za dijalizu, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre, lekarske komisije), kao i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
3) obavljanje sanitetskog prevoza koji je odobren na osnovu ocene od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu: RFZO), na osnovu međunarodnih sporazuma, Budžetskog fonda Ministarstva zdravlja Republike Srbije, ili na zahtev pacijenta u zemlji ili inostranstvu;
4) praćenje propisane obavezne pokazatelje kvaliteta rada primarne zdravstvene zaštite za hitnu medicinsku pomoć na dnevnom nivou i preduzima mere za njihovo unapređenje;
5) praćenje i analiza mera sprovođenja hitne medicinske pomoći u okviru svoje teritorijalne nadležnosti i izveštavanje nadležne institucije;
6) sanitetsko obezbeđivanje javnih skupova i manifestacija, u odnosu na visok bezbedonosni ili zdravstveni rizik, u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti javnog okupljanja i javnog zdravlja;
7) unošenje podataka u medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast zdravstvene dokumentacije i evidencije u oblasti zdravstva, kao i podzakonskim aktima za sprovođenje ovog zakona;
8) edukacija iz oblasti prehospitalne urgentne medicine zaposlenih zdravstvenih radnika u zavodu i drugim zdravstvenim ustanovama u okviru kontinuirane medicinske edukacije, kao i sprovođenjem obuka iz prve pomoći za nemedicinske kadrove zaposlene u zavodu i drugih fizičkih i pravnih lica.
Stepeni hitnosti poziva iz člana 4. stav 1. tačka 1) mogu biti:
1) Prvi stepen hitnosti - crveni, su pozivi pacijenata koji su životno ugroženi i kojima je neophodna hitna medicinska pomoć. Na intervenciju prvog stepena hitnosti kreće prva slobodna ekipa u prvom minutu, neposredno po prijemu poziva. U slučaju da se sve ekipe nalaze na realizaciji poziva, odgovorni doktor medicine, odnosno odgovorni doktor medicine specijalista koji radi na poslovima rukovođenja prijema, obrade, raspodele i realizacije poziva može kontaktirati pozivaoca kako bi stekao bliži uvid o trenutnom stanju pacijenta i pružio savet za neophodnu pomoć do dolaska prve slobodne, odnosno teritorijalno najbliže ekipe. Istovremeno, vrši se prosleđivanje poziva ekipama, kontaktira ekipu koja je najbliža lokaciji mesta medicinske hitnosti, radi sticanja uvida u kom vremenskom periodu će ekipa biti slobodna da se uputi na mesto medicinske hitnosti.
2) Drugi stepen hitnosti - žuti, su pozivi pacijenata čiji simptomi ukazuju na teži poremećaj zdravlja, kao i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti i koji se žale na akutno pogoršanje tegoba vezanih za osnovnu bolest. Na intervenciju drugog stepena hitnosti ekipa treba da krene u roku ne dužem od 15 minuta, a u zavisnosti od situacije na terenu, odnosno broja teritorijalno najbližih dostupnih ekipa posle raspodele svih poziva prvog reda hitnosti, a po prioritetu prema stepenu ugroženosti i u skladu sa ponovnom procenom trenutnog stanja pacijenta. Ukoliko više poziva drugog stepena hitnosti čeka na realizaciju, odgovorni doktor medicine, odnosno odgovorni doktor medicine specijalista koji rukovodi poslovima prijema, obrade, raspodele i realizacije poziva, informiše se o trenutnom stanju pacijenta i u skladu sa tim odgovorno određuje prioritet raspodele poziva i do dolaska najbliže ekipe daje savet u konkretnom slučaju, do dolaska slobodne ekipe. Istovremeno, kontaktira se ekipa koja je najbliža lokaciji mesta medicinske hitnosti radi sticanja uvida u kom vremenskom periodu će ekipa biti slobodna da se uputi na mesto medicinske hitnosti.
3) Treći stepen hitnosti - zeleni, su pozivi za sanitetski prevoz koji nije hitan, pozivi pacijenata čiji simptomi i znaci ukazuju da trenutno nije potrebno angažovanje urgentne ekipe hitne pomoći, odgovorni doktor medicine, odnosno odgovorni doktor medicine specijalista koji radi na poslovima prijema i obrade poziva, kada proceni da nije potrebno angažovanje urgentne ekipe pozivaocu daje odgovarajuća medicinska uputstva i savete, odnosno upućuje pacijenta na izabranog lekara. Takođe, daje uputstvo da se u slučaju pogoršanja tegoba ili pojave novih, ponovo obrate.
Svaki stepen hitnosti može biti preinačen u viši stepen hitnosti po nalogu odgovornog doktora medicine, odnosno odgovornog doktora medicine specijaliste koji rukovodi prijemom, obradom, raspodelom i realizacijom poziva ekipama.
Upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći i obaveštavanje o događajima koji mogu ukazivati na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći vrši se pozivanjem jedinstvenog broja za hitne službe u zavodu, za područje njegove teritorijalne nadležnosti.
Prilikom pozivanja jedinstvenog telefonskog broja veza se uspostavlja sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju poslove prijema i obrade poziva.
Tokom razgovora sa pozivaocem uzimaju se podaci u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva, kao i prema Smernicama.
Prijem i obradu poziva u zavodu obavlja zdravstveni radnik sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći. Prema dobijenim informacijama od pozivaoca, uz korišćenje Smernica kao polazne osnove i potpore, zdravstveni radnik klasifikuje i vrši procenu stepena hitnosti poziva, koji određuje redosled slanja urgentnih terenskih ekipa.
Primljeni poziv se u zavodu prosleđuje elektronskim putem, odnosno dostupnim vidovima komunikacije zdravstvenom radniku na dalju raspodelu i realizaciju.
Poslove raspodele i realizacije poziva obavljaju zdravstveni radnici sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći i upućuje prvu najbližu slobodnu urgentnu terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija. Po dobijanju informacije od urgentne terenske ekipe sa mesta medicinske hitnosti, obaveštava se najbliža zdravstvena ustanova sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite o dolasku i zdravstvenom stanju životno ugroženih pacijenata.
Odgovorni zdravstveni radnik u zavodu koji rukovodi poslovima prijema i obrade, raspodele i realizacije poziva u svakom konkretnom slučaju, a u zavisnosti od procene stepena hitnosti primljenih poziva, može izmeniti redosled zbrinjavanja i odlučiti na koje mesto medicinske hitnosti upućuje urgentnu terensku ekipu. Nakon ponovnog razgovora sa pozivaocem, odgovorni zdravstveni radnik može preusmeriti urgentnu terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti većeg prioriteta ili otkazati/odložiti upućivanje urgentne medicinske ekipe ukoliko je došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta. Takođe, vrši koordinaciju rada i kretanja urgentnih terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija.
Odgovorni zdravstveni radnik:
1) obavlja poslove raspodele i prosleđivanja primljenih poziva urgentnim terenskim ekipama, na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva, odnosno ekipama za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan;
2) prati kretanje urgentnih terenskih ekipa putem dostupnog navigacionog sistema za praćenje kretanja vozila;
3) koordinira i usmerava ekipe ka mestu intervencije prema stepenu hitnosti i prati kretanje ekipa na celom području teritorijalne nadležnosti;
4) u slučaju potrebe sarađuje sa domovima zdravlja drugih teritorijalnih nadležnosti koji obavljaju delatnost hitne medicinske pomoći;
5) kontaktira sa službama u čijem delokrugu rada je saradnja sa urgentnim terenskim ekipama u cilju bezbednog zbrinjavanja pacijenta i bezbednosti članova ekipa, a prvenstveno teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, vatrogasno spasilačke službe, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, drugim organima i službama jedinica lokalne samouprave.
Urgentna ekipa za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti obavlja delatnost hitne medicinske pomoći tako što intervencije obavlja po rasporedu i prioritetu dobijenom putem radiokomunikacionog sistema, odnosno dostupnim vidovima komunikacije od zdravstvenog radnika koji obavlja poslove raspodele i realizacije poziva, kome obavezno, po svakoj završenoj intervenciji, istim putem javlja informaciju da je intervencija obavljena. Na realizaciju dobijenog naloga za intervenciju urgentna ekipa kreće odmah, u prvom minutu po dobijanju naloga za intervenciju prvog stepena hitnosti, a za drugi stepen hitnosti u roku ne dužem od 15 minuta.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, koji je u sastavu urgentne ekipe iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) koordinira celokupnim radom ekipe i odgovoran je za njen rad, od prijema naloga za hitnu intervenciju, ili hitnog sanitetskog prevoza iz ambulante zavoda, polaska ekipe na poziv, do definitivnog zbrinjavanja i vršenja predaje pacijenta zdravstvenoj ustanovi koja je osposobljena za to;
2) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenim na mestu medicinske hitnosti i u toku sanitetskog prevoz. Zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Algoritmima, Smernicama i preporukama i tokom zbrinjavanja pacijenta vrši lekarski pregled, primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere i terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
3) u slučaju kada nije moguće zbrinuti pacijenta na mestu medicinske hitnosti, doktor u urgentnoj terenskoj ekipi, a nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, pacijenta upućuje i organizuje prevoz sanitetskim vozilom, uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje definitivno zbrinjavanje pacijenta;
4) nakon obavljenog pregleda, ako pacijent ne zahteva hitno zbrinjavanje i lečenje, a ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti, nakon ukazane potrebne medicinske pomoći može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje u slučaju pogoršanja tegoba;
5) član je medicinske ekipe za hitan sanitetski prevoz životno ugroženih pacijenata između dve zdravstvene ustanove, ukoliko zdravstvena ustanova na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da obezbedi prevoz, odnosno stručno medicinsku pratnju, u skladu sa zakonom;
6) u slučaju masovnih nesreća ili prirodnih katastrofa vrši medicinsko zbrinjavanje prema protokolu;
7) vrši unos podataka u medicinsku dokumentaciju i izveštaje u skladu sa zakonom.
Medicinska sestra - tehničar u sastavu urgentne ekipe iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) asistira doktoru medicine, odnosno doktoru medicine specijalisti pri pregledu, učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste iz stava 2. ovog člana, pruža hitnu medicinsku pomoć u urgentnim terenskim ekipama, na mestu događaja i tokom sanitetskog prevoza, učestvuje u oživljavanju životno ugroženih pacijenata, stara se i odgovara za kompletnost, ispravnost medicinske opreme i higijene u sanitetskom vozilu, koju proverava na početku radne smene, vrši pripremu radnog prostora, medicinskih sredstava i medicinske opreme za rad u sanitetskom vozilu, a na kraju smene sa svojom ekipom vrši primopredaju sanitetskog vozila i opreme, medicinskih sredstava;
2) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće i vanrednih situacija;
3) pravilno i ažurno vodi medicinsku dokumentaciju;
4) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
5) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše odlaganje medicinskog otpada na propisan način.
Vozač sanitetskog vozila u sastavu urgentne ekipe iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) upravlja sanitetskim vozilom urgentne ekipe za prevoz obolelog, unesrećenog i povređenog;
2) pomaže prilikom unošenja i iznošenja samostalno teško pokretnih i nepokretnih pacijenata;
3) prilikom intervencije urgentne ekipe pomaže u pružanju hitne medicinske pomoći, u postupcima oživljavanja, prenosu bolesnika ili medicinske opreme, kao i druge poslove koje naloži doktor urgentne terenske ekipe;
4) rukuje instalisanim sistemom u vozilu i svetlosno-zvučnom signalizacijom u vozilu;
5) nadzire ispravnost funkcije sistema za oksigenaciju, odnosno funkcionisanju boce sa kiseonikom i regulatora za protok;
6) pri preuzimanju vozila, kontroliše i konstatuje tehničku ispravnost vozila i njegovu propisanu opremljenost;
7) vodi putni nalog i odgovoran je za pravovremeno i tačno popunjavanje putnog naloga;
8) stara se o bezbednosti u saobraćaju urgentne ekipe i životno ugroženog pacijenata koji se prevozi;
9) u slučaju udesa obavezno obaveštava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, rukovodioca na prijemu, raspodeli i realizaciji poziva i odgovornog vozača za pružanje usluga na terenu;
10) stara se o stanju i kompletnosti vozila i opreme u vozilu i čistoći vozila u toku rada smene;
11) radi timskog rada u urgentnoj ekipi pohađa akreditovani kurs zavoda za vozače sanitetskog vozila koji učestvuju u prehospitalnom zbrinjavanju i prevozu, teško povređenih i kritično obolelih pacijenata obnavlja i usavršava veštine treninzima najmanje jednom godišnje.
Hitna medicinska pomoć u ambulanti zavoda obavlja se na sledeći način:
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista u ambulanti obavlja sledeće:
1) vrši procenu stepena hitnosti prijema pacijenata na osnovu prijavljenih tegoba, simptoma i objektivnog izgleda pacijenta i u skladu sa tim prioritetom pruža hitnu medicinsku pomoć;
2) vrši preglede u ambulanti;
3) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenim;
4) koordinira celokupnim radom zaposlenih u ambulanti, od hitnog ambulantnog prijema, do definitivnog zbrinjavanja pacijenta i odgovoran je za rad ambulante sprovodi i obezbeđuje sprovođenje obavezujućih procedura poslovnog procesa, odnosno standardnih operativnih postupaka u procesu rada i za to je odgovoran;
5) zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Smernicama, Algoritmima i preporukama i tokom zbrinjavanja primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere (u skladu sa materijalnom opremljenošću, po mogućstvu primenjuje ultrazvučnu, odnosno laboratorijsku dijagnostiku) kao i terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
6) vrši medicinsko posmatranje i praćenje zdravstvenog stanja pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičkih procedura do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sanitetskim vozilom;
7) nakon obavljenog pregleda, ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti i ukazane neophodne medicinske pomoći, može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje u slučaju pogoršanja tegoba;
8) u svim slučajevima kada nije moguće definitivno zbrinuti pacijenta u ambulanti hitne pomoći, nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, upućuje i vrši predaju pacijenta, odnosno poziva ekipu za hitan sanitetski prevoz, ili sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan, do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta;
9) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće;
10) vrši unos podataka u medicinsku dokumentaciju i izveštaje u skladu sa zakonom.
Medicinska sestra - tehničar u ambulanti:
1) asistira doktoru medicine, odnosno doktoru medicine specijalisti pri pregledu, učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste, učestvuje u oživljavanju, odgovorna je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme za rad u ambulanti i higijenu istih, koju proverava na početku radne smene, a na kraju smene vrši primopredaju medicinskih sredstava, opreme i lekova i vrši pripremu radnog prostora, lekova i medicinske opreme za rad u ambulanti;
2) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće i vanrednih situacija;
3) pravilno i ažurno vodi medicinsku dokumentaciju;
4) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
5) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa zakonom.
Ekipa za hitan sanitetski prevoz vrši prenošenje i prevoz životno ugroženih pacijenata, teško obolelih i povređenih pacijenata od mesta medicinske hitnosti do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u kojoj vrši predaju pacijenta, kao i iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu, ukoliko zdravstvena ustanova na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da obezbedi prevoz, odnosno stručno medicinsku pratnju, u skladu sa zakonom.
Ekipu za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan čine medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, a medicinska sestra - tehničar koordinira radom ove ekipe i odgovorna je za njen rad.
Sanitetski prevoz iz stava 1. ovog člana obavlja se po rasporedu i prioritetu dobijenom putem radio komunikacionog sistema, odnosno dostupnim vidovima komunikacije od zdravstvenog radnika koji obavlja poslove raspodele i realizacije poziva, kome obavezno po svakom obavljenom sanitetskom prevozu, medicinska sestra -tehničar dostavlja informaciju da je pacijent predat na zadatu lokaciju i poziv obavljen, vrši i odgovorna je za unos podataka u medicinsku dokumentaciju u skladu sa zakonom.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, prvenstveno je u obavezi da pruži asistenciju urgentnim terenskim ekipama na njihov poziv.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan vrši prenošenje i prevoz pacijenata koji nisu životno ugroženi, samostalno teško pokretnih i nepokretnih, obavljanjem bezbednog preuzimanja, njegovog prenosa do vozila, prevoza i predaje pacijenta na krajnju medicinsku lokaciju za dalje zbrinjavanje i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom.
Sanitetski prevoz iz stava 4. ovog člana obavlja se od mesta prebivališta, odnosno boravišta u skladu sa zakonom, do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite gde vrše predaju pacijenta i nazad, kao i između dve zdravstvene ustanove po uputu i nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste zdravstvene ustanove koja upućuje i daje nalog za sanitetski prevoz. Sanitetski prevoz se može obavljati na zahtev ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove pravde, RFZO.
Izuzetno, usluga prevoza sanitetskim vozilom, koji nije hitan, može se pružiti i izvan ekipe za sanitetski prevoz, odnosno bez prisustva medicinske sestre - tehničara tj. samo sa vozačem sanitetskog vozila, od mesta prebivališta, odnosno boravišta do zavoda, samo u slučaju naloga i procene doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste da ne postoji potreba za bilo kojim vidom medicinskog zbrinjavanja tokom prevoza, po otpustu pacijenta od zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite do mesta prebivališta, odnosno boravišta, u slučaju prevoza pacijenata na hemodijalizu, hiperbaričnu komoru, prilikom upućivanja na konzilijarne preglede, upućivanja na stacionarnu rehabilitaciju u zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju komisijske procene RFZO i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Sanitetski prevoz pacijenta sa adrese prebivališta, odnosno boravišta do druge zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite je prioritetan u odnosu na prevoz pacijenta iz zdravstvene ustanove do mesta prebivališta odnosno boravišta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica iz ustanova socijalne zaštite do zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa njim u pratnji ide i radnik te ustanove, kao i prilikom povratka pacijenta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica za koje postoji sumnja u izmenu mentalnog stanja, policija može pružati policijsku pomoć zdravstvenim radnicima, u skladu sa zakonom koji uređuje policiju.
U slučaju sanitetskog prevoza iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu, poziv iz zdravstvene ustanove koja upućuje pacijenta se prima preko jedinstvenog broja za hitne službe, uz potvrdu zdravstvene ustanove da će prijem biti realizovan.
Prilikom sanitetskog prevoza deteta do 18 godina života u pratnju ide i roditelj, odnosno zakonski zastupnik deteta ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi (predškolska, školska ustanova, kao i ustanova socijalne zaštite).
Ekipa/e za pripravnost se formira i aktivira u slučaju masovnih nesreća, epidemija/pandemija, prirodnih katastrofa, tehničkih i tehnoloških nesreća, vanrednih situacija, ratnog i vanrednog stanja.
Svi zaposleni na poslovima pružanja hitne medicinske pomoći pre početka rada završavaju program edukacije iz oblasti prehospitalne urgentne medicine koji donosi i sprovodi zavod i svoja znanja i veštine moraju obnavljati i usavršavati i kroz treninge najmanje jednom godišnje.
Pružanje hitne medicinske pomoći u domu zdravlja u periodu od 7 do 19 časova obavlja se na sledeći način:
1) domovi zdravlja, koji kao organizacionu jedinicu imaju službu hitne medicinske pomoći, u odnosu na kadrovsku obezbeđenost formiraju najmanje jednu, odnosno dve urgentne terenske ekipe u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila. Pored navedenog, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra - tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći;
2) domovi zdravlja, koji kao organizacionu jedinicu nemaju službu hitne medicinske pomoći već drugi organizacioni oblik u sastavu neke druge organizacione jedinice, obezbeđuju najmanje jednu urgentnu terensku ekipu u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, pored navedenog, a za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra - tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći;
3) domovi zdravlja koji zdravstvenu delatnost hitne medicinske pomoći pružaju kroz redovan rad, u okviru smenskog rada ili u vidu dežurstva iz postojećeg kadra obezbeđuju jednu urgentnu terensku ekipu u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, pored navedenog, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva iz postojećeg kadra obezbeđuje se još jedna medicinska sestra, zdravstveni tehničar sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći.
Pružanje hitne medicinske pomoći u domu zdravlja u periodu od 19 do 7 časova, pored organizacije rada i kadra, utvrđenih članom 15. ovog pravilnika, iz postojećeg kadra svaki dom zdravlja obezbeđuje još jednu ekipu u pripravnosti, u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, kao i još jedna medicinska sestra - tehničar sa tri, a najmanje jednom godinom radnog iskustva u zdravstvenoj delatnosti hitne medicinske pomoći, za poslove obrade, prijema i realizacije poziva.
Dom zdravlja obavlja zdravstvenu delatnost hitne medicinske pomoći na sledeći način:
1) vršenjem prijema i obrade poziva građana, utvrđivanje stepena hitnosti uz korišćenje Smernica kao polazne osnove i potpore, klasifikuje i vrši procenu stepena hitnosti poziva, radi određivanja prioriteta za slanje urgentne terenske ekipe, prosleđivanje primljenog poziva od strane zaposlenih na poslovima obrade i prijema poziva na realizaciju;
2) na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva upućivanjem terenske ekipe hitne pomoći na mesto medicinske hitnosti;
3) praćenjem kretanja i rada terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija;
4) davanjem medicinskih saveta pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem od strane doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste telefonskim putem, kao i saveta za ukazivanje prve pomoći na mestu medicinske hitnosti do dolaska terenske ekipe;
5) zbrinjava pacijente prema važećim stručno medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Algoritmima, Smernicama i preporukama i stepenu hitnosti, vršenjem lekarskog pregleda, sprovođenjem dostupne dijagnostike i primenom terapijskih mera u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom, upućivanjem pacijenata na dalje indikovano lečenje i eventualni hitan sanitetski prevoz tako što prenosi i prevozi životno ugrožene, samostalno teško pokretne i nepokretne pacijente do sanitetskog vozila uz stalan nadzor u toku prevoza do stacionarne zdravstvene ustanove radi definitivnog zbrinjavanja, uz prethodno obaveštavanje te stacionarne zdravstvene ustanove o dolasku životno ugroženog pacijenta gde vrše predaju pacijenta;
6) davanjem medicinskih saveta pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem na mestu pružanja zdravstvene usluge;
7) praćenjem propisanih obaveznih pokazatelja kvaliteta rada primarne zdravstvene zaštite za hitnu medicinsku pomoć na dnevnom nivou i preduzima mere za njihovo unapređenje;
8) praćenjem i analiziranjem sprovođenja hitne medicinske pomoći u okviru svoje teritorijalne nadležnosti i izveštavanjem nadležnih institucija;
9) učestvovanjem u pružanju zdravstvene zaštite u slučaju masovnih nesreća, epidemija/pandemija, prirodnih katastrofa, tehničkih i tehnoloških nesreća, vanrednih situacija, ratnog i vanrednog stanja;
10) saradnjom sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže, ministarstvom nadležnim za poslove zdravlja, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama;
11) uspostavljanjem dodatnih terenskih ekipa, dodatnih ekipa za sanitetski prevoz i po potrebi drugih zdravstvenih radnika u domu zdravlja u slučaju masovnih nesreća, prirodnih katastrofa, epidemija/pandemija i vanrednih situacija;
12) obavljanjem sanitetskog prevoza pacijenata; vršenjem prenosa samostalno teško pokretnih i nepokretnih pacijenata koji nisu životno ugroženi, do sanitetskog vozila, prevoza do zdravstvenih ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i predaje pacijenta, a po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
13) obavljanjem unapred organizovanog prevoza u zemlji ili inostranstvu;
14) prevoženjem pacijenata na hemodijalizu;
15) sanitetskim obezbeđivanjem javnih skupova i manifestacija, u odnosu na visok bezbedonosni ili zdravstveni rizik, u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti javnog okupljanja i javnog zdravlja;
16) unošenjem podataka u medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom.
Upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći i obaveštavanje o događajima koji mogu ukazivati na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći vrši se pozivanjem jedinstvenog broja za hitne službe ili brojeva fiksne telefonije u domu zdravlja, za teritoriju za koju se vrši poziv.
Prilikom pozivanja telefonskih brojeva, veza se uspostavlja sa zaposlenima koji obavljaju poslove obrade i prijema poziva.
Tokom razgovora sa pozivaocem uzimaju se podaci u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva, kao i prema Smernicama.
Prijem, obradu i realizaciju poziva obavlja zdravstveni radnik sa najmanje jednom godinom radnog iskustva u delatnosti hitne medicinske pomoći, uz korišćenje Smernica, kao polazne osnove i potpore u donošenju odluka.
Po primljenom pozivu upućuje se urgentna terenska ekipa na mesto medicinske hitnosti. Po dobijanju informacije od terenske ekipe obaveštava se najbliža zdravstvena ustanova sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite o dolasku i zdravstvenom stanju životno ugroženih pacijenata.
Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana vrši prijem poziva prvog i drugog stepena hitnosti, rukovodi poslovima obrade, prijema i realizacije poziva u svakom konkretnom slučaju, a u zavisnosti od ponovne provere stepena hitnosti primljenih poziva, može izmeniti redosled zbrinjavanja i odlučiti na koje mesto medicinske hitnosti upućuje terensku ekipu. Nakon ponovnog razgovora sa pozivaocem, može preusmeriti terensku ekipu na mesto medicinske hitnosti većeg prioriteta ili otkazati upućivanje terenske medicinske ekipe ukoliko je došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta i vrši koordinaciju rada i kretanja terenskih ekipa putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija. Prosleđuje poziv terenskim ekipama na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva, odnosno ekipama za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, komunicira sa službama ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i drugim organima i organizacijama, vrši prijem poziva za prevoz pacijenata na hemodijalizu.
Kada je u pitanju prvi stepen hitnosti, u periodu 7-19 časova urgentna terenska ekipa iz doma zdravlja kreće na teren odmah po prijemu poziva, a medicinska sestra - tehničar poziva doktora medicine, odnosno doktora medicine specijalistu i medicinsku sestru - tehničara iz redovnog rada drugih službi doma zdravlja koji ostaju i medicinski zbrinjavaju pacijente u prostorijama hitne medicinske pomoći, sve do povratka urgentne terenske ekipe.
Kada je u pitanju prvi stepen hitnosti - crveni, u periodu 19-7 časova urgentna terenska ekipa iz doma zdravlja kreće na teren odmah po prijemu poziva, a medicinska sestra - tehničar koja ostaje u domu zdravlja odmah poziva ekipu u pripravnosti da dođe u dom zdravlja i do dolaska ekipe iz pripravnosti medicinski zbrinjava pacijenta isključivo po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste koji je u sastavu ekipe u pripravnosti.
Kada je u pitanju drugi stepen hitnosti - žuti, u periodu 19-7 časova, odmah se poziva ekipa u pripravnosti, a po njenom dolasku urgentna terenska ekipa izlazi na teren.
Treći stepen hitnosti - zeleni, su pozivi za sanitetski prevoz koji nije hitan, pozivi pacijenata čiji simptomi i znaci ukazuju da trenutno nije potrebno angažovanje urgentne ekipe hitne pomoći, odgovorni doktor medicine, odnosno odgovorni doktor medicine specijalista koji radi na poslovima prijema i obrade poziva, kada proceni da nije potrebno angažovanje urgentne ekipe pozivaocu daje odgovarajuća medicinska uputstva i savete, odnosno upućuje pacijenta na izabranog lekara. Takođe, daje uputstvo da se u slučaju pogoršanja tegoba ili pojave novih, ponovo obrate.
Svaki stepen hitnosti može biti preinačen u viši stepen, odnosno niži stepen hitnosti po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste koji rukovodi prijemom, obradom, raspodelom i realizacijom poziva ekipama.
Urgentna terenska ekipa obavlja delatnost hitne medicinske pomoći tako što pruža hitnu medicinsku pomoć na mestu medicinske hitnosti i u toku sanitetskog prevoza pacijenta kome je potrebna pratnja ekipe. Na realizaciju dobijenog naloga za intervenciju urgentna ekipa kreće odmah, u prvom minutu po dobijanju naloga za intervenciju prvog stepena hitnosti, a za drugi stepen hitnosti u roku ne dužem od 15 minuta.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, kada je u sastavu urgentne terenske ekipe, tokom realizacije naloga iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) koordinira celokupnim radom ekipe i odgovoran je za njen rad, od prijema naloga za hitnu intervenciju, ili hitnog sanitetskog prevoza iz ambulante, polaska ekipe na poziv, do definitivnog zbrinjavanja i vršenja predaje pacijenta zdravstvenoj ustanovi koja je osposobljena za to;
2) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenim na mestu medicinske hitnosti i u toku sanitetskog prevoza. Zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Smernicama, Algoritmima i preporukama i tokom zbrinjavanja pacijenta vrši lekarski pregled, primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere i terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
3) u slučaju kada nije moguće zbrinuti pacijenta na mestu medicinske hitnosti, doktor u urgentnoj terenskoj ekipi, a nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, pacijenta upućuje i organizuje prevoz sanitetskim vozilom, uz praćenje vitalnih funkcija i monitoring do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje definitivno zbrinjavanje pacijenta;
4) nakon obavljenog pregleda, ako pacijent ne zahteva hitno zbrinjavanje i lečenje, a ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti, nakon ukazane potrebne medicinske pomoći može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje u slučaju pogoršanja tegoba;
5) član je medicinske ekipe za hitan sanitetski prevoz životno ugroženih pacijenata između dve zdravstvene ustanove, ukoliko zdravstvena ustanova na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da obezbedi prevoz, odnosno stručno medicinsku pratnju, u skladu sa zakonom;
6) u slučaju masovnih nesreća ili prirodnih katastrofa vrši medicinsko zbrinjavanje prema protokolu;
7) vrši unos podataka u medicinsku dokumentaciju i izveštaje u skladu sa zakonom.
Medicinska sestra - tehničar, kada je u sastavu urgentne terenske ekipe, tokom realizacije naloga iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) asistira doktoru medicine, odnosno doktoru medicine specijalisti pri pregledu, učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste iz stava 2. ovog člana, pruža hitnu medicinsku pomoć u urgentnim terenskim ekipama, na mestu događaja i tokom sanitetskog prevoza, učestvuje u oživljavanju životno ugroženih pacijenata stara se i odgovara za kompletnost, ispravnost medicinske opreme i higijene u sanitetskom vozilu, koju proverava na početku radne smene, vrši pripremu radnog prostora, medicinskih sredstava i medicinske opreme za rad u sanitetskom vozilu, a na kraju smene sa svojom ekipom vrši primopredaju sanitetskog vozila i opreme, medicinskih sredstava;
2) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće i vanrednih situacija;
3) pravilno i ažurno vodi medicinsku dokumentaciju;
4) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
5) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa propisima i kontroliše odlaganje medicinskog otpada na propisan način.
Vozač sanitetskog vozila kada je u sastavu urgentne terenske ekipe, tokom realizacije naloga iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) upravlja sanitetskim vozilom urgentne terenske ekipe;
2) pomaže prilikom unošenja i iznošenja samostalno teško pokretnih i nepokretnih pacijenata;
3) prilikom intervencije urgentne terenske ekipe pomaže u pružanju hitne medicinske pomoći, u postupcima oživljavanja, prenosu bolesnika ili medicinske opreme, kao i druge poslove koje naloži doktor urgentne terenske ekipe;
4) rukuje instalisanim sistemom u vozilu i svetlosno-zvučnom signalizacijom u vozilu;
5) nadzire ispravnost funkcije sistema za oksigenaciju, odnosno funkcionisanju boce sa kiseonikom i regulatora za protok;
6) pri preuzimanju vozila, kontroliše i konstatuje tehničku ispravnost vozila i njegovu propisanu opremljenost;
7) vodi putni nalog i odgovoran je za pravovremeno i tačno popunjavanje putnog naloga;
8) stara se o bezbednosti u saobraćaju urgentne terenske ekipe i životno ugroženog pacijenata koji se prevozi;
9) u slučaju udesa obavezno obaveštava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, rukovodioca na prijemu, raspodeli i realizaciji poziva i odgovornog vozača za pružanje usluga na terenu;
10) stara se o stanju i kompletnosti vozila i opreme u vozilu i čistoći vozila u toku rada smene;
11) radi timskog rada u urgentnoj ekipi pohađa akreditovani kurs za vozače sanitetskog vozila koji učestvuju u prehospitalnom zbrinjavanju i prevozu teško povređenih i kritično obolelih pacijenata; obnavlja i usavršava veštine treninzima najmanje jednom godišnje.
Hitnu medicinsku pomoć u ambulanti doma zdravlja pružaju doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar sa završenom odgovarajućom srednjom, odnosno visokom školom zdravstvene struke.
Doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) vrši procenu stepena hitnosti prijema pacijenata na osnovu prijavljenih tegoba, simptoma i objektivnog izgleda pacijenta i u skladu sa tim prioritetom pruža hitnu medicinsku pomoć;
2) vrši preglede u ambulanti;
3) pruža hitnu medicinsku pomoć obolelim, unesrećenim i povređenima;
4) koordinira celokupnim radom zaposlenih u ambulanti, od hitnog ambulantnog prijema, do definitivnog zbrinjavanja pacijenta i odgovoran je za rad ambulante, sprovodi i obezbeđuje sprovođenje obavezujućih procedura poslovnog procesa, odnosno standardnih operativnih postupaka u procesu rada i za to je odgovoran;
5) zbrinjava pacijente u skladu sa stručno medicinskim doktrinama, nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse, Smernicama, Algoritmima i preporukama i tokom zbrinjavanja primenjuje sve raspoložive dijagnostičke mere (u skladu sa materijalnom opremljenošću, po mogućstvu primenjuje ultrazvučnu, odnosno laboratorijsku dijagnostiku) kao i terapijske mere u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom;
6) vrši medicinsko posmatranje i praćenje zdravstvenog stanja pacijenta radi eventualno potrebnih dodatnih dijagnostičkih procedura do stabilizacije trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta ili donošenja odluke o hitnom prevozu do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sanitetskim vozilom;
7) nakon obavljenog pregleda, ukoliko je pacijent lakše povređen ili boluje od hronične bolesti i ukazane neophodne medicinske pomoći, može dati predlog o daljem lečenju i potrebi javljanja izabranom lekaru ili dati uput za stacionarno lečenje u slučaju pogoršanja tegoba;
8) u svim slučajevima kada nije moguće definitivno zbrinuti pacijenta u ambulanti hitne pomoći, nakon ukazane neophodne medicinske pomoći, upućuje i vrši predaju pacijenta, odnosno poziva ekipu za hitan sanitetski prevoz, ili sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan, do najbliže zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, koja je osposobljena za dalje zbrinjavanje pacijenta;
9) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće;
10) vrši unos podataka u medicinsku dokumentaciju i izveštaje u skladu sa zakonom.
Medicinska sestra - tehničar iz stava 1. ovog člana obavlja sledeće:
1) asistira doktoru medicine, odnosno doktoru medicine specijalisti pri pregledu, učestvuje u primeni dijagnostičko-terapijskih mera i zbrinjavanju pacijenta po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste, učestvuje u oživljavanju, odgovoran je za kompletnost i ispravnost medicinske opreme za rad u ambulanti i higijenu istih, koju proverava na početku radne smene, a na kraju smene vrši primopredaju medicinskih sredstava, opreme i lekova i vrši pripremu radnog prostora, lekova i medicinske opreme za rad u ambulanti;
2) postupa po protokolu u slučaju masovne nesreće i vanrednih situacija;
3) pravilno i ažurno vodi medicinsku dokumentaciju;
4) vrši blagovremeno trebovanje potrebnog materijala za kontinuiran proces rada;
5) pravilno odlaže medicinski otpad u skladu sa zakonom.
Hitan sanitetski prevoz obavlja urgentna terenska ekipa doma zdravlja, u skladu sa članom 11. ovog pravilnika.
Ekipu za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan čine medicinska sestra - tehničar i vozač sanitetskog vozila, a medicinska sestra - tehničar koordinira radom ove ekipe i odgovorna je za njen rad.
Sanitetski prevoz iz stava 1. ovog člana obavlja se po rasporedu i prioritetu dobijenom putem radio komunikacionog sistema, odnosno dostupnim vidovima komunikacije od zdravstvenog radnika koji obavlja poslove raspodele i realizacije poziva, kome obavezno po svakom obavljenom sanitetskom prevozu, medicinska sestra -tehničar dostavlja informaciju da je pacijent predat na zadatu lokaciju i poziv obavljen, vrši i odgovorna je za unos podataka u medicinsku dokumentaciju u skladu sa zakonom.
Ekipa za sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, vrši prenošenje i prevoz pacijenata koji nisu životno ugroženi, odnosno kada nije potrebno određivanje terapijskih ili dijagnostičkih procedura, koje su kao takve u nadležnosti doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste.
Ekipa doma zdravlja koja vrši hitan sanitetski prevoz, odnosno ekipa koja obavlja sanitetski prevoz koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, odmah po predaji pacijenta prijemnoj trijažnoj službi, odnosno drugoj službi sa odgovarajućom opremom za prihvat ležećeg pacijenta, koja vrši zbrinjavanje pacijenta zdravstvene ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite vraća se u dom zdravlja. U slučaju da se ne izvrši prijem i ako je potreban sanitetski prevoz, koji više nije hitan, zdravstvena ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite obaveštava dom zdravlja ili ako sanitetski prevoz nije neophodan obaveštava porodicu pacijenta.
Sanitetski prevoz od zdravstvene ustanove sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite do mesta prebivališta, odnosno mesta boravišta, sprovodi se kada je dom zdravlja u mogućnosti da obavi ovaj vid prevoza i u roku koji nije duži od 24 časa.
Sanitetski prevoz iz stava 1. ovog člana se obavlja od mesta prebivališta, odnosno boravišta, u skladu sa zakonom, do zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i nazad (kada postoje uslovi u pogledu dostupnosti sanitetskog vozila i potrebnog kadra). Sanitetski prevoz se može obavljati na zahtev ministarstva nadležnog za poslove zdravlja, ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove pravde, RFZO, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i ustanove socijalne zaštite.
Sanitetski prevoz pacijenta sa adrese prebivališta, odnosno boravišta do druge zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite je prioritetan u odnosu na prevoz pacijenta iz zdravstvene ustanove do mesta prebivališta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica iz ustanova socijalne zaštite do zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite sa njim u pratnji ide i radnik te ustanove, kao i prilikom povratka pacijenta.
Pri obavljanju sanitetskog prevoza lica za koje postoji sumnja u izmenu mentalnog stanja pacijenta, policija može pružiti policijsku pomoć zdravstvenim radnicima, u skladu sa zakonom koji uređuje policiju.
U slučaju sanitetskog prevoza iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu, poziv iz zdravstvene ustanove koja upućuje pacijenta se vrši i prima preko jedinstvenog broja za službe hitne pomoći ili putem elektronske pošte, uz potvrdu zdravstvene ustanove da će prijem biti realizovan
Prilikom sanitetskog prevoza deteta do 18 godina života u pratnji ide i roditelj, odnosno zakonski zastupnik deteta ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi (predškolska, školska ustanova, kao i ustanova socijalne zaštite).
Izuzetno, usluga prevoza sanitetskim vozilom, koji nije hitan, može se pružiti i izvan ekipe za sanitetski prevoz, odnosno bez prisustva medicinske sestre - tehničara tj. samo sa vozačem sanitetskog vozila, od mesta prebivališta, odnosno boravišta do doma zdravlja, samo u slučaju naloga i procene doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste da ne postoji potreba za bilo kojim vidom medicinskog zbrinjavanja tokom prevoza, po otpustu pacijenta iz zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite do mesta prebivališta, odnosno boravišta, u slučaju prevoza pacijenata na hemodijalizu, hiperbaričnu komoru, prilikom upućivanja na konzilijarne preglede, upućivanja na stacionarnu rehabilitaciju u zdravstvenim ustanovama specijalizovanim za rehabilitaciju komisijske procene Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja, odnosno teritorijalno nadležni organ, a s obzirom na očekivani broj posetilaca ili svrhu okupljanja mogu zavodu, odnosno domu zdravlja uputiti zahtev za prisutnost jedne ili više urgentnih ekipa hitne medicinske pomoći ili ekipa za sanitetski prevoz zavoda, odnosno doma zdravlja.
Ekipa hitne medicinske pomoći, po nalogu direktora, može se angažovati radi sanitetskog obezbeđivanja i drugih javnih skupova i manifestacija, osim onih koji su navedeni u članu 4 stav. 4 tačka 6) i članu 17. stav 1. tačka 15), na zahtev organizatora, isključivo van redovnog radnog vremena ekipe i uz prethodno pribavljenu pisanu saglasnost članova ekipe u skladu sa zakonom, a u kom slučaju organizator snosi troškove tog angažovanja, prema cenovniku koji utvrdi Upravni odbor zdravstvene ustanove.
Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove prijema, obrade i realizacije poziva sarađuju sa ministarstvom nadležnim za poslove zdravlja, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama.
Zdravstveni radnik koji radi na poslovima raspodele i realizacije poziva obaveštava službena lica ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove da izađu na mesto medicinske hitnosti u sledećim situacijama:
1) smrti, kada je lice zatečeno bez znakova života u stambenom objektu, dvorištu ili okolini stambenog objekta bez prisustva drugih lica, kada postoji sumnja da smrt nije nastupila prirodnim putem, kada je lice preminulo na javnom mestu ili u ambulanti zdravstvene ustanove, kada se radi o prijavljenom ubistvu ili samoubistvu;
2) saobraćajne nesreće, požari, povrede na javnom mestu;
3) kada je prisutna agresivnost, odnosno kada postoji opasnost po bezbednost zdravstvenih radnika, i to: kod pokušaja ubistva, pokušaja samoubistva, ispoljavanja agresivnosti prema sebi i drugima, ispoljavanja agresivnosti pozivaoca ili lica u blizini pacijenta kome je potrebna medicinska pomoć ili postoji sumnja da će isti biti agresivni; prijavljivanja nasilja ili pokušaja nasilja ili sumnje na izvršeno nasilje; prijavljivanja tuče na javnom mestu, u stambenom objektu, dvorištu ili okolini stambenog objekta, sumnje da je pacijent konzumirao alkohol ili zloupotrebljava alkohol, odnosno narkotike, sumnje da su lica pored pacijenta pod dejstvom alkohola ili narkotika, nasilje u porodici, sumnje na zlostavljanje i zanemarivanja maloletnog lica;
4) ako je potrebno zbrinjavanje lica sa mentalnim smetnjama bez njihovog pristanka, kao i zbrinjavanja beskućnika na javnom mestu (ukoliko nema indikacija za medicinsko lečenje), zbrinjavanja dementnih lica na javnom mestu, sumnje da je bezbednost ekipe ugrožena, nemogućnosti pružanja hitne medicinske pomoći na najbolji mogući način u otežanim okolnostima, zbrinjavanja maloletnog lica bez pratnje; sumnje da je uskraćivana nega i pomoć obolelom.
Usluge sanitetskog prevoza o trošku sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, koji nije hitan, ali je medicinski opravdan koriste osigurana lica RFZO.
Svako lice koje nije osigurano lice RFZO, kao i osigurano lice RFZO, koje na lični zahtev želi da mu se obezbedi sanitetski prevoz koji nije hitan ili nije medicinski opravdan, pre sanitetskog prevoza, vrši uplatu troškova usluge sanitetskog prevoza po cenovniku zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom. Ovakav vid prevoza obavlja se izvan redovnog radnog angažovanja zaposlenih.
Prilikom hitnog sanitetskog prevoza maloletnog lica do 18 godina života, u sanitetskom vozilu, u delu u kome je smešten pacijent mogu biti prisutni samo doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra - tehničar, a roditelj, odnosno zakonski zastupnik ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi (predškolska, školska ustanova, kao i ustanova socijalne zaštite) može, uz saglasnost doktora medicine, odnosno doktor medicine specijaliste, biti prisutan samo u kabini vozila.
Prilikom sanitetskog prevoza, koji nije hitan, ali je medicinski opravdan, maloletnog lica do 18 godina života, u sanitetskom vozilu, u delu u kome je smešten pacijent može biti prisutna samo medicinska sestra - tehničar, a roditelj, odnosno zakonski zastupnik ili punoletna osoba iz ustanove u kojoj se dete nalazi (predškolska, školska ustanova, kao i ustanova socijalne zaštite) može biti prisutan samo u kabini vozila.
Medicinska dokumentacija i evidencije u delatnosti hitne medicinske pomoći vodi se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva i podzakonskim aktima za sprovođenje ovog zakona.
Veza, komunikacija, koordinacija i praćenje kretanja sanitetskih vozila sprovodi se putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija, odnosno dostupnog navigacionog sistema.
Podaci iz dostupnog navigacionog sistema praćenja kretanja vozila se čuvaju u trajnom mediju, u skladu sa zakonom.
Svi razgovori preko jedinstvenog broja za hitne službe u toku obrade i prijema poziva snimaju se i čuvaju na odgovarajućem tonskom audio nosaču, odnosno trajnom mediju, kao i razgovori putem posebne linije za davanje saveta, razgovori putem posebne fiksne telefonske linije sa koje se vrši naknadno pozivanje pacijenta za kontrolu stanja do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći i raspodela poziva ekipama u stanicama zavoda, kao i svi razgovori obavljeni putem radio veza, u skladu sa zakonom.
Pristup navedenim podacima, kao i odgovornost za bezbednost i čuvanje snimljenih razgovora ima direktor zdravstvene ustanove koja obavlja delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći, odnosno ovlašćena lica koje imenuje direktor, a mogu se dostaviti po zahtevu ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, javnog tužilaštva, suda i zdravstvene inspekcije ministarstva nadležnog za poslove zdravlja.
Za potrebe pružanja zdravstvene zaštite u slučajevima vanrednih situacija, masovnih nesreća, prirodnih katastrofa i epidemija/pandemija, zavod, odnosno dom zdravlja organizuju svoj rad u skladu sa propisima kojima se uređuju vanredne situacije, masovne nesreće, prirodne katastrofe i epidemije/pandemije.
Na područjima na kojima je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj osoba, može se organizovati i povećan broj urgentnih ekipa za pružanje hitne medicinske pomoći predviđenih pravilnikom, u skladu sa zakonom i posebnim sporazumom sa jedinicom lokalne samouprave.
U slučaju smrtnog ishoda lica, kada ne postoji sumnja da je smrt izazvana nasilnim putem, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista u zavodu, odnosno domu zdravlja, u skladu sa članom 2. stav 2. koji je konstatovao smrt, dok je obavljao zdravstvenu delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći, ne obaveštava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, već može obavestiti mrtvozorsku službu, odnosno ovlašćenog mrtvozornika, ukoliko taj doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista nije i ovlašćeni mrtvozornik.
Zdravstveni radnici u zavodu i domu zdravlja koji obavljaju delatnost hitne medicinske pomoći kontinuirano se edukuju na akreditovanim programima vanbolničkog zbrinjavanja hitnih stanja, obnavljaju i usavršavaju znanja i veštine putem treninga najmanje jednom godišnje.
Do uspostavljanja jedinstvenog broja za sve hitne službe u zavodu i domu zdravlja za teritoriju za koju se vrši poziv iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika, upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći vršiće se pozivanjem već postojećih telefonskih linija službi za hitnu medicinsku pomoć.
Hitan sanitetski prevoz pacijenta i sanitetski prevoz koji nije hitan, a kada je opravdan i medicinski neophodan, može da se obavi i helikopterom ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.
Prevoz iz stava 1. ovog člana realizuje se u skladu sa ugovorom o poslovno-tehničkoj saradnji koji zaključuju ministarstvo nadležno za poslove zdravlja i ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Prioritetno, stručno medicinsko osoblje za transport iz stava 1. ovog člana obezbeđuje teritorijalno nadležni zavod za urgentnu medicinu u odnosu na matičnu bazu helikoptera, a izuzetno stručno medicinsko osoblje može obezbediti i druga zdravstvena ustanova, teritorijalno najbliža matičnoj bazi helikoptera, ukoliko zdravstveno stanje transportovanog lica u svakom konkretnom slučaju zahteva drugačiju kadrovsku osposobljenost.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i organizaciji obavljanja hitne medicinske pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 79/25).
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".