ODLUKAO GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU U JAVNOJ SVOJINI GRADA VRANJA("Sl. glasnik Grada Vranja", br. 32/2025) |
Ovom odlukom, u skladu sa zakonom, uređuje se: pojam građevinskog zemljišta u javnoj svojini grada Vranja (u daljem tekstu: građevinsko zemljište); vrste građevinskog zemljišta; uređivanje i finansiranje građevinskog zemljišta; uslovi, način i postupak raspolaganja i pribavljanja građevinskog zemljišta; nadležnost organa za donošenje i poništaj rešenja o raspolaganju i pribavljanju građevinskog zemljišta; zaključivanje i izmena ugovora o raspolaganju i pribavljanju građevinskog zemljišta; druga pitanja koja se odnose na korišćenje, raspolaganje i pribavljanje građevinskog zemljišta.
Građevinsko područje jeste uređeni i izgrađeni deo naseljenog mesta, kao i neizgrađeni deo područja određen planskim dokumentom za zaštitu, uređenje ili izgradnju objekta;
Građevinska parcela jeste deo građevinskog zemljišta, sa pristupom javnoj saobraćajnoj površini, koja je izgrađena ili planom predviđena za izgradnju koja se definiše koordinatama prelomnih tačaka u državnoj projekciji; zemljište privedeno urbanističkoj nameni jeste zemljište na kome je u skladu sa zakonom izgrađen objekat i koji je upisan u evidenciju katastra nepokretnosti;
Zemljište izvan građevinskog područja na kome je moguća izgradnja, jeste zemljište određeno planskim dokumentom kao poljoprivredno, šumsko, vodno i ostalo zemljište, na kome je u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim zakonima moguća izgradnja objekata, odnosno parterno uređenje zemljišta u skladu sa posebnim propisima investitor jeste lice za čije potrebe se gradi objekat i na čije ime glasi građevinska dozvola;
Komunalna infrastruktura jesu svi objekti infrastrukture za koje rešenje za izvođenje radova, odnosno građevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave, kao i objekti javne namene u javnoj svojini jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije, koji su aktom jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije određeni kao objekti od posebnog značaja;
Linijska infrastruktura - linijski infrastrukturni objekat jeste javni put, javna železnička infrastruktura (mreža pruga kojom upravlja upravljač infrastrukture, koloseci u službenim mestima i prateći objekti u funkciji železničkog saobraćaja), metro, aerodromska infrastruktura, kao i objekti u njihovoj funkciji, vodna saobraćajna infrastruktura u lučkom području (operativne obale za pristajanje plovila i sl.), kao i plovni putevi i hidrotehnički objekti koji se grade na njima (plovni kanali, naperi, paralelne građevine sa traverzama, pregrade, pragovi, kaskade, ševroni, brodske prevodnice, nasipi sa pripadajućim objektima (ustave, fiksne crpne stanice), kaskadne i reverzibilne hidroelektrane i obaloutvrde)), prenosna i distributivna mreža (elektroenergetski vod i dr.), naftovod, produktovod, gasovod, derivacioni cevovod, linijska infrastruktura žičara kao podsistema javnog transporta lica ili materijala, infrastruktura kablovskih i bežičnih elektronskih komunikacija, u skladu sa propisima kojima se uređuje izgradnja objekata elektronskih komunikacija, linijska komunalna infrastruktura (vodovodna i kanalizaciona infrastruktura i sl.), koji može biti nadzemni ili podzemni, čija izgradnja je predviđena odgovarajućim planskim dokumentom i/ili podzakonskim aktima kojima se uređuje izgradnja objekata elektronskih komunikacija, kao i objekti u njihovoj funkciji;
Namena zemljišta jeste način korišćenja zemljišta određen planskim dokumentom;
Površina javne namene jeste prostor određen planskim dokumentom za uređenje ili izgradnju objekata javne namene ili javnih površina za koje je predviđeno utvrđivanje javnog interesa, u skladu sa posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.).
Zemljište za redovnu upotrebu jeste zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa ovim zakonom, postaje katastarska parcela.
4. Pojam građevinskog zemljišta
Građevinsko zemljište je zemljište koje je određeno zakonom ili planskim dokumentom za izgradnju i korišćenje objekata, kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti u skladu sa zakonom.
5. Korišćenje građevinskog zemljišta
Građevinsko zemljište se koristi prema nameni određenoj planskim dokumentom, na način kojim se obezbeđuje njegovo racionalno korišćenje, u skladu sa zakonom.
Promena namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište vrši se u skladu sa zakonom.
Za promenu namene zemljišta u građevinsko zemljište plaća se taksa, ako je to predviđeno posebnim zakonom.
Građevinsko zemljište može biti u svim oblicima svojine.
Pravo svojine nad građevinskim zemljištem u javnoj svojini ima Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Građevinsko zemljište je u prometu.
Građevinsko zemljište u javnoj svojini je u prometu, pod uslovima propisanim zakonom i drugim propisima.
7. Vrste građevinskog zemljišta
Građevinsko zemljište može biti:
a) izgrađeno i neizgrađeno;
b) uređeno i neuređeno.
1. Izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište
Izgrađeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su izgrađeni objekti namenjeni za trajnu upotrebu, u skladu sa zakonom.
Neizgrađeno građevinsko zemljište je zemljište na kome nisu izgrađeni objekti, na kome su izgrađeni objekti bez građevinske dozvole i privremeni objekti.
2. Uređeno i neuređeno građevinsko zemljište
Uređeno građevinsko zemljište je zemljište koje je u skladu sa planskim dokumentom komunalno opremljeno za građenje i korišćenje (izgrađen pristupni put, elektromreža, snabdevanje vodom i obezbeđeni drugi uslovi).
8. Uređivanje građevinskog zemljišta
Uređivanje građevinskog zemljišta obuhvata njegovo pripremanje i opremanje.
Pripremanje zemljišta obuhvata istražne radove, izradu geodetskih, geoloških i drugih podloga, izradu planske i tehničke dokumentacije, programa za uređivanje zemljišta, raseljavanje, uklanjanje objekata, saniranje terena i druge radove.
Opremanje zemljišta obuhvata izgradnju objekata komunalne infrastrukture i izgradnju i uređenje površina javne namene.
Uređivanje građevinskog zemljišta obavlja se u skladu sa važećim planskim dokumentom prema srednjoročnim i godišnjim programima uređivanja koje donosi Skupština Grada uz staranje o zaštiti, racionalnom i održivom korišćenju zemljišta.
9. Uslovi za uređivanje, upotrebu, unapređivanje i zaštitu građevinskog zemljišta
Organi Grada u saradnji sa nadležnim javnim preduzećima odnosno imaocima javnih ovlašćenja pripremaju srednjoročne i godišnje programe uređivanja građevinskog zemljišta i staraju se o zaštiti, racionalnom i održivom korišćenju građevinskog zemljišta, u svemu u skladu sa važećim planskim dokumentima i u skladu sa zakonom.
Obezbeđivanje uslova za uređivanje, upotrebu, unapređivanje i zaštitu, racionalno i održivo korišćenje građevinskog zemljišta za Grad, u ime i za račun Grada, obavlja nadležna organizaciona jedinica Gradske uprave, nadležnog za komunalnu delatnost, u skladu sa zakonom, drugim propisima i aktima organa Grada kojima se reguliše komunalna delatnost.
9.1. Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta
Za uređivanje građevinskog zemljišta plaća se doprinos Gradu Vranju, teritoriji gde je planirana izgradnja objekta.
Novčana sredstva dobijena od doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta koriste se za uređivanje (pripremanje i opremanje) građevinskog zemljišta, pribavljanje građevinskog zemljišta u javnu svojinu i izgradnju i održavanje objekata komunalne infrastrukture.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta plaća investitor.
Iznos doprinosa se utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole tako što se osnovica koju čini prosečna cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike, pomnoži sa ukupnom neto površinom objekta koji je predmet gradnje, izraženom u metrima kvadratnim, i sa koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta koje utvrđuje jedinica lokalne samouprave. Koeficijent zone iz stava 4. ovog člana ne može biti veći od 0,1, a koeficijent namene ne može biti veći od 1,5.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava se za objekte javne namene u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte u funkciji proizvodnih objekata, podzemne etaže objekata visokogradnje (prostor namenjen za garažiranje vozila, podstanice, transformatorske stanice i razvodna postrojenja, ostave, vešernice i sl.), osim za delove podzemnih etaža koji se koriste za komercijalne delatnosti. Doprinos se ne obračunava ni za otvorena parkirališta, interne saobraćajnice, otvorena dečja igrališta, otvorene sportske terene i atletske staze.
Doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta se plaća kada se namena objekta, odnosno dela objekta, menja iz jedne namene u drugu namenu za koju je propisan veći iznos doprinosa.
Investitor koji uklanja postojeći objekat koji je izgrađen u skladu sa zakonom, odnosno legalizovan ili ozakonjen u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji, plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta samo za razliku u broju kvadrata korisne površine između objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja.
Iznos, način plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i sredstvo obezbeđenja u slučaju plaćanja na rate su sastavni deo rešenja o građevinskoj dozvoli.
Kada nadležni organ po zahtevu investitora izda građevinsku dozvolu usled promena u toku građenja, sastavni deo tog rešenja je novi obračun doprinosa.
Sastavni deo rešenja o upotrebnoj dozvoli je konačni obračun doprinosa.
Najkasnije do podnošenja prijave radova, investitor je dužan da izvrši uplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u celosti, odnosno ako plaća na rate da uplati prvu ratu i dostavi sredstvo obezbeđenja plaćanja.
Kao sredstvo obezbeđenja plaćanja doprinosa, investitor je dužan da:
1) do momenta prijave radova, dostavi neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, bez prigovora koja glasi na ukupan iznos nedospelih rata i koja je izdata na rok koji mora biti duži tri meseca od dana dospeća poslednje rate, ili
2) uspostavi hipoteku na objektu koji vredi najmanje 30% više od ukupnog iznosa nedospelih rata, u korist jedinice lokalne samouprave.
Investitor koji gradi objekat čija ukupna bruto razvijena građevinska površina ne prelazi 200 m2 i koji ne sadrži više od dve stambene jedinice nije u obavezi da podnese sredstvo obezbeđenja u slučaju plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta na rate.
10. Pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta sredstvima fizičkih ili pravnih lica
Građevinsko zemljište koje nije uređeno u smislu zakona i ove odluke, a nalazi se u obuhvatu planskog dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola, može se pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizičkih ili pravnih lica.
Fizička i pravna lica iz stava 1.ovog člana podnose zahtev u formi predloga o finansiranju pripremanju odnosno opremanju građevinskog zemljišta Službi za investicije i građevinsko zemljište Gradske uprave Grada Vranja.
Na osnovu podnetog predloga nadležan organ, Služba za investicije i građevinsko zemljište priprema predlog Odluke o finansiranju pripremanja, odnosno opremanja građevinskog zemljišta.
Uz predlog odluke iz stava 3. ovog člana Služba za investicije i građevinsko zemljište dostavlja tekstu Ugovora o zajedničkom pripremanju, opremanju građevinskog zemljišta sa prethodno pribavljenim mišljenjem Gradskog pravobranioca, na osnovu kojeg odluku donosi Gradsko veće grada Vranja.
U ime Grada ugovor o zajedničkom pripremanju, odnosno opremanju građevinskog zemljišta, zaključuje Gradonačelnik sa licem iz stava 1. ovog člana.
Ugovor naročito sadrži:
1) podatke o lokaciji, odnosno zoni u kojoj se planira opremanje građevinskog zemljišta;
2) podatke iz planskog dokumenta i tehničke uslove za izgradnju;
3) podatke iz programa uređivanja građevinskog zemljišta;
4) granice lokacije koja se priprema, odnosno oprema sa popisom katastarskih parcela;
5) dinamiku i rok izgradnje;
6) obavezu Grada kao investitora da obezbedi stručni nadzor u toku izvođenja radova;
7) određivanje učešća svake ugovorne strane u obezbeđivanju, odnosno finansiranju izrade tehničke dokumentacije i stručne kontrole tehničke dokumentacije, izvođenju radova i izboru izvođača radova, kao i drugih troškova u vezi sa opremanjem građevinskog zemljišta, uključujući visinu i rokove obezbeđivanja finansijskih i drugih sredstava;
8) određivanje objekata koji se grade i koji će preći u svojinu grada;
9) određivanje iznosa učešća lica iz stava 1. ovog člana u finansiranju pripremanja, odnosno opremanja građevinskog zemljišta koji će biti umanjen za iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta;
10) sredstva obezbeđenja ispunjenja obaveza ugovornih strana.
11. Finansiranje uređivanja građevinskog zemljišta
Finansiranje uređivanja građevinskog zemljišta obezbeđuje se iz sredstava ostvarenih od:
1) doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta;
2) zakupnine za građevinsko zemljište;
3) otuđenja ili razmene građevinskog zemljišta;
4) pretvaranja prava korišćenja i zakupa u pravo svojine u skladu sa zakonom,
5) drugih izvora u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
1. Nadležnost i nadležni organi
Građevinskim zemljištem raspolaže Grad, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Raspolaganjem građevinskim zemljištem, u smislu ove odluke, smatra se:
1) otuđenje građevinskog zemljišta;
2) davanje u zakup građevinskog zemljišta;
3) međusobno raspolaganje vlasnika građevinskog zemljišta;
4) ulaganje u kapital građevinskog zemljišta;
5) druga raspolaganja u skladu sa zakonom (uspostavljanje stvarne službenosti i sl.)
Pribavljanje građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada vrši se u skladu sa odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje javna svojina, koje se odnose na raspolaganje drugih nepokretnosti u javnu svojinu.
Pribavljanje neizgrađenog građevinskog zemljišta u javnu svojinu za potrebe uređenja površine javne namene, može se, osim u postupku propisanim zakonom kojim se uređuje eksproprijacija, sprovesti i sporazumom sa vlasnikom građevinskog zemljišta, u skladu sa ovom odlukom.
Pod otuđenjem i pribavljanjem građevinskog zemljišta, u smislu zakona i ove odluke, smatra se i razmena građevinskog zemljišta.
2. Nadležni organi u postupcima za odlučivanje o građevinskom zemljištu
Odluku odnosno Rešenja o raspolaganju, pribavljanju građevinskog zemljišta, donosi:
1) Skupština Grada u postupku pribavljanja i otuđenje građevinskog zemljišta u postupku javnog oglašavanja; pribavljanja i otuđenja građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom; otuđenje građevinskog zemljišta radi formiranja građevinske parcele; otuđenja građevinskog zemljišta radi ispravke granica susednih katastarskih parcela; raspolaganja građevinskim zemljištem u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta i ispravke granica susednih katastarskih parcela; otuđenja suvlasničkog udela Grada u slučaju korišćenja prava preče kupovine od strane drugog suvlasnika; razmene građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom; razmene građevinskog zemljišta odnosno sporazumnog davanja zemljišta ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprijacije; postupku međusobnog raspolaganja vlasnika građevinskim zemljištem u javnoj svojini; otuđenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u postupku vraćanja oduzete imovine i obeštećenja u skladu sa posebnim zakonom; ulaganja u kapital javnog preduzeća i društva kapitala; davanja u zakup, odnosno otuđenja građevinskog zemljišta neposrednom pogodobom, raspolaganje vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini; razvrgnuće, deoba suvlasničke zajednice; otuđenje građevinskog zemljišta drugom suvlasniku, i
2) Gradsko veće grada Vranja (postupku pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta sredstvima fizičkih i pravnih lica, postupku uspostavljanje službenosti na građevinskom zemljištu u javnoj svojini Grada).
Nadležni organi koji odlučuju o raspolaganju i pribavljanju građevinskog zemljišta donose rešenja o raspolaganju i pribavljanju građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada, kao i sve druge odluke i akte koji se donose na osnovu ove odluke.
Nacrt odluke odnosno rešenja iz stava 1. ovog člana priprema organ Gradske uprave, nadležne organizacione jedinice Gradske uprave grada Vranja i to:
1) Odeljenje za imovinsko-pravne poslove (postupak otuđenja građevinskog zemljišta, ispravka granice, postupak potpune i nepotpune eksproprijacije - komunalna infrastruktura - vodovod, kanalizacija, toplovod, elektroenergetski, telekomunikacioni sistem, postupak uspostavljanje službenosti na građevinskom zemljištu u javnoj svojini Grada, izgradnja nadzemnih i podzemnih linijskih infrastrukturnih objekata, postupak određivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta, postupak otuđenja radi ispravke granica susednih katastarskih parcela, postupak zakupa građevinskog zemljišta, postupak pribavljanja građevinskog zemljišta, međusobno raspolaganje nosioca prava javne svojine na građevinskom zemljištu, u postupku deobe, postupak pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu i dr.) i
2) Služba za investicije i građevinsko zemljište (postupak otuđenja građevinskog zemljišta, neizgrađenog građevinskog zemljišta radi izgradnje, formiranje građevinskih parcela, postupak pripremanja i opremanja građevinskog zemljišta sredstvima fizičkih i pravnih lica i sl.).
Na osnovu odluke odnosno rešenja iz člana 14. stav 1. ove odluke, zaključuje se ugovor.
Ugovor u ime Grada zaključuje Gradonačelnik, uz prethodno pribavljeno mišljenje Gradskog pravobranilaštva.
Ugovor iz stava 2. ovog člana, zaključuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje promet nepokretnosti odnosno javnobeležničke potvrde sa klauzulom o overavanju potpisa isprava pred javnim beležnikom, koja se kasnije upisuje kod nadležnog organa, službe katastra nepokretnosti.
Gradsko pravobranilaštvo je dužno da mišljenje iz stava 2.ovog člana dostavi najkasnije u roku od pet (5) dana od dana prijema zahteva, predloga, izuzetno i u kraćem roku zavisno od postupka koji iziskuje hitnost u pogledu javnog interesa.
Ukoliko Gradsko pravobranilaštvo ne da mišljenje u roku iz stava 2. ovog člana, smatraće se da je dato pozitivno mišljenje.
Negativno mišljenje ne sprečava zaključenje pravnog posla, ali se takav ugovor može pobijati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
3. Tržišna vrednost građevinskog zemljišta
Građevinskim zemljištem se raspolaže po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Sredstva ostvarena na osnovu raspolaganja građevinskim zemljištem jesu prihod budžeta Grada i ista se namenski koriste u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i odlukama.
Građevinsko zemljište se otuđuje i daje u zakup, odnosno pribavlja po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, građevinsko zemljište se može otuđiti ili dati u zakup po ceni ili zakupnini koja je niža od tržišne vrednosti, odnosno otuđiti ili dati u zakup bez naknade, u slučajevima propisanim zakonom i drugim propisima.
Tržišna vrednost građevinskog zemljišta utvrđuje se na osnovu izveštaja poreske uprave Ministarstva finansija ili veštačenjem preko sudskog veštaka odnosno ovlašćenog procenitelja.
Tržišna vrednost se utvrđuje po 1 m2 građevinskog zemljišta.
Ovako utvrđena tržišna vrednost važi dvanaest meseci.
Povraćaj uplaćene cene, odnosno zakupnine vrši se u slučajevima, na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovom odlukom.
III OTUĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
(postupci, uslovi, načini i program otuđenja)
Otuđenje neizgrađenog građevinskog zemljišta u javnoj svojini sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda javnim oglasom, po tržišnim uslovima, u skladu sa ovim zakonom.
Otuđenje građevinskog zemljišta iz stava 1. ovog člana, kada je vlasnik građevinskog zemljišta u javnoj svojini jedinica lokalne samouprave sprovodi jedinica lokalne samouprave, Skupština Grada.
Pod otuđenjem građevinskog zemljišta smatra se i razmena nepokretnosti.
U slučaju razmene između vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj, zadružnoj i privatnoj svojini, ne sprovodi se postupak javnog nadmetanja ni prikupljanja ponuda javnim oglasom, imajući u vidu pravnu prirodu instituta razmene.
Predmet razmene može biti izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište.
Postojeće i planirane površine javne namene ne mogu se otuđiti iz javne svojine. Građevinsko zemljište u javnoj svojini ne može se otuđiti ili dati u zakup, ako nije donet planski dokument na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola.
Program otuđenja građevinskog zemljišta
Grad u slučaju potrebe može izraditi Program otuđenja građevinskog zemljišta iz javne svojine Grada.
Nacrt programa iz stava 1. ovog člana priprema nadležna organizaciona jedinica Gradske uprave, Služba za investicije i građevinsko zemljište.
Program iz stava 1. ovog člana donosi Skupština Grada, po pravilu krajem godine za narednu godinu.
Otuđenje neizgrađenog građevinskog zemljišta sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanju ponuda putem javnog oglašavanja, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Građevinsko zemljište se otuđuje neposrednom pogodbom u slučajevima propisanim zakonom, podzakonskim aktima i ovom odlukom.
Otuđenje građevinskog zemljišta javnim nadmetanjem i prikupljanjem ponuda javnim oglasom
Građevinsko zemljište se otuđuje licu koje ponudi najveću cenu za to zemljište, koja se naknadno ne može umanjiti.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, neizgrađeno građevinsko zemljište u javnoj svojini se može otuđiti po ceni koja je manja od tržišne cene ili otuđiti građevinsko zemljište bez naknade, u slučaju:
1) ispunjavanja ugovornih obaveza po osnovu ugovora u kome je Republika Srbija odnosno grad, jedna od ugovornih strana, u skladu sa zakonom;
2) realizacije projekata za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju odnosno grad; i
3) međusobnog raspolaganja između vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini.
Odluku o pokretanju postupka za otuđenje neizgrađenog građevinskog zemljišta javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda, kao i odluku o raspisivanju javnog oglasa, donosi Gradsko veće grada Vranja (u daljem tekstu: Gradsko veće), na predlog nadležnog organa Gradske uprave, Službe za investicije i građevinsko zemljište.
Na nacrt odluke iz stava 1. ovog člana, nadležan organ Gradske uprave dužan je da pribavi mišljenje Gradskog pravobranilaštva.
Gradsko pravobranilaštvo je dužno da mišljenje iz stava 2. ovog člana dostavi najkasnije u roku od pet (5) dana od dana prijema zahteva.
Odluka iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži: opis i bliže podatke o građevinskom zemljištu koje se otuđuje; vrstu, odnosno namenu objekta; način javnog oglašavanja (javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda); početni iznos cene i garantni iznos.
Odluku o otuđenju ili razmeni građevinskog zemljišta u javnoj svojini, po sprovedenom postupku javnog nadmetanja, prikupljanju ponuda ili neposredne pogodbe nadležan organ dostavlja svim učesnicima u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanju ponuda.
1.1.2. Javni oglas
Javni oglas o sprovođenju postupka javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda za otuđenje građevinskog zemljišta objavljuje Gradsko veće.
Nacrt teksta javnog oglasa iz stava 1. ovog člana priprema nadležan organ Gradske uprave, Služba za investicije i građevinsko zemljište.
Javni oglas se objavljuje u dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije ili u listu koji se distribuira na teritoriji Grada, kao i na sajtu Grada.
Javni oglas o sprovođenju postupka javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda sadrži:
1) podatke o građevinskom zemljištu (katastarska parcela, katastarska opština, površina, po potrebi druge bliže podatke);
2) vrstu, odnosno namenu objekta;
3) stepen komunalne opremljenosti i posebne uslove za uređenje ako se otuđuje neuređeno građevinsko zemljište;
4) početni iznos cene;
5) rok zaključenja ugovora o otuđenju i posledice propuštanja;
6) rok plaćanja cene i posledicu propuštanja;
7) obavezu podnosioca prijave da radi učestvovanja u postupku javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja ponuda, uplati depozit u visini od 20% od početne cene građevinskog zemljišta na depozitni račun Grada, ili položi depozitnu bankarsku garanciju, visinu depozita i rok uplate istog, odnosno polaganja garancije, posledice u slučaju odustanka, odnosno stavljanja rešenja van snage, kao i da uplaćeni garantni iznos predstavlja deo kupoprodajne cene ukoliko dođe do zaključenja ugovora o otuđenju građevinskog zemljišta;
8) obavezan sadržaj prijave, odnosno ponude i isprave koje je potrebno dostaviti uz prijavu, odnosno ponudu;
9) rok za podnošenje prijava, odnosno ponuda;
10) kriterijume za izbor najpovoljnijeg ponuđača;
11) mesto i vreme održavanja javnog nadmetanja, odnosno javnog otvaranja ponuda;
12) odredbu da podnosioci neblagovremene i nepotpune prijave neće moći da učestvuju u postupku javnog nadmetanja, odnosno da će neblagovremene i nepotpune ponude biti odbačene;
13) rok za povraćaj depozita učesnicima koji nisu uspeli na javnom nadmetanju, odnosno u postupku prikupljanja pismenih ponuda;
14) druge podatke i informacije od značaja za uspešno oglašavanje.
Licitacioni korak ne može biti manji od 2% od početne cene građevinskog zemljišta.
Rok za podnošenje prijava za javno nadmetanje, odnosno prikupljanje ponuda za otuđenje građevinskog zemljišta je 30 dana od dana javnog oglašavanja.
1.1.3. Komisija
Postupak javnog nadmetanja/prikupljanja pisanih ponuda sprovodi Komisija za građevinsko zemljište (u daljem tekstu: Komisija).
Komisiju iz stava 1. ovog člana obrazuje rešenjem Skupština Grada.
Rešenjem o obrazovanju Komisije definišu se njeni zadaci, dužina mandata i uređuje pitanje načina rada, načina odlučivanja Komisije, kao i druga pitanja od značaja za rad Komisije.
Postupak javnog nadmetanja, odnosno otvaranja pisanih ponuda, sprovodi Komisija.
O toku postupka javnog nadmetanja i prikupljanja ponuda javnim oglasom, vodi se zapisnik.
Po sprovedenom postupku Komisija je u obavezi da sastavi zapisnik sa predlogom da se u korist najpovoljnijeg ponuđača donese rešenje o otuđenju građevinskog zemljišta koji se zajedno sa predlogom rešenja o otuđenju dostavlja organu nadležnom za donošenje rešenja o raspolaganju građevinskim zemljištem.
Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavlja organizaciona jedinica Gradske uprave, Služba za investicije i građevinsko zemljište.
Poslovnikom Komisije uređuje se način rada i odlučivanja Komisije u sprovođenju postupka javnog nadmetanja i prikupljanja ponuda javnim oglasom.
1.1.4. Podnošenje prijave za učešće u postupku javnog nadmetanja
Prijava za učestvovanje u postupku javnog nadmetanja (u daljem tekstu: prijava), odnosno ponuda za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda javnim oglasom (u daljem tekstu: ponuda) se dostavlja u zatvorenoj koverti sa vidljivom naznakom ko je podnosilac prijave, odnosno ponude.
Prijava, odnosno ponuda pravnog lica mora da sadrži naziv i sedište i mora biti potpisana od strane ovlašćenog lica i overena pečatom.
Uz prijavu, odnosno ponudu pravnog lica se prilaže izvod iz registra privrednih subjekata nadležnog organa i potvrda o poreskom identifikacionom broju.
Prijava, odnosno ponuda fizičkog lica mora da sadrži ime, prezime, adresu i JMBG i mora biti potpisana.
Prijava, odnosno ponuda preduzetnika mora da sadrži poslovno ime i sedište i mora biti potpisana od strane ovlašćenog lica i overena pečatom. Uz prijavu, odnosno ponudu preduzetnika prilaže se izvod iz registra nadležnog organa i potvrda o poreskom identifikacionom broju.
Uz prijavu, odnosno ponudu se podnosi dokaz o uplati garantnog iznosa.
Uz prijavu, odnosno ponudu mora da se dostavi izjava podnosioca prijave, odnosno ponuđača da prihvata sve uslove iz javnog oglasa.
Ponuda mora da sadrži iznos ponuđene cene, koji je isti ili veći od početnog iznosa utvrđenog oglasom.
Obavezan prilog prijave, odnosno ponude pravnog i fizičkog lica, kao i preduzetnika, jeste i potvrda o izmirenim poreskim obavezama.
Prijava, odnosno ponuda je nepotpuna ako ne sadrži podatke o podnosiocu, ako nisu priložene sve isprave i dokazi predviđeni javnim oglasom.
Prijava se dostavlja Komisiji sa naznakom "GRADSKA UPRAVA - ZA KOMISIJU - PONUDA ZA ZEMLJIŠTE - NE OTVARAJ".
1.1.5. Zabrana podnošenja prijave
Prijavu, odnosno ponudu ne mogu podneti predsednik niti bilo koji član Komisije.
Do održavanja javnog nadmetanja, odnosno javnog otvaranja ponuda, ne mogu se davati obaveštenja o podnosiocima prijava, odnosno ponuda.
1.1.6. Postupak javnog nadmetanja
Uslovi za sprovođenje postupka javnog nadmetanja su ispunjeni i kad istom pristupi samo jedan učesnik, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik, čija je ponuda blagovremena.
1.1.7. Javnost otvaranja ponuda
Postupak javnog nadmetanja, odnosno otvaranja pisanih ponuda je javan i istom mogu da prisustvuju sva zainteresovana lica.
Komisija zapisnički konstatuje: broj prispelih prijava; blagovremene prijave, odnosno neblagovremene ili nepotpune prijave; isprave dostavljene uz prijavu; prisutne podnosioce prijava, odnosno njihovih ovlašćenih zastupnika za učestvovanje u postupku javnog nadmetanja.
Neblagovremene prijave se ne otvaraju, a nepotpune prijave se ne razmatraju.
Neblagovremene ili nepotpune prijave se odbacuju zaključkom, protiv kojeg nije dozvoljena posebna žalba.
Predsednik Komisije javno saopštava da podnosilac neblagovremene ili nepotpune prijave, odnosno lice koje nema uredno ovlašćenje podnosioca blagovremene i potpune prijave, ne može učestvovati u postupku javnog nadmetanja.
Ukoliko podnosilac blagovremene i potpune prijave ne pristupi javnom nadmetanju, lično ili preko ovlašćenog zastupnika, smatra se da je odustao od prijave, i gubi pravo na povraćaj depozita.
Predsednik Komisije objavljuje početak javnog nadmetanja i početni iznos cene za otuđenje i poziva učesnike da daju svoje ponude.
Učesnik javnog nadmetanja je dužan da jasno i glasno kaže iznos cene koji nudi.
Nakon što zainteresovani učesnici učine ponude, predsednik Komisije pita tri puta učesnike javnog nadmetanja da li neko od učesnika daje ponudu sa većim iznosom od najvećeg ponuđenog iznosa.
Ukoliko neko od učesnika ponudi veći iznos od poslednjeg ponuđenog iznosa, postupak se nastavlja na način utvrđen stavom 8. ovog člana, sve dok učesnici javnog nadmetanja daju ponude sa većim iznosima od poslednje učinjene ponude.
Ukoliko posle trećeg poziva predsednika Komisije niko od učesnika u javnom nadmetanju ne učini povoljniju ponudu od poslednje učinjene ponude, predsednik Komisije javno konstatuje koji je najviši ponuđeni iznos i ime ponuđača.
Ponuđač koji je učinio najpovoljniju ponudu, obavezan je da na poziv predsednika Komisije, odmah potpiše izjavu da je ponudio najviši iznos cene za otuđenje, sa naznakom visine ponuđenog iznosa.
Ukoliko učesnik koji je izabran za najpovoljnijeg ponuđača odbije da potpiše izjavu iz stava 1. ovog člana, ili odustane od ponude pre donošenja rešenja o otuđenju građevinskog zemljišta, odnosno ne zaključi ugovor i ne plati kupoprodajnu cenu u roku utvrđenom oglasom, gubi pravo na povraćaj depozita.
Ukoliko u postupku javnog nadmetanja učestvuje jedan učesnik, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik, javno nadmetanje se završava kada učesnik, odnosno ovlašćeni zastupnik prihvati početni iznos cene za otuđenje građevinskog zemljišta.
Ukoliko učesnik, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik ne prihvati početni iznos cene za otuđenje građevinskog zemljišta, gubi pravo na povraćaj depozita.
Ukoliko javno nadmetanje ne uspe, postupak javnog oglašavanja se može ponoviti po isteku roka od najmanje 15 dana od dana neuspelog javnog nadmetanja, pod istim uslovima.
Komisija o početku i toku postupka javnog nadmetanja sačinjava zapisnik.
U zapisnik se unosi:
- mesto i vreme održavanja javnog nadmetanja;
- lični podaci članova Komisije:
- podaci o građevinskom zemljištu koje je predmet otuđenja;
- broj prijavljenih učesnika;
- početna cena građevinskog zemljišta;
- lista učesnika sa ponuđenim cenama;
- primedbe učesnika javnog nadmetanja;
- iznos cene najpovoljnije ponude sa podacima o najpovoljnijem ponuđaču;
- datum i vreme početka i završetka javnog nadmetanja; kao i
- druge podatke od značaja za postupak javnog nadmetanja.
Zapisnik potpisuju svi prisutni članovi Komisije i lice koje vodi zapisnik.
1.1.8. Postupak javnog otvaranja ponuda
Uslovi za sprovođenje postupka javnog otvaranja ponuda za otuđenje građevinskog zemljišta ispunjeni su i kada na oglas pristigne samo jedna ponuda, koja je blagovremena i potpuna.
Predsednik Komisije javno otvara prispele ponude uz navođenje lica koja su ponudu učinila i uslova koje sadrži ponuda.
Nakon otvaranja, javnog čitanja ponuda, njihovog zapisničkog konstatovanja i sprovedenog postupka javnog nadmetanja predsednik Komisije javno objavljuje koja je ponuda najpovoljnija i ime ponuđača.
Pošto javno objavi najpovoljniju ponudu i ponuđača, predsednik Komisije javno oglašava da je postupak javnog prikupljanja ponuda završen.
Ukoliko u postupku javnog otvaranja ponuda učestvuje jedan učesnik, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik, građevinsko zemljište se otuđuje pod uslovom da je učesnik blagovremene i potpune ponude ponudio najmanje početni iznos cene za otuđenje građevinskog zemljišta.
Osnovni kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je visina ponuđene cene za otuđenje građevinskog zemljišta.
Ukoliko u postupku javnog otvaranja ponuda dva ili više ponuđača ponude isti iznos cene za otuđenje građevinskog zemljišta, Komisija će pozvati ponuđače da u roku od tri dana od dana prijema poziva, dostave novu zatvorenu ponudu, sa uvećanim iznosom cene u odnosu na prethodno datu ponudu.
Po isteku roka iz stava 2. ovog člana, Komisija će otvoriti ponude i utvrditi najpovoljnijeg ponuđača, primenom kriterijuma iz stava 1. ovog člana.
Ukoliko su ponuđači iz stava 2. ovog člana dostavili novu ponudu sa istovetnim iznosom cene, najpovoljnijim ponuđačem smatra se onaj ponuđač čija je nova ponuda prva prispela.
Odredbe čl. 27. st. 1-4, čl. 28, 29. 30 i 31 ove odluke shodno se primenjuju i na postupak javnog otvaranja ponuda za otuđenje građevinskog zemljišta.
Zaštita prava učesnika u postupku otuđenja ili davanja u zakup građevinskog zemljišta javnim nadmetanjem ili prikupljanjem pismenih ponuda, garantuju se postupkom javnog oglašavanja.
Nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja ili prikupljanja pismenih ponuda, Komisija je dužna da najkasnije u roku od pet dana donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i istu uruči učesnicima postupka.
Učesnici postupka iz stava 1. ovog člana mogu na odluku Komisije da podnesu prigovor Gradskom veću u roku od osam dana od dana dostavljanja iste.
Gradsko veće je u obavezi da najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema prigovora učesnika postupka na odluku Komisije razmotri prigovor i donese odgovarajuću odluku.
Rešavajući po prigovoru, Gradsko veće je ovlašćeno da:
1) odbaci prigovor, ukoliko je izjavljen od strane neovlašćenog lica ili je prigovor neblagovremen;
2) odbije prigovor kao neosnovan;
3) usvoji prigovor i poništi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i poništi sprovedeni postupak javnog nadmetanja ili prikupljanja pismenih ponuda za otuđenje ili davanje u zakup građevinskog zemljišta.
U slučaju iz stava 2. tač. 3) ovog člana, Gradsko veće donosi odluku o sprovođenju novog postupka za otuđenje ili davanje u zakup građevinskog zemljišta javnim nadmetanjem ili prikupljanjem pismenih ponuda u skladu sa odredbama ove Odluke, u roku od sedam dana od dana dostavljanja odluke po prigovoru učesnicima postupka.
Odluka Komisije o izboru najpovoljnijeg ponuđača je pravosnažna po isteku roka za prigovor, odnosno ukoliko prigovor nije podnet, ili ukoliko je rešavajući po prigovoru Gradsko veće odbacilo ili odbilo prigovor, ili ukoliko se učesnik u postupku javnog nadmetanja odrekne od prava na prigovor.
1.2. Otuđenje građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom
Građevinsko zemljište se može otuđiti neposrednom pogodbom u slučaju:
1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadležnosti državnih organa i organizacija, organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini;
2) ispravke granica susednih katastarskih parcela;
3) formiranja građevinske parcele u skladu sa odredbama zakona kojom se uređuje oblast određivanja, odnosno utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta;
4) sporazumnog davanja zemljišta ranijem vlasniku nepokretnosti koja je bila predmet eksproprijacije, u skladu sa pripisima o eksproprijaciji;
5) razmene građevinskog zemljišta;
6) u postupku vraćanja oduzete imovine i obeštećenja u skladu sa posebnim zakonom;
7) međusobnog raspolaganja vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini;
8) deobe građevinskog zemljišta u susvojini ili zajedničkoj svojini grada i drugih nosilaca prava svojine, odnosno prava korišćenja;
9) realizacije investicionog projekta kojim se unapređuje lokalni ekonomski razvoj;
10) ispunjavanja ugovornih obaveza, po osnovu ugovora kada je Republika Srbija, jedna od ugovornih strana, u skladu sa zakonom;
11) realizacije projekata za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju.
Zahtev za otuđenje građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom podnosi se nadležnom organu Gradske uprave, Odeljenju za imovinsko-pravne poslove i komunalno-stambene delatnosti koji po obradi predmeta pribavlja podatak o tržišnoj ceni građevinskog zemljišta i isti dostavlja podnosiocu zahteva.
Podnosilac zahteva je dužan da u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja o tržišnoj ceni građevinskog zemljišta, da pismenu izjavu da je saglasan sa cenom i da prihvata plaćanje ukupne tržišne cene.
U slučaju da se podnosilac zahteva u navedenom roku ne izjasni ili izjavi da ne prihvata cenu i plaćanje cene u propisanom roku, smatraće se da je odustao od podnetog zahteva.
Postupak otuđenja građevinskog zemljišta u pogledu nadležnosti, izrade predloga rešenja o pristupanju otuđenju građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom i ugovora sprovodi se primenom odredbi člana 14 i 15. ove Odluke.
Otuđenje građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom radi ispravke granica parcele vrši se po redovnoj proceduri uz podnošenje zahteva, projekta preparcelacije i parcelacije, uz prethodnu pribavljeno mišljenje Odeljenja za urbanizam Gradske uprave grada Vranja, i saglasnosti Gradskog pravobranilaštva.
POSEBNI SLUČAJEVI OTUĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA NEPOSREDNOM POGODBOM
1.2.1. Otuđenje građevinskog zemljišta radi formiranja građevinske parcele
Postupak Otuđenja građevinskog zemljišta vlasniku radi formiranja građevinske parcele vrši se shodno odredbama zakona primenom odredbi člana 70. Zakona o planiranju i izgradnji i ovom odlukom.
Zahtev za legalizaciju ili ozakonjenje se podnosi nadležnom organu, shodno odredbi člana 14. ove odluke. - Odeljenju za imovinsko-pravne poslove Gradske uprave grada Vranja.
Nadležni organ kada je utvrdio da postoji mogućnost legalizacije ili objekta koji je upisan u evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je uređivana legalizacija objekata ili na osnovu Zakona o o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole ("Službeni glasnik RS", br. 25/13 i 117/14), vrši se neposrednom pogodbom, po tržišnim uslovima, na osnovu pravnosnažnog rešenja o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranju građevinske parcele ili na osnovu pravosnažnog rešenja kojim je određeno da je građevinsko zemljište ispod objekta zemljište za redovnu upotrebu, shodno odredbama zakona kojim je uređena oblast određivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta u posebnim slučajevima.
U slučaju da je osnov otuđenja građevinskog zemljišta rešenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta i formiranju građevinske parcele, vlasniku objekta iz stava 1. ovog člana se otuđuje građevinska parcela.
Ukoliko se na istoj građevinskoj parceli nalazi objekat, ili objekti u svojini - susvojini ili etažnoj svojini drugih lica, pravo na otuđenje građevinskog zemljišta lice iz stava 1. ovog člana stiče pod istim uslovima kao i vlasnici, suvlasnici ili etažni vlasnici objekata na katastarskoj parceli.
U slučaju da je osnov otuđenja građevinskog zemljišta rešenje kojim je određeno da je građevinsko zemljište ispod objekta zemljište za redovnu upotrebu, vlasniku objekta iz stava 1. ovog člana se otuđuje građevinsko zemljište ispod objekta.
U slučaju da na osnovu rešenja kojim se određuje da je građevinsko zemljište ispod objekta zemljište za redovnu upotrebu objekta, organ nadležan za upis prava na nepokretnostima ne izvrši parcelaciju građevinskog zemljišta tako da zemljište ispod objekta postane posebna katastarska parcela, lice kome je otuđeno građevinsko zemljište ispod objekta, u ugovoru o otuđenju daje neopozivu i bezuslovnu saglasnost vlasniku građevinskog zemljišta u javnoj svojini da može sprovoditi promene na katastarskoj parceli u smislu parcelacije, kao i otuđivati građevinsko zemljište drugim vlasnicima objekata, odnosno drugim suvlasnicima građevinskog zemljišta, bez obaveze da za te promene, odnosno otuđenje traži saglasnost suvlasnika građevinskog zemljišta kome je isto otuđeno ispod objekta.
Vlasnik objekta je dužan da, u roku od trideset dana od pravnosnažnosti rešenja o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu, zaključi ugovor o otuđenju građevinskog zemljišta.
Ukoliko vlasnik objekta ne zaključi ugovor o otuđenju građevinskog zemljišta u navedenom roku, može se poneti tužba nadležnom sudu radi naplate tržišne vrednosti građevinskog zemljišta.
Rešenje o otuđenju građevinskog zemljišta radi formiranja građevinske parcele donosi Skupština Grada.
1.2.2. Otuđenje građevinskog zemljišta radi ispravke granica susednih katastarskih parcela
Otuđenje građevinskog zemljišta radi ispravke granica susednih katastarskih parcela vrši se u slučaju kada je na susednoj katastarskoj parceli upisano pravo svojine, dugoročnog zakupa stečenog u skladu sa ranijim propisima o planiranju i izgradnji, odnosno pravo korišćenja lica za koja će pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine biti uređeno posebnim zakonom.
Ispravka granica susednih katastarskih parcela vrši se na osnovu elaborata geodetskih radova, pod uslovom da informacija o lokaciji za predmetno građevinsko zemljište upućuje na izradu ovog elaborata.
Postupak ispravke granica susednih parcela
Zainteresovano lice podnosi zahtev za ispravku granica susednih katastarskih parcela organizacionoj jedinici Gradske Uprave, Odeljenju za imovinsko-pravne poslove.
Uz zahtev se dostavlja Elaborat geodetskih radova.
Dokaze o vlasništvu za katastarske parcele na koji se odnosi zahtev informaciju o lokaciji po službenoj dužnosti pribavlja organizaciona jedinica Gradske uprave nadležna za imovinsko-pravne poslove.
Zahtev sa svom dokumentacijom dostavlja se Gradskom pravobranilaštvu radi izjašnjenja o osnovanosti zahteva.
Gradsko pravobranilaštvo je u obavezi u roku od 5 dana da svoje izjašnjenje o osnovanosti zahteva i dostavi organizacionoj jedinici iz stava 1. ovog člana, nakon čega ista sastavlja predlog odluke za ispravku granica susednih katastarskih parcela Gradskom veću grada Vranja na utvrđivanje, dok odluku donosi Skupštini Grada.
U toku ovog postupka shodno se primenjuju odredbe Zakona kojima je regulisano pitanje planiranja i izgradnje.
Sredstva ostvarena od otuđenja građevinskog zemljišta prihod su budžeta Grada.
Uplata sredstava iz stava 1. ovog člana, vrši se na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda Grada.
Obaveza plaćanja cene utvrđuje se rešenjem o otuđenju građevinskog zemljišta.
Lice kome se građevinsko zemljište otuđuje je obavezno da cenu plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja o otuđenju građevinskog zemljišta.
Garantni iznos uplaćen na namenski račun budžeta Grada otvoren kod Ministarstva finansija - Uprave za trezor u postupku javnog oglašavanja predstavlja deo cene i po donošenju rešenja o otuđenju se prenosi na odgovarajući račun budžeta Grada.
Uplaćena sredstva na ime garantnog iznosa, od strane učesnika u postupku otuđenja građevinskog zemljišta a kojima isto nije otuđeno, vraćaju se najkasnije u roku od petnaest dana od dana održane sednice Komisije.
Uplaćena sredstva na ime garantnog iznosa od strane lica kome se građevinsko zemljište otuđuje uračunavaju se u cenu zemljišta koje se otuđuje.
3. Rešenje o otuđenju građevinskog zemljišta
Rešenje o otuđenju građevinskog zemljišta sadrži:
1) način otuđenja (javno oglašavanje - javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda javnim oglasom, odnosno neposredna pogodba i razlog neposredne pogodbe);
2) podatke o licu kome se građevinsko zemljište otuđuje;
3) podatke o građevinskom zemljištu (katastarska parcela, katastarska opština, površina i po potrebi druge bliže podatke);
4) iznos cene i iznos sredstava uplaćenih na ime garantnog iznosa ukoliko se građevinsko zemljište otuđuje u postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda javnim oglasom,
5) napomenu da se sredstva uplaćena na ime garantnog iznosa uračunavaju u cenu zemljišta;
6) napomenu da sredstva ostvarena otuđenjem predstavljaju prihod grada;
7) vrstu, odnosno namenu objekta ukoliko se građevinsko zemljište otuđuje radi izgradnje i posebne uslove izgradnje ukoliko se otuđuje neuređeno građevinsko zemljište;
8) obavezu lica kome se građevinsko zemljište otuđuje da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja o otuđenju zaključi ugovor o otuđenju i posledicu propuštanja zaključenja ugovora u roku.
Rešenje o otuđenju građevinskog zemljišta je konačno.
4. Ugovor o otuđenju građevinskog zemljišta
Ugovor o otuđenju građevinskog zemljišta (u daljem tekstu: ugovor o otuđenju) zaključuju lice kome se otuđuje građevinsko zemljište i Gradonačelnik, u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja o otuđenju.
Ugovor o otuđenju sadrži naročito:
1) podatke o građevinskom zemljištu (katastarska parcela, katastarska opština, površina i po potrebi druge bliže podatke);
2) iznos cene;
3) iznos uplaćenog depozita ukoliko je građevinsko zemljište otuđeno u postupku javnog oglašavanja;
4) potvrdu da je cena izmirena u celosti i saglasnost Grada da lice kome je građevinsko zemljište otuđeno, nakon uplate iznosa cene i izdate potvrde o isplati iste može upisati svoje pravo svojine na građevinskom zemljištu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima;
5) vrstu, odnosno namenu objekta ukoliko se građevinsko zemljište otuđuje radi izgradnje i posebne uslove izgradnje ukoliko se otuđuje neuređeno građevinsko zemljište;
6) konstataciju o roku u kome će lice kome je građevinsko zemljište otuđeno biti uvedeno u posed istog;
7) prava i obaveze u slučaju neizvršenja obaveza;
8) način rešavanja sporova;
9) uslove, način i postupak za raskid ugovora;
10) obavezu lica kome se otuđuje građevinsko zemljište da sa nadležnim preduzećima ugovori i plati troškove za infrastrukturu, EDB, PTT, toplifikaciju, gasifikaciju i drugo;
11) druga prava i obaveze.
Na postupak zaključenja ugovora o otuđenju shodno se primenjuju odredbe člana 15. ove odluke.
IV PRAVNA SREDSTVA U POSTUPKU OTUĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Tužba za poništaj odluke o otuđenju građevinskog zemljišta
Učesnik javnog nadmetanja koji smatra da je građevinsko zemljište otuđeno suprotno odredbama zakona, odnosno ove odluke, te da mu je na taj način povređeno pravo, može podneti nadležnom sudu tužbu za poništaj ugovora o otuđenju u roku od osam dana od saznanja za zaključenje ugovora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora.
Stavljanje van snage rešenja o otuđenju
Skupština Grada donosi rešenje o stavljanju van snage rešenja o otuđenju u slučaju da lice kome je rešenjem otuđeno građevinsko zemljište:
1. ne plati cenu u roku utvrđenom rešenjem o otuđenju;
2. odustane od otuđenja posle izvršenog plaćanja cene, a pre zaključenja ugovora o otuđenju;
3. posle izvršenog plaćanja cene ne pristupi zaključenju ugovora o otuđenju u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja o otuđenju;
4. u slučaju da u parničnom postupku pokrenutom od strane učesnika javnog nadmetanja, odnosno učesnika u postupku prikupljanja ponuda, bude pravosnažno poništen ugovor o otuđenju.
U slučaju iz stava 1. tačka 1. ovog člana, predlog za donošenje rešenja o stavljanju van snage rešenja o otuđenju, podnosi nadležan organ Gradske uprave, odmah po proteku roka za plaćanje cene.
U slučaju iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana, predlog za donošenje rešenja o stavljanju van snage rešenja o otuđenju, podnosi nadležan organ Gradske uprave, odnosno lice kome je rešenjem otuđeno građevinsko zemljište.
Lice iz stava 1. tačka 1. ovog člana nema pravo na povraćaj uplaćenog depozita po javnom oglasu o javnom nadmetanju, odnosno prikupljanju ponuda.
Lice iz stava 1. tač. 2. i 3. ovog člana ima pravo na povraćaj uplaćenog iznosa na ime cene, u nominalnom iznosu, umanjenog za iznos depozita.
Raskid ugovora o otuđenju građevinskog zemljišta
Ugovor o otuđenju se može raskinuti u slučaju da lice kome je građevinsko zemljište otuđeno ne izvršava obaveze iz ugovora o otuđenju.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, predlog za raskid ugovora o otuđenju podnosi lice kome je građevinsko zemljište otuđeno odnosno nadležan organ Gradske uprave.
Po predlogu za raskid ugovora o otuđenju Skupština donosi rešenje kojim se stavlja van snage rešenje o otuđenju i kojim se ovlašćuje Gradonačelnik da sa licem kome je otuđeno građevinsko zemljište zaključi sporazumni raskid ugovora o otuđenju, u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.
U slučaju da ne bude zaključen sporazumni raskid ugovora o otuđenju, u roku iz stava 1. ovog člana, Skupština će doneti odluku da se jednostrano raskine ugovor o otuđenju, u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Lice sa kojim je raskinut ugovor o otuđenju ima obavezu da, o svom trošku, izvrši brisanje prava svojine u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima i vrati građevinsko zemljište u prvobitno stanje, kao i da Gradu nadoknadi eventualno nastalu štetu prema izveštaju nadležnog organa Gradske uprave.
Lice sa kojim je raskinut ugovor o otuđenju, po dostavljanju dokaza da je ispunio obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo na povraćaj uplaćenog iznosa na ime cene, u nominalnom iznosu, umanjene za 20% na ime troškova postupka otuđenja građevinskog zemljišta.
Pravne posledice raskida ugovora o otuđenju
Lice sa kojim je raskinut ugovor o otuđenju ima obavezu da, o svom trošku vrati građevinsko zemljište u prvobitno stanje, kao i da Gradu nadoknadi eventualno nastalu štetu u skladu sa zakonom.
V DAVANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U ZAKUP
Davanje u zakup građevinskog zemljišta sprovodi se javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda putem javnog oglašavanja, shodnom primenom odredaba ove odluke koje se odnose na otuđenje građevinskog zemljišta javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda putem javnog oglašavanja.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, građevinsko zemljište se može dati u zakup neposrednom pogodbom, u slučajevima utvrđenim zakonom i ovom odlukom.
Slučajevi davanja u zakup građevinskog zemljišta
Građevinsko zemljište se može dati u zakup neposrednom pogodbom radi:
1. izgradnje objekata za koji se izdaje privremena građevinska dozvola u skladu sa zakonom;
2. realizacije projekata od značaja za Republiku Srbiju odnosno Grad;
3. međusobnog raspolaganja vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini;
4. davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa posebnim zakonom;
5. radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva.
6. ispravke granica susednih katastarskih parcela;
7. formiranje građevinske parcele u skladu sa zakonom;
8. zakup radi izgradnje objekta za koji se izdaje privremena građevinska dozvola i
9. u drugim slučajevima, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Rešenje o davanju u zakup građevinskog zemljišta donosi Skupština Grada.
1. Davanje građevinskog zemljišta u zakup radi izgradnje objekta za koji se izdaje privremena građevinska dozvola
Građevinsko zemljište se daje u zakup radi izgradnje objekata za koje je zakonom predviđeno izdavanje privremene građevinske dozvole, na određeno vreme, na rok na koji se donosi privremena građevinska dozvola (zavisno od vrste objekta, odnosno radova), a ukupno najduže do pet godina.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, građevinsko zemljište se daje u zakup neposrednom pogodbom po tržišnim uslovima, a tržišnu vrednost zakupnine (u daljem tekstu: zakupnina) po 1 m2 građevinskog zemljišta koje se daje u zakup, za ukupan period trajanja zakupa, procenjuje poreska uprava Ministarstva finansija ili ovlašćeni sudski veštak građevinske struke.
Troškove procene odnosno za rad veštaka snosi podnosilac zahteva za davanje u zakup građevinskog zemljišta.
Zahtev za davanje građevinskog zemljišta u zakup podnosi se nadležnom Odeljenju za imovinsko-pravne poslove Gradske uprave grada Vranja.
Uz zahtev se dostavlja obaveštenje izdato od strane organa nadležnog za izdavanje privremene građevinske dozvole, koje mora da sadrži opis objekta koji se gradi, površinu građevinskog zemljišta koju je potrebno dati u zakup i rok na koji će se izdati privremena građevinska dozvola, informacija o lokaciji, kao i nalaz veštaka.
Nadležno odeljenje obaveštava podnosioca zahteva o ukupnom iznosu zakupnine za period trajanja zakupa, obavezi da iznos zakupnine plati jednokratno u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora o zakupu.
Podnosilac zahteva je dužan da se u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja iz stava 6. ovog člana, pismeno izjasni da prihvata procenjeni iznos zakupnine i obavezu da ukupan iznos zakupnine plati jednokratno, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.
U slučaju da se podnosilac zahteva u navedenom roku ne izjasni ili izjavi da ne prihvata zakupninu smatraće se da je odustao od zahteva.
Obaveza plaćanja zakupnine, iznos zakupnine i način plaćanja utvrđuju se rešenjem o davanju građevinskog zemljišta u zakup.
Troškovi zaključenja i overe ugovora o zakupu, kao i upisa i brisanja prava zakupa u javne knjige padaju na teret zakupca.
Ukoliko zakupac u roku iz ugovora o zakupu ne isplati iznos zakupa, ugovor će biti jednostrano raskinut od strane zakupodavca.
Zakupnina predstavlja prihod budžeta Grada i uplaćuje se na odgovarajući uplatni račun javnih prihoda Grada.
2. Rešenje o davanju u zakup građevinskog zemljišta
Rešenje o davanju u zakup građevinskog zemljišta donosi Skupština Grada.
Rešenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito:
1) podatke o licu kome se građevinsko zemljište daje u zakup;
2) podatke o katastarskoj parceli;
3) podatke o vrsti, odnosno nameni objekta;
4) visinu, rok i način plaćanja zakupnine, račun na koji se vrši uplata i posledice propuštanja plaćanja u roku;
5) rok trajanja zakupa;
6) rok privođenja zemljišta nameni, odnosno rok izgradnje privremenog objekta;
7) obavezu lica kome se građevinsko zemljište daje u zakup da, u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja o davanju građevinskog zemljišta u zakup, zaključi ugovor o zakupu.
3. Ugovor o zakupu građevinskog zemljišta
Ugovor o zakupu građevinskog zemljišta sa zakupcem, u ime Grada, zaključuje Gradonačelnik i isti sadrži naročito:
1) podatke o katastarskoj parceli;
2) opis i bliže podatke o vrsti, odnosno nameni objekta koji će se graditi;
3) saglasnost da lice kome je građevinsko zemljište dato u zakup, nakon uplate iznosa zakupa izdate potvrde o isplati, može upisati pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima;
4) visinu zakupnine, rok i način plaćanja zakupnine;
5) rok trajanja zakupa;
6) rok u kome građevinsko zemljište mora da se privede nameni, odnosno rok izgradnje privremenog objekta;
7) prava i obaveze u slučaju neizvršenja obaveze;
8) obavezu zakupca da sa nadležnim preduzećima ugovori i plati troškove za infrastrukturu, EDB, PTT, toplifikaciju, gasifikaciju i drugo;
9) način rešavanja sporova;
10) postupak i uslove za izmenu ili raskid ugovora;
11) druga prava i obaveze.
Na postupak zaključenja ugovora primenjuje se shodno odredba člana 15. ove odluke.
4. Posebni slučajevi davanja u zakup građevinskog zemljišta
U slučaju davanja koncesije ili poveravanja komunalne delatnosti u skladu sa zakonom, građevinsko zemljište se može dati u zakup na vremenski period predviđen ugovorom o koncesiji, odnosno na vremenski period na koji je povereno obavljanje komunalne delatnosti.
Radi ostvarivanja javno-privatnog partnerstva, neizgrađeno građevinsko zemljište u javnoj svojini može se dati u zakup privatnom partneru na rok na koji je zaključen javni ugovor u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, odnosno unositi kao osnivački ulog u privredna društva a vlasnik građevinskog zemljišta u javnoj svojini može sa fizičkim ili pravnim licem zaključiti i ugovor o zajedničkoj izgradnji jednog ili više objekata.
Građevinsko zemljište se može dati u zakup po zakupnini koja je manja od tržišne ili bez naknade kada se radi o realizaciji projekata za izgradnju objekata od značaja za Republiku Srbiju, kao i kada se radi o međusobnom raspolaganju između vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini.
Davanje u zakup građevinskog zemljišta iz st. 1, 2. i 3. ovog člana vrši se na način i pod uslovima propisanim zakonom i drugim propisima.
Učesnik javnog nadmetanja, odnosno učesnik u postupku prikupljanja ponuda koji smatra da je građevinsko zemljište dato u zakup suprotno odredbama zakona, drugih propisa i ove odluke, te da mu je na taj način povređeno pravo, može podneti nadležnom sudu tužbu za poništaj ugovora o zakupu u roku od osam dana od saznanja za zaključenje ugovora, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora.
5. Pretvaranje prava zakupa u pravo svojine
Pravo zakupa na izgrađenom, odnosno neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je stečeno ugovorom o zakupu, zaključenim u skladu sa ranijim propisima o planiranju i izgradnji, pretvara se u pravo svojine pod uslovima i na način propisan zakonom, po izmirenju iznosa ukupne zakupnine, o čemu nadležan organ Gradske uprave - Odeljenje za imovinsko-pravne poslove izdaje potvrdu.
Ugovor o zakupu se raskida pre isteka ugovorenog roka, u slučaju:
1) ako zakupac odustane od izgradnje na građevinskom zemljištu koje mu je dato u zakup;
2) ako zakupac ne koristi dato građevinsko zemljište za potrebe izgradnje već za druge namene;
3) ako zakupac ne privede građevinsko zemljište nameni u ugovorenom roku, odnosno ne izgradi privremeni objekat u ugovorenom roku; i
4) u drugim slučajevima u skladu sa zakonom.
Na raskid ugovora o zakupu shodno se primenjuju odredbe ove odluke koje se odnose na raskid ugovora o otuđenju.
Lice sa kojim je raskinut ugovor o zakupu, ima obavezu da o svom trošku, izvrši brisanje prava zakupa u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima i vrati građevinsko zemljište u prvobitno stanje, kao i da Gradu nadoknadi eventualno nastalu štetu po izveštaju nadležnog organa Gradske uprave.
Ukoliko lice iz stava 1. ovog člana ne izvrši brisanje prava zakupa u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, to će učiniti Grad o trošku zakupca.
Zakupac sa kojim je raskinut ugovor o zakupu, po dostavljanju dokaza da je ispunio obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo na povraćaj uplaćenog iznosa na ime zakupnine, u nominalnom iznosu, umanjenom za deo iznosa zakupnine za period držanja građevinskog zemljišta u zakupu.
VI MEĐUSOBNO RASPOLAGANJE VLASNIKA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U JAVNOJ SVOJINI
Međusobno raspolaganje vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini je prenos prava javne svojine na građevinskom zemljištu između nosilaca prava javne svojine.
Pod međusobnim raspolaganjem iz stava 1. ovog člana, podrazumeva se i razmena.
Međusobno raspolaganje između nosilaca prava javne svojine na građevinskom zemljištu vrši se neposrednom pogodbom, po tržišnim uslovima, na osnovu procene poreske uprave, Ministarstva finansija ili sudskog veštaka.
Građevinsko zemljište može se otuđiti bez naknade, odnosno po ceni koja je manja od tržišne cene u slučajevima utvrđenim zakonom, podzakonskim aktima i ovom odlukom.
U slučaju da se međusobno raspolaganje između nosilaca prava javne svojine na građevinskom zemljištu vrši po tržišnim uslovima, tržišnu cenu građevinskog zemljišta utvrđuje nadležni poreski organ.
Kada se radi o međusobnom raspolaganju između vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini, za građevinsko zemljište u javnoj svojini grada, odluku o prenosu prava javne svojine donosi Skupština, koja sadrži obrazloženje o opravdanosti i celishodnosti međusobnog raspolaganja.
Nacrt Odluke, odnosno rešenja o raspolaganju građevinskog zemljišta između dva nosioca prava javne svojine izrađuje Odeljenje za imovinsko-pravne poslove, a utvrđuje Gradsko veće grada Vranja.
Odluku o raspolaganju građevinskim zemljištem iz ovog člana donosi Skupština Grada.
Sprovođenje postupka međusobnog raspolaganja građevinskim zemljištem u javnoj svojini vrši se na način i po postupku propisanom odredbama ove odluke za otuđenje, odnosno pribavljanje građevinskog zemljišta.
VII ULAGANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U KAPITAL
Neizgrađeno građevinsko zemljište se može ulagati kao osnivački ulog u javno preduzeće i društvo kapitala.
Ulaganje građevinskog zemljišta iz stava 1. ovog člana, vrši se na način i u postupku propisanom zakonom koji uređuje oblast javne svojine, kao i posebnim zakonima kojima je uređena oblast privrednih društava i javnih preduzeća i osnivačkim aktom javnog preduzeća, odnosno društva kapitala, ukoliko se radi o ulaganju u kapital već osnovanih pravnih lica.
VIII USTANOVLJAVANJE PRAVA STVARNE SLUŽBENOSTI
Stvarna službenost na građevinskom zemljištu u javnoj svojini Grada, kao vlasnika poslužnom dobru, radi konstituisanja službenosti prolaza i izgradnje nadzemnih i podzemnih linijskih infrastrukturnih objekata, kao vlasnika povlasnog dobra, na teritoriji Grada, u skladu sa propisima kojima se uređuje izgradnja objekta.
Uslovi, način i postupak uspostavljanja prava službenosti na građevinskom zemljištu uređuje se posebnom odlukom Grada.
IX PRIBAVLJANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U JAVNU SVOJINU GRADA
Građevinsko zemljište se pribavlja u javnu svojinu grada u skladu sa odredbama zakona kojim je uređena javna svojina koje se odnose na pribavljanje drugih nepokretnosti u javnu svojinu.
Nacrt Rešenja donosi Odeljenje za imovinsko-pravne poslove Gradske uprave grada Vranja koji nacrt utvrđuje Gradsko veće grada Vranja.
Odluku o pribavljanja građevinskog zemljišta u javnu svojinu Grada iz stava 2. ovog člana donosi Skupština Grada.
Pribavljanje građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada sprovodi se u postupku javnog nadmetanja ili prikupljanja pismenih ponuda putem javnog oglašavanja, a izuzetno neposrednom pogodbom, pod uslovima utvrđenim zakonom i ovom odlukom.
Najviša kupoprodajna cena građevinskog zemljišta koje se pribavlja u javnu svojinu grada je tržišna vrednost predmetne nepokretnosti, koju utvrđuje poreska uprava Ministarstva finansija ili sudski veštak.
Građevinsko zemljište se može pribaviti u javnu svojinu grada neposrednom pogodbom, ali ne iznad procenjene tržišne vrednosti nepokretnosti, ako u konkretnom slučaju to predstavlja jedino moguće rešenje, pod kojim se podrazumeva slučaj:
1) kada građevinsko zemljište koje se pribavlja u javnu svojinu po svojim karakteristikama jedino odgovara potrebama grada, da rešenje kojim se pribavlja građevinsko zemljište sadrži obrazloženje razloga opravdanosti i celishodnosti pribavljanja i razloge zbog kojih se pribavljanje ne bi moglo realizovati javnim nadmetanjem, odnosno prikupljanjem ponuda
2) kada se radi o međusobnom raspolaganju između nosilaca prava javne svojine.
Građevinsko zemljište se može pribaviti u javnu svojinu grada i besteretnim pravnim poslom (poklon ili jednostrana izjava volje), shodno primenom odredbi zakona kojim se uređuje promet nepokretnosti i kako se isto nalazi u prometu.
Odredbe ove odluke koje se odnose na postupak raspolaganja građevinskog zemljišta, shodno se primenjuju i na postupak pribavljanja građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada.
Za postupak i način izrade nacrta Rešenja i Ugovora primenjuju se odredbe člana 14 i 15., ove odluke.
Pribavljanje neizgrađenog građevinskog zemljišta za potrebe uređenja površina javne namene
Pribavljanje neizgrađenog građevinskog zemljišta u javnu svojinu Grada za potrebe uređenja površina javne namene, može se, osim u postupku propisanom zakonom kojim se uređuje eksproprijacija, sprovesti i sporazumom sa vlasnikom građevinskog zemljišta, neposrednom pogodbom, po tržišnim uslovima, u postupku i na način propisan članom izrade nacrta Rešenja i Ugovora primenjuju se odredbe člana 14 i 15., ove odluke i shodnom primenom odredbi pribavljanja građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada ove odluke.
X RAZMENA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Razmena građevinskog zemljišta u javnoj, zadružnoj i privatnoj svojini, vrši se neposrednom pogodbom, po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovom odlukom, pod sledećim uslovima:
1) ako je razmena u interesu Grada, odnosno ako se time obezbeđuju veći prihodi za nosioca prava javne svojine odnosno Grada ili bolji uslovi za efikasno vršenje njegovih prava i dužnosti i slični osnovi;
2) ako se nepokretnosti razmenjuju pod tržišnim uslovima;
3) ako se, u slučaju kad je tržišna vrednost nepokretnosti u javnoj svojini veća od tržišne vrednosti nepokretnosti koja se pribavlja u javnu svojinu na ime razmene, ugovori razlika doplate u novcu u roku od 20 dana od dana zaključenja ugovora.
Predmet razmene može biti izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište.
Pod razmenom građevinskog zemljišta podrazumeva se otuđenje građevinskog zemljišta iz javne svojine, kao i pribavljanje građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada.
Odredbe ove odluke koje se odnose na postupak otuđenja građevinskog zemljišta, odnosno pribavljanja građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada, shodno se primenjuju i na postupak razmene izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta.
Tržišnu vrednost građevinskog zemljišta koje se razmenjuje utvrđuje poreska uprava Ministarstva finansija ili sudski veštak, naročito u slučaju kada je predmet razmene građevinsko zemljište u svojini drugih nosilaca prava javne svojine.
U cilju utvrđivanja da je razmena u interesu Grada, utvrđuju se tržišne vrednosti zemljišta koje je predmet razmene.
Nadležan organ Gradske uprave, Odeljenje za imovinsko-pravne poslove i komunalno-stambene delatnosti priprema nacrt odluke o razmeni koji obavezno sadrži obrazloženje iz koga se može utvrditi da je razmena u interesu Grada, kao i nacrt ugovora o razmeni.
Odluku o razmeni građevinskog zemljišta u javnoj svojini grada donosi Skupština Grada, na predlog nadležnog organa Gradske uprave i po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog organa Gradske uprave (Službe za investicije, Odeljenja za finansija i budžet) i Gradskog pravobranilaštva u zavisnosti od prirode i namene nepokretnosti, koji predlog utvrđuje Gradsko veće grada Vranja.
Na nacrt ugovora iz st. 8. ove odluke, shodno se primenjuje procedura uređena odredbom člana 15. ove odluke.
XI DEOBA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Deoba građevinskog zemljišta u susvojini Grada i drugih nosilaca prava svojine vrši se shodno odredbama zakona odredbama zakona kojim je regulisan vanparnični postupak i oblast planiranja i izgradnje ili neposrednom pogodbom, po tržišnim uslovima u skladu sa ovom Odlukom.
Predmet deobe može biti izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište.
Tržišnu vrednost građevinskog zemljišta koje je predmet deobe utvrđuje Republički organ nadležan za procenu tržišne vrednosti, naročito u slučaju kada je predmet deobe građevinsko zemljište u svojini drugih nosilaca prava javne svojine, a u opravdanim slučajevima tržišnu vrednost može utvrditi i veštak ekonomske struke.
Saglasnost za deobu parcelacijom/preparcelacijom građevinskog zemljišta iz stava 1. ovog člana u smislu odredbi Zakona kojim je regulisano pitanje planiranja i izgradnje po sprovedenom postupku i na predlog Komisije donosi Skupština Grada.
U slučaju kada je radi razvrgnuća suvlasničke zajedice potrebno zaključiti ugovor.
Zahtev sa obrazloženjem i skicom odnosno projektom parcelacije, preparcelacije, predlog za deobu građevinskog zemljišta podnosi nadležnom organu uprave Odeljenju za imovinsko-pravne poslove Gradske uprave Grada Vranja, zainteresovano lice, koji ovu inicijativu prosleđuje Komisiji za građevinsko zemljište, radi utvrđivanja njene osnovanosti.
Komisija za građevinsko zemljište utvrđuje ispunjenost uslova za deobu katastarske parcele, a posebno opravdanost i celishodnost tražene deobe.
U slučaju da je građevinsko zemljište koje je predmet deobe, ili deo tog zemljišta, više katastarskih parcela, od kojih su neke postojeće ili planirane javne površine, kriterijum koji je opredeljujući prilikom procene opravdanosti i celishodnosti deobe je sticanje prava isključive svojine grada na građevinskom zemljištu javne namene.
U slučaju da je predmet deobe građevinsko zemljište na više katastarskih parcela, od kojih su neke izgrađene, a neke neizgrađene, kriterijum koji je opredeljujući prilikom procene opravdanosti i celishodnosti deobe je sticanje prava isključive svojine grada na neizgrađenom građevinskom zemljištu.
Ukoliko je radi donošenja rešenja o deobi građevinskog zemljišta potrebna izrada projekta parcelacije, odnosno preparcelacije, podnosilac inicijative obezbeđuje izradu projekta i snosi troškove izrade.
Na postupak deobe građevinskog zemljišta, uključujući nadležnost Komisije, nadležnost Odeljenja za imovinsko-pravne poslove, sadržinu akata o deobi i obavezu pribavljanja mišljenja Gradskog pravobranilaštva na nacrt ugovora o deobi, zaključenje ugovora, shodno se primenjuju odredbe ove Odluke kojima je regulisano otuđenje građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe.
Skupština Grada daje saglasnost za izgradnju drugom suvlasniku, sukorisniku, odnosno zajedničaru na građevinskom zemljištu u susvojini, odnosno zajedničkoj svojini Grada i drugog lica, kada je takva saglasnost uslov pribavljanja rešenja o odobrenju za izvođenje radova, odnosno građevinske dozvole.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, podnosilac uz zahtev prilaže nalog za dostavljanje saglasnosti izdat od strane organa Gradske uprave nadležnog za poslove izdavanja rešenja o odobrenju za izvođenje radova, odnosno građevinske dozvole, kao i dokaz da je pribavljena saglasnost i svih drugih suvlasnika, odnosno zajedničara na katastarskoj parceli.
Skupština Grada će se izjašnjavati u slučaju stava 1. ovog člana, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog organa Gradske uprave (Službe za investicije, Odeljenja za finansija i budžet) i Gradskog pravobranilaštva u zavisnosti od prirode i namene nepokretnosti.
Lice koje namerava da otuđi građevinsko zemljište na kome Grad kao nosilac prava ima pravo preče kupovine prema važećim propisima, dužno je da podnese ponudu nadležnom organu uprave, Odeljenju za imovinsko-pravne poslove kojom Gradu nudi na prodaju predmetno građevinsko zemljište.
Ponuda mora biti podneta u pismenom obliku i da sadrži podatke o građevinskom zemljištu navedene iz katastara nepokretnosti i cenu po kojoj se zemljište nudi.
Uz ponudu se dostavlja kopija katastarskog plana i prepis lista nepokretnosti za katastarske parcele koje se prodaju, kao i informacija o lokaciji za predmetno zemljište.
Skupština Grada će se u slučaju iz stava 1. člana, prečeg prava kupovine nepokretnosti na kojima je grad suvlasnik ili nepokretnosti koje su predmet restitucije ili koje su ponuđene gradu na prodaju, izjašnjavati po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog organa Gradske uprave (Službi za investicije, Odeljenja za finansija i budžet) i Gradskog pravobranilaštva u zavisnosti od prirode i namene nepokretnosti.
Ukoliko se utvrdi osnovanost za prihvatanje ponude nadležno Odeljenje Gradske uprave grada Vranja - pribavlja podatke o tržišnoj vrednosti ponuđenog građevinskog zemljišta od nadležnog organa iz člana 16. stav 3.
Za postupak i način izrade Nacrta odluke i Ugovora primenjuju se odredbe člana 14 i 15., ove odluke.
Skupština Grada donosi odluku da se ponuda prihvati ili da se ponuda ne prihvati.
XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Na pitanja koja nisu uređena ovom odlukom neposredno će se primenjivati odredbe zakona i drugih propisa kojima se reguliše pravni režim građevinskog zemljišta.
Na pitanja koje se tiču pravnog režima građevinskog zemljišta kao posebnu vrstu nepokretnosti ne primenjuju se odredbe Zakona o javnoj svojini, shodno odredbi člana 8. Zakona o javnoj svojini RS.
Zahtevi, odnosno postupci za raspolaganje građevinskim zemljištem u javnoj svojini grada, odnosno pribavljanje građevinskog zemljišta u javnu svojinu grada, kao i drugi zahtevi, odnosno postupci koji su podneti, odnosno pokrenuti do dana stupanja na snagu ove odluke, okončaće se u skladu sa ovom odlukom.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o građevinskom zemljištu u javnoj svojini Grada Vranja ("Sl. glasnik grada Vranja", br. 44/2016).
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku grada Vranja."
Odluku objaviti u "Službenom glasniku grada Vranja".
Redakcija je zadržala numeraciju pojedinih delova teksta kako je objavljena u "Sl. glasniku Grada Vranja", br. 32/2025.