PRAVILNIKO BUDŽETSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA("Sl. list grada Beograda", br. 22/2026) |
Ovim pravilnikom propisuju se računovodstvene politike koje se koriste za pripremu, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja na principima gotovinske osnove, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor na gotovinskoj osnovi.
Pravilnikom se uređuje:
I Vođenje budžetskog računovodstva;
II Organizacija budžetskog računovodstva;
III Priznavanje, procenjivanje, prezentacija pozicija finansijskih izveštaja i obelodanjivanje u napomenama - računovodstvene politike, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor na gotovinskoj osnovi; IV Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza;
V Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava;
VI Sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja - budžetsko izveštavanje;
VII Interni računovodstveni kontrolni postupci;
VIII Imenovanje odgovornih lica;
IX Prelazne i završne odredbe.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na direktne korisnike budžetskih sredstava Grada Beograda (u daljem tekstu: matični entiteti).
I VOĐENJE BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA
Pod budžetskim računovodstvom, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se osnovni uslovi vođenja poslovnih knjiga i drugih evidencija, sa dokumentacijom na osnovu koje se evidentiraju sve transakcije i drugi događaji koji iskazuju stanje i promene na imovini, potraživanjima, obavezama, izvorima finansiranja, rashodima, izdacima, prihodima i primanjima, kao i utvrđivanje rezultata poslovanja.
Osnov za uspostavljanje i vođenje sistema dvojnog knjigovodstva i jedinstvenog sistema budžetskog računovodstva (u daljem tekstu: računovodstva) direktnih korisnika budžeta Grada Beograda je zakon kojim se uređuje budžetski sistem, uredba kojom se uređuje budžetsko računovodstvo i uredba kojom se uređuje primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Osnov za utvrđivanje računovodstvenih politika su međunarodni računovodstveni standardi na gotovinskoj osnovi.
II ORGANIZACIJA BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA
Poslovi budžetskog računovodstva se organizuju i obavljaju u okviru Gradske uprave Grada Beograda, u Sektoru za budžetsko računovodstvo i finansijsko izveštavanje na nivou Grada i obračun ličnih primanja, i u Sektoru za računovodstvene usluge direktnih budžetskih korisnika (DBK) Sekretarijata za finansije, kao međusobno povezani poslovi utvrđeni pravilnikom, kojim se uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mesta u organima i službama Grada Beograda.
Poslovi budžetskog računovodstva obavljaju se za sve direktne i indirektne korisnike koji su definisani Odlukom o budžetu Grada Beograda, a u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Poslove budžetskog računovodstva obavljaju stručna lica koja su raspoređena za obavljanje finansijsko-operativnih i knjigovodstvenih poslova, u skladu sa važećim pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova, kao i u skladu sa programom stručnog osposobljavanja za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor na gotovinskoj osnovi.
Za zaposlena lica obezbeđeno je kontinuirano stručno osposobljavanje pohađanjem obuka, stručnih kurseva, seminara i predavanja.
Poslovi budžetskog računovodstva podrazumevaju:
1. Organizovanje kretanja dokumentacije;
2. Sprovođenje kontrole računovodstvenih isprava;
3. Evidentiranje knjigovodstvenih promena u poslovnim knjigama;
4. Obračun poreza;
5. Sastavljanje odgovarajućih obračuna i finansijskih izveštaja i njihovo dostavljanje korisnicima;
6. Čuvanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja i
7. Ostali poslovi koje odredi sekretar Sekretarijata za finansije, odnosno načelnik Gradske uprave.
Organizacija sistema budžetskog računovodstva obuhvata:
1. Vođenje poslovnih knjiga,
2. Računovodstvene isprave, kretanje računovodstvenih isprava i rokove za sastavljanje i dostavljanje istih,
3. Osnov za vođenje budžetskog računovodstva.
Poslovne knjige se vode u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, Uredbom o budžetskom računovodstvu, Uredbom kojom se uređuje primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i odredbama ovog pravilnika.
Poslovne knjige su sveobuhvatne evidencije o finansijskim transakcijama kojima se obezbeđuje uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanja, obaveza, izvora finansiranja, rashoda i izdataka, prihoda i primanja i rezultata poslovanja, sastavljanje godišnjih i periodičnih finansijskih izveštaja, izrada analiza i informacija o poslovanju i radu i drugih izveštaja po potrebi.
Poslovne knjige se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva na subanalitičkim (šestocifrenim) kontima, propisanim pravilnikom kojim se uređuje standardni klasifikacioni okvir i kontni plan za budžetski sistem.
Ukoliko propisana subanalitička konta ne zadovoljavaju potrebu korisnika sredstava budžeta, evidencija se obezbeđuje na sedmocifrenom i višem nivou.
Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga direktnih budžetskih korisnika i glavna knjiga trezora, pomoćne knjige i evidencije.
Dnevnik je obavezna poslovna knjiga u kojoj se hronološki i sistematično evidentiraju sve nastale poslovne promene.
Glavna knjiga sadrži sve poslovne promene sistematizovane na propisanim subanalitičkim (šestocifrenim) kontima, a u okviru konta hronološki po redosledu njihovog nastajanja.
Glavna knjiga trezora sadrži računovodstvene evidencije direktnih i indirektnih budžetskih korisnika Grada Beograda u delu transferisanih sredstava.
Glavnu knjigu trezora vodi Sekretarijat za finansije - Sektor za budžetsko računovodstvo i finansijsko izveštavanje na nivou Grada i obračun ličnih primanja.
Glavnu knjigu direktnih budžetskih korisnika vodi Sekretarijat za finansije - Sektor za računovodstvene usluge direktnih budžetskih korisnika (DBK).
Indirektni budžetski korisnici vode glavnu knjigu, jer svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko sopstvenih računa kod Uprave za trezor.
Podaci iz glavne knjige direktnih i indirektnih budžetskih korisnika Grada Beograda se sintetizuju i predstavljaju osnovu za sastavljanje konsolidovanih finansijskih izveštaja.
Glavna knjiga mora biti usaglašena sa transakcijama i poslovnim događajima u glavnoj knjizi trezora, kao i sa pomoćnim knjigama i evidencijama.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje su subanalitičkim kontima povezane sa glavnom knjigom i vode se u cilju obezbeđenja analitičkih podataka u izvršavanju određenih namena i praćenja stanja i kretanja imovine i obaveza.
Pomoćne knjige obuhvataju:
- Pomoćnu knjigu osnovnih sredstava;
- Pomoćnu knjigu zaliha;
- Pomoćnu knjigu kupaca;
- Pomoćnu knjigu dobavljača;
- Pomoćnu knjigu plata i drugih ličnih primanja;
- ostale pomoćne knjige po potrebi.
Pomoćne evidencije obuhvataju:
- Pomoćnu evidenciju izvršenih isplata;
- Pomoćnu evidenciju ostvarenih priliva;
- Pomoćnu evidenciju plasmana;
- Pomoćnu evidenciju duga;
- ostale pomoćne evidencije po potrebi.
Vođenje poslovnih knjiga mora biti uredno, ažurno i takvo da obezbeđuje uvid u hronološko knjiženje transakcija i drugih poslovnih događaja.
Računovodstvena isprava dostavlja se na knjiženje istog dana kada je primljena, a najkasnije narednog dana od dana prijema računovodstvene isprave.
Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava.
Poslovne knjige se vode za period od jedne budžetske godine, izuzev pojedinih pomoćnih knjiga koje se mogu voditi za period duži od jedne budžetske godine.
Poslovne knjige se vode za svaku godinu posebno. Zaključno sa 31. decembrom tekuće godine vrši se njihovo zaključivanje, a sa 1. januarom naredne budžetske godine, vrši se njihovo otvaranje ili u toku godine po osnivanju novog korisnika budžetskih sredstava.
Izuzetak mogu predstavljati samo analitičke evidencije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava kod kojih se ne vrši godišnje zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga, nego se jednom otvorena knjigovodstvena kartica koristi dok je ulaganje u toku ili sredstvo u upotrebi.
Poslovne knjige se vode u elektronskom obliku. Pri tome je obavezno korišćenje softvera koji obezbeđuje kvalitetno očuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama, a omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje evidentiranih - proknjiženih poslovnih promena.
U toku jedne poslovne godine, poslovne knjige koje se vode putem računara moraju u svakom trenutku biti dostupne na monitoru računara, te istovremeno mora postojati i mogućnost da se poslovna knjiga štampa u celosti ili delimično, u zavisnosti od ukazanih potreba.
2. Računovodstvene isprave, kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za sastavljanje i dostavljanje istih
Računovodstvena isprava je javna isprava koja predstavlja elektronski zapis ili pisani dokument o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju koji sadrži sve podatke na osnovu kojih se vrši knjiženje u poslovnim knjigama, tako da se iz računovodstvene isprave nedvosmisleno može saznati osnov, vrsta i sadržaj poslovne promene.
U poslovne knjige mogu se unositi poslovne promene i drugi događaji samo na osnovu validnih računovodstvenih isprava (dokumenata) o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju.
Računovodstvenom ispravom smatra se elektronska faktura izdata u skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju.
Elektronska faktura predstavlja verodostojnu ispravu, ako je od strane izdavaoca elektronske fakture ili informacionog posrednika u njegovo ime poslata primaocu elektronske fakture preko sistema elektronskih faktura (SEF).
Računovodstvenom ispravom smatraju se i računovodstvene isprave koje se sastavljaju u finansijskoj službi direktnih korisnika, na osnovu kojih se vrši knjiženje u poslovnim knjigama, kao što su odluke, rešenja, zapisnici, zahtevi za knjigovodstveno evidentiranje promena na imovini (otuđenje, pribavljanje, razmena), obračuni, pregledi, specifikacije i drugo.
Validnim računovodstvenim ispravama smatraju se:
a) Elektronska faktura koja sadrži elemente propisane članom 7. Zakona o elektronskom fakturisanju:
1) naziv, adresu, poreski identifikacioni broj i matični broj izdavaoca elektronske fakture;
2) poslovni račun izdavaoca elektronske fakture;
3) naziv, adresu i poreski identifikacioni broj i matični broj primaoca elektronske fakture;
4) poslovni račun primaoca elektronske fakture;
5) redni broj i datum izdavanja* elektronske fakture;
6) datum isporuke dobara, odnosno pružanja usluga ili avansne uplate;
7) iznos avansnih plaćanja;
8) instrukcije za plaćanje;
9) podatke o vrsti i količini isporučenih dobara ili vrsti i obimu usluga;
10) iznos osnovice poreza na dodatu vrednost;
11) poresku stopu poreza na dodatu vrednost;
12) iznos poreza na dodatu vrednost koji je obračunat na osnovicu;
13) ukupan iznos elektronske fakture;
14) napomenu o odredbi zakona kojim se uređuje porez na dodatu vrednost na osnovu koje nije obračunat porez na dodatu vrednost;
15) napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate.
b) Ostale računovodstvene isprave koje se sastavljaju u finansijskoj službi direktnih korisnika, a na osnovu kojih se vrši knjiženje u poslovnim knjigama, kao što su: odluke, rešenja, zapisnici, zahtevi za knjigovodstveno evidentiranje promena na imovini (otuđenje, pribavljanje, razmena), obračuni, pregledi, specifikacije i drugo, ukoliko sadrže sledeće osnovne podatke:
- naziv budžetskog korisnika;
- naziv i broj isprave;
- mesto i datum izdavanja isprave;
- sadržinu poslovne promene;
- vrednost na koju glasi isprava;
- potpis lica koje je ispravu sastavilo, lica koje je ispravu kontrolisalo, kao i lica odgovornog za nastalu poslovnu promenu i drugi događaj.
Računovodstvene isprave sadrže i druge elemente u skladu sa propisima koji određuju sadržaj te isprave.
Za verodostojnost, tačnost i potpunost računovodstvenih isprava odgovorna su lica iz finansijske službe direktnog budžetskog korisnika Grada Beograda, koja prema aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, vrše prijem i izdavanje elektronskih faktura u sistemu elektronskih faktura (SEF), odnosno sastavljaju ostale računovodstvene isprave i to potvrđuju svojim potpisom.
Lica odgovorna za sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava svojim potpisom na ispravi garantuju da je ona istinita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Za zakonitost računovodstvenih isprava odgovoran je rukovodilac direktnog budžetskog korisnika Grada Beograda, odnosno lice ovlašćeno od rukovodioca, što potvrđuje svojim potpisom.
Internu kontrolu računovodstvenih isprava u okviru Sekretarijata za finansije vrše lica, koja su prema aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta određena za vršenje interne kontrole dokumentacije o poslovnim promenama koje se tiču budžetskih prihoda i primanja, rashoda i izdataka, upravljanja imovinom i obavezama, što potvrđuju svojim potpisom.
Računovodstvena isprava se dostavlja na knjiženje narednog dana, a najkasnije u roku od dva (2) dana od dana nastanka poslovne promene i drugog događaja.
Svi direktni budžetski korisnici Grada Beograda obavezni su da na zahtev Sekretarijata za finansije otklone sve nepravilnosti i nezakonitosti uočene nakon prijema i kontrole računovodstvenih isprava dostavljenih na knjiženje.
Tok kretanja računovodstvenih isprava podrazumeva prenos i uslove prenosa računovodstvenih isprava od mesta njihovog sastavljanja, prijema eksternog dokumenta preko sistema elektronskih faktura (SEF), odnosno ulaska drugog eksternog dokumenta u pisarnicu budžetskog korisnika, preko mesta obrade i kontrole od strane budžetskog korisnika do mesta knjiženja i arhiviranja.
Tok kretanja računovodstvenih isprava je propisan Stručnim uputstvom o radu trezora Grada Beograda, koje je doneo Sekretarijat za finansije Gradske uprave Grada Beograda.
3. Osnov za vođenje budžetskog računovodstva
Budžetsko računovodstvo se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva na propisanim subanalitičkim (šestocifrenim) kontima propisanim Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem.
Vođenje budžetskog računovodstva zasniva se na gotovinskoj osnovi, po kojoj se transakcije i ostali događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor, u delu koji se odnosi na gotovinsku osnovu, u cilju praćenja izvršenja budžeta, odnosno finansijskog plana.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, primljena sredstva od donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisani uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije preko podračuna izvršenja budžeta Grada Beograda.
Računovodstvene evidencije za potrebe internog izveštavanja se vode prema obračunskoj osnovi, pod uslovom da se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi.
4. Osnova finansijskog izveštavanja
Za potrebe pripreme i sastavljanja Izveštaja o novčanim tokovima u skladu sa IPSAS na gotovinskoj osnovi, prilivi i odlivi evidentiraju se i prezentuju na gotovinskoj osnovi, u periodu kada je gotovina primljena, odnosno isplaćena.
III PRIZNAVANJE, PROCENJIVANJE I PREZENTACIJA POZICIJA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I OBELODANJIVANJE NAPOMENA - RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
Priznavanje, procena i prezentacija pozicija finansijskih izveštaja vrši se u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima utvrđenim za javni sektor i računovodstvenim politikama koje se na njima baziraju.
Prilikom priznavanja, procene i prezentacije pozicija finansijskih izveštaja vrši se poštovanje principa materijalnog značaja.
Računovodstvene politike su principi, osnove, pravila i prakse usvojene prilikom pripreme i prezentacije finansijskih izveštaja.
Matični entiteti - direktni budžetski korisnici i kontrolisani entiteti - indirektni budžetski korisnici za priznavanje prihoda i primanja, rashoda i izdataka koriste gotovinsku osnovu računovodstva prema kojoj se transakcije i događaji priznaju kada entitet primi ili isplati gotovinu (ili gotovinske ekvivalente).
Osnova za vođenje računovodstva u cilju praćenja izvršenja budžeta, odnosno finansijskog plana je gotovinska osnova i koristi se za pripremu i sastavljanje Izveštaja o izvršenju budžeta.
Računovodstvenim politikama uređuju se osnove za pripremu i sastavljanje Izveštaja o novčanim tokovima u skladu sa IPSAS na gotovinskoj osnovi, u periodu kada je gotovina primljena odnosno isplaćena.
Osnovni elementi računovodstva su prihodi, primanja, rashodi i izdaci, definisani zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.
Tekući prihodi su porezi, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, neporeski prihodi, samodoprinos, donacije, transfer i finansijska pomoć Evropske unije u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem.
Utvrđivanje tekućih prihoda i primanja zasniva se na principu naplaćene realizacije shodno gotovinskoj osnovi.
Obračunati nenaplaćeni prihodi evidentiraju se u okviru pasivnih vremenskih razgraničenja.
Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava od strane budžetskih korisnika (entiteta) uređuje se posebnim aktom Sekretarijata za finansije.
Donacije obuhvataju, na osnovu prethodno zaključenih ugovora, bespovratno primljena sredstva od pravnih i fizičkih lica za finansiranje pojedinih namena i/ili za finansiranje redovne delatnosti.
Donacije mogu biti tekuće i kapitalne.
Donacije obuhvataju i poklone u naturi koji se evidentiraju u poslovnim knjigama kao povećanje nefinansijske imovine i izvora kapitala.
Ostatak neutrošenih sredstava, na ime primljenih donacija prenosi se u narednu godinu za istu namenu.
Memoranduske stavke za refundaciju rashoda obuhvataju prihode po osnovu memorandumskih stavki za refundaciju rashoda iz prethodne godine.
U ove prihode spadaju i prihodi koji se naplate od fondova za zdravstveno osiguranje na ime naknade po osnovu bolovanja preko 30 dana, po osnovu naknade za porodiljsko odsustvo i drugo.
Primanja su sredstva koja se ostvaruju prodajom nefinansijske i finansijske imovine i zaduživanjem.
Primanja od prodaje nefinansijske imovine evidentiraju se u momentu naplate uz istovremeno odobravanje u korist izvora kapitala.
Primanja od prodaje finansijske imovine predstavljaju prilive po osnovu prodaje finansijske imovine i to: primanja od prodaje domaće finansijske imovine i primanja od prodaje strane finansijske imovine.
Primanja od prodaje finansijske imovine čine i primanja od otplate kredita datih fizičkim licima i domaćinstvima u zemlji i primanja od prodaje domaćih akcija i ostalog kapitala - sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije.
Primanja od zaduživanja predstavljaju prilive po osnovu primanja od zaduživanja i to: primanja od domaćih zaduživanja, primanja od inostranog zaduživanja i primanja po osnovu garancija.
Naplata javnih prihoda i primanja prati se na mesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou.
Prihodi i primanja priznaju se u momentu uplate na račun izvršenja budžeta, odnosno naplate.
Rashodi su tekući rashodi za zaposlene, za korišćenja usluga i roba, otplatu kamata i pratećih troškova zaduživanja, subvencije, dotacije, transferi, rashodi za socijalno osiguranje i socijalnu zaštitu, i ostali tekući rashodi.
Rashodi koji nisu izvršeni, a za koje su preuzete obaveze, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda (aktivnih vremenskih razgraničenja) uz odobrenje obaveza.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Izdaci su izdaci nastali u svrhu nabavke nefinansijske i finansijske imovine i za otplatu glavnice kredita.
Tekući rashodi i izdaci evidentiraju se shodno gotovinskoj osnovi u momentu kada je plaćanje izvršeno.
Izvršenje rashoda i izdataka prati se na mesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou.
Prilikom sastavljanja finansijskih izveštaja, administrativni transferi matičnih entiteta - direktnih budžetskih korisnika dati kontrolisanim entitetima - indirektnim budžetskim korisnicima Grada Beograda (kategorija 490000), u postupku konsolidacije upoređuju se sa prihodima iz budžeta kontrolisanih entiteta (kategorija 790000), a zatim se međusobno zatvaraju.
Iz tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine pokrivaju se tekući rashodi i izdaci za nefinansijsku imovinu.
Kada su tekući prihodi i primanja od prodaje nefinansijske imovine veći od tekućih rashoda i izdataka za nefinansijsku imovinu nastaje budžetski suficit, i suprotno, kada su tekući rashodi i izdaci za nefinansijsku imovinu veći od tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine nastaje budžetski deficit.
Godišnjim budžetom, odnosno rebalansom budžeta određuje se način korišćenja suficita, odnosno način finansiranja (pokrića) budžetskog deficita.
Završni račun budžeta Grada Beograda dobijen je konsolidacijom prihoda, primanja, rashoda i izdataka matičnih i kontrolisanih entiteta i Glavne knjige trezora i isključivanjem administrativnih transfera.
Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
Nefinansijskom imovinom u stalnim sredstvima smatraju se nekretnine i oprema, dragocenosti, kultivisana imovina, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi.
Stalnim sredstvima smatraju se ona sredstva čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine.
Ova sredstva se evidentiraju po nabavnoj vrednosti umanjenoj za ispravku vrednosti po osnovu amortizacije.
Nabavnu vrednost čini fakturna vrednost uvećana za zavisne troškove nastale do momenta stavljanja u upotrebu.
Izvršene nabavke tokom godine povećavaju sredstva i izvore kapitala.
Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata izdatke za stalna sredstva od početka ulaganja do početka korišćenja.
Pod otpisom vrednosti podrazumeva se sprovođenje ispravke vrednosti osnovnih sredstava u poslovnim knjigama za iznos amortizacije obračunat po godišnjem obračunu.
Knjiženje obračunatog otpisa (amortizacija) nepokretnosti, opreme i ostale nefinansijske imovine vrši se na teret kapitala, osim u slučaju kada je zakonom o donošenju budžeta za tekuću godinu obračun otpisa (amortizacije) regulisan na drugačiji način.
Amortizacija stalne nefinansijske imovine - osnovnih sredstava, obračunava se za svako sredstvo pojedinačno shodno zakonom propisanim stopama, koje su određene tako da se nabavna vrednost osnovnih sredstava amortizuje primenom proporcionalne metode u toku predviđenog veka upotrebe osnovnog sredstva. Stope amortizacije su propisane Pravilnikom o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije.
Osnovna sredstva koja nisu navedena u nomenklaturi, raspoređuju se u amortizacione grupe ili delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena najsličnija osnovna sredstva.
Obavezi otpisa, to jest obračuna amortizacije ne podležu sledeća nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva: zemljišta i šume, prirodna bogatstva koja se ne troše, spomenici kulture i istorijski spomenici, dela likovne, vajarske i druge umetnosti, lokalni putevi sa zemljanom i makadamskom podlogom, kao i objekti u njihovom sastavu, knjige i časopisi, nematerijalna ulaganja u pripremi, avansi za nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva u pripremi i avansi za osnovna sredstva.
Obračun amortizacije osnovnih sredstava se vrši od prvog u narednom mesecu u odnosu na mesec nabavke, a prilikom otuđivanja/rashodovanja amortizacija se vrši do kraja meseca u kome je osnovno sredstvo otuđeno/rashodovano.
Jednom otpisano osnovno sredstvo, bez obzira što se i dalje koristi, ne može biti predmet ponovnog procenjivanja vrednosti.
Za nefinansijsku imovinu koja se rashoduje ili otuđuje, pre isknjiženja iz knjigovodstvene evidencije vrši se obračun amortizacije, nakon čega se isknjižava zaduženjem odgovarajućeg konta ispravke vrednosti za iznos otpisane vrednosti i konta izvora nefinansijske imovine u stalnim sredstvima za iznos neotpisane (sadašnje) vrednosti, a odobrenjem odgovarajućeg konta nefinansijske imovine za iznos nabavne vrednosti. Iznos sredstava za koji se otuđi - proda nefinansijska imovina evidentira se u korist izvora novčanih sredstva - primanja od prodaje nefinansijske imovine.
Nefinansijska imovina u zalihama
Nefinansijska imovina u zalihama evidentira se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost čine neto fakturna vrednost i zavisni troškovi nabavke. Pod zavisnim troškovima nabavke podrazumevaju se svi direktni troškovi u postupku nabavke do uskladištenja.
Zalihe robnih rezervi i robe za dalju prodaju evidentiraju se po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po metodi ponderisane prosečne cene.
Zalihe robnih rezervi i robe za dalju prodaju iskazuju se, u trenutku nabavke, kao izdaci za nefinansijsku imovinu, a u trenutku prodaje, kao primanja od prodaje nefinansijske imovine.
Zalihe sitnog inventara i potrošnog materijala se evidentiraju po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po metodi ponderisane prosečne cene.
Sitan inventar i potrošni materijal se otpisuju u celosti prilikom stavljanja u upotrebu.
Rashodovan sitan inventar i potrošni materijal isknjižavaju se iz evidencije zaduženjem subanalitičkog konta izvora nefinansijske imovine, i to za: potrošni materijal - konto zalihe potrošnog materijala i sitan inventar - konto zalihe sitnog inventara, a odobrenjem odgovarajućeg subanalitičkog konta - zalihe sitnog inventara i zaliha potrošnog materijala.
Rashodovan sitan inventar u upotrebi isknjižava se iz evidencije zaduženjem konta ispravke vrednosti sitnog inventara u upotrebi i odobravanjem konta sitan inventar u upotrebi.
Dugoročna finansijska imovina
Dugoročna finansijska imovina sastoji se od: učešća kapitala u domaćim javnim nefinansijskim preduzećima i institucijama, učešća kapitala u ostalim domaćim finansijskim institucijama, učešća kapitala u domaćim nefinansijskim privatnim preduzećima i učešća kapitala u domaćim poslovnim bankama.
Učešće u kapitalu procenjuje se po nabavnoj vrednosti.
Učešće u kapitalu na osnovu uplate novih ulaganja evidentira se kao povećanje učešća u kapitalu i izdataka za finansijsku imovinu.
Gotovina i gotovinski ekvivalenti obuhvataju novčana sredstva kojima Grad raspolaže na računima kod Uprave za trezor, kao i druga novčana sredstva koja su odmah raspoloživa ili se mogu povući na zahtev.
Gotovina predstavlja gotovinska sredstva obuhvaćena na sintetičkim kontima, i to: 121100 - Žiro i tekući računi, 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi, 121300 - Blagajna, 121400 - Devizni račun, 121500 - Devizni akreditivi, 121600 - Devizna blagajna i 121700 - Ostala novčana sredstva.
Gotovina obuhvata i depozite po viđenju koji se mogu povući na zahtev entiteta, a koji su obuhvaćeni na analitičkim kontima: 123910 - Kratkoročno oročena dinarska sredstva, 123920 - Kratkoročno oročena devizna sredstva i 123930 - Ostali kratkoročni plasmani u zemlji.
Novčana sredstva (gotovina) u domaćoj valuti iskazuje se u poslovnim knjigama i finansijskim izveštajima po nominalnoj vrednosti.
Gotovina u stranoj valuti tokom godine preračunava se u dinarsku protivvrednost primenom zvaničnog srednjeg kursa Narodne banke Srbije koji važi na dan nastanka promene (datum izvoda).
Na poslednji dan izveštajnog perioda gotovinska sredstva koja se nalaze na deviznim računima, preračunavaju se u dinare prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na taj dan (datum izveštavanja).
Nerealizovani dobici i gubici, koji proizlaze iz promena kurseva stranih valuta, nisu novčani tokovi, što znači da ukoliko nema priliva ili odliva gotovine, isti nisu novčani tokovi.
Negativne i pozitivne kursne razlike nastale na gotovini u stranoj valuti iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao efekti kursnih razlika na saldo gotovine u devizama.
Stanje gotovine na početku i kraju izveštajnog perioda prikazuje se u Izveštaju o novčanim tokovima.
Ograničena gotovina predstavlja novčana sredstva koja se nalaze na računima Grada, ali nisu slobodno raspoloživa za korišćenje.
Ograničenja raspolaganja novčanim sredstvima mogu nastati na osnovu:
- zakona i drugih propisa,
- ugovora o finansiranju projekata,
- namenskih transfera,
- donatorskih sredstava.
Ograničena novčana sredstva koriste se isključivo za namene za koje su odobrena.
Gotovina koja se nalazi na računima Grada, a koja je ograničena za korišćenje u skladu sa propisima ili ugovorima, obelodanjuje se u napomenama uz finansijske izveštaje.
Prema računovodstvenim politikama gotovinski ekvivalenti proširuju obuhvat priznavanja gotovine.
Gotovinski ekvivalenti predstavljaju kratkoročna, visoko likvidna finansijska sredstva koja se mogu brzo, do tri meseca i kraće, pretvoriti u poznati iznos novca i koja su izložena zanemarljivom riziku od promene vrednosti.
Gotovinski ekvivalenti koji zadovoljavaju navedene kriterijume obuhvaćeni su na pojedinim analitičkim, odnosno subanalitičkim kontima u okviru sintetičkih konta: 121900 - Hartije od vrednosti i 123300 - Hartije od vrednosti namenjene prodaji.
Ulaganja u kapital isključuju se iz gotovinskih ekvivalenata, osim u slučaju da ispunjavaju uslove saglasno odredbama stava 2. ovog člana.
Gotovinski tokovi - Izveštaj o novčanim tokovima
Izveštaj o novčanim tokovima prikazuje prilive i odlive gotovine i gotovinskih ekvivalenata Grada u izveštajnom periodu.
Izveštaj o novčanim tokovima sastavlja se u skladu sa propisima koji uređuju finansijsko izveštavanje korisnika budžetskih sredstava i u skladu sa računovodstvenom osnovom zasnovanom na gotovinskom principu.
Prilivi i odlivi gotovine priznaju se u momentu naplate, odnosno plaćanja.
Izveštaj o novčanim tokovima sadrži:
- saldo gotovine i gotovinskih ekvivalenata na početku izveštajnog perioda;
- ukupne prilive i odlive iz poslovnih aktivnosti, investicionih aktivnosti i aktivnosti finansiranja;
- ukupan neto gotovinski tok;
- efekte kursnih razlika na saldo gotovine u devizama (i druge promene) i
- saldo gotovine i gotovinskih ekvivalenata na kraju izveštajnog perioda.
Krajnje stanje gotovine i gotovinskih ekvivalenata mora biti usklađeno sa stanjem novčanih sredstava evidentiranih u Glavnoj knjizi trezora i Bilansu stanja.
Podaci iz Izveštaja o novčanim tokovima moraju biti usklađeni sa podacima iz Izveštaja o izvršenju budžeta.
Razlike između priliva i prihoda, odnosno odliva i rashoda, objašnjavaju se u Napomenama uz finansijske izveštaje.
Materijalnost informacija i ispravljanje grešaka
Stavka, informacija ili greška smatra se značajnom ako njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može uticati na finansijske odluke korisnika izveštaja.
Grad Beograd utvrđuje prag značajnosti u iznosu koji je jednak ili veći od 3% pojedine vrste priliva ili odliva gotovine na sintetičkom nivou ekonomske klasifikacije entiteta.
Ako je greška u nivou utvrđenog praga ili je veća od njega, ne knjiži se kao trošak tekućeg perioda izveštavanja, već se ispravlja stanje na dan 1. januara i u izveštaju o novčanim tokovima prikazuje se prethodna godina onako kako bi bila da do greške nije došlo.
Materijalno beznačajne greške se ne ispravljaju, nego se poslovni događaji iz prethodnog perioda koji nisu evidentirani u periodu u kojem su nastali, koji su evidentirani u pogrešnom iznosu ili su pogrešno klasifikovani, prikazuju u tekućem izveštajnom periodu.
Ukupne prilive i ukupne odlive gotovine, kao i prilive i odlive gotovine za svaku aktivnost, treba prezentovati na bruto osnovi.
Bruto prikazivanje podrazumeva da se prilivi i odlivi novčanih sredstava prikazuju odvojeno, bez međusobnog prebijanja.
Prilivi i odlivi ne mogu se međusobno prebijati, osim u slučajevima kada je izveštavanje na neto osnovi dozvoljeno u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i računovodstvenim politikama.
Primena bruto principa obezbeđuje transparentnost i jasno prikazivanje novčanih tokova.
Neto prikaz može se primeniti samo u slučajevima kada Grad deluje kao posrednik u transakcijama ili kada se radi o transakcijama brzog obrta, visokih iznosa i kratkih rokova dospeća.
Izveštavanje na neto osnovi primenjuje se u skladu sa propisima koji uređuju finansijsko izveštavanje korisnika budžetskih sredstava i međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.
Ukoliko se prilivi i odlivi gotovine, koji zadovoljavaju prethodne uslove da budu prezentovani na neto osnovi, u budžetu iskazuju na bruto osnovi, potrebno ih je i u Izveštaju o novčanim tokovima prezentovati na bruto osnovi radi uporedivosti ova dva izveštaja.
Kratkoročna potraživanja procenjuju se po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno ukoliko je nemogućnost naplate potpuno izvesna i dokumentovana.
Kratkoročna potraživanja obuhvataju potraživanja budžetskih korisnika po osnovu prodaje od kupaca u zemlji i inostranstvu, po osnovu zakupa i druga potraživanja: za kamate, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od drugih organa i organizacija, potraživanja po osnovu preplaćenih poreza i doprinosa i ostala potraživanja.
Kratkoročna potraživanja evidentiraju se u momentu nastanka promene zaduženjem, a odobrenjem obaveza iz grupe pasivnih vremenskih razgraničenja. U momentu naplate, zatvara se konto pasivnih vremenskih razgraničenja, a odobrava se odgovarajući konto u klasi prihoda.
Kratkoročni plasmani procenjuju se po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno za nastalu i dokumentovanu nenaplativost.
Kratkoročni plasmani obuhvataju kratkoročne kredite, date avanse, depozite, kaucije i ostale kratkoročne plasmane sa rokom dospeća odnosno prodaje do godinu dana od dana činidbe, odnosno od dana godišnjeg bilansa.
Kratkoročni krediti obuhvataju kredite odobrene u zemlji, pravnim i fizičkim licima, sa rokom povraćaja do godinu dana.
Dati avansi obuhvataju avanse date za nabavku materijala, robe i za obavljanje usluga. Iznos neiskorišćenih, odnosno neopravdanih datih avansa, na dan sastavljanja završnog računa iskazuje se na odgovarajućem subanalitičkom kontu potraživanja za date avanse, kao i na kontu tekućih rashoda i pasivnih vremenskih razgraničenja (razgraničeni plaćeni rashodi), u skladu sa gotovinskom osnovom za vođenje budžetskog računovodstva.
Aktivna vremenska razgraničenja
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju razgraničene rashode do jedne godine (premije osiguranja, pretplatu za stručne časopise i literaturu, rashode za grejanje i druge rashode), obračunate neplaćene rashode i ostala aktivna vremenska razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze budžetskih korisnika, koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.
Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija.
Smanjenje obaveza po osnovu zakona, vanparničnog poravnanja i slično vrši se direktnim otpisivanjem.
Obaveze obuhvataju domaće i strane dugoročne obaveze, domaće i strane kratkoročne obaveze, obaveze po osnovu rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu subvencija, donacija i transfera, obaveze za socijalno osiguranje i obaveze iz poslovanja.
Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene prihode, razgraničene plaćene rashode, obračunate (fakturisane) nenaplaćene prihode i primanja i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Razgraničeni prihodi obuhvataju primljene donacije sa namenom utvrđenom ugovorom.
Razgraničeni plaćeni rashodi obuhvataju iznose koji su u obračunskom periodu isplaćeni, a u momentu izvršene isplate nisu evidentirani kao tekući rashod ili izdaci za nabavku nefinansijske imovine (akontacija za službeno putovanje, avans za materijal, avans za nabavku nefinansijske imovine i drugo).
Na dan bilansiranja za iznos izvršene isplate evidentiranje se vrši zaduženjem odgovarajućeg konta tekućeg rashoda ili izdatka, a odobrenjem konta razgraničeni plaćeni rashodi.
Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.
Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: obaveze fondova za refundaciju na ime naknade po osnovu bolovanja zaposlenih u trajanju preko 30 dana, naknade za porodiljsko odsustvo, naknade za invalide rada druge kategorije, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Izvore kapitala čine preneta neutrošena sredstva iz ranijih godina i ostali izvori kapitala preneti iz prethodne godine.
Vanbilansna aktiva obuhvata: osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i druge garancije i ostalu vanbilansnu aktivu.
Vanbilansna pasiva obuhvata: obaveze za osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i ostale garancije i ostalu vanbilansnu pasivu.
Stanje sredstava na deviznom računu korisnika iskazuje se kao dinarska protivvrednost po srednjem kursu Narodne banke Srbije odgovarajuće valute.
Finansijski plasmani potraživanja i obaveza u stranoj valuti preračunavaju se u dinarsku protivvrednost prema srednjem kursu stranih valuta na dan isplate. Tako utvrđenim preračunatim dinarskim iznosima finansijskih plasmana potraživanja i obaveza utvrđuju se pozitivne, odnosno negativne kursne razlike.
Prilikom dostave godišnjih finansijskih izveštaja nadležnom matičnom entitetu, kontrolisani entiteti dužni su da obelodanjuju u napomenama uz godišnje finansijske izveštaje:
1. Opšte informacije (sedište, zakonski oblik, pravni sistem u kom posluje, opis prirode poslova i glavnih aktivnosti, zakone koji regulišu poslovanje entiteta, promene koje su se desile i bile su prezentovane u finansijskim izveštajima u prethodnim periodima);
2. Računovodstvenu osnovu koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o novčanim tokovima, kao i budžetsku osnovu koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o izvršenju budžeta;
3. Stanje gotovine i gotovinskih ekvivalenata na početku i na kraju izveštajnog perioda, pojedinačno po sintetičkim kontima (121100 - Žiro i tekući računi, 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi, 121300 - Blagajna, 121400 - Devizni račun, 121500 - Devizni akreditivi, 121600 - Devizna blagajna i 121700 - Ostala novčana sredstva, 121900 - Hartije od vrednosti, 123300 - Hartije od vrednosti namenjene prodaji, 123910 - Kratkoročno oročena dinarska sredstva, 123920 - Kratkoročno oročena devizna sredstva i 123930 - Ostali kratkoročni plasmani u zemlji);
4. Datum odobravanja finansijskih izveštaja (datum kada su odobreni za objavljivanje, nadležni organ koji je dao odobrenje, ukoliko neko telo ima ovlašćenje da ispravi finansijske izveštaje nakon njihovog objavljivanja, entitet obelodanjuje tu činjenicu);
5. Ograničenja gotovinskih salda (prirodu i iznos većih gotovinskih salda koja nisu raspoloživa entitetu ili podležu ograničenju, prirodu i iznos odobrenih, a nepovučenih kreditnih sredstava koja mogu biti na raspolaganju za buduće poslovne aktivnosti, sa navođenjem ograničenja);
6. Bilans stanja - Obrazac BS (informacije o obavezama, imovini, kapitalu);
7. Bilans prihoda i rashoda - Obrazac PR (informacije o budžetskom suficitu/deficitu i suficitu nakon korekcija);
8. Usklađivanje priliva i odliva iz Izveštaja o izvršenju i Izveštaja o novčanim tokovima, uz prikazivanje razlika koje proizilaze iz različite računovodstvene i budžetske osnove, vremenskih razlika i razlika u obuhvatu entiteta;
9. Dodatne informacije koje nisu prikazane u finansijskim izveštajima, ali su neophodne za fer prezentaciju priliva i odliva gotovine i salda gotovine (iznose značajne gotovine koju Grad kontroliše, ali koju ne može slobodno koristiti zbog zakonskih ili ugovornih ograničenja - namenska sredstva, znatni iznosi namenskih sredstava sa republičkog nivoa i sl.).
Ne popunjava se svaki OP u izveštaju o novčanim tokovima sa napomenom, već se broj unosi samo za one pozicije (konta) za koje postoji potreba za obelodanjivanjem, gde postoji značajno odstupanje, specifičan izvor prihoda, potreba za detaljnijim pojašnjenjem.
Usklađivanje koje se odnosi na tačku 8. ovog člana obelodanjuje se u napomenama i može se prezentovati u obliku sledeće tabele sa dodatnim objašnjenjima:
u hiljadama dinara
Red. br. |
Opis |
Ukupni prihodi i primanja / prilivi |
Ukupni rashodi i izdaci / odlivi |
1. |
Izveštaj o izvršenju budžeta |
|
|
2. |
Razlike u osnovama izveštavanja |
|
|
3. |
Razlike u periodu izveštavanja |
|
|
4. |
Razlike u obuhvatanju izveštajnih entiteta |
|
|
5. |
Izveštaj o novčanim tokovima |
|
|
U navedenoj tabeli, pod rednim brojem 1. unose se podaci iz Izveštaja o izvršenju budžeta - Obrazac IB, oznaka OP 5171, odnosno oznaka OP 5435.
Pod rednim brojem 5. unose se podaci iz Izveštaja o novčanim tokovima - Obrazac NT, oznaka OP 4132, odnosno oznaka OP 4133.
Pod rednim br. 2, 3. i 4. unose se razlike između Izveštaja o izvršenju budžeta i Izveštaja o novčanim tokovima koje proističu iz različite računovodstvene i budžetske osnove, različitog perioda izveštavanja i različitog obuhvata izveštajnih entiteta.
IV USKLAĐIVANJE POSLOVNIH KNJIGA, POPIS IMOVINE I OBAVEZA I USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA
Usklađivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom, kao i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom vrši se najmanje jednom godišnje pre popisa imovine, potraživanja i obaveza i pre sastavljanja finansijskog izveštaja - završnog računa.
Za potrebe redovnog godišnjeg finansijskog izveštavanja obavezno se vrši usklađivanje finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza sa stanjem na dan sastavljanja finansijskog izveštaja, odnosno na dan 31. decembra tekuće godine.
Dužnicima se do 25. januara tekuće godine dostavlja popis nenaplaćenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine.
Usaglašavanje potraživanja i finansijske imovine sa dužnicima, korisnik vrši putem IOS obrasca, koji je propisan ovim pravilnikom i čini njegov sastavni deo.
Ukoliko se u postupku usaglašavanja potraživanja i obaveza pojavi neslaganje, pisanim putem se obaveštava direktan budžetski korisnik Grada Beograda, u cilju zahtevanja međusobnog direktnog usaglašavanja.
Usklađivanje stanja imovine i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji korisnika budžetskih sredstava sa stvarnim stanjem vrši se sprovođenjem popisa.
Popis se može sprovoditi kao redovni godišnji popis i kao vanredni.
Redovni godišnji popis imovine i obaveza vrši se sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.
Način i rokovi vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, obavljaju se u skladu sa pravilnikom kojim se uređuju način i rokovi vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, kao i posebnim aktom Grada Beograda, kojim se uređuje popis imovine i obaveza.
V ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA I RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA
Na kraju budžetske godine, posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija, odnosno posle knjiženja svih poslovnih promena i obračuna, odmah po sastavljanju finansijskog izveštaja - završnog računa za prethodnu godinu, zaključuju se poslovne knjige.
Pomoćne knjige koje se koriste dve ili više godina, izuzetno se ne zaključuju po završetku godine, već se zaključivanje vrši po prestanku njihovog korišćenja.
Poslovne knjige se zaključuju i odlažu na način koji omogućuje uvid u iste do isteka roka njihovog čuvanja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji, čuvaju se u rokovima koji su kao minimalni propisani Uredbom o budžetskom računovodstvu, a vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koji se navedena dokumentacija odnosi.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju:
1) 50 godina - finansijski izveštaji;
2) 10 godina - dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige i evidencije;
3) 5 godina - izvorna i prateća dokumentacija;
4) trajno - evidencija o zaradama;
5) do isteka roka zastarelosti za utvrđivanje i naplatu PDV-a čuva se evidencija i dokumentacija na osnovu koje se vodi evidencija o PDV-u, odnosno najmanje 10 godina po isteku kalendarske godine od momenta prve upotrebe objekata i završetka ulaganja u objekte za koje je korisnik ostvario pravo na odbitak prethodnog poreza po osnovu nabavke objekata.
Poslovne knjige koje se vode na računaru u računovodstvenom softveru čuvaju se na računaru.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu i na računaru ili u drugom obliku arhiviranja.
Elektronski dokument čuva se u originalu u elektronskoj formi i u papirnoj formi, u kopiji koja je sačinjena u skladu sa zakonom. Vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koju se navedena dokumentacija odnosi.
Isprave se zapisnički predaju u arhivu Gradske uprave Grada Beograda na dalje čuvanje i postupanje u skladu sa zakonom.
Uništavanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja kojima je prošao utvrđeni, odnosno propisani rok čuvanja, vrši komisija koja se formira na nivou Grada Beograda.
VI SASTAVLJANJE I DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA - BUDŽETSKO IZVEŠTAVANJE
Kvalitativne karakteristike informacija u finansijskim izveštajima
Finansijski izveštaji treba da prikažu informacije koje su razumljive, relevantne za potrebe odlučivanja i odgovornosti korisnika, uporedive, blagovremene, proverljive i koje verno predstavljaju prilive gotovine, odlive gotovine i gotovinska salda i ostale obelodanjene informacije na način da su potpune, neutralne i bez materijalnih grešaka.
Periodični i godišnji izveštaji
Periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj sastavljaju se na osnovu međunarodnih računovodstvenih standarda, uredbe kojom se uređuje budžetsko računovodstvo i pravilnika kojim se uređuje način pripreme, sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava.
Periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj sastavljaju se na osnovu evidencija o primljenim sredstvima i izvršenim plaćanjima, koja su usaglašena sa glavnom knjigom trezora, kao i na osnovu drugih analitičkih evidencija.
Matični entitet na svaka tri meseca sastavlja periodične finansijske (tromesečne) izveštaje o izvršenju finansijskog plana za periode januar-mart, januar-jun i januar-septembar, kao i januar-decembar, na osnovu kojih Sekretarijat za finansije - Sektor za budžetsko računovodstvo i finansijsko izveštavanje na nivou Grada i obračun ličnih primanja sastavlja konsolidovani izveštaj o izvršenju budžeta za određeni period.
Periodične finansijske izveštaje kontrolisani entiteti dostavljaju nadležnom matičnom entitetu u roku od deset dana po isteku tromesečja, a godišnji finansijski izveštaj najkasnije do 28. februara tekuće godine.
Matični entiteti i matični entiteti koji u svojoj nadležnosti imaju kontrolisane entitete dostavljaju periodične i konsolidovane periodične finansijske izveštaje Sekretarijatu za finansije - Sektoru za budžetsko računovodstvo i finansijsko izveštavanje na nivou Grada i obračun ličnih primanja najkasnije u roku od 15 dana po isteku tromesečja, a godišnji i konsolidovani godišnji finansijski izveštaj do 31. marta tekuće godine.
Matični entiteti dostavljaju periodične finansijske izveštaje na Obrascu IB - Izveštaj o izvršenju budžeta, a matični koji u svojoj nadležnosti imaju kontrolisane entitete dostavljaju i konsolidovane periodične izveštaje na Obrascu IB - Izveštaj o izvršenju budžeta.
Kontrolisani entiteti dostavljaju svom nadležnom matičnom entitetu u okviru godišnjeg finansijskog izveštaja: Obrazac BS - Bilans stanja, Obrazac BU - Bilans uspeha, Obrazac NT - Izveštaj o novčanim tokovima, Obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta, računovodstvene politike, napomene i obrazloženja.
Matični entiteti dostavljaju u okviru godišnjeg finansijskog izveštaja: Obrazac BS - Bilans stanja, Obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta i obrazloženja, a matični koji u svojoj nadležnosti imaju kontrolisane entitete dostavljaju i konsolidovane godišnje izveštaje na Obrascu IB - Izveštaj o izvršenju budžeta i obrazloženja.
Obrazloženja uz godišnji izveštaj o izvršenju budžeta obuhvataju:
1) obrazloženje odstupanja između odobrenih sredstava i izvršenja (navode se razlozi zbog kojih rashodi i izdaci pojedinih programa, programskih aktivnosti i projekata nisu realizovani u planiranom obimu ili nisu uopšte realizovani, kao i odstupanja konačnog finansijskog plana u odnosu na početni. Matični entiteti, koji u svom sastavu imaju kontrolisane entitete, pored sopstvenih izveštaja, obrazlažu odstupanja od prenetih sredstava iz budžeta i utrošenih sredstava od strane kontrolisanih entiteta);
2) izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i stalne budžetske rezerve (navodi se upotreba sredstava - iznos, funkcija, ekonomska klasifikacija, program, programska aktivnost, broj rešenja, daju se obrazloženja o neutrošenim sredstvima stalne i tekuće budžetske rezerve);
3) izveštaj o garancijama datim u toku fiskalne godine;
4) izveštaj o primljenim donacijama i zaduženju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala i izvršenim otplatama dugova (za donacije se prikazuju podaci o nazivu donatora, vrsti donacije, nameni sredstava, iznosu primljene i utrošene donacije, ekonomskoj klasifikaciji, za zaduženje - prikazuju se podaci o nazivu kreditora, nameni kredita, iznosu povučenih sredstava, otplaćene glavnice i kamate i pratećih troškova zaduživanja);
5) izveštaj o realizaciji ukupnih sredstava budžeta po korisnicima, programima, projektima, funkcijama, ekonomskim klasifikacijama i izvorima (u izveštaju se opisuju i analiziraju ukupni planirani rashodi i izdaci i izvršeni rashodi i izdaci po funkciji, ekonomskoj klasifikaciji i bližim namenama, ali u kontekstu programske strukture. Matični entiteti, koji u svojoj nadležnosti imaju indirektne korisnike, u izveštajima prikazuju integrisane podatke/izveštaje prikupljene od indirektnih korisnika budžeta za koje se sredstva obezbeđuju u okviru njihovog razdela, kao i tabele plana i izvršenja u excel formatu, sa svim klasifikacijama i izvorima finansiranja na trocifrenom nivou, pojedinačno po kontrolisanim entitetima i zbirno sa svim kontrolisanim entitetima).
Sekretarijat za finansije Grada Beograda obavezan je da redovno prati izvršenje budžeta i najmanje dva puta godišnje informiše Gradsko veće Grada Beograda, a obavezno u roku od petnaest dana po isteku šestomesečnog, odnosno devetomesečnog perioda.
U roku od petnaest dana od podnošenja izveštaja iz stava 2. ovog člana nadležni izvršni organ lokalne vlasti usvaja i dostavlja izveštaje Skupštini Grada Beograda.
Izveštajni period i izveštajni datum
Godišnji finansijski izveštaji Grada Beograda pripremaju se za izveštajni period koji obuhvata jednu budžetsku godinu, odnosno period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine.
Izveštajni datum je poslednji dan izveštajnog perioda, odnosno 31. decembar godine na koju se izveštaji odnose. Na ovaj dan vrši se presek svih poslovnih knjiga i utvrđuje stanje imovine, potraživanja i obaveza Grada Beograda.
Grad će izvršiti usklađivanje (korekciju) iznosa priznatih u finansijskim izveštajima za sve događaje koji pružaju dodatne dokaze o stanjima koja su postojala na izveštajni datum (31. decembar). Ovo uključuje prispele račune za troškove nakon izveštajnog perioda, koji se odnose na izveštajni period.
Grad neće vršiti korekcije za događaje koji su posledica okolnosti nastalih nakon izveštajnog datuma.
U Izveštaju o napomenama, Sekretarijat za finansije, za svrhe finansijskog izveštavanja prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor, navodi da se finansijski izveštaji smatraju odobrenim za objavljivanje kada ih potpiše gradonačelnik grada Beograda, uz napomenu da izveštaje naknadno razmatra i usvaja Skupština grada.
Događaji koji nastanu nakon datuma odobravanja od strane gradonačelnika grada Beograda, a pre usvajanja na Skupštini, ne unose se u izveštaje kao korektivni događaji (osim ako zakon nalaže drugačije), već se o njima može dati samo informacija ukoliko su ekstremno značajni.
VII INTERNI RAČUNOVODSTVENI KONTROLNI POSTUPCI
Pod internim računovodstvenim kontrolnim postupcima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se postupci vršenja interne kontrole računovodstvenih isprava.
U postupcima interne kontrole kontrolišu se računovodstvene isprave u pogledu zakonitosti, potpunosti, istinitosti i tačnosti podataka sadržanih u njima.
Interni računovodstveni kontrolni postupci se vode u skladu sa ovim pravilnikom.
Internu kontrolu vrše zaposleni u organima i službama Grada Beograda, kojima je u opisu poslova da vrše postupak kontrole u skladu sa važećim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova.
Predmet interne kontrole su isprave o poslovnim promenama na računima prihoda i primanja, rashoda i izdataka, računima finansijskih sredstava i obaveza, nefinansijske imovine i kapitala, kao i upravljanja imovinom u javnoj svojini.
Postupak interne kontrole obuhvata:
- kontrolu planiranja rashoda,
- kontrolu preuzimanja obaveza i
- kontrolu prilikom izvršavanja naloga za plaćanje.
U cilju obezbeđenja pouzdanosti i verodostojnosti računovodstvenih podataka i informacija sprovode se sledeće mere interne kontrole:
- zaposleni koji su materijalno zaduženi sredstvima ili koriste određena sredstva ne mogu da vode računovodstvenu evidenciju za ta sredstva,
- zaposleni koji vode analitičku evidenciju kupaca ne mogu vršiti gotovinske novčane naplate od kupaca za koje vode evidenciju,
- računovodstvene isprave na osnovu kojih su izvršene poslovne promene moraju biti validne, iz njih se nedvosmisleno može utvrditi osnov nastanka i moraju biti potpisane od strane lica koje je ispravu sastavilo, lica koje je ispravu kontrolisalo i lica odgovornog za nastalu promenu.
Ako se u postupku interne kontrole utvrde nepravilnosti, postupa se u skladu sa članom 9. Uputstva o radu trezora.
VIII IMENOVANJE ODGOVORNIH LICA
Rukovodilac direktnog budžetskog korisnika Grada Beograda odgovoran je za preuzimanje obaveza, njihovu verifikaciju, izdavanje naloga za plaćanje, i izdavanje naloga za uplatu sredstava koja pripadaju budžetu, kao i za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu upotrebu budžetskih sredstava.
Rukovodioci direktnih budžetskih korisnika Grada Beograda odgovorni su za vođenje poslovnih knjiga, pripremu i podnošenje finansijskih izveštaja.
Pod odgovornošću iz stava 1. ovog člana smatra se odgovornost u vezi sa:
1. sastavljanjem i dostavljanjem tromesečnih, periodičnih izveštaja o izvršenju budžeta u propisanom roku koji je utvrđen do 15. u mesecu, po isteku svakog tromesečja u okviru budžetske godine, kao i za dostavljanje godišnjih finansijskih izveštaja sa obrazloženjima u propisanom roku do 31. marta tekuće godine,
2. vođenjem poslovnih knjiga po sistemu dvojnog knjigovodstva, i to hronološki, uredno i ažurno,
3. vođenjem poslovnih knjiga u elektronskom obliku uz pomoć softvera koji obezbeđuje čuvanje podatka o svim proknjiženim transakcijama, funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i koji onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih promena,
4. dostavljanjem računovodstvenih isprava i dokumentacije na knjiženje u propisanom roku, kao i njihovo hronološko, uredno i ažurno evidentiranje u poslovnim knjigama,
5. zaključenjem poslovnih knjiga u propisanim rokovima i čuvanjem poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava na način i u propisanim rokovima, usklađivanjem poslovnih knjiga, popisa imovine i obaveza i usaglašavanjem imovine i obaveza u propisanim rokovima.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama ("Službeni list Grada Beograda", br. 24/19 i 1/21).
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Grada Beograda".