UREDBAO USLOVIMA I KRITERIJUMIMA USKLAĐENOSTI HORIZONTALNE DRŽAVNE POMOĆI("Sl. glasnik RS", br. 62/2021, 77/2025 - dr. uredba i 32/2026 - dr. uredba) |
Ovom uredbom bliže se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći koja se dodeljuje radi unapređenja razvoja određenih privrednih delatnosti učesnika na tržištu koji se razvrstavaju u mikro, mala i srednja pravna lica (u daljem tekstu: MSP), za istraživanje, razvoj i inovacije, za usavršavanje, za zapošljavanje, radi otklanjanja štetnih posledica prouzrokovanih određenom prirodnom katastrofom, za sportsku i višenamensku infrastrukturu, za lokalnu infrastrukturu i za razvoj širokopojasne infrastrukture (horizontalna državna pomoć).
Odredbe ove uredbe ne primenjuju se na državnu pomoć u cilju olakšavanja zatvaranja nekonkurentnih rudnika uglja niti na pomoć koja je uslovljena:
1) izvezenim količinama, osnivanjem i radom distribucione mreže u inostranstvu ili ostalim tekućim troškovima korisnika državne pomoći koji su direktno povezani sa izvoznom delatnošću,
2) davanjem prednosti korišćenju domaće robe u odnosu na uvezenu robu,
3) obavezom korisnika državne pomoći da koristi robu koja je proizvedena u Republici Srbiji ili usluge koje su pružene u Republici Srbiji,
4) ograničavanjem korisnika državne pomoći da koristi rezultate istraživanja, razvoja i inovacija u Republici Srbiji,
5) obavezom korisnika državne pomoći da ima sedište ili predstavništvo u Republici Srbiji, osim u trenutku isplate državne pomoći.
Izrazi upotrebljeni u ovoj uredbi imaju značenje određeno zakonom i podzakonskim aktima kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
Iznosi iskazani u evrima u ovoj uredbi predstavljaju iznos u nominalnoj vrednosti ili dinarskoj protivvrednosti, po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije.
Usklađena horizontalna državna pomoć
Horizontalna državna pomoć je usklađena sa pravilima o dodeli državne pomoći ako ispunjava sve uslove i kriterijume iz ove uredbe.
II KRITERIJUMI USKLAĐENOSTI HORIZONTALNE DRŽAVNE POMOĆI
Horizontalna državna pomoć je usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako je moguće unapred izračunati tačan iznos bruto novčane protivvrednosti bez potrebe za procenom rizika od prekomerne državne pomoći (u daljem tekstu: transparentna državna pomoć).
Državna pomoć koja se dodeljuje u obliku bespovratnih sredstava izražava se u bruto iznosu, tj. iznosu pre odbitka poreza i drugih naknada.
Ako se državna pomoć ne dodeljuje u obliku bespovratnih sredstava, iznos državne pomoći mora biti izražen u obliku bespovratnih sredstava, tj. u njihovoj (bruto) novčanoj protivvrednosti.
Kriterijum transparentnosti ispunjavaju sledeći instrumenti (oblici) dodele državne pomoći:
1) subvencija i subvencionisana kamatna stopa na kredite,
2) kredit ako je bruto novčana protivvrednost izračunata na osnovu referentne kamatne stope koja je važeća u trenutku dodele državne pomoći,
3) garancija ako je obračunata u obliku bruto novčane protivvrednosti subvencije,
4) poreska olakšica ako je predviđena gornja vrednost koja obezbeđuje da se ne premaši dozvoljena (visina) intenzitet državne pomoći,
5) drugi instrumenti u skladu sa zakonom.
Komisija za kontrolu državne pomoći (u daljem tekstu: Komisija) propisuje način utvrđivanja, izračunavanja i ažuriranja osnovne referentne kamatne stope i izračunavanja referentne i diskontne kamatne stope koje se koriste za obračun iznosa i diskontovanje državne pomoći.
Utvrđivanje opravdanih troškova i intenziteta državne pomoći
Intenzitet državne pomoći utvrđuje se u odnosu na iznos opravdanih troškova za koje se dodeljuje državna pomoć.
Opravdanost troškova dokazuje davalac državne pomoći ispravama koje moraju da sadrže jasne, konkretne i ažurirane podatke.
Intenzitet horizontalne državne pomoći mora da bude u skladu sa dozvoljenim intenzitetima utvrđenim u ovoj uredbi.
Državna pomoć koja se isplaćuje u više rata i opravdani troškovi diskontuju se na njihovu vrednost u trenutku dodele pri čemu se za diskontovanje koristi diskontna stopa koja važi u trenutku dodele.
Iznos državne pomoći koja se ne dodeljuje u obliku bespovratnog sredstva, jednak je bruto novčanoj protivvrednosti bespovratnog sredstva.
Horizontalna državna pomoć je usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako ima efekat podsticaja.
Horizontalna državna pomoć ima efekat podsticaja ako je zahtev za dodelu državne pomoći podnet davaocu državne pomoći pre početka radova na projektu ili delatnosti.
Zahtev iz stava 2. ovog člana naročito sadrži:
1) naziv i veličinu učesnika na tržištu,
2) opis projekta, datum početka i kraja projekta,
3) lokaciju projekta,
4) pregled troškova projekta,
5) instrument i iznos državne pomoći.
Individualna horizontalna državna pomoć na osnovu akta davaoca državne pomoći i to unapred određenom učesniku na tržištu koji se razvrstava u velika pravna lica (u daljem tekstu: veliko pravno lice) ima efekat podsticaja ako je davalac državne pomoći utvrdio na osnovu priložene dokumentacije korisnika državne pomoći da državna pomoć dovodi do:
1) znatnog povećanja veličine projekta ili obima delatnosti,
2) znatnog povećanja ukupnog iznosa koji korisnik državne pomoći ulaže u projekat ili delatnost,
3) znatnog povećanja brzine realizacije projekta ili delatnosti.
Izuzetno od st. 2. i 3. ovog člana, državna pomoć u obliku poreske olakšice ima efekat podsticaja ako:
1) se pravo na državnu pomoć uspostavlja u skladu sa objektivnim kriterijumima i bez dalje primene diskrecionih prava davaoca državne pomoći,
2) postoji pravni osnov za dodelu državne pomoći pre početka rada na projektu ili delatnosti za koju je dodeljena državna pomoć, osim ako se ne radi o šemi državne pomoći koja je nastala na osnovu fiskalne šeme, ako je određena delatnost bila obuhvaćena prethodnom šemom državne pomoći u obliku poreskih olakšica.
Državna pomoć za finansiranje MSP, zapošljavanje i radi otklanjanja štetnih posledica prouzrokovanih određenom prirodnom katastrofom, koja se dodeljuje u skladu sa ovom uredbom, uvek ima efekat podsticaja.
Pod početkom radova na projektu iz stava 2. ovog člana smatra se početak građevinskih radova ili nastanak obaveze po osnovu nabavke opreme povezane sa ulaganjem, a kod preuzimanja trenutak sticanja imovine neposredno povezane sa preuzetim učesnikom na tržištu.
Kupovina zemljišta, pribavljanje dozvola, obavljanje studija izvodljivosti i druge pripremne radnje ne smatraju se početkom radova na projektu iz stava 2. ovog člana.
Horizontalna državna pomoć je usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako se dodeljuje učesniku na tržištu koji se ne nalazi u postupku povraćaja državne ili de minimis pomoći, kao i učesnicima na tržištu koji nisu bili u teškoćama u smislu Uredbe o pravilima za dodelu državne pomoći ("Službeni glasnik RS", br. 13/10, 100/11, 91/12, 37/13, 97/13, 119/14 i 23/21 - dr. propisi) na dan 31. decembar 2019. godine.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, državna pomoć učesniku na tržištu koji se nalazi u postupku povraćaja državne ili de minimis pomoći, usklađena je u smislu člana 3. ove uredbe ako se dodeljuje na osnovu šeme države pomoći radi otklanjanja štetnih posledica prouzrokovanih određenom prirodnom katastrofom.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, državna pomoć učesniku na tržištu koji je u teškoćama, usklađena je u smislu člana 3. ove uredbe ako se dodeljuje na osnovu šeme države pomoći radi otklanjanja štetnih posledica prouzrokovanih određenom prirodnom katastrofom i šeme državne pomoći za novoosnovanog učesnika na tržištu, pod uslovom da učesnici na tržištu u teškoćama nemaju prednost u odnosu na druge učesnike na tržištu.
Čl. 8-17**
(Pestalo da važi)
2. Državna pomoć za finansiranje MSP
Državna pomoć za finansiranje za MSP je usklađena, u smislu člana 3. ove uredbe, ako se dodeljuje za finansiranje rizičnih ulaganja, novoosnovanim učesnicima na tržištu, alternativne trgovinske platforme specijalizovane za MSP i za troškove analiziranja.
Državna pomoć za finansiranje rizičnih ulaganja
Državna pomoć za finansiranje rizičnih ulaganja je usklađena ako se dodeljuje na osnovu šeme i u obliku ulaganja u vlasnički kapital, kapital sličan vlasničkom, zajma, garancije ili kombinacijom navedenih oblika, a u posebnim slučajevima i u obliku poreskih podsticaja.
Ulaganje u vlasnički kapital je obezbeđivanje kapitala učesniku na tržištu neposrednim ili posrednim ulaganjem u zamenu za sticanje vlasničkog udela u tom učesniku na tržištu.
Ulaganje u kapital sličan vlasničkom je oblik finansiranja koji se svrstava između vlasničkog kapitala i zaduživanja, rizičnije je od nadređenog duga i manje je rizično od vlasničkog kapitala, pri čemu se prinos po osnovu ulaganja pretežno zasniva na dobiti ili gubicima predmetnog ciljnog učesnika na tržištu koji nisu osigurani u slučaju neispunjavanja obaveza.
Ulaganje u kapital sličan vlasničkom može da se opredeli kao neobezbeđen i podređen dug, kao što je mezaninski dug, koji se u određenim slučajevima može konvertovati u vlasnički ili povlašćeni vlasnički kapital.
Zajam iz stava 1. ovog člana može biti u obliku kredita ili drugog instrumenta finansiranja, kao što je zakup, a koji zajmodavcu obezbeđuje minimalni prinos, izuzev zajma za refinansiranje postojećeg zajma.
Garancija iz stava 1. ovog člana je obaveza u pisanom obliku da se preuzme odgovornost za sve ili deo novonastalih kreditnih transakcija trećeg lica kao što su dužnički instrumenti ili instrumenti zakupa, kao i instrumenti kapitala slični vlasničkom.
Oblik i vrsta ulagača
Državna pomoć za finansiranje rizičnih ulaganja nezavisnom privatnom ulagaču i nezavisnom privatnom ulagaču kao finansijskom posredniku dodeljuje se u obliku:
1) vlasničkog kapitala ili kapitala sličnog vlasničkom ili finansijskih doprinosa namenjenih obezbeđivanju neposrednog ili posrednog ulaganja u učesnika na tržištu,
2) zajma za neposredno ili posredno ulaganje u učesnika na tržištu,
3) garancije za pokrivanje gubitaka nastalih neposrednim ili posrednim ulaganjem rizičnog kapitala u učesnika na tržištu,
a najviše do 15 miliona evra po učesniku na tržištu.
Nezavisni privatni ulagač iz stava 1. ovog člana je privatni ulagač koji nije vlasnik udela, odnosno akcija u učesniku na tržištu u koji ulaže, bez obzira na njihovu vlasničku strukturu, ako snose celokupni rizik povezan sa ulaganjem.
Finansijski doprinos iz stava 1. tačka 1) ovog člana je otplativo javno ulaganje u finansijskog posrednika za potrebe daljeg ulaganja u učesnika na tržištu, pri čemu se svi prihodi vraćaju javnom ulagaču.
Predmet ulaganja
Učesnik na tržištu u koji se ulaže u skladu sa ovom uredbom je MSP koje se u trenutku ulaganja ne kotira na berzi (izuzev na alternativnim platformama za trgovanje) i ispunjava najmanje jedan od sledećih uslova:
1) ne posluje ni na jednom tržištu,
2) posluje na tržištu manje od sedam godina (računajući od prve komercijalne prodaje koju ostvari učesnik na tržištu proizvoda ili usluga, izuzev prodaje koja je ograničena i namenjena testiranju tržišta),
3) ako je neophodno ulaganje kroz rizično finansiranje u iznosu većem od 50% prosečnog godišnjeg prometa tog učesnika na tržištu u prethodnih pet godina, a na osnovu izrađenog poslovnog plana za ulazak na novo tržište proizvoda ili geografsko tržište.
Nastavak ulaganja
Državna pomoć za finansiranje rizičnih ulaganja dodeljuje se i za nastavak ulaganja u učesnika na tržištu iz člana 21. ove uredbe koji posluje na tržištu više od sedam godina (računajući od prve komercijalne prodaje) ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:
1) ukupan iznos po korisniku državne pomoći može da iznosi maksimalno 15 miliona evra,
2) mogućnost nastavka ulaganja je predviđena u izvornom originalnom poslovnom planu,
3) nije postalo povezano lice sa drugim učesnikom na tržištu u smislu propisa kojima se uređuje kontrola državne pomoći, osim ako taj drugi učesnik na tržištu nije finansijski posrednik ili nezavisni privatni ulagač koji obezbeđuje rizični kapital u okviru ove državne pomoći, odnosno MSP.
Nastavak ulaganja iz stava 1. ovog člana je dodatno ulaganje u rizični kapital u učesnika na tržištu koje se vrši nakon najmanje jednog prethodnog ulaganja.
Državnom pomoći može da se pruži podrška kupovini postojećih udela od prethodnih ulagača ili vlasnika udela, odnosno akcija (tzv. zamenski kapital) ako se na takav način omogućava najmanje 50% planiranog ulaganja u učesnika na tržištu.
Najviše 30% ukupnih ulaganja u kapital, odnosno neiskorišćenog odobrenog kapitala finansijskog posrednika može da se koristi u svrhu upravljanja likvidnošću.
Dopunski uslovi ulaganja
Državna pomoć za dopunska ulaganja nezavisnih privatnih ulagača kao finansijskih posrednika ili učesnika na tržištu iz člana 21. ove uredbe dodatno je uslovljena tako da ukupna stopa privatnog učešća iznosi minimum:
1) 10% od iznosa ulaganja kroz rizično finansiranje pre prve komercijalne prodaje učesnika na tržištu,
2) 40% od iznosa ulaganja kroz rizično finansiranje ako se ulaže u učesnika na tržištu koji posluje na tržištu manje od sedam godina (računajući od prve komercijalne prodaje),
3) 60% od iznosa ulaganja kroz rizično finansiranje ako se ulaže u učesnika na tržištu koji posluje na tržištu više od sedam godina (računajući od prve komercijalne prodaje) ili učesnika na tržištu kome je neophodno početno ulaganje u rizični kapital u iznosu većem od 50% prosečnog godišnjeg prometa tog učesnika na tržištu u prethodnih pet godina, a na osnovu izrađenog poslovnog plana za ulazak na novo tržište proizvoda ili geografsko tržište.
Kada se državna pomoć za finansiranje rizičnog ulaganja dodeljuje putem finansijskog posrednika i usmerena je na učesnike na tržištu iz člana 21. ove uredbe u različitim fazama razvoja u smislu člana 23. ove uredbe, a ne predviđa učešće privatnog kapitala tih učesnika na tržištu, privatno učešće se određuje u odnosu na ponderisani prosek zasnovan na obimu pojedinačnih ulaganja u osnovni portfelj, primenom minimalnih stopa učešća na ulaganja iz člana 23. ove uredbe.
Dodelom državne pomoći za finansiranje rizičnog ulaganja ne može da se vrši diskriminacija finansijskih posrednika na osnovu mesta osnivanja ili registracije.
Od finansijskih posrednika može da se zahteva da ispune unapred definisane kriterijume koji su objektivno opravdani prirodom ulaganja.
Državna pomoć iz člana 19. ove uredbe se sprovodi preko jednog ili više finansijskih posrednika, osim u slučaju poreskih podsticaja privatnim ulagačima radi direktnih ulaganja u učesnike na tržištu iz člana 21. ove uredbe.
Finansijski posrednici, ulagači ili menadžeri fondova biraju se putem otvorenog, transparentnog i nediskriminatorskog javnog poziva radi uspostavljanja odgovarajućih aranžmana za podelu rizika i nagrade pri čemu će, za ulaganja koja nisu garancije, asimetrična podela dobiti imati prednost u odnosu na zaštitu od gubitaka.
U slučaju asimetrične podele gubitaka između javnih i privatnih ulagača, prvi gubitak koji preuzima javni ulagač se ograničava na 25% ukupnog iznosa ulaganja.
U slučaju garancija iz člana 20. stav 1. tačka 3) ove uredbe, visina garancije ograničena je na 80%, a ukupni gubici koje preuzima davalac državne pomoći na najviše 25% osnovnog zagarantovanog portfelja.
Garancije koje pokrivaju očekivane gubitke osnovnog zagarantovanog portfelja mogu se pružiti besplatno.
Ako garancije uključuju i pokriće neočekivanih gubitaka, za deo garancije koji pokriva neočekivane gubitke finansijskom posredniku naplaćuje se premija u skladu sa tržišnim uslovima.
Visina garancije iz stava 4. ovog člana je procenat gubitka koji javni ulagač pokriva za transakciju predviđenu određenom merom državne pomoći.
Analiza profitabilnosti i izlazna strategija
Državna pomoć za finansiranje rizičnog ulaganja usklađena je ako se odluka o finansiranju zasniva na očekivanoj dobiti, odnosno ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1) da se finansijski posrednici osnivaju u skladu sa zakonom,
2) da davalac državne pomoći ili drugo lice kome je povereno sprovođenje ove državne pomoći obezbedi postupak sveobuhvatne analize (due diligence) kako bi se osigurala komercijalno zdrava strategija ulaganja u svrhu sprovođenja mere finansiranja rizika, uključujući odgovarajuću politiku diversifikacije rizika usmerenu na postizanje ekonomske održivosti i efikasnog obima u pogledu veličine i teritorijalnog obima relevantnog portfelja ulaganja,
3) da se državna pomoć zasniva na održivom poslovnom planu koji sadrži detaljne podatke o razvoju proizvoda, prodaje i profitabilnosti i kojim se unapred (ex-ante) utvrđuje finansijska održivost,
4) da za svako ulaganje u vlasnički ili kapital sličan vlasničkom kapitalu postoji jasna i realna strategija izlaska iz vlasništva u učesniku na tržištu.
Izlazak iz stava 1. tačka 4) ovog člana je prenos udela koju sprovodi finansijski posrednik ili ulagač i obuhvata prodaju, otpis, otplatu udela ili zajmova, prodaju drugom finansijskom posredniku ili drugom ulagaču, finansijskoj instituciji ili putem inicijalne javne ponude.
Prava i obaveze finansijskog posrednika
Finansijski posrednik u smislu ove uredbe predstavlja svaku finansijsku instituciju, bez obzira na oblik i vlasničku strukturu, uključujući fondove (privatne i javne investicione fondove), banke, mikro-finansijske institucije, osiguravajuća društva i dr.
Finansijski posrednik posluje u skladu sa tržišnim principima (na komercijalnoj osnovi, vodeći se prevashodno profitabilnošću) i mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da postupa sa pažnjom profesionalnog menadžera u dobroj veri i izbegava sukob interesa, u vezi sa čime se primenjuju najbolje prakse i regulatorni nadzor,
2) da je njegova naknada u skladu sa tržišnim uslovima, što se postiže u slučaju kada se menadžer ili finansijski posrednik bira putem otvorenog, transparentnog i nediskriminatornog javnog poziva, na osnovu objektivnih kriterijuma povezanih sa iskustvom, stručnošću i operativnim i finansijskim kapacitetima,
3) da prima naknadu koja je povezana sa učinkom ili učestvuje u riziku ulaganja istovremenim ulaganjem sopstvenih sredstava kako bi se osiguralo da njegovi interesi budu trajno usklađeni sa interesima javnog ulagača,
4) da utvrđuje strategiju ulaganja, kriterijume i predloženi rok ulaganja,
5) da je ulagaču dopušteno da bude zastupljen u organima upravljanja investicionim fondom, kao što su nadzorni ili savetodavni odbor.
Državna pomoć za finansiranje rizičnog ulaganja u obliku garancije ili zajma učesnicima na tržištu ili obezbeđivanje kapitala sličnog vlasničkom strukturisanom kao dug tih učesnika na tržištu usklađena je ako ispunjava sledeće uslove:
1) mora da podstiče finansijskog posrednika da izvrši ulaganje koje inače ne bi izvršio ili bi ga izvršio u ograničenom obimu ili na drugačiji način bez državne pomoći (finansijski posrednik mora da dokaže da primenjuje mehanizam kojim se obezbeđuje da su sve prednosti prenete u najvećoj meri na krajnje korisnike u obliku većeg obima finansiranja, rizičnijih portfelja, nižih zahteva za obezbeđenjem, nižih premija za garancije ili nižih kamatnih stopa),
2) da se u slučaju zajma i kapitala sličnog vlasničkom opredeljenom kao dug, prilikom obračuna maksimalnog iznosa ulaganja, u skladu sa članom 20. stav 1. ove uredbe, uzima su obzir nominalni iznos instrumenta,
3) u slučaju garancije, prilikom obračuna maksimalnog iznosa ulaganja, u skladu sa članom 20. stav 1. ove uredbe, uzima se u obzir nominalni iznos predmetnog kredita, pri čemu garancija može da iznosi maksimalno 80% predmetnog kredita.
Sprovođenje državne pomoći za ulaganje rizičnog kapitala davalac državne pomoći može da poveri ovlašćenom licu (npr. Evropskoj investicionoj banci, Evropskom investicionom fondu, međunarodnoj finansijskoj instituciji u kojoj je Republika Srbija vlasnik udela ili finansijskoj instituciji osnovanoj u Republici Srbiji radi ostvarivanja javnog interesa pod kontrolom javnog organa, organu javnog prava ili privatnog prava koje obavlja uslugu od javnog interesa).
Državna pomoć za finansiranje rizičnog ulaganja u MSP koji ne ispunjava uslove iz člana 21. ove uredbe izuzetno može biti usklađena ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:
1) da je usklađena sa pravilima za dodelu de minimis pomoći u skladu sa propisima kojima se uređuje kontrola državne pomoći,
2) da su ispunjeni uslovi iz čl. 19. i 20, člana 22. st. 3. i 4, člana 24. st. 2. i 3. i čl. 25-28. ove uredbe i
3) da za finansiranje rizičnog ulaganja u vlasnički kapital, kapital sličan vlasničkom ili zajma podstiče dodatno finansiranje nezavisnih privatnih ulagača kao što su finansijski posrednici ili MSP na način da se postiže da ukupna stopa privatnog učešća iznosi minimum 60% rizičnog kapitala koji se ulaže u MSP.
Državna pomoć novoosnovanim učesnicima na tržištu
Državna pomoć novoosnovanim učesnicima na tržištu usklađena je ako se dodeljuje učesniku na tržištu koji se razvrstava u mikro pravna lica i malo pravno lice i ne kotira se na berzi do pet godina nakon osnivanja i pod uslovom da nije preuzeo delatnost drugog učesnika na tržištu, još uvek nije raspodelio dobit i nije nastao spajanjem.
Izuzetno, državna pomoć novoosnovanim učesnicima na tržištu dodeljuje se i učesniku na tržištu koji je nastao spajanjem učesnika na tržištu koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog člana.
Za učesnika na tržištu koji nema obavezu registrovanja, petogodišnji period iz stava 1. ovog člana se računa od trenutka kada učesnik na tržištu ili započinje svoju ekonomsku delatnost ili postane poreski obveznik.
Državna pomoć novoosnovanim učesnicima na tržištu dodeljuje se kroz sledeće instrumente:
1) zajam sa kamatnom stopom koja nije u skladu sa tržišnim uslovima, sa periodom otplate od deset godina i sa maksimalnim nominalnim iznosom do dva miliona evra,
2) garanciju koja nije u skladu sa tržišnim uslovima sa periodom trajanja od deset godina i sa maksimalnim iznosom obuhvaćenim garancijom do tri miliona evra i koja može da iznosi maksimalno 80% predmetnog kredita,
3) bespovratna sredstva, uključujući ulaganje u vlasnički kapital ili kapital sličan vlasničkom, smanjenje kamatne stope i premije za garanciju čiji iznos, izražen u obliku bespovratnih sredstava a najviše do 800.000 evra.
Maksimalni nominalni iznos zajma sa periodom otplate između pet i deset godina iz stava 1. tačke 1) ovog člana određuje se množenjem iznosa od dva miliona evra, sa količnikom perioda od deset godina i stvarnog perioda otplate zajma.
Maksimalni nominalni iznos zajma sa periodom otplate kraćim od pet godina iz stava 1. tačka 1) ovog člana jednak je iznosu za zajam sa periodom otplate od pet godina.
Maksimalni iznos garancije sa periodom trajanja između pet i deset godina iz stava 1. tačka 2) ovog člana određuje se množenjem iznosa od tri miliona evra sa količnikom perioda od deset godina i stvarnog perioda trajanja garancije. Maksimalni iznos garancije sa periodom trajanja kraćim od pet godina iz stava 1. tačka 2) ovog člana jednak je iznosu za garancije sa periodom trajanja od pet godina.
Državna pomoć dodeljuje se i kroz kombinaciju instrumenata iz stava 1. ovog člana, pod uslovom da se vodi računa o kumulaciji državne pomoći, u smislu propisa o kontroli državne pomoći i maksimalno dozvoljenom iznosu iz st. 2-4. ovog člana.
Maksimalni iznos državne pomoći iz st. 2-4. ovog člana, koja se dodeljuje malom inovativnom učesniku na tržištu, može se udvostručiti.
Inovativni učesnik na tržištu iz stava 7. ovog člana je učesnik na tržištu koji, na osnovu procene nezavisnog procenitelja, može da dokaže:
1) da će u predvidljivom budućem periodu da razvije nov proizvod, uslugu ili proces ili značajno unapređen u poređenju sa poslednjim dostignućima u određenom sektoru industrije i za koje postoji rizik od tehnološkog ili industrijskog neuspeha, ili
2) da troškovi istraživanja i razvoja predstavljaju najmanje 10% ukupnih operativnih troškova tog učesnika na tržištu u najmanje jednoj od tri godine koje prethode dodeli državne pomoći ili u tekućoj fiskalnoj godini, ako se radi o novoosnovanom učesniku na tržištu bez finansijske istorije.
Državna pomoć za alternativne trgovinske platforme specijalizovane za MSP
Državna pomoć za alternativne trgovinske platforme specijalizovane za MSP je usklađena ako su ispunjeni uslovi iz čl. 2-7. ove uredbe.
Alternativna trgovinska platforma iz stava 1. ovog člana predstavlja multilateralnu trgovinsku platformu na kojoj većinu finansijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje izdaju MSP-ovi.
Ako platformom iz stava 1. ovog člana upravlja učesnik na tržištu koji se razvrstava u mikro pravna lica ili malo pravno lice, državna pomoć se može dodeliti i u obliku državne pomoći za novoosnovane učesnike na tržištu, shodno čemu se na operatora kao korisnika državne pomoći primenjuju pravila iz čl. 30-31. ove uredbe.
Državna pomoć može biti u obliku poreskih podsticaja fizičkim licima kao nezavisnim privatnim ulagačima u odnosu na njihova ulaganja preko alternativne trgovinske platforme u rizično finansiranje učesnika na tržištu iz čl. 20-21. ove uredbe.
Državna pomoć za troškove analiziranja
Državna pomoć za troškove analiziranja dodeljuje se za opravdane troškove, kao što su troškovi početnog analitičkog pregleda (skrininga) i formalne dubinske analize (due diligence) koju sprovodi finansijski posrednik ili potencijalni ulagač radi utvrđivanja ispunjenosti uslova učesnika na tržištu u smislu odredbi čl. 19-31. ove uredbe.
Visina (intenzitet) državne pomoći može da iznosi maksimalno 50% opravdanih troškova iz stava 1. ovog člana.
Čl. 34-56**
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
IV DOPUNSKI USLOVI ZA OCENU USKLAĐENOSTI DRŽAVNE POMOĆI
Horizontalna državna pomoć koja ne ispunjava uslove iz ove uredbe, a naročito ako premašuje dozvoljene iznose u skladu sa ovom uredbom izuzetno može biti usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako ispunjava dopunske uslove:
1) da je mera državne pomoći primerena,
2) da državna pomoć ima podsticajni efekat,
3) da je državna pomoć proporcionalna (svedena na minimum),
4) da pozitivni efekti državne pomoći prevazilaze negativne efekte na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije.
Državna pomoć za finansiranje rizičnih ulaganja i za istraživanje, razvoj i inovacije izuzetno može biti usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako pored uslova iz stava 1. ovog člana istovremeno ispunjava uslov da:
1) da doprinosi ostvarivanju cilja od zajedničkog interesa,
2) da postoji potreba za intervencijom države,
3) da su podaci dostupni javnosti.
Državna pomoć za razvoj širokopojasne infrastrukture izuzetno može biti usklađena u smislu člana 3. ove uredbe ako pored uslova iz stava 1. ovog člana istovremeno ispunjava uslov da:
1) da doprinosi ostvarivanju cilja od zajedničkog interesa,
2) da postoje tržišni nedostaci,
3) da su podaci dostupni javnosti.
Komisija bliže uređuje način za ocenjivanje dopunskih uslova usklađenosti državne pomoći za finansiranje rizičnih ulaganja, državne pomoći za istraživanje, razvoj i inovacije, državne pomoći za usavršavanje, državne pomoći za zapošljavanje i državne pomoći za razvoj širokopojasne infrastrukture.
Horizontalna državna pomoć može da se kumulira sa drugom državnom pomoći koja se dodeljuje za iste opravdane troškove (istu namenu) bilo da je pomoć dodeljena kao individualna ili putem šeme državne pomoći, do dozvoljenog intenziteta propisanog ovom uredbom.
Horizontalna državna pomoć može da se kumulira sa de minimis pomoći koja se dodeljuje za iste opravdane troškove (isti namenu) do dozvoljenog intenziteta propisanog ovom uredbom.
Horizontalna državna pomoć može da se kumulira sa bilo kojom drugom horizontalnom državnom pomoći, drugom državnom pomoći i de minimis pomoći koja se dodeljuje za različite opravdane troškove (različitu namenu) i te pomoći mogu biti dodeljene nezavisno jedna od druge do maksimalno dozvoljenih iznosa i inteziteta u skladu sa zakonom, ovom uredbom i drugim podzakonskim aktima kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
Kontrola trošenja javnih sredstava
Davalac državne pomoći dužan je da vrši kontrolu trošenja javnih sredstava i korišćenja tih sredstava za dodelu horizontalne državne pomoći i u obavezi je da vrši nadzor da li korisnik državne pomoći troši sredstva u predviđenom iznosu i za namenu za koju su mu ta sredstva dodeljena, kao i to da li je korisnik državne pomoći ispunio svoju obavezu zbog koje su mu sredstva i dodeljena i koja je bila predviđena kao uslov za dodelu državne pomoći.
Davalac državne pomoći bliže uređuje način i postupak vršenja kontrole i nadzora iz stava 1. ovog člana.
Postupci koji do dana stupanja na snagu ove uredbe nisu okončani okončaće se po odredbama propisa koji je bio na snazi do dana stupanja na snagu ove uredbe.
Ako posle početka primene ove uredbe rešenje Komisije za kontrolu državne pomoći doneto u skladu sa stavom 1. ovog člana bude poništeno ili ukinuto, ponovni postupak sprovodi se po odredbama ove uredbe.
(Prestao da važi)
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
* Član 57. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti horizontalne državne pomoći ("Sl. glasnik RS", br. 62/2021), prestao je da važi 13. septembra 2025. godine, danom stupanja na snagu Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći za širokopojasnu mrežu ("Sl. glasnik RS", br. 77/2025).
** Član 2. stav 1, čl. 8. do 17, čl. 34. do 56, član 58. st. 3. i 4, član 59. stav 4. i član 62. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti horizontalne državne pomoći ("Sl. glasnik RS", br. 62/2021 i 77/2025 - dr. uredba) prestaju da važe 11. aprila 2026. godine, danom stupanja na snagu Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti horizontalne državne pomoći ("Sl. glasnik RS", br. 32/2026).