PRAVILNIKO ORGANIZACIJI BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA("Sl. list grada Zaječara", br. 20/2026) |
OSNOVNE ODREDBE
Ovim Pravilnikom o organizaciji budžetskog računovodstva i računovodstvenim politikama (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuje se:
I Vođenje budžetskog računovodstva:
1) Organizacija budžetskog računovodstva,
2) Osnova za vođenje budžetskog računovodstva,
3) Poslovne knjige;
II Utvrđivanje odgovornih lica;
III Kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za njihovo sastavljanje i dostavljanje;
IV Računovodstvene politike:
1) Računovodstvena osnova
2) Gotovina
3) Tekući prihodi
4) Tekući rashodi i izdaci
5) Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
6) Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekata i zgrada
7) Nefinansijska imovina u zalihama
8) Potraživanje od kupaca
9) Aktivna vremenska razgraničenja
10) Obaveze
11) Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu
12) Pasivna vremenska razgraničenje
13) Ispravljanje grešaka
V Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza:
1) Usklađivanje poslovnih knjiga,
2) Popis imovine i obaveza,
3) Usaglašavanje potraživanja i obaveza;
VI Sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja;
VII Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava;
VIII Prelazne i završne odredbe.
Ovim pravilnikom propisuje se uređenje budžetskog računovodstva i računovodstvene politike koje se koriste za pripremu, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja na principima gotovinske osnove, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor na gotovinskoj osnovi, kao i računovodstvene politike koje se odnose na imovinu, obaveze i kapital.
I VOĐENJE BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA
1. Organizacija budžetskog računovodstva
Poslovi budžetskog računovodstva se obavljaju u okviru jedinstvenog organizacionog dela - Odeljenja finansija kao međusobno povezani poslovi, utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
Odeljenje za finansije obavlja sledeće poslove: izradu programske strukture budžeta, izradu predloga finansijskog plana, izradu plana izvršenja finansijskog plana uključujući prihode, primanja, rashode i izdatke (tromesečni izveštaji i godišnji izveštaj), usaglašavanje podataka sa direktnim korisnikom u čijoj su nadležnosti, kao i sa direktnim korisnikom za sredstva koja su dobijena od istog ili drugog nivoa vlasti, pripremu i kompletiranje dokumentacije za izvršenje finansijskog plana, pripremu dokumentacije po utvrđenim aproprijacijama u skladu sa pravilnikom koji propisuje klasifikacioni okvir i kontni plan za budžetski sistem, praćenje izvršenja finansijskog plana u skladu sa utvrđenim aproprijacijama i kvotama, preusmeravanje aproprijacija i izmene finansijskog plana, praćenje realizacije ugovora, sprovođenje propisanih procedura za izvršenje plaćanja u sistemu SPIRI, odnosno zahteva za aproprijacije ili promene kvote, zahtev za preuzimanje obaveza, zahtev za plaćanje obaveza, zahtev za preknjižavanje i dr., vođenje pomoćnih knjiga i evidencija (plata, naknada, osnovnih sredstava, zaliha, kupaca, dobavljača, debitnih kartica, donacija, veštaka, advokata, porotnika, depozita i dr.), pripremu podataka i dokumentacije za isplatu plata i ostalih ličnih primanja, pripremu dokumentacije za vođenje evidencije o osnovnim sredstvima, zalihama i drugim evidencijama, poslove kontrole i overavanje finansijskih transakcija, poslove prijema i obrade svih računovodstvenih isprava) praćenje poslova u Sistemu elektronskih faktura (SEF) - ulaznih, odnosno izlaznih elektronskih faktura (E-faktura), obračun dinarskih i deviznih dnevnica za službena putovanja, čuvanje poslovnih knjiga i dr.
Poslove budžetskog računovodstva obavljaju zaposleni u Odeljenju za finansije koji su raspoređena za vršenje ovih poslova.
2. Osnova za vođenje budžetskog računovodstva
Osnova za vođenje budžetskog računovodstva jeste gotovinska osnova po kojoj se transakcije i ostali događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor, u delu koji se odnosi na gotovinsku osnovu.
Računovodstvene evidencije za potrebe internog izveštavanja se vode prema obračunskoj osnovi, pod uslovom da se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi.
Poslovne knjige su sveobuhvatne evidencije o finansijskim transakcijama, kojima se obezbeđuje uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanja, obaveza, izvora finansiranja, rashoda i izdataka, prihoda i primanja i rezultata poslovanja.
Poslovne knjige se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva hronološki, uredno i ažurno u skladu sa strukturom subanalitičkih (šestocifrenih) konta koja su propisana Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem (u daljem tekstu: Pravilnik o kontnom planu).
Poslovne knjige su dnevnik i pomoćne knjige i evidencije.
Dnevnik je obavezna poslovna knjiga u kojoj se hronološki i sistematično evidentiraju sve nastale poslovne promene u poslovanju.
Pomoćne knjige i evidencije su analitičke evidencije koje se vode sa ciljem da se obezbede podaci u vezi sa praćenjem stanja i kretanja imovine, obaveza kapitala, prihoda i primanja i rashoda i izdataka.
Pomoćne knjige obuhvataju:
1) Pomoćnu knjigu kupaca;
2) Pomoćnu knjigu dobavljača;
3) Pomoćnu knjigu osnovnih sredstava;
4) Pomoćnu knjigu zaliha;
5) Pomoćnu knjigu plata;
6) Pomoćnu knjigu veštaka;
7) Pomoćnu knjigu advokata;
8) Pomoćnu knjigu depozita;
9) Ostale pomoćne knjige.
Pomoćne evidencije obuhvataju:
1) Pomoćnu evidenciju izvršenih isplata;
2) Pomoćnu evidenciju ostvarenih priliva;
3) Ostale pomoćne evidencije:
• evidenciju donacija,
• evidenciju realizacije ugovora,
• druge pomoćne evidencije.
Pomoćne knjige moraju biti usaglašene sa pomoćnim evidencijama i sa transakcijama i poslovnim događajima u pomoćnoj knjizi nadležnog direktnog korisnika, odnosno u glavnoj knjizi trezora.
Usaglašavanje se vrši pre popisa imovine i obaveza, kao i pre sastavljanja finansijskih izveštaja.
Vođenje poslovnih knjiga mora da bude uredno, ažurno i da obezbedi uvid u hronološko knjiženje (evidentiranje) transakcija i poslovnih događaja.
Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava.
Poslovne knjige se vode za period od jedne budžetske godine, izuzev pojedinih pomoćnih knjiga koje se mogu voditi za period duži od jedne godine.
Zaključivanje poslovnih knjiga se vrši zaključno sa stanjem na dan 31. decembar, dok se njihovo otvaranje vrši na dan 1. januar sledeće poslovne godine.
Izuzetak su analitičke evidencije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava kod kojih se ne vrši godišnje zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga, već se jednom otvorena knjigovodstvena kartica koristi, dok je ulaganje ili sredstvo u upotrebi.
Poslovne knjige se vode u elektronskom obliku.
Obavezno je korišćenje softvera koji obezbeđuje očuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama i poslovnim događajima, omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava neovlašćeno brisanje proknjiženih poslovnih promena.
II UTVRĐIVANJE ODGOVORNIH LICA
Odgovorna lica kod svakog Direktnog korisnika grada Zaječara odgovorni su za preuzimanje obaveza za svakog Direktnog korisnika grada Zaječara, njihovu verifikaciju, odobravanje plaćanja koje treba izvršiti iz odobrenih budžetskih sredstava, kao i za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu upotrebu budžetskih aproprijacija.
Odgovorno lice kod svakog Direktnog korisnika grada Zaječara može preneti pojedina ovlašćenja iz stava 1. ovog člana na druga lica u direktnom korisniku budžetskih sredstava.
Za verodostojnost, tačnost i potpunost računovodstvenih isprava odgovorno je lice iz Odeljenja za finansije koje, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, sastavlja računovodstvene isprave i to potvrđuje svojim potpisom.
Funkcije navedene u st. 1. do 3. ovog člana ne mogu da se poklapaju.
Zaposleni koji obavljaju poslove budžetskog računovodstva u Odeljenju za finansije odgovorni su za: vođenje poslovnih knjiga; pripremu, sastavljanje i podnošenje finansijskih izveštaja; organizaciju i sprovođenje finansijskog i materijalnog poslovanja i pravilnu primenu propisa iz ove oblasti.
Za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u nastanku poslovnog događaja.
Za sastavljanje računovodstvene isprave odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u sastavljanju isprave i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
Za kontrolu zakonitosti i ispravnosti računovodstvene isprave za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji vrši kontrolu isprava i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
III KRETANJE RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA I ROKOVI ZA NJIHOVO DOSTAVLJANJE
Računovodstvena isprava je javna isprava koja predstavlja pisani dokument ili elektronski zapis o nastaloj poslovnoj promeni, koja obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama tako da se iz računovodstvene isprave nedvosmisleno može saznati osnov, vrsta i sadržaj poslovne promene.
Faktura (račun) kao računovodstvena isprava sastavljena i dostavljena u elektronskom obliku mora biti potvrđena od strane odgovornog lica koje svojim potpisom ili drugom identifikacionom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u skladu sa zakonom.
Transakcije i poslovni događaji se u poslovne knjige mogu unositi samo na osnovu validnih računovodstvenih isprava iz kojih se može saznati osnov nastale promene.
Validnom računovodstvenom ispravom smatra se i isprava dobijena telekomunikacionim putem, u elektronskom, magnetnom ili drugom obliku, u kom slučaju je pošiljalac odgovoran da podaci na ulazu u telekomunikacioni prenos budu zasnovani na računovodstvenim ispravama, kao i za čuvanje originalne isprave.
Računovodstvena isprava sastavlja se na mestu i u vreme nastanka poslovnog događaja u tri primerka, od kojih jedan primerak zadržava lice koje je ispravu sastavilo, a dva primerka dostavljaju knjigovodstvu na knjiženje (jedan primerak za knjiženje u finansijskom knjigovodstvu, a drugi primerak za knjiženje u pomoćnim knjigama i evidencijama).
Računovodstvena isprava pre knjiženja u poslovnim knjigama mora biti potpisana od strane lica odgovornog za nastalu transakciju i poslovni događaj, lica koje je ispravu sastavilo i lica koje je ispravu kontrolisalo, koja svojim potpisima na ispravi garantuju da je isprava istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
Računovodstvena isprava se dostavlja na knjiženje u poslovne knjige narednog dana, a najkasnije u roku od dva dana od dana nastanka transakcije i poslovnog događaja putem dostavne knjige.
Računovodstvena isprava se knjiži u poslovne knjige istog dana kada je primljena, a najkasnije narednog dana od dana prijema.
Tok kretanja računovodstvenih isprava podrazumeva prenos i uslove prenosa računovodstvenih isprava od mesta njihovog sastavljanja, odnosno ulaska eksternog dokumenta u pisarnicu Gradske uprave grada Zaječara, preko mesta obrade i kontrole, do mesta knjiženja i arhiviranja.
Računovodstvena osnova koju Gradska uprava grada Zaječara koristi za priznavanje prihoda i primanja, rashoda i izdataka je gotovinska osnova računovodstva prema kojoj se transakcije i događaji priznaju kada se primi ili isplati gotovina.
Gotovinu predstavlja gotovinska sredstva obuhvaćena na sintetičkim kontima, i to:
- 121100 - Žiro i tekući računi, odnosno evidencionim računima po izvorima finansiranja, i to:
01 - Opšti prihodi i primanja budžeta
04 - Sopstveni prihodi budžetskih korisnika
13 - Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina
...
- 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi, 121300 - Blagajna, 121400 - Devizni račun, 121500 - Devizni akreditivi, 121600 - Devizna blagajna i 121700 - Ostala novčana sredstva.
Gotovina u domaćoj valuti iskazuje se po nominalnoj vrednosti.
Gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum sticanja.
Na poslednji dan izveštajnog perioda na koji se odnosi finansijski izveštaj, gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum izveštavanja.
Negativne i pozitivne kursne razlike nastale na gotovini u stranoj valuti iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao efekti kursnih razlika na saldo gotovine u devizama.
U tekuće prihode spadaju sledeće kategorije:
Porezi - porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke (porez na zarade, porez na prihode od samostalnih delatnosti, porez na prihode od imovine i porez na druge prihode), porez na imovinu (porez na imovinu, porez na nasleđe i poklon, porez na kapitalne transakcije i porez na akcije na ime i udele); porez na dobra i usluge (komunalne takse za korišćenje reklamnih panoa, porezi, takse i naknade na motorna vozila, naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa, boravišna taksa i gradske naknade) i drugi porezi (komunalna taksa na firmu);
Donacije i transfere - donacije od inostranih država, donacije od međunarodnih organizacija i transferi od drugih nivoa vlasti;
Drugi prihodi:
1) prihode od imovine (prihodi od kamata, naknada za korišćenje prirodnih dobara, komunalna taksa za korišćenje prostora na javnim površinama, doprinos za uređenje građevinskog zemljišta i dr.);
2) prihode od prodaje dobara i usluga (prihodi od davanja u zakup nepokretnosti, prihodi od zakupnina za građevinsko zemljište, opštinske administrativne takse, naknada za uređivanje građ. zemljišta, prihodi koji svojom delatnošću ostvare organi grada i dr.);
3) novčane kazne i oduzeta imovinska korist (prihodi od novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku za prekršaje propisane aktom Skupštine grada);
4) dobrovoljne transfere od fizičkih i pravnih lica (tekući i kapitalni);
5) mešoviti i neodređeni prihodi u korist nivoa opština.
Memorandumske stavke za refundaciju rashoda (memorandumske stavke za refundaciju rashoda i memorandumske stavke za refundaciju rashoda iz prethodne godine).
Tekući prihodi se, shodno gotovinskoj osnovi, utvrđuju u momentu naplate tj. priliva sredstava na račun budžeta grada Zaječara.
Obračunati nenaplaćeni tekući prihodi evidentiraju se u okviru pasivnih vremenskih razgraničenja.
Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava od strane budžetskih korisnika evidentira se u glavnoj knjizi trezora kao storno rashoda, a u korist potraživanja od budžetskih korisnika, a kod budžetskog korisnika kao storno prihoda i u korist obaveze prema budžetu grada Zaječara.
Porezi
Porezi, prema Zakonu o finansiranju lokalne samouprave predstavljaju vrstu javnih prihoda za finansiranje javnih rashoda a u skladu sa Odlukom o budžetu grada Zaječara.
Skupština grada utvrđuje visinu stope poreza za prihode koji su izvorni prihodi budžeta grada i to do visine najviše stope propisane zakonom.
Ostvareni prihodi na ime poreza u toku godine koriguju se za povraćaj više ili pogrešno doznačenih sredstava po rešenjima Poreske uprave i LPA, po gore navedenim osnovama.
Donacije i transferi
Donacija je namenski bespovratni prihod koji se ostvaruje na osnovu pisanog ugovora između davaoca i primaoca donacija.. Donacije mogu biti kapitalne i tekuće.
Donacije obuhvataju i poklone u naturi, a evidentiraju se u poslovnim knjigama kao povećanje nefinansijske imovine i izvora kapitala.
Ostatak neutrošenih sredstava, na ime primljenih donacija prenosi se u narednu godinu za istu namenu.
Transferi od drugih nivoa obuhvataju sredstva iz Republike Srbije koja se prenose budžetu grada. Sastoje se od nenamenskog transfera kao i od drugih tekućih i kapitalnih transfera (namenski transferi). Ove transfere Republika obezbeđuje gradu za obavljanje određenih poslova iz okvira izvornog ili poverenog delokruga rada.
Drugi prihodi
Drugi prihodi, sem naknade za korišćenje prirodnih dobara spadaju u izvorne prihode grada i ostvaruju se na njenoj teritoriji.
Stope ovih prihoda, kao i način i merila za određivanje visine gradskih taksi i naknada utvrđuje Skupština grada, u skladu sa zakonom.
Odluka Skupštine može se menjati najviše jedanput godišnje i to u postupku utvrđivanja budžeta grada za narednu godinu.
Izuzetno odluke se može menjati i u slučaju donošenja, odnosno izmene zakona ili drugog propisa kojim se uređuju izvorni prihodi jedinice lokalne samouprave.
Memorandumske stavke za refundaciju rashoda
Memorandumske stavke za refundaciju rashoda obuhvataju prihode po osnovu memorandumskih stavki za pokriće rashoda (tekuća godina) i memorandumskih stavki za refundaciju rashoda iz prethodne godine. U ove prihode spadaju prihodi koji se naplate od fondova za zdravstveno osiguranje na ime naknade po osnovu bolovanja preko 30 dana, po osnovu naknade za porodiljsko odsustvo, naknade invalidima rada druge kategorije i dr.
Administrativni transferi - transferi između budžetskih korisnika na istom nivou i prihodi iz budžeta
Ove vrste tekućih prihoda imaju indirektni korisnici za sredstva koja im se kao transferna sredstva prenose iz budžeta grada Zaječara.
U postupku konsolidacije ovi tekući prihodi - prihodi iz budžeta se upoređuju sa administrativnim transferima iz budžeta od direktnih budžetskih korisnika indirektnim budžetskim korisnicima ili između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 490000), a zatim se međusobno zatvaraju.
Primljena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisani uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije preko računa izvršenja budžeta grada Zaječara, kao i u pomoćnoj evidenciji.
Neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama koja čine saldo deviznih računa na dan 31. decembra evidentiraju se srednjem kursu NBS zaduženjem deviznih računa, uz odobrenje razgraničenih prihoda i primanja.
Rashodi i izdaci budžeta grada Zaječara predstavljaju konsolidovane rashode i izdatke direktnih i indirektnih korisnika budžeta grada Zaječara.
Tekući rashodi
Tekući rashodi obuhvataju rashode koji se javljaju kod budžetskih korisnika u vršenju funkcije zbog koje su osnovani.
Tekući rashodi obuhvataju: rashode za zaposlene, korišćenje usluga i roba, amortizaciju i upotrebu sredstava za rad, rashode kamata i troškove zaduživanja, subvencije, dotacije, transfere i ostale rashode.
Rashodi se evidentiraju u momentu kad je plaćanje izvršeno.
Rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda, a odobrenjem obaveza odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Rashodi za zaposlene
Rashodi za zaposlene obuhvataju: rashode za plate i dodaci zaposlenih; socijalne doprinose na teret poslodavca; naknade u naturi; socijalna davanja zaposlenima; naknade za zaposlene; nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi.
Korišćenje usluga i roba
Korišćenje usluga i roba obuhvata: stalne troškove; troškove putovanja; usluge po ugovoru; specijalizovane usluge; tekuće popravke i održavanje (usluge i materijal) i troškovi materijala.
Rashodi kamata
Otplata kamata obuhvata kamate iz dužničko - poverilačkih odnosa (domaće i strane) prateće troškove zaduživanja.
Kamate se evidentiraju kao rashod u momentu plaćanja. Obračunate, a neplaćene kamate evidentiraju se kao obračunati neplaćeni rashodi.
Subvencije
Subvencije obuhvataju tekući i kapitalni prenos sredstava primaocima radi podsticanja proizvodnje i pružanja usluga, odnosno subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama; privatnim finansijskim institucijama; javnim finansijskim institucijama i privatnim preduzećima.
Donacije, dotacije i transferi
Donacije obuhvataju tekuće i kapitalne donacije stranim vladama i međunarodnim organizacijama.
Transferi ostalim nivoima vlasti obuhvataju tekuće i kapitalne transfere višim nivoima vlasti (korisnicima budžeta Republike Srbije).
Ostale donacije, dotacije i transferi obuhvataju tekuće i kapitalne donacije, dotacije i transfere.
Kursne razlike
Finansijski plasmani, potraživanja i obaveza u stranoj valuti preračunavaju se u dinarsku protivvrednost prema srednjem kursu stranih valuta na dan isplate. Tako utvrđenim preračunatim dinarskim iznosima finansijskih plasmana potraživanja i obaveza utvrđuju se pozitivne, odnosno negativne kursne razlike.
Pozitivne kursne razlike evidentiraju se u korist tekućih prihoda. Negativne kursne razlike evidentiraju se na teret tekućih rashoda.
Prava iz socijalnog osiguranja
Prava iz socijalnog osiguranja obuhvata naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta.
Socijalna pomoć iz budžeta grada obuhvata naknade po raznim osnovama koje se, po zahtevima direktnog i indirektnog budžetskog korisnika, isplaćuju iz budžeta za: socijalnu zaštitu; za obrazovanje, kulturu, nauku i sport; nagrade učenicima i studentima; za decu i porodicu i ostale naknade.
Ostali rashodi
Ostali rashodi obuhvataju: dotacije nevladinim organizacijama; poreze, obavezne takse i kazne nametnute od jednog nivoa vlasti drugom; novčane kazne i penali po rešenju sudova i sudskih tela; naknade štete za povrede ili štetu nastalu usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka i naknada štete za povrede ili štetu nanetu od strane državnih organa.
Administrativni transferi
Prenos sredstava namenjen indirektnim korisnicima, a u skladu sa odlukom o budžetu, evidentira se zaduženjem odgovarajuće vrste administrativnog transfera, a odobrenjem tekućeg računa.
U postupku konsolidacije administrativni transferi se upoređuju sa transferima između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 780000) i prihodima iz budžeta (kategorija 790000), a zatim se međusobno zatvaraju.
Tekući rashodi se evidentiraju u momentu kad je plaćanje izvršeno.
Tekući rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Izdaci za nefinansijsku imovinu
Izdaci za nefinansijsku imovinu obuhvataju izdatke za osnovna sredstva (zgrade i građevinski objekti; mašine i oprema i ostala osnovna sredstva); zalihe (robne rezerve; zalihe proizvodnje i zalihe robe za dalju prodaju); dragocenosti i prirodna imovina (zemljište; rudna bogatstva i šume i vode).
Evidentiranje izdataka za nefinansijsku imovinu vrši se u momentu isplate, uz istovremeno povećanje vrednosti nefinansijske imovine i kapitala.
Izdaci za nefinansijsku imovinu koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih izdataka, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Izdaci za nefinansijsku imovinu koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji izdataka za nefinansijsku imovinu prema određenoj nameni.
Izdaci za otplatu glavnice predstavljaju odliv sredstava, i za njihovu vrednost se smanjuju obaveze i novčana sredstva.
Izdaci za nabavku finansijske imovine, takođe, predstavljaju odliv sredstava i za njihovu vrednost se povećava potraživanje i smanjuju novčana sredstva.
5. Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
Nefinansijsku imovinu u stalnim sredstvima čini imovina (nekretnine i oprema, dragocenosti, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi i nematerijalna imovina) čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine i postepeno se troši (vrednosno) u poslovnim aktivnostima.
Nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva u javnoj svojini u knjigovodstvenoj evidenciji Gradske uprave grada Zaječara vode se po nabavnoj vrednosti koju čini neto fakturna vrednost, porez na dodatu vrednost i zavisni troškovi nabavke uz umanjenje za iznos izvršenog obračuna ispravke vrednosti po osnovu amortizacije.
Obavezi obračuna amortizacije podležu: zgrade i građevinski objekti, ostale nekretnine i oprema.
Obavezi obračuna amortizacije ne podležu: zemljište, šume i vode, nefinansijska imovina u pripremi, avansi za nefinansijsku imovinu, umetničko-istorijska dela, muzejska, arhivska, filmska građa i stare i retke knjige.
Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata ulaganja u nabavku objekata i opreme, od dana ulaganja do dana stavljanja u upotrebu.
Otpis (amortizacija) osnovnih sredstava vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja sa stopama amortizacije i vrši se posebno za svako osnovno sredstvo i nematerijalno ulaganje.
Osnovna sredstva koja nisu navedena u Pravilniku o nomenklaturi, raspoređuju se u amortizacione grupe ili delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena najsličnija osnovna sredstva.
Osnovicu za obračun amortizacije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava čini nabavna vrednost iz fakture dobavljača uvećana za zavisne troškove nabavke kao i troškove dovođenja osnovnog sredstva u stanje funkcionisanja.
Obračun amortizacije za novonabavljena osnovna sredstva počinje od narednog meseca u odnosu na mesec u kojem je osnovno sredstvo stavljeno u upotrebu, a prilikom otuđivanja amortizacija se vrši do kraja meseca u kome je sredstvo otuđeno. Nabavnu vrednost osnovnih sredstava kod kojih su izvršena dodatna ulaganja za postizanje modernizacije ili povećanja kapaciteta i kojima se produžava vek korišćenja osnovnih sredstava, čini zbir nabavne vrednosti osnovnog sredstva i vrednosti novog ulaganja.
Osnovna sredstva se otpisuju primenom proporcionalne metode, odnosno metodom jednakih godišnjih iznosa u procenjenom veku trajanja, uz primenu godišnjih stopa amortizacije iz Pravilnika o nomenklaturi.
Pokriće obračunate amortizacije vrši se 100% na teret kapitala u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije.
6. Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekata i zgrada
Tekuće održavanje objekata, u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 79) Zakona o planiranju i izgradnji, jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekata ili radi otklanjanja oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekata na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti. Podrazumevaju se radovi koji se obavljaju u kraćem vremenskom periodu od jedne godine, a sve radi toga da bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje objekata, za sve vreme trajanja veka njegove upotrebe na nivou tehničke sposobnosti.
Tekuće popravke i održavanje su: krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora, zamena unutrašnje i spoljne stolarije i bravarije, zamena unutrašnje instalacije i opreme bez povećanja kapaciteta i drugi slični radovi, ako se njima ne menja spoljni izgled zgrade i ako nemaju uticaj na zajedničke delove zgrade i njihovo korišćenje, kao i radovi na redovnom održavanju linijskih infrastrukturnih objekata koji se sprovode u cilju održavanja i očuvanja funkcionalne ispravnosti tog objekta.
Kod tekućeg održavanja objekata i zgrada ne povećava se njihova nabavna vrednost.
Kapitalno ili investiciono održavanje osnovnih sredstava, u skladu sa članom 2. stav 1. tač. 31) Zakona o planiranju i izgradnji, jeste izvođenje građevinsko- zanatskih radova, odnosno drugih radova u zavisnosti od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije.
U kapitalno održavanje ubrajaju se i izdaci za nefinansijsku imovinu koji se odnose na rekonstrukciju, dogradnju, adaptaciju i sanaciju, kojim se uvećava i menja oblik, veličina i funkcija postojeće nefinansijske imovine. Ovaj vid ulaganja zahteva projekte sa novim tehničkim podacima, saglasnosti, građevinske i druge dozvole građevinskih i inspekcijskih organa, tehnička merenja i ateste i ostalu projektnu dokumentaciju.
Kod kapitalnog (investicionog) održavanja zgrada i objekata povećava se njihova nabavna vrednost.
7. Nefinansijska imovina u zalihama
Zalihe materijala, alata, sitnog inventara i robe vode se po nabavnoj vrednosti.
Pod potrošnim materijalom u skladu sa Pravilnikom o kontnom planu za budžetski sistem evidentiraju se zalihe materijala za posebne namene i sl.
Potrošni materijal se nabavlja od dobavljača, a čuva u magacinu materijala, odakle se izdaje službama ili licima na korišćenje u redovnom poslovanju.
Sredstva alata i inventara čiji je vek upotrebe duži od godinu dana a pojedinačna nabavna vrednost u trenutku nabavke manja od 20.000,00 dinara u poslovnim knjigama, vode se kao zalihe sitnog inventara i otpisuju se stavljanjem u upotrebu po stopi od 100%.
Popis inventara na zalihama i u upotrebi vrši se na isti način kao i popis materijala.
U slučaju da je inventar dotrajao, potrošen, istrošen i slično, komisija daje predlog za rashodovanje. U slučaju da komisija konstatuje manjak inventara za koji je zaduženo odgovorno lice kome je dat na rukovanje, tada se postupa u skladu sa odlukom Načelnika gradske uprave grada Zaječara.
Kao osnovno sredstvo priznaju se i podležu amortizaciji sredstva alata i inventara čiji je korisni vek trajanja duži od godinu dana i pojedinačna nabavna cena u vreme nabavke sredstva veća od 20.000,00 dinara. Otpis (amortizacija) vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.
Kupovina mobilnih telefona u knjigovodstvenoj evidenciji se vodi kao osnovno sredstvo i amortizuje se u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.
Potraživanja od kupaca po osnovu prodaje proizvoda i robe i pružanja usluga priznaju se u trenutku obavljanja transakcije prodaje, odnosno pružanja usluge.
Vrednost potraživanja odgovara iznosu ugovorene i fakturisane prodajne vrednosti, uvećanom za obračunati PDV.
Za potraživanje od kupaca izdaje se elektronska faktura (E-faktura) preko Sistema elektronskih faktura (SEF).
9. Aktivna vremenska razgraničenja
Ova kategorija obuhvata razgraničene rashode, obračunate neplaćene rashode i izdatke i ostala aktivna vremenska razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze Gradske uprave grada Zaječara, koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.
Obaveze obuhvataju dugoročne i kratkoročne obaveze, obaveze na ime rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu ostalih rashoda i obaveze iz poslovanja.
Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija.
Obaveze prema dobavljačima izmiruju se na osnovu elektronske fakture (E-fakture) preko Sistema elektronskih faktura (SEF).
11. Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu
Obaveze preuzete u skladu sa odobrenim aproprijacijama, a neizvršene u toku godine, prenose se i imaju status preuzetih obaveza u narednoj budžetskoj godini i izvršavaju se na teret odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu.
12. Pasivna vremenska razgraničenja
Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene prihode i primanja, razgraničene plaćene rashode i izdatke, obračunate nenaplaćene prihode i primanja i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci obuhvataju iznose koji su na dan obračunskog perioda isplaćeni, a nisu knjiženi na teret tekućih rashoda i izdataka. Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.
Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundaciju bolovanja zaposlenih u trajanju preko trideset dana, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Kada se u tekućoj godini uoči greška iz prethodnog perioda, vrši se ispravka greške, a finansijski izveštaji, uključujući uporedne informacije za prethodne periode, prikazuju se kao da je greška korigovana u periodu u kome je nastala.
Greške mogu nastati kao rezultat matematičkih grešaka, pogrešnog tumačenjem činjenica.
V USKLAĐIVANJE POSLOVNIH KNJIGA, POPIS IMOVINE I OBAVEZA I USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA
1. Usklađivanje poslovnih knjiga
Odeljenje za finansije vrši usklađivanje prometa i stanja pomoćnih knjiga i evidencija sa dnevnikom, kao i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom trezora pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja godišnjeg finansijskog izveštaja.
Usklađivanje stanja imovine i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji sa stvarnim stanjem koje se utvrđuje popisom vrši se na kraju budžetske godine, sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.
Način i rokovi vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, sprovodi se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, kao i sa posebnim aktom (Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, koji donosi Načelnik gradske uprave grada Zaječara.
Popis imovine i obaveza definisan je Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, koji je doneo Načelnik Gradske uprave grada Zaječara(ovlašćeno lice).
3. Usaglašavanje potraživanja i obaveza
Usaglašavanje potraživanja i obaveza sa dužnicima i poveriocima vrši se najmanje jednom u toku budžetske godine u skladu sa Uredbom.
Odeljenje za finansije Gradske uprave Grada Zaječara je obavezna da dužnicima (poveriocima) dostavi izvod otvorenih stavki (IOS), najkasnije do 25. januara tekuće godine sa stanjem na dan 31. decembar prethodne godine.
Izvod otvorenih stavki - IOS se sastavlja u tri primerka od kojih se dva primerka dostavljaju na usaglašavanje dužniku (poveriocu).
Po prijemu popisa neizmirenih (potraživanja) obaveza na obrascu IOS - izvod otvorenih stavki dužnik (poverilac) je obavezan da proveri svoju obavezu i o tome obavesti poverioca (dužnika) na overenom primerku obrasca IOS u roku od pet dana od dana prijema obrasca IOS.
Komisija za popis potraživanja (obaveza) proverava na osnovu analitičke evidencije, knjigovodstvenih dokumenata i vraćenih i overenih izvoda otvorenih stavki (IOS) da li postoji osnov za potraživanje (obaveze), proverava tačnost iskazanih potraživanja (obaveza), upoređuje ih sa stanjem u računovodstvenim evidencijama na dan 31. decembra prethodne godine i konstatuje eventualna odstupanja.
Komisija za popis potraživanja i obaveza sastavlja posebnu popisnu listu za potraživanja i posebnu popisnu listu za obaveze.
Komisija za popis potraživanja i obaveza treba da obrati posebnu pažnju na popis sumnjivih i spornih potraživanja, obaveza, menica ili drugih instrumenata obezbeđenja plaćanja kojima je rok za naplatu istekao, kao i potraživanja i obaveza bez uredne dokumentacije.
U izveštaju o popisu popisna komisija u posebnim popisnim listama iskazuje sporna, nenaplativa i zastarela potraživanja, sporne i zastarele obaveze, kao i potraživanja i obaveze za koje ne postoji tačna, odnosno potpuna dokumentacija.
VI SASTAVLJANJE I DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Izveštaj o ostvarenim prihodima i primanjima i izvršenim rashodima i izdacima Odeljenje za finansije dostavlja mesečno Upravi za trezor - Ministarstvu finansija.
Odeljenje za finansije a sastavlja tromesečno periodični finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana za periode januar - mart, januar - jun, januar - septembar i januar - decembar, a na kraju budžetske godine sa stanjem na dan 31. decembra godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana.
Tromesečno periodične finansijske izveštaje i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana sastavlja se primenom gotovinske osnove.
Indirektni korisnik
Tromesečno periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plan sastavlja se na osnovu evidencija o ostvarenim tekućim prihodima i primanjima i izvršenim tekućim rashodima i izdacima koji su usaglašeni sa nadležnim direktnim korisnikom, odnosno glavnom knjigom trezora.
Direktni korisnik
Tromesečno periodični finansijski izveštaj i godišnji finansijski izveštaj indirektnih korisnika iz svoje nadležnosti usklađuju se sa podacima sadržanim u glavnoj knjizi trezora i podacima iz svojih pomoćnih knjiga i evidencija. Na osnovu usaglašenih podataka sastavlja se konsolidovani periodični finansijski izveštaj i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana, koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa za prethodnu godinu, odnosno ukupno ostvarene tekuće prihode i primanja i izvršene tekuće rashode i izdatke, kao i realizovane programe, projekte i programske aktivnosti.
Indirektni korisnik
Tromesečno periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana sastavljaju se i podnose u skladu sa Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanju i podnošenju finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, organizacija za obavezno socijalno osiguranje, korisnika sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i budžetskih fondova.
Indirektni korisnik
Tromesečni periodični finansijski izveštaji o izvršenju finansijskog plana dostavljaju se nadležnom direktnom korisniku najkasnije u roku od 10 dana po isteku tromesečja kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana dostavlja se nadležnom direktnom korisniku najkasnije do 28. februara tekuće godine kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Direktni korisnik koji nema u nadležnosti indirektne korisnike
Tromesečni periodični finansijski izveštaji o izvršenju finansijskog plana dostavljaju se organu uprave nadležnom za finansije najkasnije u roku od 20 dana po isteku tromesečja kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana dostavlja se organu uprave nadležnom za finansije najkasnije do 31. marta tekuće godine kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Direktni korisnik koji ima u nadležnosti indirektne korisnike
Direktni korisnik koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike sastavlja konsolidovani tromesečni finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana i dostavlja organu uprave nadležnom za finansije najkasnije u roku od 20 dana po isteku tromesečja kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Direktni korisnik koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike sastavlja konsolidovani godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana, koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa, i dostavlja ga organu uprave nadležnom za finansije najkasnije do 31. marta tekuće godine kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
VII ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA I RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA
Na kraju budžetske godine, posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija, po izradi godišnjeg finansijskog izveštaja za prethodnu godinu, zaključuju se poslovne knjige.
Pomoćne knjige i evidencije overava Načelnik Odeljenja za finansije i ovlašćeno lice direktnog korisnika grada Zaječara.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju:
1) 50 godina - finansijski izveštaji,
2) 10 godina - dnevnik, pomoćne knjige i evidencije,
3) 5 godina - izvorna i prateća dokumentacija,
4) trajno - evidencija o platama,
a vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koju se navedena dokumentacija odnosi.
Izuzetak su poslovne knjige koje se koriste dve i više godina, koje se ne zaključuju po završetku godine, već po prestanku njihovog korišćenja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu i na računaru ili drugom obliku arhiviranja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju u prostorijama Finansijske službe - Arhiva.
Uništavanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja kojima je prošao propisani rok čuvanja vrši komisija koju je formirao Načelnik Gradske uprave grada Zaječara, uz prisustvo izvršioca Finansijske službe, predstavnika Arhiva i uz pomoć lica koje je zaduženo za čuvanje navedene dokumentacije.
Komisija sastavlja zapisnik o uništenju poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja.
VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o računovostvenim politikama (br. 37/2016 Sl. list grada Zaječara)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu grada Zaječara".