PRAVILNIKO ORGANIZACIJI BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA("Sl. list grada Niša", br. 29/2026) |
Osnovne odredbe
Ovim pravilnikom o organizaciji budžetskog računovodstva i računovodstvenim politikama uređuje se:
I Vođenje budžetskog računovodstva:
1. organizacija budžetskog računovodstva,
2. osnova za vođenje budžetskog računovodstva,
3. poslovne knjige,
II Utvrđivanje odgovornih lica;
III Kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za njihovo sastavljanje i dostavljanje;
IV Računovodstvene politike:
1. Računovodstvena osnova,
2. Gotovina,
3. Tekući prihodi,
4. Tekući rashodi i izdaci,
5. Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima,
6. Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekta i zgrada,
7. Nefinansijska imovina u zalihama,
8. Potraživanja od kupaca,
9. Aktivna vremenska ograničenja,
10. Obaveze,
11. Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu,
12. Pasivna vremenska ograničenja,
13. Ispravljanje grešaka;
V Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza:
1. Usklađivanje poslovnih knjiga,
2. Popis imovine i obaveza,
3. Usaglašavanje potraživanja i obaveza;
VI Sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja;
VII Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava; VIII Prelazne i završne odredbe.
Ovim pravilnikom propisuje se uređenje budžetskog računovodstva i računovodstvene politike koje se koriste za pripremu, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja na principima gotovinske osnove, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor na gotovinskoj osnovi, kao i računovodstvene politike koje se odnose na imovinu, obaveze i kapital.
I VOĐENJE BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA
1. Organizacija budžetskog računovodstva
Poslovi budžetskog računovodstva obavljaju se u okviru jedinstvenog organizacionog dela kao međusobno povezani poslovi, utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
Poslovi budžetskog računovodstva se organizuju i obavljaju u Gradskoj Upravi u Odeljenju za privredu i finansije za sve direktne korisnike koji su određeni Zakonom o budžetskom sistemu i Odlukom o budžetu Grada Pirota. Indirektni korisnici poslove budžetskog računovodstva organizuju i obavljaju samostalno.
Poslove budžetskog računovodstva obavljaju stručna lica koja su raspoređena za obavljanje ovih poslova u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
2. Osnova za vođenje budžetskog računovodstva
Vođenje budžetskog računovodstva zasniva se na gotovinskoj osnovi po kojoj se transakcije i ostali događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor, u delu koji se odnosi na gotovinsku osnovu.
Računovodstvene evidencije za potrebe internog izveštavanja mogu se voditi prema obračunskoj osnovi, pod uslovom da se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi radi konsolidovanog izveštavanja (za direktne korisnike koji u svojoj nadležnosti imaju indirektne korisnike).
Poslovne knjige su sveobuhvatne evidencije o finansijskim transakcijama, kojima se obezbeđuje uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanja, obaveza, izvora finansiranja, rashoda i izdataka, prihoda i primanja i rezultata poslovanja.
Poslovne knjige se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva hronološki, uredno i ažurno u skladu sa strukturom subanalitički (šestocifrenih) konta, propisanim Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem.
Poslovne knjige čine: dnevnik i pomoćne knjige i evidencije.
Dnevnik je obavezna poslovna knjiga u kojoj se hronološki i sistematično evidentiraju sve nastale poslovne promene u poslovanju.
Pomoćne knjige i evidencije su analitičke evidencije koje se vode sa u ciljem da se obezbede podaci u vezi sa praćenjem stanja i kretanja imovine, obaveza kapitala, prihoda i primanja i rashoda i izdataka.
Pomoćne knjige obuhvataju:
1. Pomoćnu knjigu kupaca;
2. Pomoćnu knjigu dobavljača;
3. Pomoćnu knjigu osnovnih sredstava;
4. Pomoćnu knjigu zaliha;
5. Pomoćnu knjigu plata;
6. Pomoćnu knjigu depozita;
7. Ostale pomoćne knjige.
Pomoćne evidencije obuhvataju:
1. Pomoćnu evidenciju izvršenih isplata;
2. Pomoćnu evidenciju ostvarenih priliva;
3. Ostale pomoćne evidencije:
• Evidenciju donacija;
• Evidenciju realizacije ugovora;
• Evidenciju menica;
• Evidenciju utroška goriva;
• Druge pomoćne evidencije
Pomoćne knjige moraju biti usaglašene sa pomoćnim evidencijama i sa transakcijama i poslovnim događajima u pomoćnoj knjizi nadležnog direktnog korisnika, odnosno u glavnoj knjizi trezora.
Usaglašavanje se vrši pre popisa imovine i obaveza, kao i pre sastavljanja finansijskih izveštaja.
Vođenje poslovnih knjiga mora biti uredno, ažurno i da obezbedi uvid u hronološko knjiženje transakcija i drugih poslovnih događaja.
Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava.
Poslovne knjige se vode za period od jedne budžetske godine, izuzev pojedinih pomoćnih knjiga koje se mogu voditi za period duži od jedne godine.
Zaključivanje poslovnih knjiga se vrši zaključno sa stanjem na dan 31. decembar, dok se njihovo otvaranje vrši na dan 1. januar sledeće poslovne godine.
Izuzetak su analitičke evidencije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava kod kojih se ne vrši godišnje zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga, već se jednom otvorena knjigovodstvena kartica koristi, dok je ulaganje ili sredstvo u upotrebi.
Poslovne knjige se vode u elektronskom obliku, pri čemu je obavezno korišćenje softvera koji obezbeđuje očuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama i poslovnim događajima, omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava neovlašćeno brisanje proknjiženih poslovnih promena.
II UTVRĐIVANJE ODGOVORNIH LICA
Rukovodilac korisnika budžetskih sredstava je odgovoran za preuzimanje obaveza, njihovu verifikaciju, odobravanje plaćanja koje treba izvršiti iz odobrenih budžetskih sredstava, kao i za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu upotrebu budžetskih aproprijacija.
Rukovodilac korisnika budžetskih sredstava može preneti pojedina ovlašćenja iz stava 1. ovog člana i na druga lica kod direktnog korisnika.
Za verodostojnost, tačnost i potpunost računovodstvenih isprava odgovorno je lice iz Finansijske službe koje, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, sastavlja računovodstvene isprave i to potvrđuje svojim potpisom.
Funkcije navedene u st. 1. do 3. ovog člana ne mogu da se poklapaju.
Zaposleni koji obavlja poslove budžetskog računovodstva odgovoran je za: vođenje poslovnih knjiga; pripremu, sastavljanje i podnošenje finansijskih izveštaja; organizaciju i sprovođenje finansijskog i materijalnog poslovanja i pravilnu primenu propisa iz ove oblasti.
Za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u nastanku poslovnog događaja.
Za sastavljanje računovodstvene isprave odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u sastavljanju isprave i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
Za kontrolu zakonitosti i ispravnosti računovodstvene isprave za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji vrši kontrolu isprava i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
III KRETANJE RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA I ROKOVI ZA NJIHOVO DOSTAVLJANJE
Računovodstvena isprava je javna isprava koja predstavlja pisani dokument ili elektronski zapis o nastaloj poslovnoj promeni, koja obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama tako da se iz računovodstvene isprave nedvosmisleno može saznati osnov, vrsta i sadržaj poslovne promene.
Faktura (račun) kao računovodstvena isprava sastavljena i dostavljena u elektronskom obliku mora biti potvrđena od strane odgovornog lica koje svojim potpisom ili drugom identifikacionom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u skladu sa zakonom.
Transakcije i poslovni događaji se u poslovne knjige mogu unositi samo na osnovu validnih računovodstvenih isprava iz kojih se može saznati osnov nastale promene.
Validnom računovodstvenom ispravom smatra se i isprava dobijena telekomunikacionim putem u elektronskom, magnetnom ili drugom obliku, u kom slučaju je pošiljalac odgovoran da podaci na ulazu u telekomunikacioni prenos budu zasnovani na računovodstvenim ispravama, kao i za čuvanje originalne isprave.
Računovodstvena isprava sastavlja se na mestu i u vreme nastanka poslovnog događaja u tri primerka, od kojih jedan primerak zadržava lice koje je ispravu sastavilo, a dva primerka dostavljaju knjigovodstvu na knjiženje (jedan primerak za knjiženje u finansijskom knjigovodstvu, a drugi primerak za knjiženje u pomoćnim knjigama i evidencijama).
Računovodstvena isprava pre knjiženja u poslovnim knjigama mora biti potpisana od strane lica odgovornog za nastalu transakciju i poslovni događaj, lica koje je ispravu sastavilo i lica koje je ispravu kontrolisalo, koja svojim potpisima na ispravi garantuju da je isprava istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.
Računovodstvena isprava se dostavlja na knjiženje u poslovne knjige narednog dana, a najkasnije u roku od dva dana od dana nastanka transakcije i poslovnog događaja.
Računovodstvena isprava se knjiži u poslovne knjige istog dana kada je primljena, a najkasnije narednog dana od dana prijema.
Tok kretanja računovodstvenih isprava podrazumeva prenos i uslove prenosa računovodstvenih isprava od mesta njihovog sastavljanja, odnosno ulaska eksternog dokumenta u pisarnicu preko mesta obrade i kontrole, do mesta knjiženja i arhiviranja.
Računovodstvena osnova koju budžetski korisnik - Grad Pirot koristi za priznavanje prihoda i primanja, rashoda i izdataka je gotovinska osnova računovodstva prema kojoj se transakcije i događaji priznaju kada se primi ili isplati gotovina.
Gotovinu predstavlja gotovinska sredstva obuhvaćena na sintetičkim kontima, i to:
• 121100 - Žiro i tekući računi, odnosno evidencionim računima po izvorima finansiranja i to:
01 - Opšti prihodi i primanja budžeta
04 - Sopstveni prihodi budžetskih korisnika
06 - Donacije od međunarodnih organizacija
07 - Transferi od drugih nivoa vlasti
08 - Dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica
09 - Primanja od prodaje nefinansijske imovine
13 - Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina
15 - Neutrošena sredstva donacija iz ranijih godina
17 - Neutrošena sredstva transfera iz ranijih godina
56 - Finansijska pomoć EU
• 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi,
• 121300 - Blagajna,
• 121400 - Devizni račun,
• 121500 - Devizni akreditivi,
• 121600 - Devizna blagajna
• 121700 - Ostala novčana sredstva.
Gotovina u domaćoj valuti iskazuje se po nominalnoj vrednosti.
Gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum sticanja.
Na poslednji dan izveštajnog perioda na koji se odnosi finansijski izveštaj, gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum izveštavanja.
Negativne i pozitivne kursne razlike nastale na gotovini u stranoj valuti iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao efekti kursnih razlika na saldo gotovine u devizama.
Grad Pirot plaćanje vrši preko evidencionih računa sa računa izvršenja budžeta grada Pirota, primanja su opšti prihodi budžeta.
Grad Pirot vodi evidenciju prihoda i primanja prema izvorima finansiranja.
Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja evidentiraju se na kontima grupe 291000 - Pasivna vremenska razgraničenja.
Primljena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisani uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije preko računa izvršenja budžeta grada Pirota, kao i u pomoćnoj evidenciji.
Neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama koja čine saldo deviznih računa na dan 31. decembra evidentiraju se na dan 31.12., u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS, zaduženjem deviznih računa, uz odobrenje razgraničenih prihoda i primanja.
Tekući rashodi obuhvataju: rashode za zaposlene, korišćenje usluga i roba, amortizaciju i upotrebu sredstava za rad, otplata kamata i ostali troškovi zaduživanja, subvencije, donacije, dotacije i transfere, socijalno osiguranje i socijalna zaštita i ostale rashode.
Tekući rashodi i izdaci se evidentiraju u momentu kada je plaćanje izvršeno.
Tekući rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih ne- plaćenih rashoda, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Izdaci obuhvataju izdatke za nefinansijsku imovinu i izdatke za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine.
Evidentiranje izdataka za nefinansijsku imovinu vrši se u momentu isplate, uz istovremeno povećanje vrednosti nefinansijske imovine i kapitala.
Izdaci za nefinansijsku imovinu koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih izdataka, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Izdaci za nefinansijsku imovinu koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji izdataka za nefinansijsku imovinu prema određenoj nameni.
Izdaci za otplatu glavnice predstavljaju odliv sredstava, i za njihovu vrednost se smanjuju obaveze i novčana sredstva.
Izdaci za nabavku finansijske imovine, takođe, predstavljaju odliv sredstava i za njihovu vrednost se povećava potraživanje i smanjuju novčana sredstva.
5. Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
Nefinansijsku imovinu u stalnim sredstvima čini imovina (nekretnine i oprema, dragocenosti, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi i nematerijalna imovina) čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine i postepeno se troši (vrednosno) u poslovnim aktivnostima.
Nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva u javnoj svojini u knjigovodstvenoj evidenciji grada Pirota vode se po nabavnoj vrednosti koju čini neto fakturna vrednost, porez na dodatu vrednost i zavisni troškovi nabavke uz umanjenje za iznos izvršenog obračuna ispravke vrednosti po osnovu amortizacije.
Obavezi obračuna amortizacije podležu: zgrade i građevinski objekti, ostale nekretnine i oprema.
Obavezi obračuna amortizacije ne podležu: zemljište, šume i vode, nefinansijska imovina u pripremi, avansi za nefinansijsku imovinu, umetničko-istorijska dela, muzejska, arhivska, filmska građa i stare i retke knjige.
Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata ulaganja u nabavku objekata i opreme, od dana ulaganja do dana stavljanja u upotrebu.
Otpis (amortizacija) osnovnih sredstava vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja sa stopama amortizacije i vrši se posebno za svako osnovno sredstvo i nematerijalno ulaganje.
Osnovna sredstva koja nisu navedena u Pravilniku o nomenklaturi, raspoređuju se u amortizacione grupe ili delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena najsličnija osnovna sredstva.
Osnovicu za obračun amortizacije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava čini nabavna vrednost iz fakture dobavljača uvećana za zavisne troškove nabavke kao i troškove dovođenja osnovnog sredstva u stanje funkcionisanja.
Obračun amortizacije za novonabavljena osnovna sredstva počinje od narednog meseca u odnosu na mesec u kojem je osnovno sredstvo stavljeno u upotrebu, a prilikom otuđivanja amortizacija se vrši do kraja meseca u kome je sredstvo otuđeno. Nabavnu vrednost osnovnih sredstava kod kojih su izvršena dodatna ulaganja za postizanje modernizacije ili povećanja kapaciteta i kojima se produžava vek korišćenja osnovnih sredstava, čini zbir nabavne vrednosti osnovnog sredstva i vrednosti novog ulaganja.
Osnovna sredstva se otpisuju primenom proporcionalne metode, odnosno metodom jednakih godišnjih iznosa u procenjenom veku trajanja, uz primenu godišnjih stopa amortizacije iz Pravilnika o nomenklaturi.
Pokriće obračunate amortizacije vrši se 100% na teret kapitala u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije.
Kod računarske opreme i druge imovine koja je podložna tehnološkoj zastarelosti moguće je izvršiti procenu korisnog veka trajanja imovine i na osnovu akta koji donosi ovlašćeno lice i utvrditi amortizacionu stopu koja će se primenjivati prilikom obračuna amortizacije.
Nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva isknjižavaju se iz poslovnih knjiga u momentu otuđenja ili kada se trajno povlače iz upotrebe.
6. Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekata i zgrada
Tekuće održavanje objekata, u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 79. Zakona o planiranju i izgradnji, jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekata ili radi otklanjanja oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekata na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti. Podrazumevaju se radovi koji se obavljaju u kraćem vremenskom periodu od jedne godine, a sve radi toga da bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje objekata, za sve vreme trajanja veka njegove upotrebe na nivou tehničke sposobnosti.
Tekuće popravke i održavanje su: krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora, zamena unutrašnje i spoljne stolarije i bravarije, zamena unutrašnje instalacije i opreme bez povećanja kapaciteta i drugi slični radovi, ako se njima ne menja spoljni izgled zgrade i ako nemaju uticaj na zajedničke delove zgrade i njihovo korišćenje, kao i radovi na redovnom održavanju linijskih infrastrukturnih objekata koji se sprovode u cilju održavanja i očuvanja funkcionalne ispravnosti tog objekta.
Kod tekućeg održavanja objekata i zgrada ne povećava se njihova nabavna vrednost.
Kapitalno ili investiciono održavanje osnovnih sredstava, u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 31 Zakona o planiranju i izgradnji, jeste izvođenje građevinsko-zanatskih radova, odnosno drugih radova u zavisnosti od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije.
U kapitalno održavanje ubrajaju se i izdaci za nefinansijsku imovinu koji se odnose na rekonstrukciju, dogradnju, adaptaciju i sanaciju, kojim se uvećava i menja oblik, veličina i funkcija postojeće nefinansijske imovine. Ovaj vid ulaganja zahteva projekte sa novim tehničkim podacima, saglasnosti, građevinske i druge dozvole građevinskih i inspekcijskih organa, tehnička merenja i ateste i ostalu projektnu dokumentaciju.
Kod kapitalnog (investicionog) održavanja zgrada i objekata povećava se njihova nabavna vrednost.
7. Nefinansijska imovina u zalihama
Zalihe materijala, rezervnih delova, alata, sitnog inventara i robe vode se po nabavnoj vrednosti, koju čini neto fakturna vrednost, porez na dodatu vrednost i zavisni troškovi nabavke. Evidentiranje promena na zalihama vrši se po količinskim i vredonosnim pokazateljima, pa se razlikuju:
• magacinska evidencija,
• materijalna evidencija i
• finansijska evidencija.
Pod potrošnim materijalom u skladu sa Pravilnikom o kontnom planu za budžetski sistem evidentiraju se zalihe materijala za stalne troškove, zalihe materijala za popravke i održavanje, zalihe materijala po delatnostima (administrativni materijal, materijal za poljoprivredu, materijal za saobraćaj, materijal za očuvanje životne sredine, medicinski i laboratorijski materijal, materijal za domaćinstvo i ugostiteljstvo, materijal za posebne namene i sl.).
Potrošni materijal se nabavlja od dobavljača, a čuva u magacinu materijala, odakle se izdaje službama ili licima na korišćenje u redovnom poslovanju. Ulaz i izlaz potrošnog materijala po vrsti, količini, ceni i vrednosti evidentira se na osnovu verodostojnih dokumenata - prijemnice (za ulaz potrošnog materijala), odnosno trebovanja (za izlaz - izdavanje materijala). Ova dokumenta moraju biti potpisana od strane lica sa suprotnim interesima - lice koje izdaje i koje se razdužuje, na jednoj strani, i lice koje preuzima i koje se zadužuje materijalom, na drugoj strani.
Redovnim ili vanrednim popisom upoređuje se stvarno stanje sa knjigovodstvenim, utvrđuju eventualne razlike (odstupanja) i daje predlog rešenja za usaglašavanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.
Sredstva čiji je vek upotrebe do godinu dana u poslovnim knjigama se iskazuju kao zalihe potrošnog materijala, nezavisno od toga kolika je njihova nabavna vrednost i otpisuju se 100% stavljanjem u upotrebu.
Sredstva alata i inventara čiji je vek upotrebe duži od godinu dana a pojedinačna nabavna vrednost u trenutku nabavke manja od 20.000,00 dinara u poslovnim knjigama, vode se kao zalihe sitnog inventara i otpisuju se stavljanjem u upotrebu po stopi od 100%.
Popis inventara na zalihama i u upotrebi vrši se na isti način kao i popis materijala.
U slučaju da je inventar dotrajao, potrošen, istrošen i slično, komisija daje predlog za rashodovanje. U slučaju da komisija konstatuje manjak inventara za koji je zaduženo odgovorno lice kome je dat na rukovanje, tada se postupa u skladu sa aktom izvršnog organa vlasti o načinu nadoknade manjka.
Kao osnovno sredstvo priznaju se i podležu amortizaciji sredstva alata i inventara čiji je korisni vek trajanja duži od godinu dana i pojedinačna nabavna cena u vreme nabavke sredstva veća od 20.000,00 dinara. Otpis (amortizacija) vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.
Alat i inventar iz stava 1. ove tačke, za koji Pravilnikom o nomenklaturi nisu propisane stope amortizacije, otpisuje se kalkulativno po stopi od 20%.
Rezervni delovi čiji je vek upotrebe kraći od godinu dana, obavezno se iskazuju na zalihama, nezavisno od toga kolika je njihova nabavna vrednost. Ova sredstva se otpisuju 100% stavljanjem u upotrebu.
Rezervni delovi koji imaju vek upotrebe duži od godinu dana, iskazuju se kao osnovno sredstvo ako bi prilikom inicijalne nabavke bilo priznato kao osnovno sredstvo tj. ako se proceni da je korisni vek trajanja duži od godinu dana i pojedinačna nabavna cena u vreme nabavke rezervnog dela veća od 20.000,00 dinara (za taj iznos se povećava vrednost osnovnog sredstva na koji se odnosi.
Kupovina mobilnih telefona u knjigovodstvenoj evidenciji se vodi kao osnovno sredstvo i amortizuje se u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.
Potraživanja od kupaca po osnovu prodaje proizvoda i robe i pružanja usluga priznaju se u trenutku obavljanja transakcije prodaje, odnosno pružanja usluge.
Vrednost potraživanja odgovara iznosu ugovorene i/ili fakturisane prodajne vrednosti, umanjenom za ugovoreni iznos popusta i rabata.
Za potraživanje od kupaca izdaje se elektronska faktura (E-faktura) preko Sistema elektronskih faktura (SEF).
U slučaju da se naknadno pojavi rizik naplate potraživanja, isto se indirektno otpisuje, a direktno se otpisuje kada je nemogućnost naplate izvesna.
Potraživanja od kupaca iz inostranstva odgovaraju protivvrednosti inostrane valute prema zvaničnom srednjem kursu, na dan transakcije.
9. Aktivna vremenska razgraničenja
Ova kategorija obuhvata razgraničene rashode do jedne godine (premije osiguranja, zakupnine, pretplata za stručne časopise i literaturu, rashodi grejanja i drugi rashodi), obračunate neplaćene rashode i ostala aktivna vremenska razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze budžetskih korisnika, koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.
Obaveze obuhvataju dugoročne i kratkoročne obaveze, obaveze na ime rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu ostalih rashoda i obaveze iz poslovanja.
Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija. Smanjenje obaveza po osnovu zakona, vanparničnog poravnanja i sl. vrši se direktnim otpisivanjem.
Obaveze prema dobavljačima izmiruju se na osnovu elektronske fakture (E-fakture) preko Sistema elektronskih faktura (SEF).
11. Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu
Obaveze preuzete u skladu sa odobrenim aproprijacijama, a neizvršene u toku godine, prenose se i imaju status preuzetih obaveza u narednoj budžetskoj godini i izvršavaju se na teret odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu.
Finansijska služba dostavlja podatke o preuzetim neizvršenim obavezama na obrascima koji su definisani Uputstvom o radu trezora grada Pirota.
12. Pasivna vremenska razgraničenja
Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene prihode, razgraničene plaćene rashode, obračunate (fakturisane) nenaplaćene prihode i primanja i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci obuhvataju iznose koji su na dan obračunskog perioda isplaćeni, a nisu knjiženi na teret tekućih rashoda i izdataka.
Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.
Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundaciju bolovanja zaposlenih u trajanju preko trideset dana, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Kada se u tekućoj godini uoči greška iz prethodnog perioda, vrši se ispravka greške, a finansijski izveštaji, uključujući uporedne informacije za prethodne periode, prikazuju se kao da je greška korigovana u periodu u kome je nastala.
Greške mogu nastati kao rezultat matematičkih grešaka, grešaka u primeni računovodstvenih politika, pogrešnog tumačenjem činjenica, proneverom ili previdima.
Materijalno beznačajne greške se ne ispravljaju, nego se poslovni događaji iz prethodnog perioda koji nisu evidentirani u periodu u kojem su nastali, koji su evidentirani u pogrešnom iznosu ili su pogrešno klasifikovani, prikazuju u tekućem izveštajnom periodu.
Materijalno značajna greška je ona čije bi izostavljanje ili netačno prikazivanje uticalo na odluke ili procene korisnika finansijskih izveštaja.
Smatra se da je greška materijalno značajna ako je iznos greške jednak ili veći od 3% pojedine vrste priliva ili odliva gotovine na sintetičkom nivou ekonomske klasifikacije.
V USKLAĐIVANJE POSLOVNIH KNJIGA, POPIS IMOVINE I OBAVEZA I USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA
1. Usklađivanje poslovnih knjiga
Budžetsko računovodstvo vrši usklađivanje promena i stanja glavne knjige sa dnevnikom, kao i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom, pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja finansijskog izveštaja - završnog računa.
Usklađivanje stanja imovine i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji sa stvarnim stanjem koje se utvrđuje popisom vrši se na kraju budžetske godine, sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.
Način i rokovi vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, sprovodi se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
Popis imovine i obaveza definisan je Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem grada Pirota ("Službeni list grada Niša", br. 99/2021).
4. Usaglašavanje potraživanja i obaveza
Usaglašavanje potraživanja i obaveza sa dužnicima i poveriocima vrši se najmanje jednom u toku budžetske godine u skladu sa Uredbom.
Finansijska služba grada Pirota je obavezna da dužnicima (poveriocima) dostavi izvod otvorenih stavki (IOS), najkasnije do 25. januara tekuće godine sa stanjem na dan 31. decembar prethodne godine.
Izvod otvorenih stavki - IOS se sastavlja u tri primerka od kojih se dva primerka dostavljaju na usaglašavanje dužniku (poveriocu).
Po prijemu popisa neizmirenih (potraživanja) obaveza na obrascu IOS - izvod otvorenih stavki dužnik (poverilac) je obavezan da proveri svoju obavezu i o tome obavesti poverioca (dužnika) na overenom primerku obrasca IOS u roku od pet dana od dana prijema obrasca IOS.
Komisija za popis potraživanja (obaveza) proverava na osnovu analitičke evidencije, knjigovodstvenih dokumenata i vraćenih i overenih izvoda otvorenih stavki (IOS) da li postoji osnov za potraživanje (obaveze), proverava tačnost iskazanih potraživanja (obaveza), upoređuje ih sa stanjem u računovodstvenim evidencijama na dan 31. decembra prethodne godine i konstatuje eventualna odstupanja.
Komisija za popis potraživanja i obaveza treba da obrati posebnu pažnju na popis sumnjivih i spornih potraživanja, obaveza, menica ili drugih instrumenata obezbeđenja plaćanja kojima je rok za naplatu istekao, kao i potraživanja i obaveza bez uredne dokumentacije.
U izveštaju o popisu popisna komisija u posebnim popisnim listama iskazuje sporna, nenaplativa i zastarela potraživanja, sporne i zastarele obaveze, kao i potraživanja i obaveze za koje ne postoji tačna, odnosno potpuna dokumentacija.
VI SASTAVLJANJE I DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Izveštaj o ostvarenim prihodima i primanjima i izvršenim rashodima i izdacima finansijska služba dostavlja svakodnevno, nedeljno i mesečno odgovornim licima.
Finansijska služba sastavlja tromesečno periodični finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana za periode januar - mart, januar - jun, januar - septembar i januar - decembar, a na kraju budžetske godine sa stanjem na dan 31. decembra godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana.
Tromesečno periodične finansijske izveštaje i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana sastavlja se primenom gotovinske osnove.
Tromesečno periodični finansijski izveštaj i godišnji finansijski izveštaj indirektnih korisnika iz svoje nadležnosti usklađuju se sa podacima sadržanim u glavnoj knjizi trezora i podacima iz svojih pomoćnih knjiga i evidencija. Na osnovu usaglašenih podataka sastavlja se konsolidovani periodični finansijski izveštaj i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana, koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa za prethodnu godinu, odnosno ukupno ostvarene tekuće prihode i primanja i izvršene tekuće rashode i izdatke, kao i realizovane programe, projekte i programske aktivnosti.
1. Direktni korisnik koji nema u nadležnosti indirektne korisnike
Tromesečni periodični finansijski izveštaji o izvršenju finansijskog plana dostavljaju se organu uprave nadležnom za finansije najkasnije u roku od 20 dana po isteku tromesečja kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana dostavlja se organu uprave nadležnom za finansije najkasnije do 31. marta tekuće godine kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
2. Direktni korisnik koji ima u nadležnosti indirektne korisnike
Direktni korisnik koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike sastavlja konsolidovani tromesečni finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana i dostavlja organu uprave nadležnom za finansije najkasnije u roku od 20 dana po isteku tromesečja kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
Direktni korisnik koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike sastavlja konsolidovani godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana, koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa, i dostavlja ga organu uprave nadležnom za finansije najkasnije do 31. marta tekuće godine kroz Informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).
VII ZAKLJUČIVANJE I ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA I RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA
Na kraju budžetske godine, posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija, po izradi finansijskog izveštaja - završnog računa za prethodnu godinu, zaključuju se poslovne knjige.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju:
1. 50 godina - finansijski izveštaji;
2. 10 godina - dnevnik, glavne knjige, pomoćne knjige i evidencije;
3. 5 godina - izvorna i prateća dokumentacija
4. trajno - evidencija o zaradama,
a vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koju se dokumentacija odnosi.
Izuzetak su poslovne knjige koje se koriste dve i više godina, koje se ne zaključuju po završetku godine, već po prestanku njihovog korišćenja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju u originalu i na računaru ili drugom obliku arhiviranja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju u prostorijama korisnika budžetskih sredstava i arhivi.
Uništavanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja, kojima je prošao rok čuvanja vrši komisija koju je formirao načelnik Gradske uprave uz prisustvo predstavnika Arhiva i uz pomoć lica koje je zaduženo za čuvanje navedene dokumentacije.
Komisija sastavlja zapisnik o uništenju poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja.
VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Izmene i dopune propisa o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama primenjivaće se neposredno do usklađivanja odredaba ovih pravilnika.
Usklađivanje ovog Pravilnika sa izmenama i dopunama propisa o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama iz stava 1. ovog člana izvršiće se najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja u službenim glasilima.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o budžetskom računovodstvu i računovodstveni politikama donet pod br. 400-154/23 od 28.09.2023. godine.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Grada Niša".