SMERNICEZA PROCENU RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA I OGRANIČAVANJA RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA I ŠIRENJA ORUŽJA ZA MASOVNO UNIŠTENJE KOD ADVOKATA- od 13. juna 2026. godine - |
Smernice za procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i ograničavanja raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje se donose u cilju identifikacije, procene i razumevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma (PN/FT/PF) kojima je advokatura Srbije izložena, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Službeni glasnik RS", br. I 13/2017, 91/2019. 153/2020, 92/2023, 62/2025 i 23/2026 - dalje: Zakon).
Smernice imaju za cilj uspostavljanje efikasnog sistema za sprečavanje i otkrivanje PN/FT/PF, primenom principa pristupa zasnovanog na proceni rizika.
Advokat pruža pravnu pomoć klijentima, uključujući savetovanje, zastupanje pred sudovima i drugim organima, kao i usluge u vezi sa raspolaganjem nepokretnostima, upravljanjem novcem, hartijama od vrednosti i drugom imovinom klijenta, otvaranjem ili upravljanjem bankovnim računima. otvaranjem, vođenjem ili upravljanjem privrednim društvima, fondacijama ili udruženjima i slično, odnosno kada pomaže u planiranju ili izvršavanju transakcija za stranku u vezi sa kupovinom ili prodajom nepokretnosti ili privrednog društva, upravljanjem imovinom stranke, otvaranjem ili raspolaganjem računom kod banke, prikupljanjem sredstava neophodnih za osnivanje, obavljanje delatnosti i upravljanje privrednim društvima, osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem privrednog društva ili lica stranog prava, ili kada u ime i za račun stranke vrši finansijsku transakciju ili transakciju u vezi sa nepokretnošću.
2. Identifikacija i procena rizika
U cilju sprovođenja adekvatne procene rizika od PN/FT, vrši se sveobuhvatna analiza relevantnih faktora. Identifikacija rizika uključuje prepoznavanje karakteristika koje mogu ukazivati na veću ili manju verovatnoću zloupotrebe postupka pružanja pravne pomoći za PN/FT/PF.
Faktori rizika obuhvataju:
• Rizik klijenta: Procenjuje se na osnovu vrste klijenta (fizičko lice, pravno lice, domaće, strano, rezidentno, nerezidentno, politički eksponirano lice - PEP), reputacije klijenta, delatnosti klijenta, vlasničke strukture, svrhe poslovnog odnosa i drugih relevantnih podataka. Na pojačan rizik klijenta mogu ukazivati i okolnosti kao što su: stranke koje kao strana pravna lica ne smeju obavljati delatnost u zemlji u kojoj su registrovana, stranke čija složena organizaciona struktura otežava utvrđivanje stvarnog vlasnika, stranke koje uspostavljaju poslovne odnose u neuobičajenim okolnostima (npr. učestalo i nelogično menjanje poslovnih partnera za obavljanje istih poslova), stranke sa intenzivnim gotovinskim poslovanjem, stranke čija delatnost nije profitno orijentisana koje određene transakcije obavljaju koristeći se većim gotovinskim iznosima. Poseban rizik predstavljaju klijenti koji su posrednici u prometu nepokretnosti, priređivači igara na sreću putem interneta i kazina.
• Rizik proizvoda i (ili) postupka pružanja pravne pomoći: Odnosi se pa prirodu i složenost postupka pružanja pravne pomoći koje se pružaju. Određeni postupci pravne pomoći kao što su transakcije nekretninama, upravljanje imovinom, osnivanje preduzeća ili trust fund, mogu nositi veći rizik. Na pojačan rizik usluge mogu ukazivati i okolnosti kao što su: obavljanje poslova u svrhu prikrivanja stvarnog vlasnika stranke, obavljanje poslova prenosa nekretnina između stranaka u neuobičajeno kratkom vremenskom razdoblju i bez vidljivog pravnog, ekonomskog ili drugog opravdanog razloga, uplate primljene od nepovezanih ili nepoznatih trećih stranaka i uplate naknada u gotovini kada to nije uobičajen način plaćanja.
• Rizik geografskog područja: Procenjuje se na osnovu države ili teritorije prebivališta/sedišta klijenta, porekla sredstava, ili lokacije transakcije. Posebna pažnja se posvećuje jurisdikcijama sa visokim rizikom od PN/FT/PF. Na pojačan geografski rizik mogu ukazivati stranke koje dolaze iz država prema kojima su Ujedinjene nacije, Savet Evrope ili druge međunarodne organizacije primenile sankcije, embargo ili slične mere, država koje su od strane kredibilnih institucija (FATF, Savet Evrope) označene kao države koje ne primenjuju adekvatne mere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, država koje podržavaju ili finansiraju terorističke aktivnosti ili organizacije, ili država koje su od strane kredibilnih institucija (Svetska banka, MMF) označene kao države sa visokim stepenom korupcije i kriminala. Poseban rizik takođe predstavljaju stranke za koje se putem pretraživača Uprave za sprečavanje pranja novca utvrdi da se nalaze na listi lica prema kojima se primenjuju sankcije Ujedinjenih nacija (ISIL, Al-Kaida, DNR Koreja, Talibani i povezani subjekti).
• Rizik kanala isporuke: Odnosi se na način uspostavljanja poslovnog odnosa ili pružanja usluga (npr. direktan kontakt, putem punomoćnika, onlajn).
Advokat je dužan da sprovede samoprocenu rizika od PN/FT/PF najmanje jednom godišnje na nivou svoje kancelarije, kao i na nivou svakog klijenta sa kojim uspostavlja poslovni odnos u skladu sa članom 4. stav 2. Zakona. Samoprocena uključuje analizu:
• Identifikovanih rizika: Pregled i reevaluacija svih identifikovanih faktora rizika (klijent, proizvod/usluga, geografsko područje, kanal isporuke);
• Efektivnosti postojećih mera: Procena koliko su primenjene mere za sprečavanje i smanjenje rizika delotvorne u ublažavanju identifikovanih rizika;
• Nove rizike: Identifikacija novih, emergentnih rizika koji možda nisu bili prisutni u prethodnoj proceni.
Na osnovu ove analize, advokatska kancelarija klasifikuje svoje poslovanje po pitanju rizika od PN/FT/PF u jednu od sledećih kategorija rizika: nizak, srednji ili visok.
Advokat je dužan da dokumentuje rezultate samoprocene rizika.
3. Analiza i kategorizacija Rizika
Svi identifikovani rizici se analiziraju radi utvrđivanja njihove verovatnoće nastanka i potencijalnog uticaja. Na osnovu ove analize, advokatska kancelarija klasifikuje klijente i poslovne odnose u kategorije rizika: nizak, srednji ili visok.
3.1. Kriterijumi za procenu i kategorizaciju rizika
• Nizak rizik: Klijenti i poslovni odnosi koji ne pokazuju identifikovane faktore visokog rizika i čije karakteristike ukazuju na minimalnu verovatnoću zloupotrebe za PN/FT/PF.
• Srednji rizik: Klijenti i poslovni odnosi kod kojih su prisutni pojedini faktori rizika koji ne dostižu nivo visokog rizika, ili gde kombinacija faktora zahteva pojačanu pažnju.
• Visok rizik: Klijenti i poslovni odnosi kod kojih su prisutni značajni faktori rizika, uključujući, ali ne ograničavajući se na: politički eksponirana lica (PEP), klijente iz jurisdikcija visokog rizika (kao što su zemlje pod sankcijama UN/Saveta Evrope, države sa slabom kontrolom PN/FT ili visokim stepenom korupcije i kriminala), složene transakcije bez očigledne ekonomske ili pravne svrhe, sumnjivo poreklo imovine, složenu vlasničku strukturu koja otežava utvrđivanje stvarnog vlasnika, neuobičajene gotovinske transakcije, ili kada se stranka nalazi na listi lica pod sankcijama UN. Ove okolnosti zahtevaju primenu mera pojačane dubinske analize klijenta.
Advokatska kancelarija prihvata rizik isključivo ukoliko se adekvatnom primenom mera za sprečavanje PN/FT/PF, rizik svede na prihvatljiv nivo. Ukoliko se rizik ne može svesti na prihvatljiv nivo, advokat je dužan da odbije uspostavljanje poslovnog odnosa ili da raskine postojeći, u skladu sa Pravilom 22.5.10. Kodeksa profesionalne etike advokata, kao i da podnese izveštaj Upravi za sprečavanje pranja novca.
5. Mere za sprečavanje i smanjenje rizika
O sprovođenju mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika staraće se advokat neposredno.
Mere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika od PN/FT/PF su:
5.1. Ovlašćeno lice i njegov zamenik
Advokat je dužan da imenuje ovlašćeno lice i njegovog zamenika odgovornog za primenu i sprovođenje Zakona i odredaba ovih Smernica, koji su ujedno i lica za kontakt sa Upravom za sprečavanje pranja novca. Imena i kontakt podaci ovlašćenog lica i njegovog zamenika dostavljaju se Advokatskoj komori Srbije i Upravi za sprečavanje pranja novca u skladu sa ZSPNFT.
5.2. Pojačana analiza klijenta i provera identiteta stranke
Advokat je dužan da sprovodi mere pojačane analize klijenta u skladu sa Zakonom, prilagođavajući obim i vrstu mera procenjenom riziku.
5.2.1. Obaveze pri uspostavljanju poslovnog odnosa
Primenjuje se za klijente i poslovne odnose koji su procenjeni kao niskorizični ili srednjerizični. Advokat je dužan da pribavi sledeće podatke:
• ime i prezime, datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta fizičkog lica i preduzetnika, odnosno poslovno ime, adresu, sedište, matični broj i PIB pravnog lica i preduzetnika kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• ime i prezime, datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta zastupnika pravnog lica ili zakonskog zastupnika ili punomoćnika fizičkog lica koji u ime i za račun tog pravnog ili fizičkog lica uspostavlja poslovni odnos ili vrši transakciju;
• ime, prezime, datum i mesto rođenja i prebivalište ili boravište stvarnog vlasnika pravnog lica kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• svrhu i namenu poslovnog odnosa, kao i informaciju o delatnosti stranke;
• datum uspostavljanja poslovnog odnosa.
5.2.2. Obaveze pri vršenju transakcije u iznosu od 15.000 evra ili više
Primenjuje se za klijente i poslovne odnose koji su procenjeni kao srednjerizični, kada advokat u ime i za račun stranke vrši finansijsku transakciju ili transakciju u vezi sa nepokretnošću u iznosu od 15.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, bez obzira na to da li se radi o jednoj ili više međusobno povezanih transakcija. Advokat je dužan da pribavi sledeće podatke:
• ime i prezime, datum i mesto rođenja. prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta fizičkog lica i preduzetnika, odnosno poslovno ime, adresu, sedište, matični broj i PIB pravnog lica i preduzetnika kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• ime i prezime. datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta zastupnika pravnog lica ili zakonskog zastupnika ili punomoćnika fizičkog lica koji u ime i za račun tog pravnog ili fizičkog lica uspostavlja poslovni odnos ili vrši transakciju;
• ime, prezime, datum i mesto rođenja i prebivalište ili boravište stvarnog vlasnika pravnog lica kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• datum vršenja transakcije;
• iznos transakcije i valutu u kojoj je transakcija izvršena;
• namenu transakcije, kao i ime i prezime i prebivalište, odnosno poslovno ime i sedište lica kome je transakcija namenjena;
• način vršenja transakcije.
5.2.3. Obaveze u slučaju osnova sumnje na PN/FT/PF
Primenjuje se za klijente i poslovne odnose koji su procenjeni kao visokorizični, ili u slučaju kada u vezi sa strankom ili transakcijom postoje osnovi sumnje da se radi o pranju lovca ili finansiranju terorizma, ili u slučaju kada postoji sumnja u istinitost ili verodostojnost pribavljenih podataka o stranci i stvarnom vlasniku. Advokat je dužan da primeni sve mere navedene u tačkama 5.2.1. i 5.2.2., uz dodatne, strože mere, kao što su pribavljanje odobrenja višeg rukovodstva za uspostavljanje poslovnog odnosa, pojačano i učestalije praćenje poslovnog odnosa, kao i prikupljanje svih podataka iz člana Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji su detaljno navedeni u tački 5.7. ovih Smernica.
5.2.4. Praćenje poslovnog odnosa
Stalno praćenje transakcija i aktivnosti klijenata tokom trajanja poslovnog odnosa, radi prepoznavanja sumnjivih aktivnosti koje odstupaju od uobičajenih ili poznatih karakteristika klijenta. Ovo praćenje je integralni deo svih nivoa dubinske analize klijenta, s tim da je kod visokorizičnih odnosa ono pojačano i učestalije.
5.3. Sastavljanje i primena liste indikatora
Advokat je dužan da izradi listu indikatora za prepoznavanje lica i transakcija za koje postoje osnovi sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma. Kod izrade liste indikatora, advokat treba da uzme u obzir složenost i obim izvršenja transakcija, neuobičajeni način izvršenja, vrednost ili povezanost transakcija koje nemaju ekonomski ili pravno osnovanu namenu, odnosno nisu usaglašene ili su u nesrazmeri sa uobičajenim, odnosno očekivanim poslovanjem stranke, kao i druge okolnosti koje su povezane sa statusom ili drugim karakteristikama stranke. Prilikom izrade liste indikatora, advokat je dužan da unese i indikatore koji su objavljeni na zvaničnoj internet stranici Uprave za sprečavanje pranja novca. Advokat je dužan da primenjuje ovu listu indikatora, kao i da uzima u obzir i druge okolnosti koje ukazuju na postojanje osnova sumnje na PN/FT/PF.
5.4. Obaveštavanje Uprave za sprečavanje pranja novca
Advokat je dužan da, ako prilikom vršenja poslova utvrđenim Zakonom utvrdi da u vezi sa licem ili transakcijom postoje osnovi sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma, odmah obavesti Upravu za sprečavanje pranja novca pre izvršenja transakcije, navodeći rok u kojem bi trebalo da se transakcija izvrši, osim ako bi obaveštavanje ugrozilo istragu. U slučaju hitnosti, obaveštenje se može dati i telefonom, ali se naknadno mora dostaviti Upravi u pismenom obliku najkasnije sledećeg radnog dana. Obaveza obaveštavanja važi i za planiranu transakciju, bez obzira na to da li je transakcija kasnije izvršena. Ako advokat, zbog prirode transakcije ili zbog toga što transakcija nije izvršena ili iz drugih opravdanih razloga ne može da postupa na propisani način, dužan je da Upravi dostavi podatke čim to bude moguće, uz pismeno obrazloženje razloga zbog kojih nije postupio na propisani način.
Advokat je takođe dužan da u slučaju kada stranka od njega traži savet u vezi sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma, o tome odmah obavesti Upravu, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je stranka tražila savet.
Obaveštenja se Upravi dostavljaju elektronskim putem, preporučenom pošiljkom ili dostavom preko kurira.
5.5. Postupanje po zahtevima Uprave za sprečavanje pranja novca
Ako Uprava oceni da u vezi sa određenim transakcijama ili licima postoje osnovi sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma, može da zahteva od advokata podatke, informacije i dokumentaciju neophodne za otkrivanje i dokazivanje pranja novca ili finansiranja terorizma, uključujući i podatke i informacije koje se odnose na lica koja su učestvovala ili sarađivala u transakcijama. Advokat je dužan da tražene podatke, informacije i dokumentaciju dostavi Upravi bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, osim ako Uprava odredi kraći rok u hitnim slučajevima, ili duži rok zbog obimnosti dokumentacije ili drugih opravdanih razloga.
5.5.1. Izuzeci od obaveštavanja i dostavljanja informacija
Advokat nije dužan da, u skladu sa Zakonom, obaveštava Upravu niti da dostavi podatke, informacije i dokumentaciju na zahtev Uprave ako se radi o podatku koji dobije od stranke ili o stranci pri utvrđivanju njenog pravnog položaja ili njenom zastupanju u sudskom postupku ili u vezi sa sudskim postupkom, što podrazumeva i davanje saveta o pokretanju ili izbegavanju tog postupka, bez obzira da li je taj podatak pribavljen pre, u toku ili nakon sudskog postupka.
U takvim slučajevima, advokat je dužan da Upravu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, pismeno obavesti o razlozima zbog kojih nije postupio u skladu sa zahtevom Uprave da dostavi podatke, informacije i dokumentaciju.
5.5.1.1. Profesionalna tajna i tajnost podataka
Podaci, informacije i dokumentacija koje Uprava prikupi u skladu sa Zakonom predstavljaju tajne podatke. Kada advokati dostavljaju podatke, informacije i dokumentaciju Upravi, ne smatra se da su povredili obavezu čuvanja profesionalne tajne, izuzev u situacijama navedenim u tački 5.5. advokat je dužan da primenjuje odredbe Zakona bez obzira na obavezu čuvanja profesionalne tajne.
5.6. Obaveze po Zakonu o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma
Pored obaveza iz Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, advokat je dužan da postupa i u skladu sa Zakonom o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, koji propisuje mere ograničenja raspolaganja imovinom licima koja su označena kao teroristi ili sponzori terorizma.
Advokat je dužan da:
• Odmah, bez odlaganja, izvrši proveru identiteta stranke u odnosu na listu lica kojoj je ograničeno raspolaganje imovinom, a koju objavljuje nadležno ministarstvo.
• Zamrzne sva sredstva i imovinu lica koja se nalaze na navedenoj listi, bez prethodnog obaveštavanja tih lica.
• Odmah obavesti nadležno ministarstvo o izvršenom zamrzavanju sredstava i imovine, kao i o svim pokušajima uspostavljanja poslovnog odnosa ili transakcija od strane lica sa liste.
• Sve transakcije u vezi sa imovinom lica sa liste odbije i prijavi nadležnom ministarstvu.
• Ne otkriva licima sa liste, niti trećim licima, da je njihova imovina zamrznuta ili da su preduzete mere u skladu sa ovim zakonom.
Advokat je dužan da vodi evidenciju svih prikupljenih podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama, kao i podataka dostavljenih Upravi u skladu sa Zakonom. Evidencija podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama koje vodi advokat sadrži:
• ime i prezime, datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta fizičkog lica i preduzetnika, odnosno poslovno ime, adresu, sedište, matični broj i PIB pravnog lica i preduzetnika kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• ime i prezime, datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište, JMBG, vrstu, broj, mesto i datum izdavanja ličnog dokumenta zastupnika pravnog lica ili zakonskog zastupnika ili punomoćnika fizičkog lica koji u ime i za račun tog pravnog ili fizičkog lica uspostavlja poslovni odnos ili vrši transakciju;
• ime, prezime, datum i mesto rođenja i prebivalište ili boravište stvarnog vlasnika pravnog lica kojem advokat pruža pravnu pomoć;
• svrhu i namenu poslovnog odnosa, kao i informaciju o delatnosti stranke;
• datum uspostavljanja poslovnog odnosa;
• datum vršenja transakcije;
• iznos transakcije i valutu u kojoj je transakcija izvršena;
• namenu transakcije, kao i ime i prezime i prebivalište, odnosno poslovno ime i sedište lica kome je transakcija namenjena;
• način vršenja transakcije;
• podatke i informacije o poreklu imovine koja je predmet ili koja će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije;
• ime i prezime, datum i mesto rođenja, prebivalište ili boravište i JMBG fizičkog lica i preduzetnika, odnosno poslovno ime, adresu i sedište, matični broj i PIB pravnog lica i preduzetnika za koje postoje osnovi sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma;
• podatke o transakciji u vezi sa kojom postoje osnovi sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma (iznos i valuta u kojoj se transakcija vrši, datum i vreme vršenja transakcije);
• informaciju o postojanju razloga za sumnju da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma.
Svi podaci prikupljeni tokom procesa dubinske analize klijenta i praćenja poslovnog odnosa, kao i svi izveštaji i dokumentacija u vezi sa PN/FT/PF, moraju se čuvati u skladu sa zakonskim rokovima.
Redovna obuka zaposlenih (ukoliko ih advokat ima) o rizicima od PN/FT PF, zakonskim obavezama i internim procedurama, radi podizanja svesti i sposobnosti prepoznavanja sumnjivih aktivnosti. Advokat je dužan da obezbedi plan godišnjeg stručnog obrazovanja za sve zaposlene koji učestvuju u procesima dubinske analize i praćenja klijenata. O svakoj održanoj obuci sačinjava se službena beleška koja sadrži datum obuke. spisak prisutnih zaposlenih i kratak opis sadržaja obuke.
Advokat je dužan da uspostavi i primenjuje sistem unutrašnje kontrole radi obezbeđivanja poštovanja Zakona i ovih Smernica.
Advokat je dužan da odbije uspostavljanje poslovnog odnosa ili da raskine postojeći ukoliko ne može da sprovede mere dubinske analize klijenta, ili ako proceni da postoji visok rizik od PN/FT/PF koji se ne može adekvatno ublažiti.
Po sprovedenom postupku identifikacije, procene i razumevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, te utvrđivanja načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanja rizika, u skladu sa Zakonom i ovim Smernicama, zaključuje se da Advokatura Srbije ima definisan okvir za upravljanje rizicima od PN/FT/PF.
Rizik od pranja novca i finansiranja terorizma je stalan i dinamičan, te se ove Smernice moraju redovno preispitivati i ažurirati, a najmanje jednom godišnje ili u slučaju značajnih promena u poslovanju, klijenteli, pravnom okviru ili prepoznatim rizicima.
Advokat se obavezuje da će primeniti sve utvrđene mere za sprečavanje i smanjenje rizika od PN/FT/PF, te da će dosledno sprovoditi odredbe Zakona i pratećih propisa.
Smernice za procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma kod advokata stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja na oglasnoj tabli i internet stranici Advokatske komore Srbije.
Advokatska komora Srbije će putem zvaničnog sajta obavestiti sve advokate koji su na dan objavljivanja ovih smernica upisani u imenik advokata a novoupisane advokate prilikom samog upisa u imenik advokata i polaganja svečane zakletve advokata i uručenju rešenja o upisu u imenik advokata.
Delovodni broj: 729/26 od 5. juna 2026. godine.
Objavljeno na oglasnoj tabli i zvaničnoj internet stranici Advokatske komore Srbije dana 5. juna 2026. godine.
Smernice za procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma kod advokata stupaju na snagu dana 13. juna 2026. godine.