PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA

("Sl. list grada Šapca i opština: Bogatić, Vladimirci i Koceljeva", br. 22/2025)

 

OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim Pravilnikom o organizaciji budžetskog računovodstva i računovodstvenim politikama (u daljem tekstu: Pravilnik) uređuje se:

I Vođenje budžetskog računovodstva

1) Organizacija budžetskog računovodstva

2) Osnova za vođenje budžetskog računovodstva

3) Poslovne knjige

4) Računovodstvene isprave

II Utvrđivanje odgovornih lica

III Kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za njihovo sastavljanje i dostavljanje

IV Računovodstvene politike

1) Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima

2) Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekata i zgrada

3) Nefinansijska imovina u zalihama

4) Potraživanje od kupaca

5) Aktivna vremenska razgraničenja

6) Obaveze

7) Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu

8) Pasivna vremenska razgraničenja

9) Prateći troškovi zaduživanja

10) Tekući prihodi i primanja

11) Tekući rashodi i izdaci

V Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza

1) Usklađivanje poslovnih knjiga

2) Popis imovine i obaveza

3) Usaglašavanje imovine i obaveza

VI Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava

VII Sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja

VIII Prelazne i završne odredbe.

Član 2

Pod budžetskim računovodstvom u smislu ovog Pravilnika podrazumeva se osnov i uslovi vođenja poslovnih knjiga i drugih evidencija sa dokumentacijom na osnovu koje se evidentiraju sve transakcije i poslovni događaji koji iskazuju stanje i promene na imovini, potraživanjima, obavezama, izvorima finansiranja, rashodima, izdacima, prihodima, primanjima, kao i utvrđivanje rezultata poslovanja.

I VOĐENJE BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA

1. Organizacija budžetskog računovodstva

Član 3

Poslovi budžetskog računovodstva se obavljaju u okviru jedinstvenog organizacionog dela Gradske uprave grada Šapca - Odeljenja za budžet i finansije kao međusobno povezani poslovi, utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.

Član 4

Odeljenje za finansije obavlja sledeće poslove: izradu programske strukture budžeta, izradu predloga finansijskog plana, izradu plana izvršenja finansijskog plana uključujući prihode, primanja, rashode i izdatke (tromesečni izveštaji i godišnji izveštaj), konsolidaciju tromesečnih izveštaja i godišnjih finansijskih izveštaja indirektnih korisnika koji su u njegovoj nadležnosti, pripremu i kompletiranje dokumentacije za izvršenje finansijskog plana, pripremu dokumentacije po utvrđenim aproprijacijama u skladu sa pravilnikom koji propisuje klasifikacioni okvir i kontni plan za budžetski sistem, praćenje izvršenja finansijskog plana u skladu sa utvrđenim aproprijacijama i kvotama, preusmeravanje aproprijacija i izmene finansijskog plana, praćenje realizacije ugovora, sprovođenje propisanih procedura za izvršenje plaćanja (zahteva za preuzimanje obaveza, zahtev za plaćanje obaveza, plaćanje bez preuzete obaveze, za promene kvote ili aproprijacije i dr.), vođenje pomoćnih knjiga i evidencija (plata, naknada, osnovnih sredstava, zaliha, kupaca, dobavljača, debitnih kartica, donacija, investicija, kredita i dr.), pripremu podataka i dokumentacije za isplatu plata i ostalih ličnih primanja, pripremu dokumentacije za vođenje evidencije o osnovnim sredstvima, zalihama i drugim evidencijama, poslove kontrole i overavanje finansijskih transakcija, poslove prijema i obrade svih računovodstvenih isprava, izrada izlaznih faktura, obračun dinarskih i deviznih dnevnica za službena putovanja, usaglašavanje sa glavnim knjigama indirektnih korisnika koji su njegovoj nadležnosti, usaglašavanje sa glavnom knjigom trezora, čuvanje poslovnih knjiga i dr.

Član 5

Poslove budžetskog računovodstva obavljaju rukovodilac Odeljenja za finansije i stručna lica (zaposleni) koja su raspoređena za vršenje ovih poslova.

2. Osnova za vođenje budžetskog računovodstva

Član 6

Osnova za vođenje budžetskog računovodstva jeste gotovinska osnova po kojoj se transakcije i ostali događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor, u delu koji se odnosi na gotovinsku osnovu.

Računovodstvene evidencije za potrebe internog izveštavanja se vode prema obračunskoj osnovi, pod uslovom da se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi.

3. Poslovne knjige

Član 7

Poslovne knjige su sveobuhvatne evidencije o finansijskim transakcijama, kojima se obezbeđuje uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanja, obaveza, izvora finansiranja, rashoda i izdataka, prihoda i primanja i rezultata poslovanja.

Poslovne knjige se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva na propisanim subanalitičkim (šestocifrenim) kontima propisanim Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem (u daljem tekstu: Pravilnik o kontnom planu).

Član 8

Poslovne knjige su dnevnik i pomoćne knjige i evidencije.

Dnevnik je obavezna poslovna knjiga u kojoj se hronološki i sistematično evidentiraju sve nastale poslovne promene u poslovanju.

Član 9

Pomoćne knjige su analitičke evidencije i vode se u cilju obezbeđivanja analitičkih podataka u izvršavanju određenih namena i praćenja stanja i kretanja imovine.

Pomoćne knjige obuhvataju:

1) Pomoćnu knjigu kupaca;

2) Pomoćnu knjigu dobavljača;

3) Pomoćnu knjigu osnovnih sredstava;

4) Pomoćnu knjigu zaliha;

5) Pomoćnu knjigu plata;

6) Ostale pomoćne knjige.

Pomoćne evidencije obuhvataju:

1) Pomoćnu evidenciju izvršenih isplata;

2) Pomoćnu evidenciju investicija;

3) Ostale pomoćne evidencije:

• evidenciju donacija,

• evidenciju realizacije ugovora,

• evidenciju kredita,

• druge pomoćne evidencije.

Član 10

Pomoćne knjige moraju biti usaglašene sa pomoćnim evidencijama i sa transakcijama i poslovnim događajima u glavnoj knjizi trezora.

Usaglašavanje se vrši pre popisa imovine i obaveza, kao i pre sastavljanja finansijskih izveštaja.

Član 11

Vođenje poslovnih knjiga mora da bude uredno, ažurno i da obezbedi uvid u hronološko knjiženje (evidentiranje) transakcija i poslovnih događaja.

Član 12

Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava.

Poslovne knjige se vode za period od jedne budžetske godine, izuzev pojedinih pomoćnih knjiga koje se mogu voditi za period duži od jedne godine.

Zaključivanje poslovnih knjiga se vrši zaključno sa stanjem na dan 31. decembar, dok se njihovo otvaranje vrši na dan 1. januar sledeće poslovne godine. Izuzetak su analitičke evidencije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava kod kojih se ne vrši godišnje zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga, već se jednom otvorena knjigovodstvena kartica koristi, dok je ulaganje ili sredstvo u upotrebi.

Član 13

Poslovne knjige se vode u elektronskom obliku.

Obavezno je korišćenje softvera koji obezbeđuje očuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama i poslovnim događajima, omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava neovlašćeno brisanje proknjiženih poslovnih promena.

II UTVRĐIVANJE ODGOVORNIH LICA

Član 14

Načelnik Gradske uprave grada Šapca je odgovoran za preuzimanje obaveza, njihovu verifikaciju, odobravanje plaćanja koje treba izvršiti iz odobrenih budžetskih sredstava, kao i za zakonitu, namensku, ekonomičnu i efikasnu upotrebu budžetskih aproprijacija.

Načelnik gradske uprave grada Šapca može preneti pojedina ovlašćenja iz stava 1. ovog člana i na druga lica kod direktnog korisnika.

Za verodostojnost, tačnost i potpunost računovodstvenih isprava odgovorno je lice iz Odeljenja za budžet i finansije koje, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta to potvrđuje svojim potpisom.

Funkcije navedene u st. 1. do 3. ovog člana ne mogu da se poklapaju.

Član 15

Rukovodilac Odeljenja za budžet i finansije odgovoran je za: vođenje poslovnih knjiga; pripremu, sastavljanje i podnošenje finansijskih izveštaja; organizaciju i sprovođenje finansijskog i materijalnog poslovanja i pravilnu primenu propisa iz ove oblasti.

Član 16

Za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u nastanku poslovnog događaja.

Član 17

Za sastavljanje računovodstvene isprave odgovoran je zaposleni koji neposredno učestvuje u sastavljanju isprave i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.

Član 18

Za kontrolu zakonitosti i ispravnosti računovodstvene isprave za nastali poslovni događaj odgovoran je zaposleni koji vrši kontrolu isprava i dužan je da svojim potpisom na ispravi garantuje da je istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.

III KRETANJE RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA I ROKOVI ZA NJIHOVO DOSTAVLJANJE

Član 19

Računovodstvena isprava je javna isprava koja predstavlja pisani dokument ili elektronski zapis o nastaloj poslovnoj promeni, koja obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama tako da se iz računovodstvene isprave nedvosmisleno može saznati osnov, vrsta i sadržaj poslovne promene.

Član 20

Faktura (račun) kao računovodstvena isprava sastavljena i dostavljena u elektronskom obliku mora biti potvrđena od strane odgovornog lica koje svojim potpisom ili drugom identifikacionom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u skladu sa zakonom.

Član 21

Transakcije i poslovni događaji se u poslovne knjige mogu unositi samo na osnovu validnih računovodstvenih isprava iz kojih se može saznati osnov nastale promene.

Validnom računovodstvenom ispravom smatra se i isprava dobijena telekomunikacionim putem (SEF - Sistem elektronskih faktura), u elektronskom obliku u kom slučaju je pošiljalac odgovoran da podaci na ulazu u telekomunikacioni prenos budu zasnovani na računovodstvenim ispravama, kao i za čuvanje originalne isprave.

Član 22

Računovodstvena isprava sastavlja se na mestu i u vreme nastanka poslovnog događaja i unosi u Sistem elektronskih faktura.

Član 23

Računovodstvena isprava pre knjiženja u poslovnim knjigama mora biti potpisana od strane lica odgovornog za nastalu transakciju i poslovni događaj, lica koje je ispravu sastavilo i lica koje je ispravu kontrolisalo, koja svojim potpisima na ispravi garantuju da je isprava istinita i da verno prikazuje poslovni događaj.

Član 24

Računovodstvena isprava se dostavlja na knjiženje u poslovne knjige narednog dana, a najkasnije u roku od dva dana od dana nastanka transakcije i poslovnog događaja putem dostavne knjige.

Član 25

Računovodstvena isprava se knjiži u poslovne knjige istog dana kada je primljena, a najkasnije narednog dana od dana prijema.

Član 26

Tok kretanja računovodstvenih isprava podrazumeva prenos i uslove prenosa računovodstvenih isprava od mesta njihovog sastavljanja, odnosno ulaska eksternog dokumenta u Sistem elektronskih faktura direktnog korisnika, preko mesta obrade i kontrole, do mesta knjiženja i arhiviranja.

IV RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Član 27

Izbor, primena i promena računovodstvene politike moguća je samo kod onih poslovnih događaja, odnosno elemenata finansijskih izveštaja kod kojih postoji mogućnost izbora u vezi sa računovodstvenim obuhvatanjem.

1. Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima

Član 28

Nefinansijsku imovinu u stalnim sredstvima čini imovina (nekretnine i oprema, dragocenosti, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi i nematerijalna imovina) čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine i postepeno se troši (vrednosno) u poslovnim aktivnostima.

Nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva u javnoj svojini u knjigovodstvenoj evidenciji Gradske uprave grada Šapca (direktni korisnik) vode se po nabavnoj vrednosti koju čini neto fakturna vrednost, porez na dodatu vrednost i zavisni troškovi nabavke uz umanjenje za iznos izvršenog obračuna ispravke vrednosti po osnovu amortizacije.

Obavezi obračuna amortizacije podležu: zgrade i građevinski objekti, ostale nekretnine i oprema.

Obavezi obračuna amortizacije ne podležu: zemljište, šume i vode, nefinansijska imovina u pripremi, avansi za nefinansijsku imovinu, umetničko-istorijska dela, muzejska, arhivska, filmska građa i stare i retke knjige.

Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata ulaganja u nabavku objekata i opreme, od dana ulaganja do dana stavljanja u upotrebu.

Otpis (amortizacija) osnovnih sredstava vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja sa stopama amortizacije (u daljem tekstu: Pravilnik o nomenklaturi) i vrši se posebno za svako osnovno sredstvo i nematerijalno ulaganje.

Osnovna sredstva koja nisu navedena u Pravilniku o nomenklaturi, raspoređuju se u amortizacione grupe ili delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena najsličnija osnovna sredstva.

Osnovicu za obračun amortizacije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava čini nabavna vrednost iz fakture dobavljača uvećana za zavisne troškove nabavke kao i troškove dovođenja osnovnog sredstva u stanje funkcionisanja.

Obračun amortizacije za novonabavljena osnovna sredstva počinje od narednog meseca u odnosu na mesec u kojem je osnovno sredstvo stavljeno u upotrebu, a prilikom otuđivanja amortizacija se vrši do kraja meseca u kome je sredstvo otuđeno. Nabavnu vrednost osnovnih sredstava kod kojih su izvršena dodatna ulaganja za postizanje modernizacije ili povećanja kapaciteta i kojima se produžava vek korišćenja osnovnih sredstava, čini zbir nabavne vrednosti osnovnog sredstva i vrednosti novog ulaganja.

Osnovna sredstva se otpisuju primenom proporcionalne metode, odnosno metodom jednakih godišnjih iznosa u procenjenom veku trajanja, uz primenu godišnjih stopa amortizacije iz Pravilnika o nomenklaturi.

Pokriće obračunate amortizacije vrši se 100% na teret kapitala u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije, odnosno Odluke o budžetu grada, opštine.

Kod računarske opreme i druge imovine koja je podložna tehnološkoj zastarelosti moguće je izvršiti procenu korisnog veka trajanja imovine i na osnovu akta koji donosi Načelnik Gradske uprave grada Šapca i utvrditi amortizacionu stopu koja će se primenjivati prilikom obračuna amortizacije.

Nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva isknjižavaju se iz poslovnih knjiga u momentu otuđenja ili kada se trajno povlače iz upotrebe, a od njihovog rashodovanja se ne očekuju nikakve buduće ekonomske koristi.

2. Tekuće i kapitalno (investiciono) održavanje objekata i zgrada

Član 29

Tekuće održavanje objekata, u skladu sa članom 2. stav 1. tačka 36a) Zakona o planiranju i izgradnji, jeste izvođenje radova koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom objekata ili radi otklanjanja oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnih mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje objekata na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti. Podrazumevaju se radovi koji se obavljaju u kraćem vremenskom periodu od jedne godine, a sve radi toga da bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje objekata, za sve vreme trajanja veka njegove upotrebe na nivou tehničke sposobnosti.

Primeri tekućih popravki i održavanja jesu:

- redovno servisiranje prema tehničkim podacima i uputstvima;

- zamena i/ili popravka dotrajalih i neispravnih delova i komponenti;

- zamena i/ili popravka vodovodno-kanalizacionih, električnih instalacija, kao i pogona i instalacija za grejanje i dr.;

- krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i drugi slični radovi. Kod tekućeg održavanja objekata i zgrada ne povećava se njihova nabavna vrednost.

Član 30

Kapitalno ili investiciono održavanje osnovnih sredstava, u skladu sa članom 2. stav 1. tač. 34)-36) Zakona o planiranju i izgradnji, za razliku od tekućeg održavanja i popravki tih sredstava, podrazumeva velike popravke, kapitalni remont, zamenu bitnih sastavnih delova osnovnog sredstva čija je trajnost kraća od veka upotrebe osnovnog sredstva kao celine, pri čemu se istovrsni radovi na osnovnim sredstvima izvode prema pravilu u dužim vremenskim razmacima od jedne godine i osiguravaju poboljšanje uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije, kao i nesmetano funkcionisanje prema prvobitnoj nameni.

U kapitalno održavanje ubrajaju se i izdaci za nefinansijsku imovinu koji se odnose na rekonstrukciju, dogradnju, adaptaciju i sanaciju, kojim se uvećava i menja oblik, veličina i funkcija postojeće nefinansijske imovine. Ovaj vid ulaganja zahteva projekte sa novim tehničkim podacima, saglasnosti, građevinske i druge dozvole građevinskih i inspekcijskih organa za dogradnje i adaptacije, tehnička merenja i ateste i ostalu projektnu dokumentaciju.

Kod kapitalnog (investicionog) održavanja zgrada i objekata povećava se njihova nabavna vrednost.

3. Nefinansijska imovina u zalihama

Član 31

Zalihe materijala, rezervnih delova, alata, sitnog inventara i robe vode se po nabavnoj vrednosti, koju čini neto fakturna vrednost, porez na dodatu vrednost i zavisni troškovi nabavke. Obračun izlaza zaliha vrši se primenom metode prosečne ponderisane cene, iako se za potrebe internog izveštavanja mogu primeniti i druge metode. Zalihe nedovršene proizvodnje procenjuju se po ceni koštanja. Evidentiranje promena na zalihama vrši se po količinskim i vredonosnim pokazateljima, pa se razlikuju:

- magacinska evidencija,

- materijalna evidencija i

- finansijska evidencija.

Magacinska evidencija je evidencija po vrsti i količini zaliha koju vodi magacioner na magacinskim karticama za svaku vrstu zaliha.

Materijalna evidencija obuhvata evidenciju po vrstama, količini i vrednosti zaliha. Na ovakav način se za svaku vrstu zaliha obezbeđuju količinski i vrednosni pokazatelji korišćenjem materijalnih kartica.

Finansijska evidencija se vodi u finansijskom knjigovodstvu po vrstama zaliha.

Član 32

Pod potrošnim materijalom u skladu sa Pravilnikom o kontnom planu evidentiraju se zalihe materijala za stalne troškove, zalihe materijala za popravke i održavanje, zalihe materijala po delatnostima (administrativni materijal, materijal za poljoprivredu, materijal za saobraćaj, materijal za očuvanje životne sredine, medicinski i laboratorijski materijal, materijal za domaćinstvo i ugostiteljstvo, materijal za posebne namene i sl.).

Potrošni materijal se nabavlja od dobavljača, a čuva u magacinu materijala, odakle se izdaje službama ili licima na korišćenje u redovnom poslovanju. Ulaz i izlaz potrošnog materijala po vrsti, količini, ceni i vrednosti evidentira se na osnovu verodostojnih dokumenata - prijemnice (za ulaz potrošnog materijala), odnosno trebovanja (za izlaz - izdavanje materijala). Ova dokumenta moraju biti potpisana od strane lica sa suprotnim interesima - lice koje izdaje i koje se razdužuje, na jednoj strani, i lice koje preuzima i koje se zadužuje materijalom, na drugoj strani.

Redovnim ili vanrednim popisom upoređuje se stvarno stanje sa knjigovodstvenim, utvrđuju eventualne razlike (odstupanja) i daje predlog rešenja za usaglašavanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Sredstva čiji je vek upotrebe do godinu dana u poslovnim knjigama se iskazuju kao zalihe potrošnog materijala, nezavisno od toga kolika je njihova nabavna vrednost i otpisuju se 100% stavljanjem u upotrebu.

Član 33

Popis inventara na zalihama i u upotrebi vrši se na isti način kao i popis materijala. U slučaju da je inventar dotrajao, potrošen, istrošen i slično, komisija daje predlog za rashodovanje. U slučaju da komisija konstatuje manjak inventara za koji je zaduženo odgovorno lice kome je dat na rukovanje, tada se postupa u skladu sa odlukom Načelnika gradske uprave grada Šapca o načinu nadoknade manjka.

Kao osnovno sredstvo priznaju se i podležu amortizaciji sredstva alata i inventara čiji je korisni vek trajanja duži od godinu dana. Otpis (amortizacija) vrši se po stopama amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.

Alat i inventar iz stava 1. ove tačke, za koji Pravilnikom o nomenklaturi nisu propisane stope amortizacije, otpisuje se kalkulativno po stopi od 20%.

Član 34

Rezervni delovi čiji je vek upotrebe kraći od godinu dana, obavezno se iskazuju na zalihama, nezavisno od toga kolika je njihova nabavna vrednost. Ova sredstva se otpisuju 100% stavljanjem u upotrebu.

Rezervni delovi koji imaju vek upotrebe duži od godinu dana, iskazuju se kao osnovno sredstvo ako bi prilikom inicijalne nabavke bilo priznato kao osnovno sredstvo tj. ako se proceni da je korisni vek trajanja duži od godinu dana.

Član 35

Kupovina mobilnih telefona u knjigovodstvenoj evidenciji se vodi kao osnovno sredstvo i amortizuje se u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi.

Član 36

Plastična i papirna galanterija za ugostiteljstvo (plastične čaše, plastične i papirne kese i sl.) u knjigovodstvenoj evidenciji se vode kao potrošni materijal. Ostali inventar koji služi redovnoj upotrebi za pripremu i serviranje hrane i pića za ugostiteljstvo u evidenciji se vodi kao sitan inventar i otpisuje se po stopi od 100% godišnje prilikom stavljanja u upotrebu.

4. Potraživanja od kupaca

Član 37

Potraživanja od kupaca po osnovu prodaje proizvoda i robe i pružanja usluga priznaju se u trenutku obavljanja transakcije prodaje, odnosno pružanja usluge.

Vrednost potraživanja odgovara iznosu ugovorene i/ili fakturisane prodajne vrednosti, umanjenom za ugovoreni iznos popusta i rabata i uvećanom za obračunati PDV.

U slučaju da se naknadno pojavi rizik naplate potraživanja, isto se indirektno otpisuje, a direktno se otpisuje kada je nemogućnost naplate izvesna.

Potraživanja od kupaca iz inostranstva odgovaraju protivvrednosti inostrane valute prema zvaničnom srednjem kursu, na dan transakcije.

5. Aktivna vremenska razgraničenja

Član 38

Ova kategorija obuhvata razgraničene rashode do jedne godine, obračunate neplaćene rashode i izdatke i ostala aktivna vremenska razgraničenja.

Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze Gradske uprave grada Šapca (direktni korisnik), koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.

6. Obaveze

Član 39

Obaveze obuhvataju dugoročne i kratkoročne obaveze, obaveze na ime rashoda za zaposlene, obaveze po osnovu ostalih rashoda i obaveze iz poslovanja.

Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija.

Smanjenje obaveza po osnovu zakona, vanparničnog poravnanja, sudskog rešenja i sl. vrši se direktnim otpisivanjem.

7. Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu

Član 40

Obaveze preuzete u skladu sa odobrenim aproprijacijama, a neizvršene u toku godine, prenose se i imaju status preuzetih obaveza u narednoj budžetskoj godini i izvršavaju se na teret odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu.

Finansijska služba dostavlja podatke o preuzetim neizvršenim obavezama na obrascima koji su definisani Uputstvom o izvršenju budžeta, odnosno o radu trezora grada Šapca.

8. Pasivna vremenska razgraničenja

Član 41

Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene prihode i primanja, razgraničene plaćene rashode i izdatke, obračunate nenaplaćene prihode i primanja i ostala pasivna vremenska razgraničenja.

Razgraničeni plaćeni rashodi i izdaci obuhvataju iznose koji su na dan obračunskog perioda isplaćeni, a nisu knjiženi na teret tekućih rashoda i izdataka.

Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.

Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundaciju bolovanja zaposlenih u trajanju preko trideset dana, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.

9. Prateći troškovi zaduživanja

Član 42

Transakcije u stranoj valuti evidentiraju se u dinarskoj protivvrednosti primenom zvaničnog srednjeg kursa koji važi na dan transakcije.

Kursne razlike nastaju preračunom potraživanja i obaveza iskazanih u stranoj valuti, u dinarsku protivuvrednost prema srednjem kursu na dan transakcije.

Pozitivne kursne razlike evidentiraju se u korist tekućih prihoda, odnosno ostalih sopstvenih izvora.

Negativne kursne razlike evidentiraju se na teret tekućih rashoda.

10. Tekući prihodi i primanja

Član 43

Gradska uprava grada Šapca (direktni korisnik) plaćanje vrši direktno sa računa izvršenja budžeta grada Šapca i tekući prihodi i primanja su opšti prihodi budžeta.

Gradska uprava grada Šapca (direktni korisnik) vodi evidenciju prihoda i primanja (791111 - Prihodi iz budžeta) prema izvorima finansiranja.

Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja evidentiraju se na kontima grupe 291000 - Pasivna vremenska razgraničenja.

Primljena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisani uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije preko podračuna izvršenja budžeta grada Šapca, kao i u pomoćnoj evidenciji Gradske uprave grada Šapca(direktni korisnik).

Neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama koja čine saldo deviznih računa na dan 31. decembra, evidentiraju se u glavnoj knjizi trezora zaduženjem deviznih računa, uz odobrenje razgraničenih prihoda i primanja, kao i u pomoćnoj evidenciji Gradske uprave grada Šapca (direktni korisnik).

11. Tekući rashodi i izdaci

Član 44

Tekući rashodi obuhvataju rashode koji se javljaju kod direktnih korisnika u vršenju funkcije za koju je osnovan.

Tekući rashodi kod direktnih korisnika su: rashodi za zaposlene, korišćenje usluga i roba, rashodi za kamate, subvencije, dotacije i transferi, kursne razlike, prava iz socijalnog osiguranja i ostali rashodi.

Tekući rashodi se evidentiraju u momentu kad je plaćanje izvršeno.

Tekući rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda, a odobrenjem obaveza, odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.

Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.

Član 45

Izdatke kod direktnih korisnika obuhvataju izdaci za nefinansijsku imovinu i izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine.

Evidentiranje izdataka za nefinansijsku imovinu vrši se u momentu isplate, uz istovremeno povećanje vrednosti nefinansijske imovine i kapitala.

Izdaci za nefinansijsku imovinu se uključuju u bilans prihoda i rashoda, odnosno kod utvrđivanja finansijskog rezultata.

Izdaci za otplatu glavnice predstavljaju odliv sredstava, i za njihovu vrednost se smanjuju obaveze i novčana sredstva.

Izdaci za nabavku finansijske imovine, takođe, predstavljaju odliv sredstava i za njihovu vrednost se povećava potraživanje i smanjuju novčana sredstva.

V USKLAĐIVANJE POSLOVNIH KNJIGA, POPIS IMOVINE I OBAVEZA I USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA

1. Usklađivanje poslovnih knjiga

Član 46

Odeljenje za budžet i finansije vrši usklađivanje prometa i stanja pomoćnih knjiga i evidencija sa dnevnikom, kao i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom trezora pre popisa imovine i obaveza i pre sastavljanja godišnjeg finansijskog izveštaja.

Član 47

Usklađivanje stanja imovine i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji sa stvarnim stanjem koje se utvrđuje popisom vrši se na kraju budžetske godine, sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.

Član 48

Način i rokovi vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, sprovodi se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.

2. Popis imovine i obaveza

Član 49

Popis imovine i obaveza definisan je Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.

VI ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA I RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA

Član 50

Na kraju budžetske godine, posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija, po izradi godišnjeg finansijskog izveštaja za prethodnu godinu, zaključuju se poslovne knjige.

Pomoćne knjige i evidencije overava rukovodilac Odeljenja za budžet i finansije.

Član 51

Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju:

1) 50 godina - finansijski izveštaji,

2) 10 godina - dnevnik, pomoćne knjige i evidencije,

3) 5 godina - izvorna i prateća dokumentacija,

4) trajno - evidencija o platama,

a vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koju se navedena dokumentacija odnosi.

Izuzetak su poslovne knjige koje se koriste dve i više godina, koje se ne zaključuju po završetku godine, već po prestanku njihovog korišćenja.

Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu i na računaru ili drugom obliku arhiviranja.

Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju u prostorijama Finansijske službe - Arhiva.

Član 52

Uništavanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja kojima je prošao propisani rok čuvanja vrši komisija koju je formirao Načelnik gradske uprave grada Šapca, uz prisustvo izvršioca Odeljenja za budžet i finansije, predstavnika Arhiva i uz pomoć lica koje je zaduženo za čuvanje navedene dokumentacije. Komisija sastavlja zapisnik o uništenju poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja.

VII BUDŽETSKO IZVEŠTAVANJE

Član 53

Izveštaj o ostvarenim prihodima i primanjima i izvršenim rashodima i izdacima Finansijska služba dostavlja svakodnevno, nedeljno i mesečno Načelniku gradske uprave grada Šapca.

Član 54

Odeljenje za budžet i finansije sastavlja tromesečno periodični finansijski izveštaj o izvršenju budžeta za periode januar-mart, januar-jun, januar-septembar i januar-decembar, a na kraju budžetske godine sa stanjem na dan 31. decembra godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa za prethodnu godinu.

Član 55

Tromesečno periodične finansijske izveštaje i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana sastavlja se primenom gotovinske osnove.

Član 56

Tromesečno periodične finansijske izveštaje i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plan sastavlja se na osnovu evidencija o ostvarenim tekućim prihodima i primanjima i izvršenim tekućim rashodima i izdacima koja su usaglašena sa glavnom knjigom trezora, kao i realizovanim programima, projektima i programskim aktivnostima.

Član 57

Tromesečno periodične finansijske izveštaje i godišnji finansijski izveštaj indirektnih korisnika iz svoje nadležnosti direktni korisnik usklađuje sa podacima sadržanim u glavnoj knjizi trezora i podacima iz svojih pomoćnih knjiga i evidencija. Na osnovu usaglašenih podataka sastavlja konsolidovani periodični finansijski izveštaj i godišnji finansijski izveštaj o izvršenju finansijskog plana koji sadrži godišnji izveštaj o učinku programa za prethodnu godinu, odnosno ukupno ostvarene tekuće prihode i primanja i izvršene tekuće rashode i izdatke, kao i realizovane programe, projekte i programske aktivnosti.

Član 58

Tromesečno periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj sastavljaju se i podnose u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje priprema, sastavljanje i podnošenje finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava.

Član 59

Tromesečni periodični finansijski izveštaji dostavljaju se Upravi za trezor najkasnije u roku od 20 dana po isteku tromesečja, a godišnji finansijski izveštaj najkasnije do 31. marta tekuće godine kroz informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja Uprave za trezor (ISPFI).

VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 60

Izmene i dopune propisa o budžetskom računovodstvu primenjivaće se neposredno do usklađivanja odredaba ovog Pravilnika.

Usklađivanje ovog Pravilnika sa izmenama i dopunama propisa o budžetskom računovodstvu iz stava 1. ovog člana izvršiće se najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja u službenim glasilima.

Član 61

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Šapca".