AKCIONI PLANZA SPROVOĐENJE STRATEGIJE INDUSTRIJSKE POLITIKE REPUBLIKE SRBIJE OD 2021. DO 2030. GODINE, ZA PERIOD OD 2026. DO 2027. GODINE("Sl. glasnik RS", br. 55/2026) |
Nakon usvajanja Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine ("Službeni glasnik RS", broj 35/20 - u daljem tekstu: Strategija) i primene mera i aktivnosti Akcionog plana za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, za period od 2021. do 2023. godine ("Službeni glasnik RS", broj 37/21) i Akcionog plana za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, za period od 2024. do 2025. godine ("Službeni glasnik RS", broj 34/24) - (u daljem tekstu: akcioni planovi) u izazovnom poslovnom okruženju, najpre u uslovima paralisanja čitave privrede i zaustavljanja uslužnih delatnosti izazvane pandemijom zarazne bolesti COVID-19, kao i u uslovima globalne energetske krize, u okviru mera definisanih Strategijom pripremljene su nove aktivnosti za period 2026-2027. godine, u pet oblasti intervencija.
Nove aktivnosti u oblasti digitalizacije su usmerene na digitalnu bezbednost i izloženost kompanija u ovom segmentu, uz analizu primene veštačke inteligencije i digitalne bezbednosti u identifikovanim sektorima, kao i podršku digitalizaciji poslovnih procesa. Nove aktivnosti u oblasti inovacija su orijentisane ka povezivanju naučno-istraživačkih rešenja sa privredom i komercijalizaciji takvih projekata, naročito u oblasti zelene tranzicije i veštačke inteligencije. Nova podrška u oblasti investicija je takođe usmerena na zelena i održiva rešenja, dok su u oblasti restrukturiranja izvoza, nove aktivnosti usmerene na osnaživanje visoko-tehnološkog proizvodnog segmenta, kao i podršku aktivnostima na zaključivanju ACAA sporazuma u oblasti električnih/elektronskih proizvoda, mašina i lične i zaštitne opreme, koji će omogućiti povećanje izvoznog kapaciteta i ulazak u lance dobavljača multinacionalnih kompanija. U oblasti transformacije industrije od linearnog ka cirkularnom modelu, nove aktivnosti su u formi edukacija o najvažnijim konceptima zelene transformacije, digitalizacije tokova otpada, kao i podrške dekarbonizaciji i energetskoj efikasnosti.
Opšti cilj i posebni ciljevi definisani Strategijom su usklađeni sa Strategijom pametne specijalizacije u Republici Srbiji za period od 2020. do 2027. godine ("Službeni glasnik RS", broj 21/20). U skladu sa tim, posebna pažnja je usmerena da aktivnosti u Akcionom planu za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, za period od 2026. do 2027. godine (u daljem tekstu: Akcioni plan) omoguće razvoj Republike Srbije ka visoko konkurentnoj privredi kroz istraživanje, razvoj, inovacije i preduzetničke inicijative u oblastima 4S.
U okviru procesa pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, uslov za zatvaranje Poglavlja 20 - Preduzetništvo i industrijska politika predstavlja primena Strategije, koju ocenjuje Evropska komisija. U implementaciji Strategije, do sada su realizovana dva akciona plana, i to za period od 2021. do 2023. godine i za period od 2024. do 2025. godine. U Izveštaju Evropske komisije od 4. novembra 2025. godine navodi se da Republika Srbija treba da usvoji novi akcioni plan za sprovođenje Strategije industrijske politike. U cilju daljeg ispunjavanja obaveza u okviru procesa evropskih integracija, potrebno je nastaviti sa realizacijom mera i aktivnosti Strategije.
2. KRATAK PREGLED POSTIGNUTIH UČINAKA NA OSNOVU SPROVOĐENJA AKCIONOG PLANA ZA PERIOD 2024-2025. GODINE
U osnovi svih mera i aktivnosti propisanih Akcionim planom je postepena transformacija industrije od radno-intenzivnog modela zasnovanog na proizvodima niže dodate vrednosti ka kapitalno intenzivnom modelu i proizvodima više dodate vrednosti. Ova transformacija će biti postepen proces, kroz rad na obrazovanju radne snage i podsticanju inovacija, a Strategija i akcioni planovi će kroz skup horizontalnih mera i aktivnosti za unapređenje ambijenta prerađivačke industrije, uz posebno naglašavanje procesa digitalizacije i ozelenjavanja industrije, težiti da podignu konkurentnost industrije na viši nivo.
U vezi sa vrednostima pokazatelja podizanja konkurentnosti industrije, odnosno pokazatelja opšteg cilja, u periodu 2022-2024. godine zabeležen je trend smanjenja učešća BDV prerađivačkog sektora u ukupnoj BDV, sa 17,1% u 2022. godini na 14,9%, koliko je ovaj pokazatelj iznosio u 2024. godini. Međutim, u istom periodu prema zvanično dostupnim podacima RZS, zabeležen je rast produktivnosti rada u prerađivačkoj industriji, odnosno BDV po zaposlenom u prerađivačkom sektoru je porasla sa 19,0 hiljada evra u 2022. godini na 20,8 hiljade evra u 2024. godini, što je rast od 9,47%.
U oblasti digitalizacije sprovođene su mere i aktivnosti promocije i edukacije u okviru procesa digitalne transformacije industrije, kao i Program podrške digitalnoj transformaciji MSPP u Republici Srbiji. Ove aktivnosti imale su za cilj da što više privrednih društava uvede neki od elemenata digitalne transformacije u svoje poslovanje, kako bi se formirala baza iz koje bi mogli da se razvijaju dalji koraci u pravcu projekata veštačke inteligencije. Formiran je inovacioni HUB, kao prostor za unapređenje saradnje tradicionalne industrije i kreatora inovativnih rešenja primenljivih u industriji. U saradnji sa Ministarstvom prosvete, Agencijom za kvalifikacije i Sektorskim većima vrši se usklađivanje digitalnog obrazovanja sa potrebama privrede, imajući u vidu da gotovo svi standardi kvalifikacija uključuju digitalne kompetencije.
U okviru oblasti inovacija, glavni partneri su bili Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, PKS i Zavod za intelektualnu svojinu. Inovativne aktivnosti su podržane kroz saradnju nauke i privrede, koje je implementirao Fond za inovacionu delatnost, u vidu Programa saradnje nauke i privrede i inovacione vaučere. PKS je pružao pomoć za apliciranje za programe koji imaju za cilj razvoj inovativnih rešenja, uz jačanje kapaciteta kadrova za upravljanje projektima. Zavod za intelektualnu svojinu nastavio je sa podizanjem svesti i edukacijama o zaštiti prava intelektualne svojine, dok je Ministarstvo privrede kroz programe podrške za nabavku proizvodne opreme i podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte pružilo podršku kompanijama da pod povoljnim uslovima inoviraju svoje proizvodne kapacitete i na taj način krenu u postepenu tranziciju ka zelenijem poslovanju i dekarbonizaciji proizvodnih procesa.
Investicije su u periodu 2015-2024. godine bile ključni pokretač privrednog rasta. U 2025. godini došlo je do smanjenja priliva SDI, pa će u narednom periodu od velikog značaja biti aktiviranje domaćih ulaganja. Glavni partner u realizaciji mera u oblasti investicija bila je RAS, kroz podsticaje investitorima i aktivnosti promocije Republike Srbije kao investicione lokacije. Program podrške razvoju infrastrukture kroz infrastrukturne projekte je omogućio je stvaranje povoljnijih uslova za privlačenje investicija, unapređenje privrednog ambijenta i otvaranje novih radnih mesta.
U periodu primene akcionih planova industrijske politike od 2021. godine, pored značajnog unapređenja izvoznih performansi, u navedenom periodu došlo je i do unapređenja tehnološke strukture izvoza, naročito u oblasti visokih tehnologija. Realizacija mera ovog posebnog cilja sprovodi se u partnerstvu sa RAS, i to kroz programe podrške internacionalizaciji poslovanja i podrške za ulazak u lance dobavljača multinacionalnih kompanija, pri čemu će se njihova implementacija nastaviti i u narednom periodu. Pored toga, u okviru stvaranja uslova za punu integraciju u jedinstveno tržište EU za tri grupe proizvoda: električni i elektronski, mašine i lična zaštitna oprema, ostvareni su značajni pomaci i u narednom periodu se očekuje zaključivanje ACAA sporazuma za navedene grupe proizvoda, što će dalje unaprediti izvozne rezultate i tehnološku strukturu izvoza.
U poslednjih nekoliko godina nije došlo do povećanja količine recikliranih materijala u odnosu na domaću potrošnju materijala, pa se ovaj pokazatelj kreće između 1% i 2%, a za 2024. godinu je iznosio 1,2%. U prethodnim godinama realizacija mera u oblasti cirkularne ekonomije je imala je za cilj da se najpre podigne svest o značaju zelene tranzicije i da se što više kompanija edukuje o potencijalima cirkularnog modela poslovanja, uz podršku Ministarstva privrede za nabavku proizvodne opreme koja je energetski efikasna i podržava cirkularni model. Pravovremenim transferom znanja i podizanjem svesti o značaju ove teme, ovakav pristup može otvoriti velike razvojne šanse i povećanje konkurentnosti, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu.
U Akcionom planu za period 2026-2027. godine nastaviće se primena mera utvrđenih Strategijom, kroz unapređenje postojećih i definisanjem novih aktivnosti, s obzirom da je od ukupno 71 predviđene aktivnosti u periodu 2024-2025. godine realizovano je 67, odnosno 94,37%. U primeni Akcionog plana za period 2024-2025. godinu, od ukupno 23 mere utvrđene Strategijom, započet je rad na 22 mere i u narednom dvogodišnjem periodu biće nastavljena njihova realizacija, uz tendenciju da se sprovedu sve propisane mere.
U izradi ovog akcionog plana, uz podršku GIZ, Ministarstvo privrede je konsultativni proces u najvećoj meri organizovalo sa institucijama koje imaju najznačajniju ulogu u sprovođenju mera i aktivnosti iz Akcionog plana.
S tim u vezi, za sprovođenje aktivnosti u okviru Posebnog cilja 1 - Unapređena digitalizacija poslovnih modela industrijske proizvodnje, ostvarena je intenzivna saradnja sa Privrednom komorom Srbije, Centrom za digitalnu transformaciju i Agencijom za kvalifikacije Ministarstva prosvete. Za Posebni cilj 2 - Razvoj industrije bazirane na inovacijama i razvoju viših faza tehnološke proizvodnje, vođene su konsultacije sa Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, a imajući u vidu povezanost Strategije i Strategije pametne specijalizacije u Republici Srbiji za period od 2020. do 2027. godine, konsultacije su bile za svaki od pet posebnih ciljeva. U okviru Posebnog cilja 2, razgovori su vođeni i sa Fondom za inovacionu delatnost, Fondom za nauku i Zavodom za intelektualnu svojinu. Razgovori povodom formulisanja aktivnosti koje će doprineti ostvarenju posebnih ciljeva 3 i 4 - Povećan ukupni obim investicija u industriju uz rast kvaliteta investicija i Unaprediti tehnološku strukturu izvoza, vođeni su sa Razvojnom agencijom Srbije i Privrednom komorom Srbije. Za aktivnosti u okviru Posebnog cilja 5 - Transformacija industrije od linearnog ka cirkularnom modelu, saradnja je ostvarena sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom rudarstva i energetike i Centrom za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.
Imajući u vidu da je konsultativni proces je zamišljen kao kontinuiran postupak u svim fazama sprovođenja Strategije, tokom 2025. godine, u sklopu priprema za izradu ovog akcionog plana za realizaciju Strategije, kreirana je "Mapa puta za Zelenu ekonomiju u Srbiji". Ovaj dokument ima za cilj da pruži sveobuhvatan i praktičan vodič za tranziciju MMSP ka zelenoj ekonomiji. Kreiran je kao podrška donosiocima odluka, sa ciljem da obezbedi sveobuhvatan uvid u svest o Zelenoj agendi, postojeće prakse, barijere, izazove i prednosti u okviru MMSP. Na osnovu sprovedene analize, dokument pruža preporuke za unapređenje i smernice za definisanje puta zelene tranzicije, pružajući podršku donosiocima odluka da kreiraju podsticajne mere koje će omogućiti MMSP uspešan prelazak ka održivom poslovanju i doprineti razvoju zelene ekonomije.
Pri izradi ovog dokumenta kombinovane su kvalitativne i kvantitativne metode radi postizanja sveobuhvatnog uvida u potrebe MMSP u Republici Srbiji za tranziciju ka zelenoj ekonomiji. Kvalitativni pristup je realizovan kroz intervjue sa ekspertima i fokus grupe sa predstavnicima različitih industrija, dok je kvantitativni deo sproveden putem anketa u sektorima sa visokim potencijalom za primenu zelenih praksi. U istraživanju su sprovedena 23 intervjua sa relevantnim stručnjacima, uključujući predstavnike ministarstava, Privredne komore Srbije, udruženja za podršku poslovanju, finansijskih institucija i akademske zajednice. Takođe, organizovano je 19 fokus grupa u deset gradova širom Republike Srbije na kojima je učestvovalo 153 privrednih subjekata iz unapred definisanih industrija, uključujući prerađivačku industriju (plastika i guma, prerada drveta, prehrambena industrija, metalurgija) i sektor turizma. Kvantitativni deo istraživanja obuhvatio je anketiranje više od 350 MMSP iz definisanih sektora i delatnosti.
Na osnovu sprovedenih aktivnosti identifikovane su prepreke, kao i preporuke za njihovo prevazilaženje. Kada je u pitanju regulatorni okvir, potrebna je bolja koordinacija i usklađenost sa realnim potrebama privrede. Prisutan je i nedostatak kvalifikovanih kadrova koji mogu da odgovore na potrebe tranzicije ka zelenoj ekonomiji, pa je preporuka unapređenje obrazovnih programa u srednjim školama i na univerzitetima, dodatno razvijanje dualnog sistem obrazovanja, kreiranje specijalizovanih obuka i regionalnih centara za obuku u oblastima zelene ekonomije, kao i razvijanje ciljanih programa prekvalifikacije. U okviru sistema finansiranja Zelene agende preporuka je reforma sistema naplate naknada i ponovna aktivacija Zelenog fonda. Takođe, svest o Zelenoj agendi među preduzećima iz prerađivačkog sektora nije dovoljno razvijena, pa je potrebno raditi na podizanju svesti MMSP iz sektora prerađivačke industrije informativnim aktivnostima i promocijom uspešnih primera u poslovanju, kroz predstavljanje konkretnih primera uspešnih preduzeća koja su već uvela zelene inicijative. U oblasti stručne podrške i edukacije u prerađivačkoj industriji, još uvek je prisutno nedovoljno znanja i informacija o Zelenoj agendi, nedostatak specijalizovanih obuka i stručne podrške, kao i nedostatak pristupa alatima i softveru za praćenje emisija, analizu karbonskog otiska i izveštavanje o ekološkim pokazateljima, pa je preporuka za unapređenje edukacije i pristupa informacijama kreiranjem pristupačnih, ali specifičnih edukativnih programa, uz obezbeđivanje besplatnih ili subvencionisanih konsultantskih usluga za MMSP u vezi sa Zelenom agendom.
U skladu sa preporukama, u predstojećem dvogodišnjem periodu radiće se na efikasnijoj koordinaciji institucija u oblasti Zelene agende, povezivanju digitalizacije i zelene ekonomije, uz posebno izdvojene aktivnosti unapređenja zakonodavnog okvira u cilju razvoja i primene rešenja cirkularne i niskougljenične ekonomije, kao i aktivnosti za podršku energetskoj efikasnosti. U planu je kreiranje interaktivnog i digitalizovanog ekosistema za razmenu inovativnih rešenja u domenu cirkularne ekonomije, zelenih i čistih tehnologija, između start-up, akademske zajednice i realnog sektora. Fokus će biti i na povezivanju naučno-istraživačkih rešenja sa privredom i komercijalizaciji takvih projekata, naročito u oblasti zelene tranzicije i veštačke inteligencije. Takođe, predviđena je saradnja privrede i obrazovanja, kroz rad sektorskih veća i saradnju sa univerzitetima, transfer znanja i podršku za osnivanje specijalizovanih istraživačkih, inovacionih i konsultantskih centara u ovoj oblasti, uz prilagođavanje postojećih akademskih programa. U okviru podrške vezane za potrošnju materijala i upravljanje otpadom, u saradnji sa PKS se planira digitalizacija tokova otpada u cilju uspostavljanja industrijske simbioze.
U periodu od 23. marta do 17. aprila 2026. godine sprovedena je Javna rasprava o Predlogu akcionog plana za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, za period od 2026. do 2027. godine. Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi je objavljen na internet stranici Ministarstva privrede i na Portalu "e-Konsultacije".
4. PROCENA FINANSIJSKIH EFEKATA
Akcioni plan za sprovođenje Strategije obuhvata dvogodišnji period od 2026. do 2027. godine, a sredstva će biti obezbeđena iz budžeta Republike Srbije, kao i iz sredstava donatora. Ključni akteri za sprovođenje aktivnosti u okviru realizacije mera, pored Ministarstva privrede, biće Razvojna agencija Srbije, Privredna komora Srbije, Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo rudarstva i energetike.
Za ostvarenje Posebnog cilja 1: Unapređena digitalizacija poslovnih modela industrijske proizvodnje, biće opredeljena sredstva na sledećim aproprijacijama:
- Razdeo 21 - Ministarstvo privrede:
- Program 1509 - Podsticaji razvoju konkurentnosti privrede, Projekat 4008 - Podrška industrijskom razvoju, u ukupnom iznosu od 40.000.000 dinara, i to: Ekonomska klasifikacija 423, u iznosu od 6.000.000 dinara i Ekonomska klasifikacija 454, u iznosu od 34.000.000 dinara u 2026. godini, i u ukupnom iznosu od 97.000.000 dinara, i to: Ekonomska klasifikacija 423, u iznosu od 22.000.000 dinara i Ekonomska klasifikacija 454, u iznosu od 75.000.000 dinara u 2027. godini.
Za ostvarenje Posebnog cilja 2: Razvoj industrije bazirane na inovacijama i razvoju viših faza tehnološke proizvodnje, biće opredeljena sredstva na sledećim aproprijacijama:
- Razdeo 36 - Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija:
- Program 0201 - Razvoj nauke i tehnologije, Programska aktivnost 0005 - Podrška radu Fonda za inovacionu delatnost, Ekonomska klasifikacija 451, u iznosu od 120.000.000 dinara u 2026. godini i 240.000.000 dinara u 2027. godini;
- Program 0201 - Razvoj nauke i tehnologije, Programska aktivnost 0013 - Podrška radu Fonda za nauku, Ekonomska klasifikacija 451, u iznosu od 393.352.000 dinara u 2026. godini i 117.500.000 dinara u 2027. godini;
- Zajam Svetske banke - Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva u Republici Srbiji - "SAIGE", u iznosu od 233.874.000 dinara u 2026. godini i 744.726.000 dinara u 2027. godini;
- Program 1509 - Podsticaji razvoju konkurentnosti privrede, Projekat 4002 - Podrška razvoju preduzetništva, Ekonomska klasifikacija 451, u iznosu od 500.000.000 dinara u 2026. godini i 500.000.000 dinara u 2027. godini.
Za ostvarenje Posebnog cilja 3: Povećan ukupni obim investicija u industriju uz rast kvaliteta investicija, u okviru Razdela 21 - Ministarstvo privrede, biće opredeljena sredstva na sledećim aproprijacijama:
- Program 1510 - Privlačenje investicija, Programska aktivnost 0003 - Ulaganja od posebnog značaja, Ekonomska klasifikacija 454, u iznosu od 23.095.000.000 dinara u 2026. godini i 24.500.000.000 dinara u 2027. godini;
- Program 1505 - Regionalni razvoj, Projekat 4004 - Podrška razvoju poslovne infrastrukture, ekonomske klasifikacije 511 i 463, u ukupnom iznosu od 3.070.000.000 dinara u 2026. godini (od čega 3.005.000.000 dinara na Ekonomskoj klasifikaciji 463 i 65.000.000 dinara na Ekonomskoj klasifikaciji 511) i 3.000.000.000 dinara u 2027. godini na Ekonomskoj klasifikaciji 463;
- Program 1505 - Regionalni razvoj, Projekat 4006 - Srpsko-kineski industrijski park "Mihajlo Pupin" u Beogradu, Ekonomska klasifikacija 511, u iznosu od 80.000.000 dinara u 2026. godini i 100.000.000 dinara u 2027. godini.
Za ostvarenje Posebnog cilja 4: Unaprediti tehnološku strukturu izvoza, u okviru Razdela 21 - Ministarstvo privrede, biće opredeljena sredstva na sledećim aproprijacijama:
- Program 1509 - Podsticaji razvoju konkurentnosti privrede, Projekat 4008 - Podrška industrijskom razvoju, Ekonomska klasifikacija 423, u iznosu od 8.000.000 dinara u 2026. godini;
- Program 1503 - Razvoj nacionalnog sistema infrastrukture kvaliteta, Program 4004 - Program podrške unapređenju bezbednosti i kvaliteta proizvoda i usluga, Ekonomska klasifikacija 454, u iznosu od 100.000.000 dinara u 2027. godini;
- Program 1510 - Privlačenje investicija, Programska aktivnost 0001 - Stručna i administrativna podrška u oblasti privrednog i regionalnog razvoja, Ekonomska klasifikacija 424, u iznosu od 603.000.000 dinara u 2026. godini i 610.000.000 dinara u 2027. godini.
Za ostvarenje Posebnog cilja 5: Transformacija industrije od linearnog ka cirkularnom modelu, u okviru Razdela 21 - Ministarstvo privrede, biće opredeljena sredstva na sledećim aproprijacijama:
- Program 1509 - Podsticaji razvoju konkurentnosti privrede, Projekat 4008 - Podrška industrijskom razvoju, Ekonomska klasifikacija 423, u iznosu od 2.000.000 dinara u 2026. godini i 3.000.000 dinara u 2027. godini;
- Donatorska sredstva GIZ u iznosu od 11.400.000 dinara u 2026. godini.
Tabelu Akcionog plana za sprovođenje Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, za period od 2026. do 2027. godine, objavljenu u "Sl. glasniku RS", br. 55/2026, možete pogledati OVDE
MPriv - Ministarstvo privrede
MZŽS - Ministarstvo zaštite životne sredine
MIT - Ministarstvo informisanja i telekomunikacija
MRE - Ministarstvo rudarstva i energetike
MNTRI - Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija
MPros - Ministarstvo prosvete
MUST - Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine
AZK - Agencija za kvalifikacije
ZIS - Zavod za intelektualnu svojinu
RZS - Republički zavod za statistiku
PKS - Privredna komora Srbije
RBH - Responsible business hub Privredne komore Srbije
RAS - Razvojna agencija Srbije
FZR - Fonda za razvoj Republike Srbije
CDT - Centar za digitalnu transformaciju
FID - Fond za inovacionu delatnost
ATS - Akreditaciono telo Srbije
ISS - Institut za standardizaciju Srbije
EU - Evropska unija
SDI - strane direktne investicije
GIZ - Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju
BDV - bruto dodata vrednost
BDP - bruto domaći proizvod
IT - informacione tehnologije
MNK - multinacionalne kompanije
MSP - mala i srednja preduzeća
MSPP - mala i srednja preduzeća i preduzetnici
IR - istraživanje i razvoj
IS - intelektualna svojina
IK - infrastruktura kvaliteta
GHG - gasovi sa efektom staklene bašte
CBAM - mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika
ESG - životna sredina, društvo, upravljanje
OGP - oznaka geografskog porekla
ACAA - Sporazum o ocenjivanju usaglašenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (Agreement on Conformity Assessment and Acceptance of Industrial Products)
4S - Strategija pametne specijalizacije u Republici Srbiji za period od 2020. do 2027. godine
Ovaj akcioni plan objaviti na internet stranici Vlade, na portalu e-Uprava i na internet stranici Ministarstva privrede, u roku od sedam radnih dana od dana usvajanja.
Ovaj akcioni plan objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".