UPUTSTVOZA OCENJIVANJE USKLAĐENOSTI POSEBNIH SLUČAJEVA DRŽAVNE POMOĆI ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE("Sl. glasnik RS", br. 55/2026) |
1. Ovim uputstvom bliže se uređuje način za ocenjivanje usklađenosti šeme i individualne državne pomoći za istraživanje, razvoj i inovacije (u daljem tekstu: državna pomoć za IRI) koja se dodeljuje u skladu sa članom 47. st. 1. i 2. Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti horizontalne državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 32/26).
2. Ovo uputstvo primenjuje se za ocenjivanje usklađenosti državne pomoći za IRI, koja se dodeljuje učesnicima na tržištu u svim sektorima privrednih delatnosti.
3. Državna pomoć za IRI može biti usklađena sa pravilima o dodeli državne pomoći ako podstiče razvoj određene privredne delatnosti i nema prekomeran uticaj na trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije, odnosno ako:
(1) ima podsticajni efekat,
(2) postoji potreba za intervencijom države,
(3) je mera državne pomoći primerena,
(4) je proporcionalna (svedena na minimum),
(5) je transparentna (podaci su dostupni javnosti),
(6) pozitivni efekti državne pomoći prevazilaze negativne efekte na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije.
4. Mere državne pomoći za IRI koje mogu biti usklađene sa pravilima o dodeli državne pomoći su:
(1) državna pomoć za projekat istraživanja i razvoja ako se deo projekta za koji se dodeljuje državna pomoć odnosi na osnovno ili primenjeno istraživanje (industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj) a koja je usmerena na otklanjanje tržišnih nedostataka povezanih sa pozitivnim spoljnim efektima (prelivanje znanja), ali i tržišnih nedostatka koji su prouzrokovani nepotpunim i asimetričnim informacijama ili lošom koordinacijom (uglavnom u okviru projekata saradnje);
(2) državna pomoć za studiju izvodljivosti povezanu sa projektom istraživanja i razvoja, čiji je cilj otklanjanje tržišnih nedostatka koji su u najvećoj meri prouzrokovani nepotpunim i asimetričnim informacijama;
(3) državna pomoć za izgradnju i nadogradnju istraživačke infrastrukture koja je uglavnom usmerena na otklanjanje tržišnih nedostataka uzrokovanih problemima u koordinaciji ili nepotpunim i asimetričnim informacijama. (Visokokvalitetne istraživačke infrastrukture su sve potrebnije za revolucionarna istraživanja, jer privlače globalne talente i neophodne su, na primer, za informacione i komunikacione tehnologije. Početni troškovi ulaganja koje pretežno snosi naučna zajednica, kao što su visoki troškovi nabavke najsavremenijih naučnih objekata i opreme za istraživačke aktivnosti u ranoj fazi, često onemogućavaju pronalaženje potrebnih izvora finansiranja na tržištu);
(4) državna pomoć za izgradnju i nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje koja je uglavnom usmerena na otklanjanje tržišnih nedostataka uzrokovanih problemima u koordinaciji ili koji nastaju usled nepotpunih i asimetričnih informacija. (Izgradnja ili nadogradnja najsavremenije infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje podrazumeva visoke troškove ulaganja, kao i neizvesnost u pronalaženju budućih korisnika, što dovodi do otežanog pronalaženja potrebnih izvora finansiranja na tržištu. Pristup infrastrukturi za eksperimentisanje i testiranje mora biti omogućen što većem broju korisnika pod jednakim uslovima i na transparentan način. Kako bi se korisnicima olakšao pristup infrastrukturi za eksperimentisanje i testiranje, naknade za pristup toj infrastrukturi mogu biti smanjene u skladu sa ovim uputstvom ili drugim propisima kojima se uređuje kontrola državne pomoći);
(5) državna pomoć za inovacione aktivnosti koja je uglavnom usmerena na otklanjanje tržišnih nedostataka povezanih sa pozitivnim spoljnim efektima (prelivanje znanja), problemima u koordinaciji i, u manjoj meri, sa asimetričnim informacijama. Pomoć za inovacione aktivnosti može se dodeliti za pribavljanje, potvrđivanje i zaštitu patenata i drugih nematerijalnih dobara, za upućivanje visokokvalifikovanog osoblja, kao i za sticanje savetodavnih usluga i usluga podrške u vezi sa inovacijama (na primer, one koje pružaju organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje ili inovacioni klasteri);
(6) državna pomoć za procesne i organizacione inovacije koja je uglavnom usmerena na otklanjanje tržišnih nedostataka povezanih sa pozitivnim spoljnim efektima (prelivanje znanja), problemima u koordinaciji i, u manjoj meri, sa asimetričnim informacijama. Ove mere pomoći pretežno su namenjene učesnicima na tržištu koji se razvrstavaju u mala i srednja pravna lica (u daljem tekstu: MSP) dok je državna pomoć velikim pravnim licima usklađena ako delotvorno sarađuju sa najmanje jednim MSP u aktivnostima za koje se dodeljuje pomoć;
(7) državna pomoć za inovativne klastere, koja je usmerena na rešavanje tržišnih nedostataka povezanih sa problemima u koordinaciji koji ometaju razvoj klastera ili ograničavaju interakciju i prenos znanja u okviru i između klastera, na način da ta državna pomoć treba da doprinese rešavanju ovog problema, najpre kroz podršku ulaganjima u otvorenu i zajedničku infrastrukturu za inovativne klastere, a zatim i kroz podršku radu klastera, koja može trajati najduže deset godina u cilju unapređenja saradnje, umrežavanja i učenja. Naknada za korišćenje objekata i za učestvovanje u aktivnostima inovativnog klastera je tržišna cena ili cena koja je zasnovana na stvarnim troškovima uključujući razumnu dobit. Kako bi se korisnicima olakšao pristup inovativnim klasterima, naknade mogu biti smanjene u skladu sa ovim uputstvom ili drugim propisima kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
5. Projekat istraživanja i razvoja se sastoji od aktivnosti koje obuhvataju jednu ili više kategorija istraživanja i razvoja u skladu sa ovim uputstvom, a namenjene su rešavanju zadatka ekonomske, naučne ili tehničke prirode sa jasno unapred definisanim ciljevima. Može se sastojati od nekoliko radnih programa, aktivnosti ili usluga i uključuje jasne ciljeve, aktivnosti koje treba preduzeti za postizanje tih ciljeva (uključujući očekivane troškove) i konkretne rezultate za utvrđivanje ishoda tih aktivnosti i njihovo upoređivanje sa relevantnim ciljevima. Dva ili više projekata istraživanja i razvoja koje nije moguće jasno razdvojiti jedan od drugog, a posebno ako je malo verovatno da bi nezavisno jedan od drugog doveli do tehnološkog uspeha, smatraju se jednim projektom.
II KORISNICI DRŽAVNE POMOĆI ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE
1) Istraživačka organizacija ili organizacija za unapređenje znanja i istraživačka infrastruktura
6. Istraživačka organizacija ili organizacija za unapređenje znanja (u daljem tekstu: istraživačka organizacija) mogu biti korisnici državne pomoći ako predstavljaju učesnike na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje kontrola državne pomoći, kao i istraživačka infrastruktura koja služi za obavljanja ekonomske delatnosti.
7. Ako učesnik na tržištu, pored ekonomske, obavlja i neekonomsku delatnost, dodela sredstava tom učesniku na tržištu za obavljanje neekonomske delatnosti ne predstavlja državnu pomoć pod uslovom da se troškovi, finansiranje i prihodi od tih delatnosti mogu jasno razdvojiti, kao bi se izbeglo unakrsno subvencionisanje (javna sredstva namenjena za obavljanje neekonomske delatnosti ne mogu se koristiti za obavljanje ekonomske delatnosti), a što je moguće dokazati kroz godišnji finansijski izveštaj učesnika na tržištu.
8. Smatra se da su neekonomske delatnosti:
(1) osnovne delatnosti istraživačke organizacije i istraživačke infrastrukture, a naročito:
- edukacija u cilju povećanja broja kvalifikovanih ljudskih resursa (npr. javne ustanove obrazovanja koje se prevashodno ili u potpunosti finansiraju iz javnih sredstava),
- nezavisno istraživanje i razvoj čiji je cilj proširenje znanja i poboljšanje razumevanja koje uključuje delotvornu saradnju između istraživačkih organizacija i istraživačkih infrastruktura, i
- širenje rezultata istraživanja pod jednakim uslovima i na transparentan način, putem podučavanja, publikacija, baza podataka i softvera sa otvorenim pristupom;
(2) delatnosti prenošenja znanja koje sprovodi istraživačka organizacija i/ili istraživačka infrastruktura, kao i delatnosti koje istraživačka organizacija i/ili istraživačka infrastruktura sprovode u ime drugih subjekata ili za potrebe trećih lica (ugovaranje pružanja usluga trećem licu se vrši putem konkurentnog postupka javnog nadmetanja), kod kojih se sva dobit od tih delatnosti ponovo ulaže u osnovne delatnosti istraživačke organizacije i/ili istraživačke infrastrukture;
(3) delatnosti istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture.
9. Prenošenje znanja je svaki proces koji ima za cilj sticanje, prikupljanje i razmenu eksplicitnog i prećutnog znanja, uključujući veštine i kompetencije u ekonomskim i neekonomskim aktivnostima, kao što su saradnja na istraživanju, konsultacije, licenciranje, unapređenje mobilnosti istraživača i drugog osoblja uključenog u te aktivnosti. Osim naučnih i tehnoloških znanja, obuhvata i druge vrste znanja kao što je znanje o upotrebi standarda i propisa i o uslovima stvarnog životnog okruženja i metodama za organizacione inovacije, kao i upravljanje znanjem vezanim za utvrđivanje, sticanje, zaštitu, odbranu i eksploataciju nematerijalne imovine.
10. Ako istraživačka organizacija obavlja ili se istraživačka infrastruktura koristi za obavljanje ekonomskih i neekonomskih delatnosti, državnu pomoć predstavlja samo dodela javnih sredstava za obavljanje ekonomskih delatnosti.
11. Ako istraživačka organizacija obavlja ili se istraživačka infrastruktura pretežno koristi za obavljanje neekonomske delatnosti, njihovo finansiranje ne predstavlja državnu pomoć, pod uslovom da je obavljanje ekonomske delatnosti samo pomoćno, direktno povezano i neophodno za rad istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture, odnosno suštinski povezano sa pretežnom neekonomskom delatnošću i ograničenog je obima.
12. Finansiranje istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture koja obavlja i ekonomske i neekonomske delatnosti ne predstavlja državnu pomoć ako se za obavljanje ekonomskih delatnosti koristi najviše do 20% ukupnih godišnjih kapaciteta tog subjekta.
13. Ako istraživačka organizacija obavlja ili se istraživačka infrastruktura koristi za obavljanje isključivo ekonomskih delatnosti kao što su iznajmljivanje opreme ili laboratorija učesnicima na tržištu, pružanje usluga učesnicima na tržištu ili vršenje istraživanja po osnovu ugovora, finansiranje takvih ekonomskih delatnosti predstavlja državnu pomoć.
14. Istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura nije korisnik državne pomoći ako deluje samo kao posrednik koji krajnjim korisnicima državne pomoći prenosi ukupan iznos javnih sredstava i sve koristi stečene tim finansiranjem i ako:
(1) se javna sredstva i ostale koristi od javnog finansiranja mogu kvantifikovati i dokazati i ako je uspostavljen mehanizam za prenošenje tih sredstava i koristi na krajnje korisnike, na primer, umanjenjem cena, i
(2) se posredniku ne dodeljuje dodatna prednost jer je izabran u konkurentnom postupku javnog nadmetanja ili zato što je javno finansiranje dostupno svim subjektima koji ispunjavaju neophodne objektivne uslove, tako da krajnji korisnici imaju pravo da dobiju istovetne usluge od bilo kog odgovarajućeg posrednika.
U navedenom slučaju korisnik državne pomoći je samo krajnji korisnik.
2) Učesnici na tržištu kao indirektni korisnici državne pomoći putem finansiranja istraživačkih organizacija i istraživačkih infrastruktura iz javih sredstava
a) Istraživanje za potrebe učesnika na tržištu
15. Smatra se da učesnik na tržištu za čije potrebe istraživačka organizacija obavlja istraživanje ili koji koristi istraživačku infrastrukturu nije indirektan korisnik državne pomoći ako taj učesnik na tržištu:
(1) određuje uslove ugovora, raspolaže rezultatima istraživačkih aktivnosti i snosi rizik neuspeha,
(2) plaća adekvatnu naknadu istraživačkoj organizaciji ili istraživačkoj infrastrukturi za te usluge.
Naknada je adekvatna ako odgovara tržišnoj ceni. Ako tržišna cena ne može da se odredi, naknada treba da odražava ukupne troškove i maržu koja je uobičajena u datom sektoru ili nastaje kao rezultat pregovora, koje istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura obavlja u trenutku zaključenja ugovora radi pribavljanja maksimalne ekonomske koristi i nadoknade njenih marginalnih troškova.
16. Ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura pruža određenu uslugu istraživanja ili ako po osnovu ugovora obavlja istraživanje, i to probno, po prvi put, i u tačno određenom vremenskom periodu za potrebe određenog učesnika na tržištu, naplaćena naknada predstavlja tržišnu cenu, pod uslovom da je ta usluga istraživanja ili obavljanja istraživanja po osnovu ugovora jedinstvena (kada ne postoji tržište za tu uslugu).
17. Ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura zadržava pravo intelektualne svojine ili pravo korišćenja intelektualne svojine, naknada iz tačke 15. ovog uputstva može se umanjiti za tržišnu vrednost tih prava i takva naknada se smatra adekvatnom.
b) Delotvorna saradnja na projektu istraživanja sa učesnicima na tržištu
18. Izuzev konačnih dogovora o tržišnoj vrednosti prava intelektualne svojine i vrednosti doprinosa projektu, uslovi projekta delotvorne saradnje moraju biti dogovoreni pre početka tog projekta, a naročito u pogledu doprinosa nadoknade troškova, podele rizika i rezultata, širenja rezultata i pristupa pravu intelektualne svojine, kao i pravilima za njihovu dodelu.
19. Ako projekat delotvorne saradnje sprovode zajedno učesnik na tržištu i istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, smatra se da se ne dodeljuje indirektna državna pomoć tom učesniku na tržištu putem finansiranja istraživačkih organizacija i istraživačkih infrastruktura, ukoliko je ispunjen jedan od sledećih uslova:
(1) učenik na tržištu u potpunosti snosi troškove projekta;
(2) su sva prava intelektualne svojine koja su rezultat aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura u potpunosti preneta na te subjekte dok rezultati saradnje iz kojih ne proističu prava intelektualne svojine mogu da se šire;
(3) se prava intelektualne svojine i prava korišćenja intelektualne svojine koja su rezultat projekta dodeljuju različitim učesnicima u projektu saradnje na način koji adekvatno odražava njihovo angažovanje, doprinose i interese; ili
(4) istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture dobijaju naknadu koja odgovara tržišnoj ceni za dodelu prava intelektualne svojine ili prava korišćenja intelektualne svojine, učesnicima na tržištu, pri čemu se apsolutni iznos vrednosti finansijskog i nefinansijskog doprinosa učesnika na tržištu, radi nadoknade troškova aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura, umanjuje od naknade.
20. Potpuni prenos prava intelektualne svojine iz tačke 19. podtačka (2) ovog uputstva znači da istraživačka organizacija, istraživačka infrastruktura ili javni naručilac uživaju punu ekonomsku korist od prava intelektualne svojine zadržavajući pravo da tim pravima neograničeno raspolažu, a naročito pravo svojine i pravo davanja licence. Isti je i slučaj kada se istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura (odnosno javni naručilac) odluči da zaključi dalje ugovore u vezi sa tim pravima, uključujući i davanje licence učesniku na tržištu uključenom u saradnju.
21. Naknada iz tačke 19. podtačka (4) ovog uputstva je tržišna ako omogućava istraživačkim organizacijama ili istraživačkim infrastrukturama da uživaju ukupnu ekonomsku korist od tih prava i kada je ispunjen jedan od sledećih uslova:
(1) iznos naknade je utvrđen na transparentan i bezuslovan način, bez diskriminacije, u konkurentnom postupku javnog nadmetanja;
(2) procena nezavisnog procenitelja potvrđuje da je iznos naknade najmanje jednak tržišnoj ceni;
(3) ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, kao prodavac, može da dokaže da je u trenutku zaključenja ugovora, obavljala pregovore o naknadi, radi pribavljanja maksimalne ekonomske koristi uzimajući u obzir svoje zakonom određene ciljeve; ili
(4) u slučaju kada je za učesnika na tržištu, kao ugovornu stranu u projektu delotvorne saradnje, ugovoreno pravo preče kupovine prava intelektualne svojine koje je rezultat aktivnosti istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura, ti subjekti imaju recipročno pravo da zahtevaju ekonomski povoljnije ponude od trećih lica tako da učesnik na tržištu mora da uskladi svoju ponudu sa takvim ponudama.
22. U slučaju kada nijedan od uslova iz tačke 19. ovog uputstva nije ispunjen, određeni učesnik na tržištu stiče prednost u iznosu ukupne vrednost doprinosa projektu istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura i takva prednost predstavlja državnu pomoć.
3) Javna nabavka usluga istraživanja i razvoja
23. Naknada za obavljanje usluge istraživanja i razvoja čija nabavka se vrši u skladu sa propisom kojim se uređuju javne nabavke, ne predstavlja državnu pomoć.
24. Naknada za pruženu uslugu istraživanja i razvoja koja odgovara tržišnoj vrednosti koristi koju dobija javni naručilac i riziku koji preuzimaju pružaoci usluge, ne predstavlja državnu pomoć, ako:
(1) su kriterijumi za dodelu ugovora unapred utvrđeni u konkurentnom postupku javnog nadmetanja,
(2) se odredbama ugovora propisuju sva prava i obaveze ugovornih strana, uključujući i pravo intelektualne svojine, koji su unapred poznati svim zainteresovanim ponuđačima koji učestvuju u postupku javnog nadmetanja,
(3) se ponuđačima u postupku javnog nadmetanja ne garantuje povlašćeni tretman u vezi sa isporukom robe ili pružanjem usluga javnom naručiocu, i
(4) je ispunjen jedan od sledećih uslova:
- svi rezultati istraživanja koji nisu u vezi sa pravom intelektualne svojine mogu da se šire, na primer, putem publikacija, podučavanja ili doprinosa telima za standardizaciju tako da se ostalim učesnicima na tržištu omogućava da ih reprodukuju i sva prava intelektualne svojine su u potpunosti dodeljena javnom naručiocu; ili
- pružalac usluge koji stiče pravo intelektualne svojine mora da omogući javnom naručiocu neograničen i besplatan pristup tim pravima, kao i pristup trećim licima, na primer, putem neekskluzivnih licenci, pod tržišnim uslovima.
25. Ako uslovi iz tačke 24. nisu ispunjeni, ugovor o javnim nabavkama usluga istraživanja i razvoja može sadržati državnu pomoć.
III OCENA USKLAĐENOSTI DRŽAVNE POMOĆI ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE
26. Državna pomoć za IRI usklađena je ako mera državne pomoći podstiče razvoj određene privredne delatnosti i ako nema prekomeran uticaj na trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije.
27. Komisija za kontrolu državne pomoći (u daljem tekstu: Komisija) identifikuje privrednu delatnost koju podstiče mera državne pomoći, na osnovu podataka koje dostavlja davalac državne pomoći.
a) Opšti uslovi
28. Državna pomoć za IRI ima podsticajni efekat ako menja ponašanje učesnika na tržištu na način da obavlja delatnosti koje inače ne bi obavljao ili bi ih obavljao na drugačiji način ili u ograničenom obimu da nema državne pomoći.
29. Državna pomoć ima podsticajni efekat ako je zahtev za dodelu državne pomoći podnet davaocu pre početka radova na projektu istraživanja, razvoja i inovacija, pri čemu se obavljanje studija izvodljivosti ne smatra početkom radova.
30. U slučaju kada se državna pomoć dodeljuje za projekte ili aktivnosti koje se odvijaju u uzastopnim fazama za koje se može dodeliti državna pomoć u okviru više različitih postupaka, rad na projektu ne sme biti započet pre prvog zahteva za dodelu državne pomoći.
31. Zahtev iz tačke 29. ovog uputstva mora da sadrži naziv i veličinu učesnika na tržištu, opis projekta, uključujući njegovu lokaciju i datum početka i završetka, iznos javnih sredstava koja su neophodna za njegovo sprovođenje, kao i pregled opravdanih troškova tog projekta.
32. Fiskalne mere državne pomoći imaju podsticajni efekat ako podstiču učesnika na tržištu da više ulaže u istraživanje, razvoj i inovacije, o čemu davalac državne pomoći dostavlja analizu sprovedenu na osnovu postojećih mera (evaluaciju) Komisiji.
b) Dodatni uslovi za individualnu državnu pomoć
33. U slučaju dodele individualne državne pomoći, davalac mora da dokaže da ta državna pomoć ima podsticajni efekat i da dostavi jasne dokaze da državna pomoć pozitivno utiče na odluku učesnika na tržištu da preduzme aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija koje inače, bez državne pomoći, ne bi preduzeo.
34. Davalac državne pomoći dostavlja informacije o projektu koji se finansira, a u meri u kojoj je to moguće i sveobuhvatni opis alternativnog scenarija koji nastaje u slučaju da nema državne pomoći. Alternativni scenario može se odnositi na situaciju u kojoj alternativni projekat ne postoji, ili kada korisnik razmatra alternativni projekat, ili se alternativni projekat delimično ili u potpunosti sprovodi izvan Republike Srbije.
35. Prilikom ocene državne pomoći Komisija uzima u obzir sledeće elemente:
(1) opis očekivane promene ponašanja učesnika na tržištu: kako državna pomoć utiče na promenu u ponašanju, u smislu da li je pokrenut novi projekat ili se povećava obim, područje primene ili brzina sprovođenja projekta,
(2) analizu alternativnih scenarija: promena ponašanja se identifikuje upoređivanjem očekivanog ishoda i nivoa planirane aktivnosti sa i bez državne pomoći, pri čemu razlika između ta dva scenarija predstavlja pokazatelj efekta mere državne pomoći i njen podsticajni efekat,
(3) nivo ekonomske isplativosti: da li projekat, bez državne pomoći, ne bi bio ekonomski isplativ za učesnika na tržištu, ali ima veliki značaj za društvo,
(4) iznos ulaganja i vremenski okvir novčanih tokova: da li postoje visoka početna ulaganja, nizak nivo odgovarajućih novčanih tokova i značajan deo novčanih tokova nastaje u vrlo dalekoj budućnosti ili su vrlo neizvesni,
(5) nivo rizika: prilikom ocene rizika naročito se uzima u obzir neopozivost ulaganja, mogućnost komercijalnog neuspeha, rizik da će projekat biti manje ekonomski isplativ od očekivanog, rizik da će sprovođenje projekta oslabiti ostale aktivnosti korisnika i rizik da će troškovi projekta oslabiti njegovu finansijsku stabilnost.
36. Smatra se da državna pomoć ima podsticajni efekat u slučaju kada projekat, bez državne pomoći, ne bi bio ekonomski isplativ za učesnika na tržištu, ali ima veliki značaj za društvo i u slučaju ako postoje visoka početna ulaganja, nizak nivo odgovarajućih novčanih tokova i veliki deo novčanih tokova nastaje u vrlo dalekoj budućnosti ili su vrlo neizvesni.
37. Prilikom dokazivanja podsticajnog efekta davalac državne pomoći se može osloniti na akte upravljačkih organa, procene rizika, finansijske izveštaje, interne poslovne planove, stručna mišljenja i druge studije u vezi sa projektom istraživanja, razvoja i inovacija, kao i na dokumenta koja sadrže informacije o predviđenoj tražnji, predviđenim troškovima, dokumentima koja se dostavljaju odborima za ulaganje i koja detaljno opisuju alternativne scenarije ili dokumenta koja se dostavljaju finansijskim institucijama.
38. Prilikom ocene podsticajnog efekta Komisija može da uporedi određene podatke učesnika na tržištu sa podacima u sektoru u kome posluje, kako bi se utvrdilo da su alternativni scenariji, očekivani nivo ekonomske isplativosti i očekivani novčani tokovi korisnika razumni.
39. Nivo ekonomske isplativosti se može oceniti pomoću metodologija koje korisnik koristi za dokazivanje ili koje predstavljaju uobičajenu praksu u konkretnom sektoru, kao što su metode za procenu neto sadašnje vrednosti (NPV), interne stope prinosa (IRR) ili prosečne stope prinosa na angažovani kapital (ROCE).
40. Smatra se da državna pomoć za prekogranične aktivnosti istraživanja i razvoja, istraživačku infrastrukturu, infrastrukturu za eksperimentisanje i testiranje, kao i inovativne klastere, odnosno ulaganja koja olakšavaju prekograničnu saradnju ili ih pored Republike Srbije finansira više od jedne države članice Evropske unije, ima veći podsticajni efekat. (Takva državna pomoć podstiče ulaganja u aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, većeg obima ili koje imaju šire područje primene, ili olakšava njihovu bržu implementaciju ili omogućava da ukupni troškovi projekta budu veći u poređenju sa projektom čiji je cilj samo ostvarivanje opštih interesa).
41. Ako državna pomoć ne menja ponašanje učesnika na tržištu na način da podstiče dodatne aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, već bi se one sprovodile i bez državne pomoći, takva državna pomoć nema podsticajni efekat i neusklađena je.
2) Potreba za intervencijom države
a) Opšti uslovi
42. Državna pomoć za IRI se dodeljuje radi povećanja nivoa istraživanja, razvoja i inovacija u situacijama kada tržište samo ne dovodi do materijalnog poboljšanja.
43. Kako bi se ocenilo da li državna pomoć doprinosi otklanjanju tržišnih nedostataka najpre je neophodno da se definiše problem koji je potrebno rešiti, a davalac državne pomoći mora da objasni na koji način državna pomoć doprinosi otklanjanju tržišnih nedostataka koji postoje u vezi sa sprovođenjem aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u situacijama bez državne pomoći.
44. Državna pomoć za IRI treba da otkloni sledeće tržišne nedostatke:
(1) nepostojanje pozitivnih spoljnih efekata/prelivanja znanja: ako su istraživanje, razvoj i inovacije prepušteni tržištu, veliki broj projekata, iako bi bili korisni za društvo, mogu imati nedovoljan prinos na kapital sa stanovišta profitno orijentisanih učesnika na tržištu u privatnoj svojini, zbog čega državna pomoć može doprineti implementaciji projekata koji imaju opštu društvenu ili ekonomsku korist i koji se na drugi način ne bi ostvarili, odnosno doprineti ostvarivanju pozitivnih spoljnih efekata i prelivanju znanja,
(2) nepotpune i asimetrične informacije: pod određenim okolnostima, zbog nepotpunih i asimetričnih informacija, privatni ulagači ne žele da finansiraju vredne projekte ili imaju otežan pristup finansijama, a visokokvalifikovano osoblje možda nije upoznato sa mogućnosti zapošljavanja u inovativnim učesnicima na tržištu. Kao rezultat toga, raspodela ljudskih i finansijskih resursa možda neće biti adekvatna, a projekti koji mogu biti vredni za društvo ili privredu možda neće biti realizovani,
(3) nedostatke u koordinaciji i umrežavanju: sposobnost učesnika na tržištu da međusobno koordiniraju ili sarađuju u cilju sprovođenja istraživanja, razvoja i inovacija može biti oslabljena zbog poteškoća u koordinaciji između velikog broja učesnika u saradnji koji imaju različite interese, problema u sastavljanju ugovora, kao i poteškoća u ostvarivanju saradnje zbog, na primer, osetljive prirode informacija koje se dele.
b) Dodatni uslovi za individualnu državnu pomoć
45. Tržišni nedostaci koji ometaju ukupni nivo istraživanja, razvoja i inovacija u Republici Srbiji, ne utiču podjednako na sve učesnike na tržištu ili privredne sektore, zbog čega davalac individualne državne pomoći dostavlja odgovarajuće informacije o tome da li se pomoć odnosi na opšti tržišni nedostatak u vezi sa istraživanjem, razvojem i inovacijama u Republici Srbiji, ili na poseban tržišni nedostatak, na primer, u određenom privrednom sektoru ili delatnosti.
46. U zavisnosti od toga koji se posebni tržišni nedostaci otklanjaju, Komisija prilikom ocene uzima u obzir sledeće:
(1) prelivanje znanja: predviđeni nivo širenja znanja, specifičnost znanja koje se kreira, mogućnost zaštite prava intelektualne svojine, stepen komplementarnosti sa drugim proizvodima i uslugama,
(2) nepotpune i asimetrične informacije: nivo rizika i složenosti aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija, potreba za spoljnim izvorima finansiranja, mogućnost pristupa korisnika državne pomoći spoljnim izvorima finansiranja,
(3) nedostaci u koordinaciji: broj učesnika na tržištu koji sarađuju, intenzitet saradnje, različiti interesi u saradnji, problemi u sastavljanju ugovora, problemi u koordinaciji saradnje.
47. Davalac državne pomoći dostavlja Komisiji sve raspoložive sektorske analize i druge studije radi analize tržišnih nedostataka.
48. Prilikom prijavljivanja operativne državne pomoći ili državne pomoći za ulaganje za inovativne klastere, davalac državne pomoći dostavlja informacije o planiranoj ili očekivanoj specijalizaciji inovativnog klastera, postojećem regionalnom potencijalu i postojanju klastera u Republici Srbiji sa sličnom svrhom. Po potrebi, davalac treba da objasni kako klaster može imati pozitivan efekat na tehnološki napredak i digitalnu transformaciju privrede Republike Srbije, kao i to da li bi saradnje koje bi bile stimulisane ili podstaknute aktivnostima inovativnog klastera mogle da imaju za cilj, između ostalog, da skrate vreme potrebno od stvaranja novog znanja do njegovog prenošenja u inovativne primene.
49. Prilikom prijave državne pomoći za ulaganje u infrastrukturu za eksperimentisanje i testiranje, davalac dostavlja detaljne i precizne informacije o planiranoj ili očekivanoj specijalizaciji te infrastrukture, najnovijoj tehnologiji i ulozi koju bi infrastruktura za eksperimentisanje i testiranje mogla da ima u olakšavanju digitalne i zelene tranzicije privrede Republike Srbije. Davalac dostavlja i informacije o tome da li u Republici Srbiji postoje slične infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje, bez obzira na to da li su javno finansirane, informacije o korisniku, veličini korisnika, sektoru kojem pripada, kao i druge relevantne informacije. Davalac dostavlja procenu u kojoj meri će se infrastruktura koristiti za pružanje usluga MSP čime bi se taj način poboljšala efikasnost proizvodnih procesa MSP i njihove sposobnosti da unaprede proizvode i poslovne modele, posebno kroz olakšan pristup digitalnim tehnologijama.
50. Ako se projekat za koji se dodeljuje državna pomoć takođe finansira iz sredstava Evropske unije, smatra se da postoji potreba za intervencijom države.
51. Ako se državna pomoć dodeljuje za projekte i aktivnosti, koji su u pogledu tehnološkog sadržaja, nivoa rizika i veličine slični projektima koji su već sprovedeni u Republici Srbiji po tržišnim uslovima, smatra se da ne postoje tržišni nedostaci i, u tom slučaju, davalac državne pomoći dostavlja dodatne dokaze o potrebi za intervencijom države. Posebno u slučaju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje i inovativnih klastera, davalac mora da pokaže da finansiranje javnim sredstvima neće dovesti do dupliranja usluga koje se već pružaju u Republici Srbiji, što može proizvesti neiskorišćenost kapaciteta i dovesti u pitanje ekonomsku održivost projekta ulaganja za koji je dodeljena državna pomoć.
3) Primerenost državne pomoći za IRI
a) Primerenost mere državne pomoći za IRI
52. Pored državne pomoći, mogu postojati i druge bolje mere za unapređenje istraživanja, razvoja i inovacija, a kojima se uz manje narušavanje konkurencije na tržištu mogu postići isti rezultati, na primer, mere na strani tražnje (zakonska regulativa, javne nabavke i standardizacija), povećanje finansiranja javnog istraživanja i obrazovanja i opšte fiskalne mere.
53. Primerenost mera u određenoj situaciji zavisi od prirode problema koji je potrebno rešiti. Na primer, umesto državne pomoći primerenija mera može biti smanjivanje tržišnih barijera u rešavanju teškoća koje novi učesnik na tržištu ima u pristupu odgovarajućim rezultatima istraživanja, razvoja i inovacija, a povećanje ulaganja u obrazovanje u slučaju nedostatka kvalifikovanog osoblja.
54. Mera državne pomoći se smatra primerenom ako je davalac državne pomoći razmotrio i druge mere i utvrdio prednost državne pomoći u odnosu na te druge mere i sačinio analizu efekata predložene mere o čemu dostavlja podatke Komisiji.
55. Ako se projekat za koji se dodeljuje državna pomoć finansira iz sredstava Evropske unije, smatra se da je mera državne pomoći primerena.
b) Primerenost instrumenta državne pomoći
56. Državna pomoć za IRI se po pravilu dodeljuje kroz instrument koji manje narušava konkurenciju i trgovinu u odnosu na druge instrumente državne pomoći.
57. Ako se državna pomoć dodeljuje kroz instrumente koji donose direktnu finansijsku korist i u većoj meri narušavaju konkurenciju na tržištu (direktna bespovratna sredstva, oslobađanje od plaćanja poreza ili poreske olakšice, prodaja ili korišćenje imovine u javnoj svojini, prodaja robe ili pružanje usluga po ceni nižoj od tržišne), davalac državne pomoći mora da izvrši analizu i drugih instrumenata i da objasni zašto su drugi instrumenti, koji manje narušavaju konkurenciju na tržištu manje primereni, kao što je predujam ili instrumenti koji se zasnivaju na dužničkim ili vlasničkim instrumentima (državne garancije, kupovina deonica ili alternativno zaduživanje ili davanje kapitala pod povoljnijim uslovima). Predujam je zajam za projekat koji se isplaćuje jednokratno ili u više rata i kod koga uslovi vraćanja zavise od rezultata projekta.
58. Instrument državne pomoći se bira u odnosu na tržišni nedostatak koji je neophodno da se otkloni. Na primer, ako zbog asimetričnih informacija postoji problem pristupa spoljnim izvorima finansiranja, primereniji instrument u odnosu na bespovratna sredstva je državna pomoć za likvidnost u obliku zajma ili garancije, dok u slučaju kada je potrebno obezbediti određeni nivo podele rizika, primereni instrument može biti predujam.
59. U slučaju kada se državna pomoć dodeljuje u bilo kom drugom obliku osim kao pomoć za likvidnost ili predujam za delatnosti koje su bliske tržištu, davalac državne pomoći mora da opravda primerenost odabranog instrumenta za otklanjanje tržišnog nedostatka.
4) Proporcionalnost državne pomoći
a) Opšti uslovi
60. Državna pomoć za IRI je proporcionalna ako je iznos državne pomoći ograničen na minimum neophodan za sprovođenje aktivnosti za koje se državna pomoć dodeljuje.
61. Iznos državne pomoći se utvrđuje u odnosu na unapred utvrđene opravdane troškove i ograničenog je intenziteta koji se utvrđuje za svakog korisnika pomoći, uključujući i projekte saradnje.
62. Opravdani troškovi za dodelu državne pomoći za IRI su opravdani troškovi u skladu sa propisima kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći za IRI.
63. Opravdani troškovi za dodelu državne pomoći za projekte istraživanja i razvoja u vezi sa zdravljem mogu biti i svi troškovi neophodni za sprovođenje tog projekta tokom njegovog trajanja pod uslovom da omogućavaju dalji naučni ili tehnološki napredak, kao što su, između ostalog, troškovi osoblja, troškovi za digitalnu i računarsku opremu, za dijagnostičke alate, za alate za prikupljanje i obradu podataka, za usluge istraživanja i razvoja, za pretklinička i klinička ispitivanja.
64. Opravdani troškovi za dodelu državne pomoći za procesne i organizacione inovacije, između ostalog su troškovi instrumenata, opreme, zgrada i zemljišta u trajanju i u meri u kojoj se koriste za potrebe projekta, kao i troškovi konsultacija i sličnih usluga koje se koriste isključivo za projekat. Ako se instrumenti, oprema i zgrade ne koriste tokom celog vremena trajanja projekta, samo troškovi amortizacije u periodu u kome se koriste tokom trajanja projekta, izračunati u skladu sa računovodstvenim načelima, smatraju se opravdanim. Opravdani troškovi zemljišta su troškovi komercijalnog transfera ili stvarno nastali kapitalni troškovi.
65. U slučaju kada projekat istraživanja i razvoja obuhvata različite zadatke, svaki zadatak mora biti u okviru kategorija osnovnog istraživanja, industrijskog istraživanja ili eksperimentalnog razvoja.
66. Davalac dostavlja ažurne, jasne i konkretne dokaze o opravdanim troškovima.
67. Dodatni režijski troškovi i drugi operativni troškovi, uključujući troškove materijala, zaliha i sličnih proizvoda, nastali direktno kao rezultat projekta, mogu se izračunati na alternativan pojednostavljeni način i mogu da iznose najviše do 20% ukupnih opravdanih troškova iz tač. 62. i 63. ovog uputstva. Za projekte koji se sufinansiraju u okviru programa Horizont Evropa, davaoci mogu da koristite pojednostavljenu metodologiju Horizont Evrope za izračunavanje indirektnih troškova projekta istraživanja i razvoja.
68. Maksimalni intenziteti državne pomoći za IRI utvrđeni su propisom kojim se uređuju uslovi i kriterijumi usklađenosti državne pomoći za IRI.
69. U slučaju dodele državne pomoći za projekat koji zajednički sprovode istraživačke organizacije i učesnici na tržištu, zbir državne pomoć i doprinosa istraživačkih organizacija može da iznosi maksimalno do intenziteta iz tačke 68. ovog uputstva.
70. Ako se državna pomoć dodeljuje na osnovu šeme državne pomoći kao predujam, davalac državne pomoći dokazuje Komisiji, putem odgovarajuće metodologije, da je moguće unapred izračunati bruto novčanu protivvrednost predujma, kao i da intenziteti te državne pomoći odgovaraju intenzitetima iz tačke 68. ovog uputstva.
71. U slučaju da nisu ispunjeni uslovi iz tačke 70. ovog uputstva, predujam se izražava kao procenat opravdanih troškova, a maksimalni intenzitet državne pomoći iz tačke 68. ovog uputstva može da se poveća za deset procentnih poena, pri čemu moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:
(1) u slučaju uspešnog ishoda projekta, avans se otplaćuje u iznosu jednakom dodeljenom iznosu uvećanim za kamatnu stopu koja je najmanje jednaka diskontnoj stopi u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći,
(2) u slučaju da je projekat dostigao uspeh veći od očekivanog, predujam se otplaćuje u višem iznosu od dodeljenog i po kamatnoj stopi najmanje jednakoj diskontnoj stopi u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći,
(3) u slučaju neuspeha projekta, predujam se otplaćuje u nižem iznosu od dodeljenog, dok se u slučaju delimičnog uspeha projekta, predujam isplaćuje u nižem iznosu od dodeljenog srazmerno ostvarenim rezultatima.
72. Mera državne pomoći iz tačke 71. ovog uputstva mora da sadrži jasne uslove za otplatu predujma u slučaju uspeha projekta, sa jasno definisanim i objektivnim kriterijumima uspešnosti.
73. Intenzitet državne pomoći koja se dodeljuje u obliku fiskalnih mera može se izračunati na osnovu pojedinačnih projekata ili na nivou učesnika na tržištu, kao odnos između ukupne poreske olakšice i zbira svih opravdanih troškova za istraživanje, razvoj i inovacije nastalih u periodu od tri uzastopne fiskalne godine, pri čemu se u drugom slučaju primenjuje ista fiskalna mera na sve opravdane aktivnosti do maksimalnog intenziteta državne pomoći za eksperimentalni razvoj u skladu sa tačkom 68. ovog uputstva.
74. Suprotno od tačke 73. ovog uputstva, kada se različita fiskalna mera primenjuje na različite kategorije istraživanja, razvoja i inovacije, intenziteti državne pomoći odgovaraju maksimalnim intenzitetima iz tačke 68. ovog uputstva.
75. Državna pomoć za IRI kumulira se u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći.
76. U slučaju kada se opravdani troškovi za istraživanje, razvoj i inovacije, u potpunosti ili delimično, preklapaju sa opravdanim troškovima za druge namene, na deo troškova koji se preklapa primenjuju se najpovoljniji maksimalni iznosi u skladu sa propisima o kontroli državne pomoći.
b) Dodatni uslovi za individualnu državnu pomoć
77. Komisija ocenjuje proporcionalnost individualne državne pomoći u odnosu na minimalni iznos koji je neophodan da bi projekat za koji se dodeljuje državna pomoć bio dovoljno ekonomski isplativ, što se izražava kroz ukupni trošak kapitala ili internu stopu prinosa koju očekuje da ostvari određeni učesnik na tržištu ili koja je uobičajena u određenom sektoru.
78. Ako je iz internih dokumenata učesnika na tržištu moguće utvrditi da taj učesnik na tržištu vrši izbor između sprovođenja projekta za koji se dodeljuje državna pomoć i alternativnog projekta bez državne pomoći, smatra se da je državna pomoć ograničena na minimum ako iznos državne pomoći ne prelazi razliku između neto sadašnje vrednosti ulaganja u dati projekat i neto sadašnje vrednosti ulaganja u alternativni projekat koji se sprovodi bez državne pomoći. U cilju utvrđivanja neto dodatnih troškova upoređuje se očekivana neto sadašnja vrednost ulaganja u projekat za koji je dodeljena pomoć i alternativni projekat, pri čemu se uzima u obzir verovatnoća pojave različitih poslovnih scenarija.
79. Kada državna pomoć samo omogućava povećanje brzine realizacije projekta, poređenje treba da se bazira na različitim vremenskim rokovima u smislu novčanih tokova i trenutka ulaska na tržište.
80. Ako se pomoć dodeljuje za projekte istraživanja i razvoja, za izgradnju ili nadogradnju istraživačke infrastrukture, ili za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje i može se utvrditi da je državna pomoć svedena na minimum na osnovu kriterijuma iz tač. 77-79. ovog uputstva, maksimalni intenziteti državne pomoći iz tačke 68. ovog uputstva mogu se povećati do sledećih granica:
Namena državne pomoći/učesnik na tržištu |
Učesnik na tržištu koji se razvrstava u mikro i mala pravna lica |
Učesnik na tržištu koji se razvrstava u srednja pravna lica |
Učesnik na tržištu koji se razvrstava u velika pravna lica |
Osnovno istraživanje |
100% |
100% |
100% |
Primenjeno istraživanje |
80% |
70% |
60% |
Primenjeno istraživanje koje uključuje delotvornu saradnju između učesnika na tržištu (za učesnike na tržištu koji se razvrstavaju u velika pravna lica podrazumeva se prekogranična saradnja ili saradnja sa najmanje jednim MSP) ili između učesnika na tržištu i istraživačke organizacije ili ako je podložno značajnom širenju rezultata |
90% |
80% |
70% |
Primenjeno istraživanje ako se projekat istraživanja i razvoja sprovodi u području koje je označeno kao područje "C" u skladu sa propisima kojima se bliže uređuje regionalna državna pomoć |
85% |
75% |
65% |
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju istraživačke infrastrukture |
60% |
60% |
60% |
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju istraživačke infrastrukture koju finansira Republika Srbija i najmanje jedna država članica EU iz javnih sredstava ili je infrastruktura ocenjena i izabrana na nivou EU |
70% |
||
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje |
55% |
45% |
35% |
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje koju finansira Republika Srbija i najmanje jedna država članica EU iz javnih sredstava ili za projekte sa oznakom kvaliteta Pečat izvrsnosti |
65% |
55% |
45% |
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje ako će najmanje 80% godišnjeg kapaciteta infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje koristiti MSP |
60% |
50% |
40% |
Državna pomoć za izgradnju ili nadogradnju infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje koju finansira Republika Srbija i najmanje jedna država članica EU iz javnih sredstava ili za projekte sa oznakom kvaliteta Pečat izvrsnosti i ako će najmanje 80% godišnjeg kapaciteta infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje koristiti MSP |
70% |
60% |
50% |
81. Davalac državne pomoći dostavlja Komisiji objašnjenje na koji način je utvrđen iznos državne pomoći.
82. Za procenu proporcionalnosti državne pomoći može se koristiti dokumentacija i kalkulacije koje se koriste za analizu podsticajnog efekta.
83. Ako potreba za državnom pomoći uglavnom postoji zbog teškoća u finansiranju na tržištu, a ne zbog nedovoljne ekonomske isplativosti, primerenije je da se državna pomoć dodeljuje u obliku zajma, garancije ili predujma umesto u obliku subvencije.
84. Kada postoji više potencijalnih kandidata za sprovođenje aktivnosti za koju se dodeljuje državna pomoć, uslov proporcionalnosti je ispunjen ako se projekat dodeljuje na transparentan i bezuslovan način, bez diskriminacije.
85. Kako bi se otklonilo stvarno ili potencijalno narušavanje trgovine između Republike Srbije i drugih zemalja osim zemalja članica Evropske unije, iznos državne pomoći koji premašuje iznose propisane ovim uputstvom može biti usklađen, ako su, direktno ili indirektno, konkurenti izvan Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije za slične projekte u prethodne tri godine primili ili će primiti pomoć istovetnog intenziteta, a taj period se može srazmerno produžiti ako je verovatno da će do narušavanja trgovine doći nakon više od tri godine.
86. Davalac državne pomoći za IRI dužan je, najkasnije u roku od šest meseci od donošenja odluke o dodeli, ili ako su u pitanju fiskalne mere, u roku od jedne godine od datuma podnošenja poreske prijave, da objavi na svojoj internet stranici informacije o nazivu šeme državne pomoći ili aktu davaoca, a ako iznos državne pomoći po korisniku prelazi 100.000 evra davalac objavljuje i podatke o nazivu individualnih korisnika, instrumentu dodele i iznosu državne pomoći dodeljen svakom korisniku, datumu dodele, veličini korisnika (MSP ili veliki učesnik na tržištu), području na kome se nalazi sedište korisnika na nivou 2 nomenklature statističkih teritorijalnih jedinica, osnovnom sektoru u kome korisnik deluje, cilju pomoći, o odluci ili drugom aktu Komisije kojim je ocenjena usklađenost državne pomoći, a, po potrebi i podatke o nazivu finansijskog posrednika.
87. Podatke iz tačke 86. ovog uputstva davalac državne pomoći čuva i bez ograničenja stavlja na raspolaganje javnosti najmanje deset godina.
6) Potvrda da su negativni efekti na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije svedeni na minimum
a) Opšti uslovi
88. Davalac državne pomoći dostavlja Komisiji podatke o tržištima proizvoda radi utvrđivanja tržišta na koje utiče državna pomoć za IRI, tržišta na koja utiče promena ponašanja korisnika državne pomoći, kao i relevantnog geografskog tržišta. Relevantno geografsko tržište predstavlja teritoriju na kojoj posluju učesnici na tržištu na koje utiče državna pomoć i na kojoj postoje isti ili slični uslovi konkurencije, a koji se bitno razlikuju od uslova konkurencije na susednim teritorijama.
89. Davalac državne pomoći dostavlja Komisiji podatke o konkurentima i kupcima ili potrošačima na koje utiče državna pomoć kako bi se procenilo da li se dodelom državne pomoći za IRI narušava konkurencija na tržištu.
90. Komisija treba da identifikuje stvarne ili potencijalne konkurente korisnika državne pomoći na koje će ta pomoć verovatno negativno uticati, jer omogućava korisniku da stekne konkurentsku prednost smanjenjem troškova proizvodnje, povećanjem proizvodnog kapaciteta ili razvojem novih proizvoda.
91. Državna pomoć za IRI utiče na narušavanje konkurencije na tržištu proizvoda tako što:
(1) narušava postupak ulaska i izlaska konkurenata sa relevantnog tržišta:
- može da spreči tržišni mehanizam kojim se najefikasniji proizvođači nagrađuju i najneefikasniji podstiču da se poboljšaju, restrukturiraju ili izađu sa tržišta, što može dovesti do toga da su konkurenti primorani da napuste tržište ili da nikad ne uđu na određeno tržište,
- može da spreči neefikasne učesnike na tržištu da napuste tržište ili da ih podstakne da uđu na određeno tržište i da preuzmu tržišni udeo od mnogo efikasnijih konkurenata,
- ako nije dobro usmerena, može da podrži neefikasne učesnike na tržištu, dovede do smanjivanja inovacija i uspori poboljšanje produktivnosti u određenoj industriji, i na taj način učini da mnogi učesnici na tržištu posluju znatno ispod nivoa efikasnosti;
(2) narušava dinamične investicione podsticaje:
- može da dovede do toga da konkurenti korisnika te pomoći smanje prvobitno planirana ulaganja (tzv. Efekat istiskivanja učesnika sa tržišta),
- može da podstakne korisnike na veće rizike, pri čemu će dugoročni učinak verovatno biti negativan,
(3) stvara ili održava tržišnu snagu: može da poveća ili zadrži nivo tržišne snage korisnika, koja se ogleda u uticaju na tržišne cene, proizvode, raznovrsnost kvaliteta proizvoda i usluga ili druge parametre konkurentnosti u toku značajnog vremenskog perioda, a na štetu potrošača.
92. Državna pomoć za IRI utiče na narušavanje konkurencije kada utiče na donošenje odluke o izboru lokacije i uzrokuje premeštanje aktivnosti ili ulaganje iz jednog područja u drugo.
93. Negativni efekti državne pomoći prevazilaze pozitivne i državna pomoć je neusklađena kada:
(1) je uslovljena obavezom korisnika da ima sedište ili pretežno prebivalište u Republici Srbiji ili da koristi domaće proizvode ili usluge ili da ne može da koristi rezultate istraživanja, razvoja i inovacija u zemljama članicama Evropske unije,
(2) samo dovodi do promene lokacije aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija bez promene prirode, veličine ili područja primene projekta.
94. Prilikom prijave šeme državne pomoći za IRI, davalac mora pokazati da će negativni efekti biti svedeni na minimum, uzimajući u obzir veličinu projekata, iznos pojedinačne i kumulirane pomoći, broj očekivanih korisnika, karakteristike ciljanih sektora i sl, pri čemu mogu da dostave Komisiji ocenu efekata i sprovedene naknadne (ex post) evaluacije za slične prethodne šeme.
b) Dodatni uslovi za individualnu državnu pomoć
95. Prilikom prijave individualne državne pomoći za IRI davalac dostavlja informacije o predmetnim tržištima proizvoda, odnosno o tržištima na koje utiče promena ponašanja korisnika državne pomoći, kao i o konkurentima i kupcima ili potrošačima na koje utiče ta državna pomoć.
96. U meri u kojoj se određena inovacija bude povezivala sa više budućih različitih tržišta proizvoda, efekat državne pomoći se posmatra na svim predmetnim tržištima.
97. Komisija može da razmatra i efekat državne pomoći na konkurenciju na tržištima tehnologije kada se na tim tržištima trguje rezultatima istraživanja, razvoja i inovacija, na primer, u obliku prava intelektualne svojine putem licenciranja patenata ili trgovine njima.
98. Prilikom ocene narušavanja konkurencije Komisija koristi kriterijume kao što je narušavanje dinamičnih tržišnih podsticaja, stvaranje i održavanje tržišne snage i održavanje neefikasnih tržišnih struktura.
99. Pri oceni kriterijuma narušavanja dinamičnih tržišnih podsticaja Komisija analizira:
(1) rast tržišta: ako se više očekuje rast tržišta u budućnosti, državna pomoć neće negativno da utiče na podsticanje konkurenata, s obzirom na to da ostaju brojne mogućnosti za razvoj profitabilnog poslovanja,
(2) iznos državne pomoći: mere koje sadrže više iznose državne pomoći imaće značajnije uticaje na istiskivanje konkurenata, što se utvrđuje u odnosu na iznose koje troše glavni učesnici na tržištu na slične projekte,
(3) dostupnost tržištu/kategorija državne pomoći: što je mera državne pomoći više usmerena na aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija koje su dostupnije tržištu (bliža realizacija), veća je verovatnoća da će nastati značajniji uticaji na istiskivanje učesnika sa tržišta,
(4) konkurentni postupak odabira: da li je državna pomoć dodeljena na transparentan i bezuslovan način, bez diskriminacije,
(5) barijere izlaska sa tržišta: veća je verovatnoća da će se konkurenti održati ili čak povećati svoje planove ulaganja kada su barijere izlaska sa tržišta u procesu inovacija visoke, što je slučaj kada je veći deo prethodnih ulaganja konkurenata povezan sa određenim istraživanjem, razvojem i inovacijom,
(6) podsticaje za takmičenje na budućim tržištima: državna pomoć za IRI može dovesti do situacije u kojoj konkurenti odustaju od nadmetanja na budućem tržištu, iz razloga što prednost koju određeni korisnik dobija zahvaljujući državnoj pomoći u smislu stepena tehnološke prednosti, ekonomije obima, mrežnih efekata ili rokova, smanjuje sposobnost konkurenata da uspešno uđu na to tržište,
(7) diferencijaciju proizvoda i intenzitet konkurencije: kada su inovacije proizvoda više usmerene ka razvoju različitih proizvoda, koji se odnose na različite robne marke, standarde, tehnologije ili grupe potrošača, kao i kada na tržištu postoji više efikasnih konkurenata, manja je verovatnoća da će državna pomoć uticati na konkurente.
100. Komisija će naročito ispitivati mere istraživanja, razvoja i inovacija ako je tržišni udeo korisnika državne pomoći veći od 25%, a koncentracija na tržištu veća od 2.000 mereno Herfinndahl-Hirschman indeksom (HHI).
101. Prilikom ocene kriterijuma tržišne snage Komisija će naročito analizirati:
(1) tržišnu snagu korisnika i strukturu tržišta: ako korisnik državne pomoći već ima dominantan položaj na tržištu proizvoda, državna pomoć može ojačati taj položaj uz slabljenje tržišnog pritiska konkurenata na tog korisnika, naročito na oligopolskim tržištima na kojima učestvuje mali broj učesnika,
(2) nivo barijera za ulazak na tržište: mogu postojati značajne barijere za ulazak na tržište za nove učesnike, kao što su zakonske barijere (prava intelektualne svojine) ekonomija obima, barijere pristupu mrežama i infrastrukturi i druge strateške barijere za ulazak ili širenje na tržištu,
(3) snagu kupaca: tržišna snaga korisnika može biti ograničena položajem kupaca na tržištu,
(4) postupak odabira: da li mere državne pomoći omogućavaju učesnicima na tržištu koji imaju snažan položaj na tržištu da utiču na postupak odabira, na primer, ukoliko imaju pravo da preporuče učesnike na tržištu u postupku odabira ili na tok istraživanja.
102. Prilikom ocene strukture tržišta Komisija će razmatrati da li je državna pomoć za IRI dodeljena na tržištu sa viškom kapaciteta ili u industriji koja beleži pad, da li se radi o tržištu koje raste ili postoji verovatnoća da će ta državna pomoć da utiče na opštu dinamiku rasta sektora uvođenjem novih tehnologija.
103. Kada je aktivnost istraživanja, razvoja i inovacija, za koju je data državna pomoć, blizu tržišne realizacije, može doći do toga da određena područja u čijoj se blizini realizuje ta aktivnost imaju povoljniji položaj za potrebe buduće proizvodnje, naročito zbog relativno nižih troškova proizvodnje ili visokog nivoa te aktivnosti koji su nastali kao posledica pomoći, što može dovesti do premeštanja učesnika na tržištu na ta područja (efekat lokacije).
104. Efekat lokacije može biti važan i za istraživačke infrastrukture, kao i za infrastrukture za eksperimentisanje i testiranje, jer na primer, državna pomoć koja se koristi za privlačenje infrastrukture u određeno područje na štetu drugog područja, neće doprineti promovisanju daljih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija.
105. Korisnik državne pomoći dostavlja davaocu dokaz o tome da je razmatrao alternativne lokacije.
106. Ne smatra se usklađenom državna pomoć koja samo dovodi do promene lokacije aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija na teritoriji Republike Srbije bez promene prirode, veličine ili obima projekta.
107. Komisija ocenjuje da li negativni efekti državne pomoći za IRI na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije prevazilaze pozitivne efekte.
v) Pozitivni efekti državne pomoći za IRI
108. Aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija povećavaju produktivnost i podstiču ekonomski razvoj kroz razvoj novih proizvoda, tehnologija, usluga ili proizvodnih procesa u svim sektorima privrede.
109. Komisija ocenjuje pozitivne efekte pomoći na određenu privrednu delatnost uzimajući u obzir aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija na koje se odnosi mera pomoći ili povećanje veličine, obima ili brzine realizacije projekta istraživanja, razvoja i inovacija zahvaljujući meri državne pomoći.
110. Smatra se da pozitivan efekat ima državna pomoć koja je sastavni deo sveobuhvatnog programa ili akcionog plana za podsticanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija ili Strategije pametne specijalizacije i koja je predmet stroge procene sličnih prethodnih mera državne pomoći kojima je dokazan njihov efekat.
111. Ako se projekat za koji se dodeljuje državna pomoć finansira direktno iz sredstava Evropske unije, smatra se da su pozitivni efekti takve pomoći utvrđeni.
112. Davalac državne pomoći dokazuje da individualna državna pomoć za IRI doprinosi povećanju nivoa istraživanja, razvoja i inovacija sledećim pokazateljima:
(1) povećanje obima projekta koje predstavlja povećanje ukupnih troškova, bez istovremenog smanjenja troškova korisnika državne pomoći koje bi imao u situaciji bez državne pomoći ili povećanje broja zaposlenih na aktivnostima istraživanja, razvoja i inovacija,
(2) povećanje područja primene projekta koje podrazumeva povećanje broja očekivanih rezultata projekta, povećanje nivoa značaja projekta, koje se dokazuje većim brojem učesnika u projektu, veću verovatnoću naučnog ili tehnološkog dostignuća ili većeg rizika od neuspeha (povezanog sa dugoročnom prirodom projekta i neizvesnosti u pogledu njegovih rezultata),
(3) povećanje brzine realizacije projekta, koje podrazumeva da je projekat moguće završiti u što kraćem roku u odnosu na vreme koje je potrebno za realizaciju istog projekta u situaciji bez državne pomoći,
(4) povećanje ukupnog iznosa sredstava, koji korisnik državne pomoći ulaže u projekat u apsolutnom nivou ili kao udeo u ukupnom prometu ili povećanje budžeta projekta bez istovremenog smanjenja budžeta namenjenih za druge projekte.
113. Prilikom ocene da li državna pomoć doprinosi povećanju nivoa istraživanja, razvoja i inovacija, Komisija procenjuje ne samo neto povećanje istraživanja, razvoja i inovacija koje sprovodi korisnik, već i doprinos državne pomoći povećanju ukupnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije u određenom sektoru, kao i poboljšanje nivoa istraživanja, razvoja i inovacija Republike Srbije u odnosu na druge države.
114. Komisija naročito procenjuje da li je za meru državne pomoći predviđena javno dostupna naknadna (ex post) evaluacija pozitivnih efekata te mere.
115. Državna pomoć za IRI je usklađena ako pozitivni efekti državne pomoći prevazilaze negativne efekte na konkurenciju i trgovinu između Republike Srbije i zemalja članica Evropske unije o čemu Komisija donosi ocenu.
116. Izrazi upotrebljeni u ovom uputstvu imaju značenje određeno zakonom i podzakonskim aktima kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
117. Danom stupanja na snagu ovog uputstva prestaje da važi Uputstvo za ocenjivanje usklađenosti državne pomoći za istraživanje, razvoj i inovacije ("Službeni glasnik RS", broj 123/22).
118. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".