PRAVILNIKO BUDŽETSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA("Sl. list grada Subotice", br. 4/2023 i 12/2026) |
Ovim Pravilnikom o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama (u daljem tekstu: Pravilnik) se za direktne korisnike budžetskih sredstava Grada Subotice - Gradsku upravu Subotica, Skupštinu Grada Subotice, Gradsko veće Subotice, Gradonačelnika Subotice, Gradsko pravobranilaštvo Subotice, Lokalnog ombudsmana Subotice i Službu za internu reviziju Grada Subotice uređuju sledeća pitanja:
1) Vođenje budžetskog računovodstva:
- Organizacija budžetskog računovodstva;
- Osnova za vođenje budžetskog računovodstva;
- Poslovne knjige;
2) Interni računovodstveni kontrolni postupci;
3) Imenovanje lica koja su odgovorna za zakonitost, ispravnost i sastavljanje računovodstvenih isprava o nastaloj poslovnoj promeni ili drugom događaju;
4) Kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za njihovo sastavljanje i dostavljanje;
5) Priznavanje, procenjivanje i prezentacija pozicija finansijskih izveštaja - računovodstvene politike;
6) Usklađivanje poslovnih knjiga, popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza;
Usklađivanje poslovnih knjiga;
Popis imovine i obaveza;
Usaglašavanje imovine i obaveza;
7) Zaključivanje poslovnih knjiga i čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava;
8) Sastavljanje i dostavljanje finansijskih izveštaja;
9) Utvrđivanje odgovornosti zaposlenih u budžetskom računovodstvu.
Pod budžetskim računovodstvom u smislu ovog Pravilnika podrazumevaju se osnov i uslovi vođenja poslovnih knjiga i drugih evidencija sa dokumentacijom na osnovu kojih se evidentiraju sve transakcije i drugi događaji koji iskazuju stanje i promene na imovini, potraživanjima, obavezama, izvorima finansiranja, rashodima, izdacima, prihodima i primanjima, kao i utvrđivanje rezultata poslovanja.
Obračunavanje poreza i doprinosa iz bruto plata i naknada bruto plata, poreza na dodatu vrednost i obračunavanje drugih poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda vrši se u skladu sa posebnim zakonskim i drugim podzakonskim propisima donetim na osnovu tih zakona.
Odredbe Zakona o budžetskom sistemu kao i propisa donetih na osnovu tog Zakona neposredno se primenjuju.
II VOĐENJE BUDŽETSKOG RAČUNOVODSTVA
1. Organizacija budžetskog računovodstva
U okviru jedinstvenog organizacionog dela obavljaju se poslovi budžetskog računovodstva kao međusobno povezani poslovi utvrđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta i zadataka (u daljem tekstu: računovodstvo), kojim rukovodi stručno lice koje nije kažnjavano za krivična dela koja ga čine nepodobnim za obavljanje poslova iz oblasti računovodstva i koje mora da ima stručno zvanje Ovlašćeni računovođa - revizor u skladu sa utvrđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji rada Gradske uprave i sistematizaciji poslova i zadataka Gradske uprave.
Finansijskoračunovodstveni poslovi obavljaju se u okviru Sekretarijata za finansije Gradske uprave Subotica i to u:
Službi za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje i
Službi za računovodstvo.
Sekretarijatom za finansije rukovodi Sekretar sekretarijata za finansije, koji za svoj rad neposredno odgovara Načelniku Gradske uprave Subotica.
Službom za računovodstvo koordinira šef Službe za računovodstvo koji organizuje i obavlja poslove budžetskog računovodstva i za svoj rad neposredno odgovara Sekretaru sekretarijata za finansije i Načelniku Gradske uprave.
Služba za računovodstvo obavlja poslove budžetskog računovodstva za sledeće Sekretarijate Gradske uprave na osnovu Odluke o Gradskoj upravi Grada Subotice:
1. Sekretarijat za finansije
2. Sekretarijat lokalne poreske administracije
3. Sekretarijat za opštu upravu i zajedničke poslove
4. Sekretarijat za društvene delatnosti
5. Sekretarijat za građevinarstvo
6. Sekretarijat za imovinsko-pravne poslove
7. Sekretarijat za privredu, lokalni ekonomski razvoj i turizam
8. Sekretarijat za poljoprivredu i zaštitu životne sredine
9. Sekretarijat za komunalne poslove, energetiku i saobraćaj i
10. Sekretarijat za inspekcijskonadzorne poslove.
Služba za računovodstvo Gradske uprave obavlja poslove budžetskog računovodstva i za direktne korisnike budžeta Grada: Skupštinu Grada Subotice, Gradsko veće Subotice, Gradonačelnika Subotice, Gradsko pravobranilaštvo Subotice, Lokalnog ombudsmana Subotice i Službu za internu reviziju Grada Subotice, kao i za indirektne korisnike budžeta Grada - mesne zajednice.
Poslove budžetskog računovodstva obavljaju šef Službe za računovodstvo i stručna lica koja su raspoređena za vršenje ovih poslova (kontista bilansista Glavne knjige trezora, bilansista Glavne knjige trezora i pomoćnih knjiga i evidencija direktnih korisnika, izvršioci za evidentiranje faktura direktnih korisnika i osnovnih sredstava, izvršilac za kontiranje i finansijsko knjigovodstvo direktnih korisnika, izvršilac za evidentiranje faktura direktnog korisnika Gradske uprave, izvršilac za obračun plata direktnih korisnika, izvršilac za obračun plata i blagajnik, kontista bilansista Glavne knjige mesnih zajednica, izvršilac za obračun plata - blagajnik za mesne zajednice).
Zadaci Službe za računovodstvo su:
- organizovanje kretanja knjigovodstvenih dokumenata,
- prikupljanje knjigovodstvenih dokumenata,
- prijem ulaznih elektronskih faktura za sve direktne korisnike budžeta,
- sprovođenje kontrole knjigovodstvenih dokumenata,
- evidentiranje poslovnih promena u poslovnim knjigama,
- obračun plata i naknada plata i pripadajućih i poreza i doprinosa na plate i njihovu isplatu,
- obračun i isplatu drugih primanja fizičkih lica uz pripadajuće poreze i doprinose,
- obračun poreza na dodatu vrednost,
- interni obračuni poreza na dodatu vrednost,
- obezbeđivanje potvrda o poreskim oslobođenjima,
- sastavljanje i podnošenje kvartalnih periodičnih finansijskih izveštaja direktnih korisnika budžeta Grada,
- sastavljanje i podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja mesnih zajednica,
- sastavljanje i podnošenje završnih računa za direktne korisnike budžeta Grada,
- sastavljanje i podnošenje konsolidovanog završnog računa budžeta Grada,
- čuvanje poslovnih knjiga, knjigovodstvenih dokumenata i finansijskih izveštaja koji su u odštampanom obliku do momenta predaje arhivskom odeljenju Gradske uprave i
- ostali poslovi koje odredi Sekretar sekretarijata za finansije, odnosno Načelnik Gradske uprave.
Šef Službe za računovodstvo odgovoran je za vođenje poslovnih knjiga i pripremu, sastavljanje i podnošenje finansijskih izveštaja.
Šef Službe za računovodstvo utvrđuje kontrolne postupke kojima se obezbeđuje provera ažurnosti i tačnosti proknjiženih poslovnih promena i njihovu međusobnu usaglašenost.
Služba za računovodstvo obavezna je da u knjigovodstvu indirektnih korisnika budžeta - mesnih zajednica i direktnih korisnika budžeta Grada obezbeđuje podatke u rokovima i za period za koji se u toku godine sastavljaju periodični finansijski izveštaji, godišnji finansijski izveštaji i završni računi.
2. Osnova za vođenje budžetskog računovodstva
Budžetsko računovodstvo se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva na propisanim subanalitičkim (šestocifrenim) kontima propisanih Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem.
Šef Službe za računovodstvo vrši analitičko raščlanjenje propisanih subanalitičkih konta na subsubanalitička konta (sedmocifrena i višecifrena) radi obezbeđivanja pomoćnih evidencija. Sume subsubanalitičkih konta moraju dati zbirove subanalitičkih (šestocifrenih) konta.
Vođenje budžetskog računovodstva zasniva se na gotovinskoj osnovi po kojoj se transakcije i ostali događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor, u delu koji se odnosi na gotovinsku osnovu.
Računovodstvene evidencije za potrebe internog izveštavanja se vode prema obračunskoj osnovi, pod uslovom da se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi radi konsolidovanog izveštavanja (za direktne korisnike koji u svojoj nadležnosti imaju indirektne korisnike).
Prema obračunskoj osnovi se vode evidencije imovine, potraživanja i obaveza, a mogu i drugi potrebni podaci.
Prilikom knjigovodstvenog evidentiranja priliva sredstava od donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama postoji izuzeće od gotovinske osnove.
Neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama koja čine saldo deviznih računa na dan 31. decembra knjiže se na odgovarajućim subanalitičkjim kontima u okviru sintetičkog konta 121400 - Devizni račun, uz odobrenje odgovarajućeg subanalitičkog konta u okviru sintetičkog konta 291100 - Razgraničeni prihodi i primanja i ne utiču na rezultat poslovanja tekuće godine.
Prilikom sastavljanja godišnjih izveštaja korekcija se evidentira u Obrascu 4 - Izveštaj o novčanim tokovima, u zavisnosti od odnosa salda gotovine na početku i na kraju budžetske godine.
Navedeni rashod/izdatak utiče na rezultat u godini u kojoj će plaćanje biti izvršeno.
Poslovne knjige se vode u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, Uredbom o budžetskom računovodstvu, Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih fondova i sa odredbama ovog Pravilnika.
Poslovne knjige su sveobuhvatne evidencije o finansijskim transakcijama budžetskih korisnika sredstava (direktnih korisnika i indirektnih korisnika) kojima se obezbeđuje uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanjima, obavezama, izvorima finansiranja, rashodima i izdacima, prihodima i primanjima.
Budžetsko računovodstvo organizovano je tako da se obezbeđuju podaci iz kojih se može vršiti i utvrđivanje prihoda - primanja te rashoda - izdataka, uvid u stanje i kretanje imovine, potraživanja i obaveza, utvrđivanje rezultata poslovanja, sastavljanje periodičnih i godišnjih finansijskih izveštaja, završnih računa i konsolidovanog završnog računa budžeta Grada, izrada analiza i informacija o poslovanju i radu i drugih izveštaja po potrebi.
Služba za računovodstvo organizuje i vodi knjigovodstvo na način koji omogućuje ovlašćenim inspekcijskim organima uvid u knjiženje svih promena.
Poslovne knjige iz čl. 10. st. 2. ovog pravilnika su: dnevnik, glavna knjiga trezora, glavne knjige mesnih zajednica, pomoćne knjige direktnih korisnika budžeta i pomoćne evidencije.
Dnevnik je obavezna poslovna knjiga u kojoj se hronološki i sistematično evidentiraju sve nastale poslovne promene u poslovanju.
Glavna knjiga sadrži sve poslovne promene sistematizovane na propisanim šestocifrenim kontima, a u okviru konta po redosledu njihovog nastajanja, u hronološkom smislu.
Analitičko raščlanjavanje propisanih sub-analitičkih konta (na sub-sub-analitička konta) vrši šef Službe za računovodstvo.
Sistem glavne knjige trezora čine: glavna knjiga Grada Subotice i glavne knjige indirektnih korisnika.
Glavna knjiga trezora sadrži računovodstvene evidencije za svakog direktnog i indirektnog korisnika i predstavlja osnovu za sastavljanje konsolidovanih završnih računa.
Glavnu knjigu Grada Subotice vodi Sekretarijat za finansije - Služba za računovodstvo i Služba za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje.
Direktni korisnici budžeta Grada svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko računa Izvršenja budžeta a ne preko sopstvenih računa i oni vode samo pomoćne knjige i evidencije.
Mesne zajednice kao indirektni korisnici i svi ostali indirektni korisnici budžeta Grada vode glavnu knjigu, jer svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko sopstvenih računa kod Uprave za trezor.
Podaci iz pomoćnih knjiga i evidencija direktnih korisnika budžeta Grada i glavnih knjiga indirektnih korisnika sintetizuju se i knjiže u glavnoj knjizi trezora, a na osnovu periodičnih i godišnjih finansijskih izveštaja i završnih računa.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje su subanalitičkim kontom povezane sa glavnom knjigom i vode se u cilju obezbeđenja analitičkih podataka u izvršavanju određenih namena i praćenja stanja i kretanja imovine.
Pomoćne knjige obuhvataju:
- pomoćne knjige direktnih korisnika budžeta;
pomoćne knjige kupaca;
pomoćnu knjigu dobavljača;
- pomoćnu knjigu datih avansa za robu/usluge;
pomoćnu knjigu osnovnih sredstava;
pomoćnu knjigu sitnog inventara u upotrebi;
pomoćnu knjigu plata;
pomoćnu knjigu blagajne;
pomoćnu knjigu putnih naloga i
ostale pomoćne knjige po potrebi.
Oblik poslovnih knjiga prilagođava se načinu knjiženja.
Pomoćne evidencije obuhvataju:
- pomoćnu evidenciju izvršenih isplata;
- pomoćnu evidenciju ostvarenih priliva;
- pomoćnu evidenciju plasmana;
- pomoćnu evidenciju duga;
- pomoćnu vanbilansnu evidenciju i
- ostale pomoćne evidencije po potrebi.
Vođenje poslovnih knjiga mora biti uredno, ažurno i uopšte takvo da obezbeđuje uvid u hronološko knjiženje transakcija i drugih događaja.
Računovodstvena isprava dostavlja se na knjiženje u poslovne knjige narednog dana, a najkasnije u roku od dva dana, računajući od dana nastanka poslovne promene ili drugog događaja putem dostavne knjige.
U vođenju budžetskog knjigovodstva, podnošenju odgovarajućih periodičnih i godišnjih finansijskih izveštaja i završnih računa i izveštaja o poslovanju, mora se obezbediti tačnost, uz puno poštovanje utvrđenih rokova.
Smatraće se da je knjigovodstvo ažurno:
- ako se u glavnoj knjizi kao i odgovarajućim analitičkim knjigovodstvima odnosno pomoćnim knjigama, knjiženja nastalih promena sprovedu u roku od dva dana od dana prijema odgovarajućeg dokumenta u knjigovodstvo;
- ako se poslovne promene određene korišćenjem računara kontrolišu i ažuriraju u poslovnim knjigama u računarskim medijima svaki dan;
- ako su periodični i godišnji finansijski izveštaji, završni računi i drugi izveštaji sastavljeni i podneti nadležnim organima u roku koji je utvrđen zakonom i drugim aktima i
- ako su u blagajnički izveštaj unete sve promene istog dana kada su i nastale i ako je isti izveštaj zaključen svakog dana.
Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava.
Poslovne knjige se vode za period od jedne budžetske godine, izuzev pojedinih pomoćnih knjiga koje se mogu voditi za period duži od jedne budžetske godine.
Poslovne knjige se vode za svaku godinu posebno. Zaključno sa danom 31.12. tekuće godine vrši se njihovo zaključivanje, a sa danom 01.01. naredne poslovne godine, vrši se njihovo otvaranje.
Izuzetak mogu predstavljati samo analitičke evidencije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava kod kojih se ne vrši godišnje zatvaranje i otvaranje poslovnih knjiga, nego se jednom otvorena knjigovodstvena kartica koristi dok je ulaganje u toku ili sredstvo u upotrebi.
Poslovne knjige se vode u vidu slobodnih listova ili u elektronskom obliku.
Ukoliko se poslovne knjige vode u elektronskom obliku obavezno je korišćenje takvog softvera koji obezbeđuje kvalitetno očuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama, a omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje evidentiranih - proknjiženih poslovnih promena.
U toku jedne poslovne godine poslovne knjige koje se vode putem računara moraju u svakom trenutku biti dostupne na monitoru računara, te istovremeno mora postojati i mogućnost da se poslovna knjiga štampa u celosti ili delimično, u zavisnosti od ukazanih potreba.
Pomoćna knjiga putnih naloga vodi se u vidu slobodnih listova.
Zaposleni zaduženi za praćenje realizacije finansijskih planova direktnih i indirektnih korisnika dužni su da najkasnije 10-og dana u mesecu, za prethodni mesec, u skladu sa predračunom i finansijskim planom usklade evidenciju prihoda i rashoda po namenama.
Evidencija prihoda i rashoda po namenama sadrži podatke koji na najlakši način omogućavaju usklađivanje faktičkog stanja sa stanjem u knjigovodstvu.
Pomoćna knjiga osnovnih sredstava se vodi na analitičkim karticama na kojima se obezbeđuju podaci koji sadrže: inventarski broj, naziv osnovnog sredstva i bliži opis, amortizacionu grupu i procenat amortizacije, naziv dobavljača, datum i broj fakture o nabavci, lokaciju, nabavnu vrednost uključujući i zavisne troškove nabavke, ispravku vrednosti, sadašnju vrednost, datum otuđenja i rashodovanja i druge potrebne podatke.
Poslovne promene na imovini i kapitalu nastale u toku kalendarskog meseca moraju se proknjižiti u poslovne knjige pod datumom iz toga kalendarskog meseca.
Pravo pregleda i uvida u poslovne knjige imaju isključivo organi ovlašćeni u skladu sa Zakonom.
Zaposleni u Sekretarijatu za finansije i zaposleni u Gradskoj upravi ilica iz Gradske uprave kojima se dostavljaju podaci iz poslovnih knjiga kao i lica koja vrše pregled poslovnih knjiga, ne mogu bez prethodno pribavljane pismene saglasnosti Načelnika Gradske uprave upoznati druga lica sa podacima koji su sadržani u poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama.
U poslovnim knjigama se knjiže početna stanja i poslovne promene uz poštovanje načela ažurnosti i urednosti, što se obezbeđuje na sledeći način:
knjiženja se vrše na osnovu verodostojnih isprava koje su prethodno kontrolisane i uredno likvidirane,
na osnovu verodostojnih knjigovodstvenih isprava daje se nalog za knjiženje i to na posebnom obrascu ili se kontiranje vrši na samom, izvornom dokumentu,
sve poslovne promene nastale u jednom mesecu proknjižiće se u istom tom mesecu i
knjiženja se obavezno vrše hronološkim redom.
Verodostojnim knjigovodstvenim ispravama smatraju se ulazne i izlazne elektronske fakture za sve direktne korisnike budžeta Grada primljene/poslate putem aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF).
Administrator aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF) za sve direktne korisnike budžeta Grada je šef Službe za računovodstvo, koji ima sve privilegije, upravlja korisnicima i fakturama.
III INTERNI RAČUNOVODSTVENI KONTROLNI POSTUPCI
Pod internim računovodstvenim kontrolnim postupcima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumevaju se postupci vršenja interne kontrole računovodstvenih isprava.
U postupcima interne kontrole kontrolišu se računovodstvene isprave u pogledu zakonitosti, potpunosti, istinitosti i tačnosti podataka sadržanih u njima.
Interni računovodstveni kontrolni postupci se vode u skladu sa ovim Pravilnikom.
Internu kontrolu vrše lica u Sekretarijatima kojima je u opisu poslova da vrše postupak kontrole u saradnji sa zaposlenima koji rade na pripremi zahteva za plaćanje, do svih zaposlenih u okviru Sekretarijata za finansije.
Kontrola se sprovodi kroz kontrolisanje procesa rashoda s e d a m razdela - direktnih korisnika.
Postupak kontrole iz prethodnog člana obuhvata:
1. kontrolu planiranja rashoda,
2. preuzimanje obaveza,
3. izvršavanje naloga za plaćanje.
U postupku kontrole planiranja rashoda, preuzimanja obaveza i izvršavanja naloga za plaćanje, lice koje vrši kontrolu naročito:
1. proverava i utvrđuje da li su rashodi planirani u skladu sa stvarnim potrebama za izvršavanje funkcija direktnog korisnika;
2. vrši kontrolu ispravnosti korišćenja budžetskih aproprijacija i kvota u skladu sa Odlukom o budžetu Grada Subotice i finansijskim planovima;
3. vrši kontrolu preuzimanja obaveza i izvršavanja naloga za plaćanje;
4. sprovodi kontrolu dokumentovanosti poslovnih promena;
5. proverava ispravnost i zakonitost transakcija (prvenstveno da li je plaćanje u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama);
6. proverava tačnost klasifikacija i
7. overava transakciju.
Interna kontrola vrši se u organizacionim delovima - Sekretarijatima Gradske uprave i kod indirektnih korisnika.
Predmet - zahtev se prosleđuje internom kontroloru - Šefu službe posle potpisa službenika za pripremu koji je dužan da na osnovu zahteva finansijsko-računovodstvene službe popuni i potpiše zahtev za plaćanje - transfer (predlog za plaćanje i predlog za transfer).
Interni kontrolor može u prethodnoj kontroli zadržati dokumentaciju zahteva za plaćanje na overi najduže tri dana radi kontrole.
Kada u postupku kontrole interni kontrolor utvrdi postojanje nezakonitosti, netačnosti ili neispravnosti u vršenju poslova, usmeno će upozoriti izvršioca posla i odgovorno lice, na postojanje uočenih nepravilnosti i predmet:
1. ne overava,
2. vraća na dopunu.
Lica iz prethodnog stava mogu zahtevati, isključivo pismeno, od internog kontrolora da da pismeno obrazloženje o utvrđenim nepravilnostima.
Nakon sprovedenog postupka kontrole, interni kontrolor svojim potpisom overava transakciju koju je kontrolisao.
Ako se u postupku interne kontrole utvrde nezakonitosti i nepravilnosti radi čijeg otklanjanja je potrebno sprovesti hitne mere, kontrolori su u obavezi da o uočenim nezakonitostima i nepravilnostima odmah obaveste Sekretara sekretarijata za finansije, a u slučaju njegove odsutnosti Načelnika Gradske uprave.
U tom slučaju Sekretar sekretarijata za finansije sastavlja poseban izveštaj o internoj kontroli koja je u toku i bez odlaganja ga dostavlja Načelniku Gradske uprave.
IV LICA KOJA SU ODGOVORNA ZA ZAKONITOST, ISPRAVNOST I SASTAVLJANJE RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA O NASTALOJ POSLOVNOJ PROMENI ILI DRUGOM DOGAĐAJU
Za verodostojnost, tačnost i potpunost računovodstvenih isprava odgovorno je lice koje je određeno da sastavlja zahtev za plaćanje što potvrđuje lično, svojim potpisom na zahtevu za plaćanje.
Internu kontrolu računovodstvenih isprava vrši lice koje je određeno da kontroliše računovodstvene isprave u pogledu pravnog osnova nastale poslovne promene i namenskog korišćenja sredstava preuzimanja obaveza.
Zaposleni koji je ovlašćen da vrši kontrolu knjigovodstvene isprave, obavezno mora utvrditi najmanje sledeće:
- da li je knjigovodstvena isprava istinita po svojoj sadržini,
- da li je poslovna promena izvršena u skladu sa važećim propisima,
- da li je formalnopravno ispravna odnosno, da li sadrži sve elemente i
- da li je računski ispravna odnosno, da eventualno ne sadrži računske greške.
Knjigovodstvenu ispravu pre knjiženja i plaćanja potpisuje odgovorni zaposleni za kontrolu, čime se ispunjavaju zahtevi iz st. 1. alineje 1 - 4 ovog člana.
Činjenicu da je izvršio kontrolu, ovlašćeni zaposleni overava svojim potpisom.
Formiranje, kretanje (protok) i dostavljanje knjigovodstvenih isprava kao i određivanje odgovornosti pojedinih zaposlenih za ispravnost, tačnost i zakonitost istih uređuje se odredbama ovog Pravilnika te Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Gradskoj upravi.
Po izvršenoj proveri knjigovodstvene isprave za svaku poslovnu promenu na računima izdaje se Nalog za knjiženje.
Nalog za knjiženje je knjigovodstvena isprava kojom ovlašćeno lice naređuje da se izvrši knjiženje u poslovnim knjigama. Nalog za knjiženje izdaje se na posebnom, naročito za tu svrhu pripremljenom obrascu ili na samom dokumentu za pravdanje.
Ukoliko se nalog za knjiženje izdaje na posebnom obrascu na dokumentu za pravdanje mora se označiti broj naloga za knjiženje.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji rada Gradske uprave i sistematizacijom poslova i zadataka određena su lica:
- za prijem ulaznih knjigovodstvenih isprava (elektronskih faktura, situacija, obračuna, potvrda, specifikacija, rekapitulacija, menica, čekova, akcija i drugih instrumenata plaćanja) i
- za ispostavljanje i potpisivanje naloga za knjiženje, menica, čekova i drugih instrumenata plaćanja.
Lica ovlašćena za prijem pošte i materijala dužna su da prvog narednog dana po prijemu pošte odnosno drugog pisanog materijala, predaju knjigovodstvene isprave Službi za računovodstvo.
Knjigovodstvene isprave odnosno obračuni kojim se pravdaju privremeno izuzeta novčana sredstva (akontacije) iz blagajne ili sa računa kod Uprave za trezor za izvršenje određenog službenog zadatka ili posla ili nabavke materijala, predaju se urednim i dokumentovanim obračunom, odnosno računom u roku koji ne može biti duži od tri (3) dana, računajući od dana obavljenog posla, uz obavezno priloženi pisani Izveštaj sa službenog putovanja.
Načelnik Gradske uprave određuje lice koje je odgovorno za zakonitost i ispravnost nastalih poslovnih promena i koje vrši kontrolu ispravnosti sastavljanja knjigovodstvenih isprava, što ovo lice potvrđuje svojim potpisom na Zahtevu za plaćanje, Zahtevu za prenos i Zahtevu za evidentiranje.
Knjigovodstvene isprave moraju biti uredno snabdevene potrebnim potvrdama i overene i da iznosi na njima nisu ispravljani, brisani ili poništavani. Ukoliko je u popunjavanju dokumenta ipak nastala greška, ispravka se izuzetno, može izvršiti tako što će se pogrešan podatak tankom crtom precrtati i iznad njega ispisati ispravan podatak. Evidentirana ispravka mora biti overena od strane lica koje je ispravku izvršilo odnosno, od lica koje sastavlja knjigovodstveni dokument.
Kod dokumenata gotovinskog i bezgotovinskog platnog prometa (nalozi blagajne, čekovi, menice kao i izvodi za raspolaganje novčanim sredstvima na tekućem računu i posebnim računima izdvojenih namenskih sredstava kod Uprave za trezor) ne sme se vršiti ispravka grešaka, već se mora sastaviti novi dokument. Ukoliko se dokument izrađuje računarskom tehnikom, ispravka mora biti sprovedena i u odgovarajućoj bazi podataka.
Služba za računovodstvo obavlja finansijsko poslovanje za sve direktne korisnike budžeta Grada i sve sekretarijate Gradske uprave sa svim pravima, dužnostima i odgovornostima koje iz finansijskog poslovanja proizilaze.
Obračunski radnici odgovorni su za mesečni unos finansijskih pokazatelja za sve direktne korisnike budžeta Grada u aplikaciju Registra zaposlenih u skladu sa zakonskim odredbama.
Za uredno i ažurno vođenje poslovnih knjiga odgovorna su neposredno lica koja ih vode.
Mesečni obračun PDV-a, interne obračune PDV-a, podnošenje odgovarajuće poreske prijave putem aplikacije ePorezi i pojedinačni i zbirni unos mesečno obračunatog PDV-a u aplikaciju Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF) vrši šef Službe za računovodstvo u saradnji sa zaposlenima u Službi za računovodstvo i zaposlenima iz Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Gradske uprave koji obavljaju poslove fakturisanja izlaznih dokumenata.
Šef Službe za računovodstvo prati mesečnu realizaciju prometa iz tri (3) fiskalna uređaja locirana u Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove i matičnoj službi radi obračuna PDV-a u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji i drugim pratećem zakonskim propisima.
Mesečni obračun PDV-a vrši se prema tačno utvrđenom ekonomskom kriterijumu za odbitnu stavku PDV-a.
Šef Službe za računovodstvo sa izvršiocima za evidentiranje osnovnih sredstava sačinjava u toku budžetske godine odgovarajuća Rešenja Gradonačelnika vezano za prenos, uknjižavanje i isknjižavanje nefinansijske imovine u pripremi u/iz poslovnih knjiga Grada, po okončanju investicija, a na osnovu Zapisnika dostavljenog od strane Sekretarijata za investicije i razvoj Gradske uprave, Službe za lokalni ekonomski razvoj i ostalih Sekretarijata/Službi Gradske uprave u čijoj nadležnosti je praćenje investicionih ulaganja.
Nalogodavac za isplatu potraživanja i obaveza za Gradsku upravu je Načelnik Gradske uprave. Naloge za prenos, čekove, menice i druge instrumente plaćanja preko računa kod Uprave za trezor odobrava odnosno potpisuje naredbodavac - Gradonačelnik Subotice odnosno lice koje on ovlasti.
U likvidaturi se vode pomoćne evidencije i to:
- knjiga ulaznih i knjiga izlaznih elektronskih faktura,
- knjiga primljenih faktura (za one fakture koji se mogu koristiti za odbitak prethodnog PDV-a),
knjiga izdatih faktura (obavezna evidencija izlaznog PDV-a),
knjiga primljenih i izdatih čekova, menica i drugih hartija od vrednosti,
knjiga predaje naloga za prenos Upravi za trezor i
knjiga predaje čekova, menica za naplatu - realizaciju Upravi za trezor.
Obračun plata direktnih korisnika budžeta i zaposlenih u Gradskoj upravi vrši likvidator obračuna plata na osnovu odgovarajućih Rešenja o raspoređivanju koje donosi direktni korisnik budžeta odnosno Načelnik Gradske uprave za svakog zaposlenog i koja su uneta u matičnu datoteku zaposlenih.
Obračun plata imenovanih, izabranih i postavljenih lica vrši likvidator obračuna plata na osnovu odgovarajućih uredbi, odluka i rešenja za svako lice.
Plata se obračunava postupkom automatske obrade podataka na računaru.
Direktni korisnici budžeta i Sekretarijati Gradske uprave dostavljaju likvidaturi za obračun plata najkasnije do trećeg dana u mesecu za prethodni mesec mesečni pregled prisustva i odsustva sa posla za svakog zaposlenog (radna lista), a za obračun akontacije zarade do 18-og dana u mesecu, za tekući mesec.
Radnu listu svojim potpisima obavezno overavaju:
zaposleni na koga se radna lista odnosi,
zaposleni koji je popunio radnu listu i
- rukovodilac direktnog korisnika/sekretar u kojem zaposleni radi.
Radnu listu overenu na način iz st. 1. ovog člana, odobrava Načelnik Gradske uprave.
Likvidator obračuna plata na osnovu radnih lista, evidencija bolovanja i drugih odsustvovanja sa rada, administrativnih, sudskih ili drugih zabrana i rešenja o promeni visine akontacije zarada, vrši obračun plata i pripadajućih poreza i doprinosa iz čl. 2. st. 2. ovoga Pravilnika i podnosi elektronsku prijavu Poreskoj upravi - obrazac PPP-PD.
Isplata plata i naknada plata vrši elektronskim putem na račune koje zaposleni imaju kod poslovnih banaka.
Obračunske liste za akontaciju plate i za konačan obračun plate dostavljaju se svakom zaposlenom uz svojeručni potpis zaposlenog da je primio obračunsku listu.
Dostavljanje obračunskih lista može se vršiti zaposlenima i putem E-maila uz prethodno omogućene tehničke uslove u skladu sa zakonskim propisima.
Izuzetno, isplatu plata i naknada plata zaposlenih može da vrši blagajnik u gotovini uz pomoć likvidatora za obračun plata. U tom slučaju radi kontrole tačnosti izvršenog obračuna poreza i doprinosa na plate i naknade plata zaposlenih, likvidator obračuna plata dostavlja obračun, poresku prijavu - obrazac PPP-PD i naloge za prenos Upravi za trezor, dan ranije u odnosu na dan isplate.
Isplate plata i naknada plata i ostalih ličnih primanja vrše se istog dana kada je novac za ove namene podignut kod Uprave za trezor.
Reklamacije, primedbe i prigovore na obračun i isplate plata prima i raspravlja likvidator obračuna plata.
Korekcije po eventualno usvojenim primedbama zaposlenog na obračun plate i naknade plate zaposlenih sprovode se u radnoj listi prilikom narednog obračuna plate.
Služba za računovodstvo organizuje i vodi blagajnu za sve direktne korisnike budžeta i sekretarijate iz čl. 5. st.4. ovog Pravilnika radi naplate i isplate manjih materijalnih troškova poslovanja i izuzetno i troškova službenog puta u zemlji, uz prethodno odobrenje neposrednog rukovodioca.
U kasi blagajne, pored gotovog novca čuvaju se i primljeni čekovi, menice ili druge hartije od vrednosti.
O prometu gotovog novca u blagajni, blagajnik je dužan da vodi knjigu dinarske blagajne.
Sve uplate i isplate u gotovom novcu hronološki se registruju u Dnevniku blagajne - blagajničkom izveštaju za svaki dan kada postoji promet u blagajni.
Blagajnički dnevni izveštaj je pomoćna knjiga u koju se beleže sve dnevne pojedinačne poslovne promene, koje nastaju u vezi sa poslovanjem gotovim novcem.
U blagajnički dnevni izveštaj unose se podaci (opisno) o dokumentaciji i ispravama na osnovu koje se vrši prijem novca u blagajni kao i podaci o ispravama na osnovu kojih se vrše isplate gotovog novca iz blagajne.
Blagajnički dnevnik se sastavlja za svaki dan kada je bilo uplata, odnosno isplata preko blagajne.
Podaci u dnevniku se unose hronološki, prema vremenskom redosledu transakcija.
Isplate odnosno naplate preko blagajne, blagajnik vrši po nalogu za isplatu odnosno nalogu za naplatu koje potpisuje primalac odnosno uplatilac i blagajnik, a Dnevnik blagajne potpisuju blagajnik i šef Službe za računovodstvo.
Uz naloge za isplatu odnosno naplatu obavezno se prilažu originalne verodostojne knjigovodstvene isprave.
Blagajnik je dužan da istog a najkasnije narednog radnog dana, gotov novac primljen po bilo kojem osnovu uplati na račun otvoren kod Uprave za Trezor i taj gotov novac ne može se koristiti za plaćanja i isplate.
Ukoliko postoji potreba za podizanjem gotovog novca za isplatu manjih materijalnih troškova od strane zaposlenih tada se za te potrebe može podići gotov novac sa računa i o tome mora postojati računovodstveno ispravna dokumentacija (gotovinski račun sa priloženim fiskalnim računom).
Gotovinski račun izdat od strane prodavca i koji je priložen uz fiskalni račun prodavca mora da sadrži broj fiskalnog računa, PIB Grada i podatke o ukupnom iznosu naknade (ne sme da sadrži podatke o iznosu osnovice i stopi PDV-a). Fiskalni račun prodavca obavezno mora da sadrži PIB Grada jer u suprotnom ne može se priznati trošak niti podići gotovina sa računa.
Podignuti gotov novac blagajnik je dužan da utroši odnosno isplati iz blagajne istog a najkasnije narednog dana u odnosu na dan kada je gotov novac podignut.
Preostali, neutrošeni iznos gotovog novca, odnosno iznos za koji ne postoji računovodstveno ispravna dokumentacija o utrošku gotovog novca blagajnik je dužan da istog dana, a najkasnije narednog dana uplati na račun otvoren kod Uprave za Trezor.
Saldo blagajne gotovog novca na dan 31. decembar mora iznositi nula.
Na kraju radnog vremena blagajnik zaključuje Dnevnik blagajne prenosom početnog stanja i utvrđivanjem ukupno naplaćenog i isplaćenog iznosa (prometa) i novog stanja gotovog novca na kraju tog radnog dana.
Kada blagajnik zaključi Dnevnik blagajne čiji saldo mora da odgovara stanju gotovog novca u kasi, šef Službe za računovodstvo kontroliše stanje blagajne i pravilnost blagajničkog poslovanja, a utvrđeno stanje - nalaz, potvrđuje svojim potpisom na Dnevniku blagajne.
Dnevnik blagajne (original) sa nalozima za uplatu i isplatu i priloženom dokumentacijom - ispravama, dostavlja se knjigovodstvu na knjiženje, a kopija ostaje u blagajni.
Zaposleni koji neposredno rade u Službi za računovodstvo ne mogu raspolagati materijalnim sredstvima, imovinom i novčanim sredstvima.
Šef Službe za računovodstvo dužan je da se stara o pravilnom primenjivanju važećih finansijskomaterijalnih propisa u poslovanju direktnih korisnika budžeta Grada i sekretarijata Gradske uprave.
U slučaju povrede ili nepridržavanja važećih propisa o finansijsko-materijalnom poslovanju pri radu direktnih korisnika budžeta Grada i sekretarijata Gradske uprave, šef Službe za računovodstvo je dužan da obavesti Sekretara sekretarijata za finansije i Načelnika Gradske uprave da bi se uočene nepravilnosti otklonile.
V KRETANJE RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA I ROKOVI ZA NJIHOVO DOSTAVLJANJE
Pod računovodstvenom ispravom smatra se pismeni dokaz o nastaloj poslovnoj promeni i drugom poslovnom događaju koja sadrži sve potrebne podatke na osnovu kojih se vrši knjiženje u poslovnim knjigama.
U poslovne knjige mogu se unositi poslovne promene i evidentirati drugi poslovni događaji samo na osnovu validnih računovodstvenih isprava (dokumenata) iz kojih se može utvrditi osnov nastale promene.
Računovodstvenom ispravom smatra se i isprava koja se sastavlja u budžetskom računovodstvu, na osnovu koje se vrši knjiženje u poslovnim knjigama, kao što su odluke o usvajanju godišnjeg popisa na kraju godine ili vanrednog popisa u toku godine, odluke o knjiženju manjkova ili viškova, zapisnici o usaglašavanju potraživanja i obaveza, obračuni, pregledi, specifikacije, rešenja i dr.
Na osnovu Zakona o elektronskom fakturisanju, Zakona o porezu na dodatu vrednost, Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, Pravilnika o porezu na dodatu vrednost i drugim po zakonskim aktima validnom računovodstvenom ispravom smatra se isključivo elektronska faktura (ulazna i izlazna) primljena odnosno poslata putem aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF).
Pod elektronskom fakturom podrazumeva se faktura, avansna faktura, konačna faktura, dokumenta o povećanju naknade, dokumenta o smanjenju naknade odnosno knjižna zaduženja i knjižna odobrenja, privremene i konačne situacije i dr. dostavljene putem aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF).
Pravilnikom o elementima elektronske fakture, formi i načinu dostave prateće i druge dokumentacije kroz sistem elektronskih faktura, načinu i postupku elektronskog evidentiranja obračuna PDV u sistemu elektronskih faktura i načinu primene standarda elektronskog fakturisanja utvrđeni su obavezni elementi elektronskih faktura.
Elektronska faktura smatra se dostavljenom u trenutku izdavanja. Sistem elektronskih faktura (skraćeno SEF) beleži datum izdavanja fakture a ne datum prometa dobara/usluga. Datumom izdavanja fakture će se smatrati sistemski datum slanja fakture.
Obzirom da se elektronska faktura smatra dostavljenom u trenutku izdavanja, rokovi za izmirenje novčanih obaveza prema odredbama Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama ostaju nepromenjeni.
Predračuni (profakture) ne izdaju se preko aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF) i ne predstavljaju verodostojnu računovodstvenu ispravu.
Predračuni (profakture) primaju se u papirnom obliku ili putem maila ali se ne zavode u Sistemu elektronskih faktura (skraćeno SEF) niti u Centralni registar faktura (skraćeno CRF).
Primljena elektronska faktura u Sistemu elektronskih faktura (skraćeno SEF) prihvata se ili odbija u roku od 15 dana od dana prijema elektronske fakture. U suprotnom, elektronska faktura po isteku roka od 15 dana automatski dobija status "prihvaćena" i po zakonu smatra se prihvaćenom.
Službi za računovodstvo dostavlja se informacija da li se prihvata ili se odbija elektronska faktura čim se kopija elektronske fakture dostavi iz Službe za računovodstvo direktnom korisniku budžeta/sekretarijatu Gradske uprave.
U slučaju odbijanja elektronske fakture direktni korisnik budžeta/sekretarijat Gradske uprave navodi konkretan razlog što je i obavezan elemenat Napomene kako bi dobavljač znao razlog i ispostavio novu, ispravnu elektronsku fakturu putem aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF).
Povratnu informaciju direktni korisnik budžeta/sekretarijat Gradske uprave obavezno dostavlja na E-mail: racun@subotica.rs kako bi Služba za računovodstvo znala kako da postupi.
U slučaju da Služba za računovodstvo ne dobije blagovremeno informaciju da se određena elektronska faktura odbija uz navedeni razlog odbijanja, po isteku od 15 dana od dana prijema elektronske fakture ona automatski dobija status "prihvaćena" i po zakonu se smatra prihvaćenom. Nakon automatskog "prihvaćanja" elektronske fakture svaki naknadno utvrđeni razlog odbijanja elektronske fakture u Sistemu elektronskih faktura (skraćeno SEF) mora neposredno sa dobavljačem da rešava direktni korisnik budžeta/sekretarijat Gradske uprave, obzirom da navedeno nije u nadležnosti Službe za računovodstvo.
Odbijanje elektronske fakture samo po sebi ne proizvodi pravno dejstvo jer je to obaveštenje dobavljaču da primalac po njoj neće postupati.
Aplikacija Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF) ne omogućava dostavljanje dokumenta račun - otpremnica kao jedinstvenog dokumenta. Otpremnica se izdaje kao poseban dokument u papirnom obliku i predaje uz prijem robe, kao robni dokument koji prati robu u transportu prema Zakonu o trgovini.
Službi za računovodstvo neophodno je dostaviti svaku otpremnicu odmah po prijemu robe, uz potpis primaoca robe, jer ona predstavlja robni dokument neophodan za knjiženje.
Pravilnikom o elementima elektronske fakture, formi i načinu dostave prateće i druge dokumentacije kroz sistem elektronskih faktura, načinu i postupku elektronskog evidentiranja obračuna PDV u sistemu elektronskih faktura i načinu primene standarda elektronskog fakturisanja utvrđeni su obavezni elementi elektronskih faktura.
Izlazne elektronske fakture putem aplikacije Sistema elektronskih faktura (skraćeno SEF) označavaju se identifikacionom oznakom lica koje sačinjava izlaznu fakturu u skladu sa Odlukom o identifikacionoj oznaci.
Računovodstvena isprava pre knjiženja u poslovnim knjigama mora biti potpisana od strane lica odgovornog za nastalu poslovnu promenu i drugi događaj, lica koje je ispravu sastavilo i lica koje je ispravu kontrolisalo.
Lica iz stava 1. ovog člana svojim potpisima na ispravi garantuju da je isprava istinita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Računovodstvene isprave sastavljaju se kod direktnog korisnika budžeta i u organizacionom delu Gradske uprave u kojem je i obavljena poslovna promena najkasnije narednog dana od dana kada je poslovna promena nastala i dostavlja se na knjiženje u poslovne knjige istog dana, a najkasnije u roku od dva (2) dana od dana nastanka poslovne promene i drugog događaja putem dostavne knjige.
Svi direktni korisnici budžeta i sekretarijati Gradske uprave dužni su da Službi za računovodstvo dostavljaju računovodstvene isprave na knjiženje u rokovima koje utvrđuje ovaj Pravilnik.
Direktni korisnici budžeta i sekretarijati Gradske uprave obavezni su:
- da računovodstvene isprave sastavljaju blagovremeno i uredno, u skladu sa zakonskim propisima i uputstvima Službe za računovodstvo, pre isplate likvidiraju - predaju na knjiženje i
- da na zahtev Službe za računovodstvo u sastavljanju računovodstvenih isprava otklone sve nepravilnosti i nezakonitosti.
Na osnovu Zakona o porezima na imovinu i Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji Služba za računovodstvo u obavezi je da za svaki Ugovor o donaciji/poklonu gde je Grad Subotica primalac donacije podnese Poresku prijavu elektronskim putem u roku od 10 dana od dana nastanka poreske obaveze odnosno primopredaje predmeta donacije (bez obzira da li je predmet donacije novac, pokretna ili nepokretna stvar) sa dokumentacijom potrebnom za utvrđivanje poreske obaveze i to:
- potpisan i overen Ugovor o donaciji/poklonu od strane poklonodavca i poklonoprimca sa svim bitnim elementima kao što je vrednost donacije (analitička vrednost svake pojedinačne stavke koja je predmet donacije) i
- Zapisnik o primopredaji donacije overen i potpisan od strane poklonodavca i poklonoprimca.
Navedeno Služba za računovodstvo dostavlja Poreskoj upravi elektronski, putem Poreske prijave, te je Službi za računovodstvo potrebno dostaviti originalne primerke Ugovora o donaciji i Zapisnika o primopredaji odmah po izvršenoj primopredaji predmeta donacije kako bi se ispoštovala zakonska obaveza a ujedno i izvršila odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama Grada.
Prema članu 21. Zakona o porezima na imovinu Grad kao jedinica lokalne samouprave (poklonoprimac) oslobođen je plaćanja poreza na poklon ali bez obzira na to postoji zakonska obaveza podnošenja Poreske prijave sa skeniranim originalnim navedenim dokumentima.
Porez na poklon utvrđuje se Rešenjem poreskog organa.
Sekretarijat za finansije u obavezi je da Ministarstvu finansija dostavlja Ugovore o donaciji/poklonu u roku od 15 dana od dana potpisivanja istog.
Izuzetak su IPA ugovori, koji su već registrovani u Ministarstvu finansija.
Tok internog kretanja računovodstvenih isprava podrazumeva prenos i uslove prenosa računovodstvenih isprava od mesta njihovog sastavljanja, odnosno ulaska eksternog dokumenta u pisarnicu Gradske uprave preko mesta obrade i kontrole, do mesta knjiženja i arhiviranja.
VI PRIZNAVANJE, PROCENJIVANJE I PREZENTACIJA POZICIJA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA - RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
Računovodstvene politike predstavljaju načela, pravila i osnove koje se primenjuju pri sastavljanju i prezentovanju računovodstvenih izveštaja.
Osnov za uspostavljanje i vođenje sistema dvojnog knjigovodstva i jedinstvenog sistema budžetskog računovodstva je zakon kojim se uređuje budžetski sistem, uredba kojom se uređuje budžetsko računovodstvo i uredba kojom se uređuje primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Osnov za utvrđivanje računovodstvenih politika su IPSAS na gotovinskoj osnovi, koji objavljuje Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (International Public Sector Accounting Standard Board - IPSASB).
Osnova za vođenje računovodstva u cilju praćenja izvršenja budžeta jeste gotovinska osnova i koristi se za pripremu i sastavljanje izveštaja o izvršenju budžeta.
Transakcije i ostali događaji evidentiraju se u trenutku kada se gotovinska sredstva ili gotovinski ekvivalenti prime, odnosno isplate.
Osnovni elementi računovodstva su prihodi, primanja, rashodi i izdaci definisani zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.
Za potrebe pripreme i sastavljanja izveštaja o novčanim tokovima u skladu sa IPSAS na gotovinskoj osnovi, prilivi i odlivi evidentiraju se i prezentuju na gotovinskoj osnovi, u periodu kada je gotovina primljena, odnosno isplaćena.
Ukupni prilivi i odlivi gotovine, kao i prilivi i odlivi gotovine za svaku aktivnost, prezentuju se na bruto osnovi. Izuzetak su gotovinski prilivi i odlivi koji ispunjavaju sledeća dva uslova:
- nastaju iz transakcija koje korisnik kontroliše u ime drugih strana i koji se priznaju u izveštaju o novčanim tokovima, i
- odnose se na transakcije čiji je obrt brz, iznosi visoki i rokovi dospeća kratki.
Ukoliko se prilivi i odlivi gotovine koji zadovoljavaju prethodne uslove da budu prezentovani na neto osnovi, u budžetu iskazuju u bruto osnovi, u izveštaju o novčanim sredstvima prezentuju se na bruto osnovi radi uporedivosti ova dva izveštaja.
Finansijski izveštaji prikazuju informacije koje su razumljive, relevantne za potrebe odlučivanja i odgovornosti, uporedive, blagovremene, proverljive i verno predstavljaju prilive gotovine, odlive gotovine i gotovinska salda i ostale obelodanjene informacije na način da su potpune, neutralne i bez materijalnih grešaka.
Materijalnu značajnost poseduje informacija ukoliko njeno izostavljanje ili netačno prikazivanje može uticati na odluke ili procene korisnika finansijskih izveštaja.
Informacija je materijalno značajna ako bi njeno izostavljanje, odnosno pogrešno prikazivanje moglo uticati na oslobađanje od odgovornosti.
Materijalna značajnost zavisi od prirode ili veličine stavke kao i od njenog uticaja na buduće finansijske i nefinansijske informacije.
Kada se u tekućoj godini uoči greška iz prethodnog perioda vrši se ispravka greške, a finansijski izveštaji, uključujući uporedne informacije za prethodne periode, prikazuju se kao da je greška korigovana u periodu u kome je nastala.
Greške iz prethodnih perioda su izostavljanja informacija iz finansijskih izveštaja ili pogrešna prikazivanja informacija za jedan ili više prethodnih perioda koje se javljaju usled nekorišćenja ili zloupotreba pouzdanih informacija koje su bile dostupne kada je odobreno objavljivanje finansijskih izveštaja za te periode i za koje bi se moglo opravdano očekivati da su dobijene i uzete u razmatranje u pripremi oli prezentaciji tih finansijskih izveštaja.
Greške mogu nastati kao rezultat matematičkih grešaka, grešaka u primeni računovodstvenih politika, pogrešnog tumačenja činjenica, proneverom ili previdima.
Materijalno beznačajne greške se ne ispravljaju, nego se poslovni događaji iz prethodnog perioda koji nisu evidentirani u periodu u kojem su nastali, koji su evidentirani u pogrešnom iznosu ili su pogrešno klasifikovani, prikazuju u tekućem izveštajnom periodu.
Materijalno značajna greška je ona čije bi izostavljanje ili netačno prikazivanje uticalo na odluke ili procene korisnika finansijskih izveštaja. Greška je materijalno značajna ako je iznos greške jednak ili veći od 3 % pojedine vrste priliva ili odliva gotovine na sintetičkom nivou ekonomske klasifikacije.
Gotovinski tokovi predstavljaju prilive i odlive gotovine i gotovinskih ekvivalenata.
Gotovinski tokovi u izveštaju o novčanim tokovima obuhvataju novčane tokove iz poslovne aktivnosti, novčane tokove iz aktivnosti investiranja i novčane tokove iz finansijske aktivnosti.
Finansijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do izmena veličine i sastava sopstvenog kapitala i pozajmica.
Investicione aktivnosti predstavljaju sticanje i otuđenje dugoročne imovine i drugih ulaganja koja ne predstavljaju gotovinske ekvivalente.
Poslovne aktivnosti su aktivnosti koje ne spadaju u aktivnosti investiranja ili finansijske aktivnosti.
Gotovinski prilivi iz poslovnih aktivnosti obuhvataju prilive od poreza, prilive od akciza, prilive od socijalnih doprinosa, prilive od donacija, pomoći i transfera, prilive od imovine, prilive od prodaje dobara i usluga, prilive od novčanih kazni i oduzete imovinske koristi, prilive od dobrovoljnih transfera od fizičkih i pravnih lica, prilive od mešovitih i neodređenih prihoda, prilive za memorandumske stavke za refundaciju rashoda i prilive od transfera između korisnika.
Iznos pojedinih vrsta novčanih priliva iz poslovnih aktivnosti u Izveštaju o novčanim tokovima preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 7 - Prihodi. Ukoliko su određeni prihodi naplaćeni, ali nisu iskazani na subanalitičkim kontima Klase 7 - Prihodi, potrebno ih je dodati u Izveštaju o novčanim tokovima. Ukoliko su određeni prihodi iskazani na subanalitičkim kontima Klase 7 - Prihodi, a nisu naplaćeni, ne iskazuju se kao gotovinski ekvivalent u Izveštaju o novčanim tokovima.
Neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama koja su priliv izveštajnog perioda i čine saldo deviznih računa na dan 31. decembra, knjižena na odgovarajućim subanalitičkim kontima u okviru sintetičkog konta 121411 - Devizni račun, dodaju se na odgovarajuće iznose priliva iskazane na odgovarajućim sintetičkim kontima kategorije 730000 - Donacije, pomoći i transferi.
Gotovinski odlivi iz poslovnih aktivnosti obuhvataju odlive po osnovu rashoda za zaposlene, odlive po osnovu korišćenja usluga i roba, odlive za otplatu kamate prateće troškove zaduživanja, odlive za subvencije, donacije, dotacije i transfere, odlive za socijalno osiguranje i socijalnu zaštitu i odlive za ostale rashode.
Iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva iz poslovnih aktivnosti u Izveštaj o novčanim tokovima preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 4 - Rashodi. Ukoliko su određeni rashodi plaćeni, ali nisu iskazani na subanalitičkim kontima Klase 4 - Rashodi, potrebno ih je dodati u Izveštaju o novčanim tokovima. Rashodi evidentirani na odgovarajućim subanalitičkim kontima Klase 4 - Rashodi koji nisu plaćeni ne iskazuju se kao gotovinski odlivi u Izveštaju o novčanim tokovima.
Gotovinski prilivi iz investicionih aktivnosti obuhvataju prilive nastale prodajom nefinansijske i finansijske imovine. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih priliva od prodaje nefinansijske imovine preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 8 - Primanja od prodaje nefinansijske imovine, dok se iznos pojedinih vrsta gotovinskih priliva od prodaje finansijske imovine preuzima sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 9 - Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske imovine, kategorije 920000 - Primanja od prodaje finansijske imovine. Primanja evidentirana na odgovarajućim subanalitičkim kontima Klase 8 - Primanja od prodaje nefinansijske imovine i odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 920000 - Primanja od prodaje finansijske imovine koja nisu dovela do novčanih tokova, ne iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao gotovinski prilivi. Naplaćena primanja od prodaje nefinansijske i finansijske imovine, koja nisu iskazana na odgovarajućim subanalitičkim kontima Klase 8 - Primanja od prodaje nefinansijske imovine i odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 920000 - Primanja od prodaje finansijske imovine, iskazuju se kao prilivi gotovine iz investicione aktivnosti.
Gotovinski odlivi iz investicione aktivnosti obuhvataju odlive nastale kupovinom nefinansijske i finansijske imovine. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za kupovinu nefinansijske imovine preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 5 - Izdaci za nefinansijsku imovinu, dok se iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za nabavku finansijske imovine preuzima sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 6 - Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine, kategorije 620000 - Nabavka finansijske imovine. Izdaci evidentirani na subanalitičkim kontima Klase 5 - Izdaci za nefinansijsku imovinu i odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 620000 - Nabavka finansijske imovine, koji nisu doveli do novčanih tokova, ne iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao gotovinski odlivi. Plaćeni izdaci za nabavku nefinansijske i finansijske imovine, koji nisu iskazani na subanalitičkim kontima Klase 5 - Izdaci za nefinansijsku imovinu i odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 620000 - Nabavka finansijske imovine, iskazuju se kao odlivi gotovine iz investicione aktivnosti.
Gotovinski prilivi iz finansijskih aktivnosti obuhvataju prilive nastale zaduživanjem. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih priliva od zaduživanja preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 9 - Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske imovine, kategorije 910000 - Primanja od zaduživanja. Prilivi gotovine nastale zaduživanjem, koji nisu evidentirani na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 910000 - Primanja od zaduživanja iskazuju se kao prilivi od finansijske aktivnosti. Primanja od zaduživanja evidentirana na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 910000 - Primanja od zaduživanja, koja nisu praćena prilivom gotovine, ne iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima.
Gotovinski odlivi iz finansijske aktivnosti obuhvataju odlive za otplatu glavnice. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za otplatu glavnice preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta Klase 6 - Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine, kategorije 610000 - Otplata glavnice. Odlivi gotovine nastali otplatom glavnice duga, koji nisu evidentirani na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 610000 - Otplata glavnice, iskazuju se kao odlivi od finansijske aktivnosti. Izdaci za otplatu glavnice evidentirani na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 610000 - Otplata glavnice, koji nisu praćeni odlivima gotovine, ne iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima.
Procenjivanjem pozicija računovodstvenih izveštaja smatra se utvrđivanje vrednosti pozicija bilansa stanja i bilansa uspeha na dan bilansiranja.
Osnova za vođenje budžetskog računovodstva je gotovinska osnova na propisanim šestocifrenim subanalitičkim kontima u skladu sa Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem.
Ukoliko propisana sub-analitička konta ne zadovoljavaju potrebu korisnika sredstava budžeta, odnosno trezora Sekretarijata za finansije, evidencija se obezbeđuje na sedmocifrenom i višem nivou.
Finansijski izveštaji u računovodstvu budžeta, odnosno Sekretarijatu za finansije, sastavljaju se na gotovinskoj osnovi, a u skladu sa međunarodnim standardima za javni sektor na propisanim šestocifrenim subanalitičkim kontima sadržanim u kontnom planu pravilnika kojim se uređuje standardni klasifikacioni okvir i kontni plan za budžetski sistem i u skladu sa Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanju i podnošenju finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih fondova.
Pri sastavljanju periodičnih i godišnjeg finansijskog izveštaja - Završnog računa, Gradska uprava je dužna da se pridržava sledećih opštih načela procenjivanja:
- načela stalnosti,
- načela doslednosti,
- načela opreznosti prilikom bilansiranja,
- načela uzročnosti prihoda i rashoda,
- načela pojedinačnog procenjivanja imovine i obaveza i
- načela identiteta bilansa.
VI/1 Procenjivanje pozicija bilansa stanja
a) Nefinansijska imovina u stalnim sredstvima
Nefinansijskom imovinom u stalnim sredstvima smatraju se osnovna sredstva, dragocenosti, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi. Ova sredstva evidentiraju se po nabavnoj vrednosti.
Nabavnu vrednost čini fakturna vrednost uvećana za zavisne troškove nastale do momenta stavljanja u upotrebu. Izvršene nabavke tokom godine povećavaju izvore kapitala.
Osnovnim sredstvima smatraju se ona sredstva čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine.
U okviru građevinskih objekata evidentiraju se stambene zgrade, stanovi i poslovni prostor.
Prirodna imovina obuhvata građevinsko zemljište pod objektima čija analitika se vodi u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava.
Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata izdatke za stalna sredstva od početka ulaganja do početka korišćenja.
Nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva otpisuju se redovno u toku poslovne godine obračunom amortizacije u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije.
Nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva otpisuju se na teret kapitala:
- kad se proceni da to ulaganje odnosno osnovno sredstvo više ne donosi koristi;
- neamortizovana vrednost uništenih ili oštećenih osnovnih sredstava višom silom u delu koji nije pokriven po osnovu osiguranja;
- neamortizovana vrednost prenesenih osnovnih sredstava bez naknade ili uz delimičnu naknadu drugom licu;
- neamortizovana vrednost prodatih osnovnih sredstava i
- ulaganje u pribavljanje nematerijalnih i materijalnih ulaganja, ako se utvrdi da do njihove realizacije neće doći.
Pod obračunom amortizacije podrazumeva se naknada utrošene i umanjene vrednosti osnovnih sredstava u upotrebi i naknada neamortizovane vrednosti osnovnih sredstava koja su, zbog fizičke dotrajalosti ili tehničke zastarelosti, stavljena van upotrebe pre nego što je njihova vrednost naknađena.
Pod otpisom vrednosti podrazumeva se sprovođenje ispravke vrednosti osnovnih sredstava u poslovnim knjigama za iznos amortizacije obračunat po godišnjem obračunu, odnosno za iznos naknade neamortizovane vrednosti prilikom rashodovanja osnovnih sredstava.
Otpis nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava počinje po isteku meseca u kojem je počelo korišćenje ulaganja, odnosno osnovnih sredstava.
Otpis nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava može se privremeno obustaviti za osnovna sredstva koja su oštećena višom silom i za nematerijalna ulaganja povezana sa osnovnim sredstvima oštećena višom silom, sa kojima čine tehničku celinu.
Prekid otpisa iz st. 1. ovog člana traje dok se osnovna sredstva koja su oštećena višom silom ne obnove.
Obavezi otpisa odnosno obračuna amortizacije, ne podležu sledeća nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva:
- zemljišta i šume;
- prirodna bogatstva koja se ne troše;
- spomenici kulture i istorijski spomenici;
- dela likovne, vajarske i druge umetnosti;
- nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva pravnog lica koje se nalazi u postupku stečaja ili likvidacije, ako za to vreme ne obavlja delatnost;
- nematerijalna ulaganja u pripremi;
- avansi za nematerijalna ulaganja;
- osnovna sredstva u pripremi i
- avansi za osnovna sredstva.
Jednom otpisano nematerijalno ulaganje ili osnovno sredstvo, bez obzira na to što se i dalje koristi, ne može biti predmet ponovnog procenjivanja vrednosti i ne podleže otpisivanju dok se koristi u istom pravnom licu, a izuzetak je dozvoljen u slučajevima kada se vrši procena vrednosti kapitala i to ukoliko je za osnovno sredstvo koje je bilo u potpunosti otpisano, utvrđena sadašnja vrednost.
U vreme početka obračunavanja amortizacije utvrđuje se nabavna vrednost koja čini osnovicu za obračun amortizacije i osnovna sredstva se raspoređuju u amortizacione grupe i delove amortizacionih grupa propisane u skladu sa Pravilnikom o nomenklaturi osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja sa stopama amortizacije i vrši se posebno za svako osnovno sredstvo i nematerijalno ulaganje.
Osnovna sredstva koja nisu navedena u Nomenklaturi, raspoređuju se u amortizacione grupe ili delove amortizacionih grupa u koje su raspoređena najsličnija osnovna sredstva.
Nematerijalna ulaganja otpisuju se primenom jednakih godišnjih stopa (proporcionalnom metodom) koje proističu iz procenjenog trajanja korišćenja ili iz ugovora o korišćenju tih ulaganja.
Osnovna sredstva otpisuju se proporcionalnom metodom odnosno metodom jednakih godišnjim kvota u procenjenom veku trajanja.
Za obračun amortizacije primenjuju se propisane stope u Pravilniku o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije.
Amortizacija se obračunava dok se u celini ne nadoknadi vrednost koja čini osnovicu za obračunavanje amortizacije.
Otpis nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava u toku godine vrši se privremeno na osnovu godišnjeg predračuna amortizacije korigovanog za promene u toku godine.
Na kraju svake poslovne godine sastavlja se konačan obračun amortizacije.
Amortizacija se obračunava pojedinačno za nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva osim alata i sitnog inventara koji se može otpisati grupno.
Pod pojedinačnim obračunom amortizacije podrazumeva se otpisivanje za jedno osnovno sredstvo ili više osnovnih sredstava nabavljenih zajedno.
Nabavna vrednost nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava služi kao osnovica za otpisivanje ovih ulaganja.
Za zgrade i druge građevinske objekte, osnovicu za obračun amortizacije čine:
- cena dobavljača ili izvođača radova;
- izdaci za projektnu ili drugu dokumentaciju na osnovu koje je kupovina odnosno izgradnja ili dogradnja izvršena;
- izdaci za pripremu terena;
- izdaci za dobijanje potrebnih dozvola za izgradnju priključka na vodovodnu, kanalizacionu, elektroenergetsku, toplovodnu i dr. mrežu;
- izdaci za uređivanje površina namenjenih zgradama (pristupni putevi, parkinzi, ograde, zelene površine i sl.) i
- izdaci za gromobransku zaštitu životne i radne sredine.
Za opremu, osnovicu za obračunavanje amortizacije čine:
- izdaci za njenu kupovinu (iznos cene dobavljača) odnosno izradu ili doradu;
- izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju;
- izdaci za dopremanje opreme;
- izdaci za montažu;
- izdaci za proveru tehničke ispravnosti opreme;
- izdaci za pribavljanje dozvole za stavljanje u upotrebu;
- izdaci za dažbine pri nabavci opreme, do stavljanja opreme u upotrebu i
- izdaci neophodni za opremu ili stavljanje u upotrebu nabavljene opreme.
Za osnovna sredstva koja su preuzeta prenosom bez naknade ili uz delimičnu naknadu, osnovicu za obračun amortizacije čini neamortizovana (sadašnja) vrednost tih sredstava po kojoj su kod prenosioca vođena do momenta preuzimanja uvećana za izdatke prenosa.
Primanja nastala prilikom prodaje osnovnih sredstava povećavaju izvore kapitala, odnosno primanja od prodaje nefinansijske imovine u stalnim sredstvima.
Gubitak nastao prilikom otuđivanja i rashodovanja osnovnih sredstava predstavlja smanjenje vrednosti nefinansijske imovine u stalnim sredstvima i izvora kapitala.
Kada se u toku upotrebe osnovna sredstva unište, oštete ili im se iz drugih razloga umanji vrednost koja čini osnovicu za obračun amortizacije osnovnih sredstava, te se promene uzimaju u obzir od prvog dana narednoga meseca, pošto su nastale.
Pod tekućim održavanjem osnovnih sredstava podrazumevaju se radovi koji se preduzimaju radi sprečavanja oštećenja koja nastaju upotrebom osnovnih sredstava ili radi otklanjanja oštećenja, a sastoje se od pregleda, popravki i preduzimanja preventivnih i zaštitnim mera, odnosno svi radovi kojima se obezbeđuje održavanje osnovnih sredstava na zadovoljavajućem nivou upotrebljivosti. Podrazumevaju se radovi koji se obavljaju u kraćem vremenskom periodu od jedne godine, a sve radi toga da bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje osnovnog sredstva, za sve vreme trajanja veka njegove upotrebe na nivou tehničke sposobnosti.
Primeri tekućih popravki i održavanja su:
- redovno servisiranje prema tehničkim podacima i uputstvima;
- zamena dotrajalih i neispravnih delova i komponenti;
- zamena i/ili popravka vodovodno-kanalizacionih, električnih instalacija, kao i pogona i instalacija za grejanje i dr.;
- krečenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i
- drugi slični radovi.
Kod tekućeg održavanja objekata, zgrada i opreme ne povećava se njihova nabavna vrednost.
Pod kapitalnim ili investicionim održavanjem osnovnih sredstava podrazumevaju se sve velike popravke na osnovnim sredstvima, kapitalni remont, zamenu bitnih sastavnih delova osnovnog sredstva čija je vrednost veća od veka upotrebe osnovnog sredstva kao celine pri čemu se istovrsni radovi na osnovnim sredstvima izvode prema pravilu u dužim vremenskim razmacima od jedne godine i osiguravaju mu nesmetano funkcionisanje prema prvobitnoj nameni. Podrazumeva se izvođenje građevinskozanatskih radova, odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilju poboljšanja uslova korišćenja objekta u toku eksploatacije.
Primeri investicionog održavanja su:
- dogradnja, nadgradnja, adaptacija, rekonstrukcija i sanacija
Kod kapitalnog ili investicionog održavanja objekata, zgrada i opreme povećava se njihova nabavna vrednost.
Za nefinansijsku imovinu koja se rashoduje ili otuđuje, pre isknjiženja iz knjigovodstvene evidencije vrši se obračun amortizacije, nakon čega se isknjižava zaduženjem odgovarajućeg konta ispravke vrednosti za iznos otpisane vrednosti i konta izvora nefinansijske imovine u stalnim sredstvima za iznos neotpisane (sadašnje) vrednosti, a odobrenjem odgovarajućeg konta nefinansijske imovine za iznos nabavne vrednosti.
Prilikom otpisa (rashoda) obavezno se pribavlja mišljenje Gradskog pravobranilaštva o opravdanosti navedenog.
Iznos sredstava za koju se nefinansijska imovina otuđi - proda evidentira se u korist izvora novčanih sredstava - primanja od prodaje nefinansijskih sredstava u stalnim sredstvima.
b) Nefinansijska imovina u zalihama
Nefinansijska imovine u zalihama procenjuju se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost čine neto fakturna vrednost i zavisni troškovi nabavke. Pod zavisnim troškovima nabavke podrazumevaju se svi direktni troškovi u postupku nabavke do i nakon uskladištenja.
Zalihe sitnog inventara u upotrebi i potrošnog materijala, koje se nabavljaju za obavljanje redovne delatnosti, iskazuju se kao tekući rashod u trenutku nabavke.
Za sve stvari sitnog inventara u upotrebi i potrošnog materijala, bez obzira na pojedinačnu nabavnu cenu, ispravka se vrši u celini prilikom stavljanja u upotrebu i o kojima se vodi samo evidencija.
Sitan inventar u upotrebi evidentira se po vrsti, količini i vrednosti i to analitički po direktnim korisnicima budžeta/sekretarijatima/službama Gradske uprave.
Sitan inventar u upotrebi se evidentira po nabavnim cenama. Nabavna vrednost sitnog inventara u upotrebi obavezno sadrži neto fakturnu vrednost, troškove carine, porez, troškove transporta, osiguranja i druge troškove nabavke.
U predmete iz kategorije sitnog inventara u upotrebi spadaju i auto-gume i ambalaža.
Evidentiranje nabavke službene, zaštitne i radne odeće i obuće zaposlenih, koja se daje zaposlenima na korišćenje na rok od godinu dana, u knjigovodstvenoj evidenciji se vodi kao sitan inventar u upotrebi nezavisno kolika je njihova nabavna vrednost. Ova sredstva se otpisuju u celosti prilikom nabavke putem ispravke vrednosti i o njima se vodi samo evidencija.
Rashodovan sitan inventar u upotrebi i potrošni materijal isknjižava se iz evidencije zaduženjem subanalitičkog konta izvori nefinansijske imovine i to za: potrošni materijal konto zalihe potrošnog materijala i za sitan inventar konto zalihe sitnog inventara u upotrebi, a odobrenjem odgovarajućeg subanalitičkog konta zalihe sitnog inventara u upotrebi i zaliha potrošnog materijala.
Rashodovan sitan inventar u upotrebi isknjižava se iz evidencije zaduženjem konta ispravke vrednosti sitnog inventara u upotrebi i odobravanjem konta sitan inventar u upotrebi, uz prethodno pribavljeno Mišljenje Gradskog pravobranilaštva o opravdanosti istog.
a) Dugoročna finansijska imovina
Dugoročna finansijska imovina obuhvata domaću i stranu dugoročnu finansijsku imovinu.
Dugoročna finansijska imovina sastoji se od: učešća kapitala u međunarodnim finansijskim institucijama, učešća kapitala u domaćim javnim nefinansijskim preduzećima i institucijama, učešća kapitala u ostalim domaćim finansijskim institucijama, učešće kapitala u domaćim nefinansijskim privatnim preduzećima i učešća kapitala u domaćim poslovnim bankama.
Kratkoročnim potraživanjima smatraju se potraživanja po osnovu prodaje i ostala potraživanja iz poslovanja i ostala kratkoročna potraživanja.
Učešće u kapitalu na osnovu uplate novih ulaganja evidentira se kao povećanje učešća u kapitalu i izdataka za finansijsku imovinu.
Izvori kapitala se povećavaju, odnosno smanjuju za povećanje, odnosno smanjenje vrednosti učešća u kapitalu.
Kod godišnjeg popisa sa stanjem na dan 31. decembar tekuće godine obaveza Sekretarijata za finansije je utvrđivanje tačne vrednosti učešća u kapitalu javnih preduzeća i privrednih društava čiji je Grad osnivač i preduzimanje aktivnosti da javna preduzeća i privredna društva u saradnji sa Gradom kao osnivačem usaglase vrednost osnivačkog kapitala iskazanog u poslovnim knjigama Grada i upisanog kod Agencije za privredne registre.
b) Novčana sredstva - gotovinski ekvivalenti i gotovina
Novčana sredstva se procenjuju po nominalnoj vrednosti.
Novčana sredstva obuhvataju: tekuće račune, izdvojena novčana sredstva i akreditive, blagajnu, devizni račun i ostala novčana sredstva.
Gotovinskim ekvivalentima i gotovinom smatraju se hartije od vrednosti ukoliko su neposredno unovčivi, depoziti po viđenju i gotovina.
Hartije od vrednosti imaju karakter gotovinskog ekvivalenta ukoliko su neposredno unovčive uz beznačajan rizik smanjenja vrednosti.
Hartije od vrednosti kao gotovinski ekvivalenti, depoziti po viđenju i gotovina procenjuju se po nominalnoj vrednosti.
Novčana sredstva budžeta Grada Subotice na dan 31. decembar tekuće godine obuhvataju sva stanja sredstava na podračunima koji su uključeni i čine sastavni deo Konsolidovanog računa trezora 505.
Stanje računa - konsolidovanog računa trezora 505 sastoji se od stanja računa 500 - Stanje svih podračuna korisnika budžetskih sredstava, umanjenog za iznos plasiranih sredstava kod banaka na računima: 210 - depozit kod banaka i 213 - oročena sredstva kod banaka.
c) Kratkoročna potraživanja
Kratkoročna potraživanja obuhvataju potraživanja budžetskih korisnika po osnovu prodaje od kupaca u zemlji i inostranstvu, po osnovu zakupa i druga potraživanja: za kamate, potraživanja od zaposlenih, potraživanja od drugih organa i organizacija, potraživanja po osnovu pretplaćenih poreza i doprinosa i ostala potraživanja.
Kratkoročna potraživanja procenjuju se po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno ukoliko je nemogućnost naplate potpuno izvesna i dokumentovana.
Kratkoročna potraživanja evidentiraju se u momentu nastanka promene zaduženjem, a odobrenjem obaveza iz grupe pasivnih vremenskih razgraničenja. U momentu naplate, zatvara se konto pasivnih vremenskih razgraničenja, a odobrava se odgovarajući konto u klasi prihoda.
Kratkoročna potraživanja iskazana u stranoj valuti procenjuju se prema srednjem kursu valute na dan bilansiranja.
d) Kratkoročni plasmani
Kratkoročnim finansijskim plasmanima smatraju se kratkoročni krediti, dati avansi, depoziti, kaucije, hartije od vrednosti i ostali kratkoročni plasmani sa rokom dospeća odnosno prodaje do godinu dana od dana činidbe odnosno od dana godišnjeg bilansa.
Kratkoročni plasmani procenjuju se po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno ukoliko je nemogućnost naplate potpuno izvesna i dokumentovana.
Kratkoročni krediti obuhvataju kredite odobrene u zemlji, pravnim i fizičkim licima.
Dati avansi obuhvataju avanse date za nabavku materijala, robe i za obavljanje usluga. Za iznos neiskorišćenih, odnosno nepokrivenih datih avansa, na dan sastavljanja završnog računa iskazuju se tekući rashodi i pasivna vremenska razgraničenja (razgraničeni plaćeni rashodi), a u skladu sa gotovinskom osnovom za vođenje budžetskog računovodstva.
Kratkoročni plasmani iskazani u stranoj valuti procenjuju se prema srednjem kursu valute nadan bilansiranja.
e) Aktivna vremenska razgraničenja
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju razgraničene rashode do jedne godine (premije osiguranja, pretplata za stručne časopise i literaturu, rashodi grejanja i drugi rashodi), obračunate neplaćene rashode i ostala aktivna vremenska razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze budžetskih korisnika, koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kome će biti plaćene.
f) Izvori kapitala
Izvore kapitala čine preneta neutrošena sredstva iz ranijih godina i ostali izvori kapitala preneti iz prethodne godine.
g) Obaveze
Obaveze se dele na:
- domaće i strane dugoročne obaveze (obaveze prema pravnim licima sa uzajamnim učešćem, dugoročni krediti, obaveze po dugoročnim hartijama od vrednosti i druge dugoročne obaveze);
- domaće i strane kratkoročne finansijske obaveze (obaveze prema pravnim licima sa uzajamnim učešćem, kratkoročni krediti i ostale kratkoročne finansijske obaveze);
- obaveze po osnovu rashoda za zaposlene;
- obaveze po osnovu ostalih rashoda, izuzev rashoda za zaposlene;
- obaveze po osnovu subvencija, donacija i transfera;
- obaveze za socijalno osiguranje i
- kratkoročne obaveze iz poslovanja (obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze iz poslovanja).
Dugoročne obaveze su obaveze sa rokom dospeća dužim od godinu dana.
Kratkoročnim obavezama smatraju se obaveze koje dospevaju u roku do godinu dana od dana činidbe odnosno od dana godišnjeg bilansa.
Obaveze se procenjuju u visini nominalne vrednosti proistekle iz odgovarajuće poslovne i finansijske transakcije odnosno u visini očekivane isplate po tom osnovu, ukoliko je ona viša.
Smanjenje obaveza po osnovu zakona, vansudskog poravnanja i sl. vrši se direktnim otpisom.
Obaveze iskazane u stranoj valuti procenjuju se prema srednjem kursu valute na dan bilansiranja.
h) Pasivna vremenska razgraničenja
U okviru pasivnih vremenskih razgraničenja iskazuju se unapred naplaćeni odnosno obračunati prihodi i troškovi tekućeg perioda za koje nije primljena isprava ili kad obaveza plaćanja nastaje u budućem periodu.
Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju:
- razgraničene prihode (razgraničeni prihodi iz donacija),
- razgraničene plaćene rashode (akontacija za službeno putovanje, avans za materijal, avans za nabavku nefinansijske imovine i dr.),
- obračunate (fakturisane) nenaplaćene prihode i primanja i
- ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Razgraničeni prihodi obuhvataju primljene donacije sa namenom utvrđenom ugovorom.
Razgraničeni plaćeni rashodi obuhvataju iznose koji su u obračunskom periodu isplaćeni, a u momentu izvršene isplate nisu evidentirani kao tekući rashod ili izdaci za nabavku nefinansijske imovine. Na dan bilansiranja za iznos izvršene isplate evidentiranje se vrši zaduženjem odgovarajućeg konta tekućeg rashoda ili izdatka, a odobrenjem konta razgraničeni plaćeni rashodi.
Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.
Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundaciju na ime naknade po osnovu bolovanja zaposlenih u trajanju preko 30 dana, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za invalide rada druge kategorije, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
U pasivna vremenska razgraničenja mogu se uključiti i rashodi po osnovu kamata koje dospevaju za plaćanje u rokovima dužim od 12 meseci.
i) Sredstva rezerve
Sredstva rezerve se ne raspoređuju unapred.
U okviru Odluke o budžetu Grada Subotice deo planiranih primanja se zadržava na posebno iskazanim aproprijacijama na ime:
- tekuće budžetske rezerve i
- stalne budžetske rezerve.
Sredstva tekuće budžetske rezerve koriste se za neplanirane svrhe koje nisu iskazane u aproprijacijama ili za svrhe za koje se u toku godine pokaže da aproprijacije nisu bile dovoljne. Sredstva tekuće budžetske rezerve koriste se na osnovu "Rešenja o upotrebi tekuće budžetske rezerve" koje donosi Gradonačelnik Subotice na predlog Sekretarijata za finansije Gradske uprave Grada Subotice. Odobrena sredstva po rešenju predstavljaju povećanje aproprijacija direktnih korisnika za određene namene i iskazuje se na kontu za čiju su namenu sredstva usmerena.
Sredstva stalne rezerve se koriste za finansiranje rashoda u otklanjanju posledica vanrednih događaja, kao što su poplave, suše, zemljotres, požar, ekološka katastrofa i druge elementarne nepogode, odnosno drugih vanrednih događaja, koji mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili proizvodu štetu većih razmera. U stalnu budžetsku rezervu opredeljuje se najviše do 0,5 % ukupnih prihoda za budžetsku godinu. Rešenje o upotrebi sredstava stalne budžetske rezerve donosi Gradsko veće Grada Subotice na predlog Sekretarijata za finansije Gradske uprave Grada Subotice. Izveštaj o korišćenju sredstava stalne budžetske rezerve dostavlja se Skupštini Grada Subotice uz Završni račun budžeta.
j) Vanbilansna aktiva i pasiva
Vanbilansna aktiva obuhvata osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, menice, bankarske garancije, avale, depozite u novcu i druge garancije i ostalu vanbilansnu aktivu.
Vanbilansna pasiva obuhvata obaveze za: osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, menice, bankarske garancije, avale, depozite u novcu i ostale garancije i ostalu vanbilansnu pasivu.
VI/2 Procenjivanje pozicija bilansa prihoda i rashoda
Bilans prihoda i rashoda sadrži:
- tekuće prihode i primanja,
- tekuće rashode i izdatke i
- finansijski rezultat: ukupan višak prihoda - suficit;; manjak prihoda - deficit.
Pripadnost tekućih prihoda u budžetu Grada Subotice regulisano je Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, Zakonom o javnim prihodima i javnim rashodima, Opštim bilansom javnih prihoda i javnih rashoda Republike Srbije, Zakonom o budžetu Republike Srbije iz koga proizilazi godišnji Zakon o raspodeli transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije i učešćem opština i gradova i grada Beograda u porezu na zarade, kao i Odlukom o budžetu Autonomne Pokrajine Vojvodine.
Tekući prihodi budžeta Grada Subotice obezbeđuju se iz:
- izvornih javnih prihoda,
- ustupljenih javnih prihoda i
- transfernih sredstava.
Tekući prihodi obuhvataju poreze (porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke, porez na imovinu, porez na dobra i usluge i druge poreze), donacije (kapitalne i tekuće) kao bespovratno primljena sredstva od međunarodnih i domaćih organizacija za finansiranje pojedinih namena i za finansiranje redovne delatnosti, transfere sa drugih nivoa vlasti, druge prihode (prihode od imovine, prihode od prodaje dobara i usluga, novčane kazne i oduzeta imovinska korist, dobrovoljne transfere od fizičkih i pravnih lica i mešovite i neodređene prihode), memorandumske stavke za refundiranje rashoda i transfere između budžetskih korisnika na istom nivou i prihode iz budžeta.
Primanja se odnose na primanja od prodaje nefinansijske imovine (primanja od prodaje osnovnih sredstava, zaliha i dragocenosti) i primanja od zaduživanja (primanja od domaćih i inostranog zaduživanja) i primanja od prodaje finansijske imovine (primanja od prodaje domaće i strane finansijske imovine, što obuhvata i sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije).
Utvrđivanje tekućih prihoda zasniva se na principu naplaćene realizacije, odnosno prihod se utvrđuje po izvršenoj naplati sredstava na tekući račun, shodno gotovinskoj osnovi.
Obračunati nenaplaćeni prihodi evidentiraju se u okviru pasivnih vremenskih razgraničenja.
U tekuće prihode ne uključuju se sredstva ostvarena prodajom nematerijalnih ulaganja, osnovnih sredstava, robe i gotovih proizvoda jer se ovi prihodi smatraju primanjima od prodaje nefinansijske imovine.
Primanja koja se ostvare po osnovu zaduživanja, povraćaja datih kredita i prodaje finansijske imovine nisu predmet tekućih prihoda.
Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava od strane budžetskih korisnika evidentira se u glavnoj knjizi trezora kao storno rashoda a u korist potraživanja od budžetskih korisnika, a kod budžetskog korisnika kao storno prihoda i u korist obaveza prema budžetu.
Donacije obuhvataju bespovratno primljena sredstva od međunarodnih i domaćih organizacija za finansiranje pojedinih namena i za finansiranje redovne delatnosti. Donacije mogu biti kapitalne i tekuće.
Donacije obuhvataju i poklone u naturi, a evidentiraju se u poslovnim knjigama kao povećanje nefinansijske imovine i izvora kapitala.
Ostatak neutrošenih sredstava, na ime primljenih donacija prenosi se u narednu godinu za istu namenu.
Memorandumske stavke za refundaciju rashoda obuhvataju prihode po osnovu memorandumskih stavki za pokriće rashoda (tekuća godina) i memorandumskih stavki za refundaciju rashoda iz prethodne godine. U ove prihode spadaju prihodi koji se naplate od fondova za zdravstveno osiguranje na ime naknade po osnovu bolovanja preko 30 dana, po osnovu naknade za porodiljsko odsustvo, naknade invalidima rada druge kategorije i dr.
Administrativne transfere - transfere između budžetskih korisnika na istom nivou imaju indirektni i direktni budžetski korisnici za sredstva koja im se kao transferna sredstva prenose iz budžeta Grada Subotice.
U postupku konsolidacije ovi tekući prihodi - prihodi iz budžeta se upoređuju sa administrativnim transferima iz budžeta od direktnih budžetskih korisnika indirektnim budžetskim korisnicima ili između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 490000), a zatim se međusobno zatvaraju.
Primanja od prodaje nefinansijske imovine predstavljaju primanja od prodaje osnovnih sredstava (primanja od prodaje nepokretnosti, primanja od prodaje pokretne imovine, primanja od prodaje ostalih osnovnih sredstava), primanja od prodaje zaliha (primanja od prodaje robe) i primanja od prodaje dragocenosti (primanja od prodaje dragocenosti, primanja od prodaje zemljišta i sl.).
Evidentiranje primanja vrši se u momentu naplate uz istovremeno odobravanje u korist izvora kapitala.
Primanja od zaduživanja predstavljaju prilive po osnovu primanja od zaduživanja i to: primanja od domaćih zaduživanja, primanja od inostranog zaduživanja i primanja po osnovu garancija.
Primanja od prodaje finansijske imovine predstavljaju prilive po osnovu prodaje finansijske imovine i to: primanja od prodaje domaće finansijske imovine i primanja od prodaje strane finansijske imovine.
Primanja od prodaje finansijske imovine čine primanja od otplate kredita datih fizičkim licima i domaćinstvima u zemlji i primanja od prodaje domaćih akcija i ostalog kapitala - sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije.
Sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije uključuje se u izvore novčanih sredstava na odgovarajućem kontu subanalitike ostalih izvora novčanih sredstava, uz paralelno knjiženje u klasi 9.
Iznos sredstava od prodaje kapitala u postupku privatizacije koji je korišćen za finansiranje rashoda, odnosno za pokriće ostvarenog deficita, ne uključuje se u Bilans prihoda i rashoda.
Posle utvrđenog finansijskog rezultata budžetske godine, za iznos iskazanog deficita na kontu manjak prihoda - deficit, zadužuje se konto ostali izvori novčanih sredstava, na odgovarajućem kontu subsubanalitike, a odobrava konto manjak prihoda - deficit, čime se i knjigovodstveno pokriva deficit.
Rashodi i izdaci budžeta Grada Subotice predstavljaju konsolidovane rashode i izdatke direktnih i indirektnih korisnika budžeta Grada Subotice.
Raspored i korišćenje sredstava budžeta Grada Subotice vrši se po finansijskim planovima i programima u okviru razdela, čiji su nosioci direktni korisnici budžetskih sredstava, i to:
Gradonačelnik Grada Subotice,
Skupština Grada Subotice,
Gradsko veće Grada Subotice,
Gradska uprava Grada Subotice,
Gradsko pravobranilaštvo Grada Subotice,
Lokalni ombudsman Grada Subotice i
- Služba za internu reviziju Grada Subotice.
Tekući rashodi obuhvataju rashode koji se javljaju kod budžetskih korisnika u vršenju funkcija zbog koje su osnovani.
Rashodi se evidentiraju u momentu kada je plaćanje izvršeno.
Rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni evidentiraju se zaduženjem obračunatih neplaćenih rashoda a odobrenjem obaveza odnosno pasivnih vremenskih razgraničenja.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Tekući rashodi obuhvataju rashode za zaposlene, rashode za korišćenje roba i usluga, upotrebu osnovnih sredstava, otplatu kamata, subvencije, donacije i transfere, budžetske transfere drugim nivoima vlasti, socijalne transfere, administrativne transfere, kursne razlike i druge rashode u momentu plaćanja (gotovinski princip).
Rashodi za zaposlene obuhvataju: rashode za plate i dodatke zaposlenih, socijalne doprinose na teret poslodavca, naknade troškova, socijalna davanja zaposlenima, naknade za zaposlene, nagrade, bonuse i ostale posebne rashode.
Korišćenje roba i usluga obuhvata: stalne troškove, troškove putovanja, usluge po ugovoru, specijalizovane usluge, tekuće popravke i održavanje (usluge i materijal) i troškovi materijala.
Na teret izvora kapitala u okviru odgovarajućeg subanalitičkog konta evidentira se iznos troškova upotrebe osnovnih sredstava (amortizacija). Istovremeno, za iznos obračunate amortizacije na teret upotrebe osnovnih sredstava zadužuje se odgovarajući subanalitički konto izvora nefinansijske imovine u stalnim sredstvima uz odobrenje ostalih izvora novčanih sredstava - sredstava od amortizacije.
Otplata kamata obuhvata kamate iz dužničko-poverilačkih odnosa (domaće i strane), otplatu kamata po osnovu aktiviranih garancija kao i prateće troškove zaduživanja.
Kamate se evidentiraju kao rashod u momentu plaćanja. Obračunate, a neplaćene kamate evidentiraju se kao obračunati neplaćeni rashodi.
Subvencije obuhvataju tekući i kapitalni prenos sredstava primaocima radi podsticanja proizvodnje i pružanja usluga, odnosno subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama, privatnim finansijskim institucijama, javnim finansijskim institucijama i privatnim preduzećima.
Donacije obuhvataju tekuće i kapitalne donacije stranim vladama i međunarodnim organizacijama.
Transferi ostalim nivoima vlasti obuhvataju tekuće i kapitalne transfere višim nivoima vlasti i nižim nivoima vlasti.
Finansijski plasmani, potraživanja i obaveza u stranoj valuti preračunavaju se u dinarsku protivvrednost prema srednjem kursu stranih valuta na dan isplate. Tako utvrđenim preračunatim dinarskim iznosima finansijskih plasmana potraživanja i obaveza utvrđuju se pozitivne, odnosno negativne kursne razlike.
Pozitivne kursne razlike evidentiraju se u korist tekućih prihoda dok se negativne kursne razlike evidentiraju se na teret tekućih rashoda.
Revalorizacija finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza u dinarskoj protivvrednosti vrši se samo ako je predviđena ugovorom. Revalorizacija ovih bilansnih pozicija vrši se rastom cena na malo ili primenom drugog ugovorenog metoda i evidentira se kao potraživanje i obračunati nenaplaćeni prihodi.
Prava iz socijalnog osiguranja obuhvataju prava iz socijalnog osiguranja (organizacije obaveznog socijalnog osiguranja) i naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta.
Socijalna pomoć iz budžeta Grada Subotice obuhvata naknade po raznim osnovama koje se, po zahtevima budžetskog korisnika, isplaćuje iz budžeta za: socijalnu zaštitu, za obrazovanje, kulturu, nauku i sport, nagrade učenicima i studentima, za decu i porodicu i ostale naknade.
Prenos sredstava namenjen indirektnim korisnicima i direktnim korisnicima, a u skladu sa zakonom odnosno Odlukom o budžetu Grada Subotice, evidentira se zaduženjem odgovarajuće vrste administrativnog transfera, a odobrenjem tekućeg računa.
U postupku konsolidacije administrativni transferi se upoređuju sa transferima između budžetskih korisnika na istom nivou (kategorija 780000) i prihodima iz budžeta (kategorija 790000), a zatim se međusobno zatvaraju.
Ostali rashodi obuhvataju: dotacije nevladinim organizacijama, poreze, obavezne takse i kazne nametnute od jednog nivoa vlasti drugom, novčane kazne i penale po rešenju sudova i sudskih tela, naknade štete za povrede ili štetu nastalu usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka i naknade štete za povrede ili štetu nanetu od strane državnih organa.
Izdaci za nefinansijsku imovinu obuhvataju izdatke za osnovna sredstva (zgrade i građevinski objekti, putevi, mašine i oprema i ostala osnovna sredstva), zalihe (zalihe robe), dragocenosti i prirodnu imovinu (zemljište;, šume i dr.).
Ovi izdaci predstavljaju odliv sredstava, a ne tekuće rashode, a za čiju vrednost se povećava vrednost nefinansijske imovine i izvori kapitala.
Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine obuhvataju izdatke za otplatu glavnice (domaćim kreditorima, stranim kreditorima i po garancijama) i nabavku finansijske imovine (domaće i strane).
Ovi izdaci predstavljaju odliv sredstava, a ne tekuće rashode, a za čiju vrednost se povećavaju potraživanja i smanjuju novčana sredstva.
3) Finansijski rezultat: ukupan višak prihoda - suficit i manjak prihoda - deficit
Iz tekućih prihoda pokrivaju se tekući rashodi. Kada su tekući prihodi veći od tekućih rashoda nastaje budžetski suficit, i suprotno, kada su tekući rashodi veći od tekućih prihoda nastaje budžetski deficit.
Godišnjim budžetom, odnosno dopunskim budžetom određuje se način korišćenja suficita, odnosno način finansiranja (pokrića) budžetskog deficita.
Konsolidovanim završnim računom budžeta Grada Subotice utvrđuje se višak prihoda - suficit stavljanjem u odnos tekuće prihode sa tekućim rashodima. Prilikom utvrđivanja finansijskog rezultata ovako utvrđeni višak prihoda - suficit koriguje se: uključivanjem primanja od prodaje nefinansijske imovine i dela neraspoređenog viška prihoda iz prethodne godine koji se koristio za pokriće deficita tekuće godine, kao i uključivanjem izdataka korišćenim za pokriće utrošenih sredstava tekućih prihoda za nabavku nefinansijske imovine. Nakon korigovanja viška prihoda - suficita, na napred navedeni način, utvrđuje se ukupan višak prihoda - suficit, a koji se prenosi u narednu godinu.
Konsolidovanim završnim računom budžeta Grada Subotice utvrđuje se manjak prihoda - deficit stavljanjem u odnos tekućih prihoda sa tekućim rashodima. Prilikom utvrđivanja finansijskog rezultata ovako utvrđen manjak prihoda - deficit koriguje se: uključivanjem primanja od prodaje nefinansijske imovine i dela neraspoređenog viška prihoda iz prethodne godine koji se koristio za pokriće deficita tekuće godine, kao i uključivanjem izdataka korišćenim za pokriće utrošenih sredstava tekućih prihoda za nabavku nefinansijske imovine. Nakon korigovanja manjka prihoda - deficita, na napred navedeni način, utvrđuje se ukupan manjak prihoda - deficit.
Konsolidovani završni račun budžeta Grada Subotice dobijen je konsolidacijom prihoda, primanja, rashoda i izdataka direktnih korisnika budžeta Grada, indirektnih korisnika budžeta Grada i glavne knjige trezora i isključivanjem administrativnih transfera.
VII USKLAĐIVANJE POSLOVNIH KNJIGA, POPIS IMOVINE I OBAVEZA I USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA
1. Usklađivanje poslovnih knjiga
Usklađivanje prometa i stanja glavne knjige sa dnevnikom te pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom vrši se pre popisa imovine, potraživanja i obaveza i pre sastavljanja finansijskog izveštaja - Završnog računa.
Budžetsko računovodstvo vrši usklađivanje promena i stanja glavne knjige sa dnevnikom i pomoćnih knjiga sa glavnom knjigom najmanje jednom godišnje pre popisa imovine, potraživanja i obaveza i pre sastavljanja finansijskog izveštaja - Završnog računa sa stvarnim stanjem, koje se utvrđuje popisom.
Usklađivanje stanja imovine i obaveza u knjigovodstvenoj evidenciji sa stvarnim stanjem koje se utvrđuje popisom, se vrši na kraju budžetske godine, sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine.
Redovan popis imovine i obaveza vrši se na kraju poslovne godine za koju se sastavlja godišnji finansijski izveštaj Završni račun.
Izuzetno, u toku poslovne godine može se izvršiti i vanredni popis.
Popisom se utvrđuje faktičko stanje imovine, potraživanja, obaveza i izvori kapitala.
Način i rokovi vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem sprovodi se u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, Uredbom o budžetskom računovodstvu, Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, Pravilnika o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i budžetskih fondova, Uredbe o evidenciji nepokretnosti u javnoj svojini, Pravilnika o nomenklaturi nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava sa stopama amortizacije, Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem, Pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa imovine i obaveza korisnika budžetskih sredstava i usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem i drugih propisa od značaja za poslovanje korisnika javnih sredstava kao i posebnim aktom kojim se uređuje popis imovine i obaveza.
Godišnjim popisom se popisuju:
- celokupna sredstva, potraživanja i obaveze i izvori kapitala sa stanjem na dan 31. decembar poslovne godine;
- sredstva koja nisu zatečena na dan popisa (sredstva na putu; sredstva data na popravku, na čuvanje, na zajam, u zakup i sl.) i
- tuđa sredstva koja su zatečena u na dan popisa.
Tuđa imovina koja se nalazi na korišćenju kod budžetskog korisnika ili imovina budžetskog korisnika koja se nalazi na korišćenju kod drugog pravnog lica, popisuje se na posebnim popisnim listama. Jedan primerak overen od strane popisne komisije dostavlja se vlasniku imovine najkasnije do januara naredne godine.
Imovina koja na dan popisa nije zatečena (imovina na putu, inostranstvu, data na zajam, popravku i sl.) unose se u posebne popisne liste na osnovu verodostojne dokumentacije, ako do poslednjeg dana popisa nisu primljene popisne liste od pravnih lica kod kojih se imovina nalazi.
Popis imovine, potraživanja i obaveza obavezno se vrši na kraju poslovne godine, sa stanjem nadan 31. decembar tekuće godine.
Redovan popis nefinansijske i nematerijalne imovine (nekretnina, zemljišta, sitnog inventara u upotrebi, opreme) može započeti 30 dana pre kraja poslovne godine, a po potrebi i ranije, s tim da popis bude završen do poslednjeg dana poslovne godine, a najkasnije do 20. januara naredne godine sa svođenjem stanja na dan 31. decembar tekuće godine.
Redovan popis finansijske imovine i obaveza (potraživanja i kratkoročni plasmani, domaće akcije i kapital, novčana sredstva i gotovinski ekvivalenti, vanbilansna evidencija) može započeti 30 dana pre kraja poslovne godine, a po potrebi i ranije, s tim da popis bude završen do poslednjeg dana poslovne godine, a najkasnije do 10. februara naredne godine sa svođenjem stanja na dan 31. decembar tekuće godine.
Svođenje stanja po popisu na dan 31. decembra vrši se pomoću računovodstvene dokumentacije.
Sve promene u stanju imovine i obaveza nastale u toku popisa, unose se u popisne liste na osnovu verodostojnih računovodstvenih isprava.
Podaci iz budžetskog računovodstva, odnosno odgovarajućih knjigovodstvenih evidencija o količinama, ne mogu se davati Komisiji za popis pre utvrđenja stvarnog stanja u popisnim listama, koje moraju biti potpisane od svih članova popisne komisije.
Lica materijalno zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis sredstava koja su im poverena u svrhu rada.
Predsednici i zamenici predsednika popisnih komisija, članovi i zamenici članova popisnih komisija snose odgovornost za tačnost utvrđenog stanja popisa, pravilno sastavljanje popisnih lista, blagovremeno izvršenje popisa i za tačnost izveštaja o izvršenom popisu.
Gradonačelnik Grada Subotice posebnim rešenjem obrazuje potreban broj popisnih komisija i imenuje predsednika i zamenika predsednika popisne komisije, kao i potreban broj članova i zamenika članova komisija, utvrđuje rokove u kojim su komisije dužne da izvrše popis, kao i rokove za dostavljanje izveštaja o izvršenom popisu.
Organizacijom popisa rukovodi Gradonačelnik Grada Subotice.
Za sprovođenje popisa Gradonačelnik Grada Subotice rešenjem imenuje Centralnu komisiju za popis. Centralna komisija za popis ima predsednika, zamenika predsednika i potreban broj članova i zamenika članova.
Direktni korisnici budžeta Grada i sekretarijat za opštu upravu i zajedničke poslove Gradske uprave u obavezi su da:
- da evidentiraju svako kretanje - premeštaj osnovnih sredstava -
opreme u toku godine (npr. iz jedne službe ili poslovne prostorije u drugu, iz jednog objekta u drugi i sl.) na interno propisanom obrascu i o tome obaveštavaju knjigovodstvo osnovnih sredstava kako bi se izvršilo knjiženje premeštaja u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava;
- da prilikom nabavke nove opreme u toku godine, u saradnji sa knjigovodstvom, fizički obeleže novu opremu inventarskim brojem i zaduže službu kojoj se nabavljena oprema predaje na korišćenje i
- ostale poslove u vezi fizičke manipulacije osnovnim sredstvima.
Na način izložen u stavu 1. ovog člana obezbeđuje se viši stepen brige o imovini, kao i racionalnije, efikasnije i ekonomičnije obavljanje redovnog godišnjeg popisa osnovnih sredstava.
Svi računopolagači su obavezni da svu dokumentaciju u vezi kretanja robe blagovremeno dostavljaju na obračun i knjiženje, kao i da ažuriraju svoju evidenciju o kretanju robe, kao i da najkasnije do dana određenog za popis, označe i grupišu robu, a naročito su dužni da tuđu robu i imovinu posebno grupišu.
Komisije za popis dužne su da pre početka popisa sastave Plan rada za vršenje popisa, izvrše raspored zadataka vezanih za popis, utvrde stvarno stanje popisom, sastave popisne liste i Izveštaj o izvršenom popisu.
Popisne liste obrađuju se odvojeno prema analitičkim računima i moraju biti složene i rekapitulirane po poslovnim jedinicama.
U popisne liste upisuju se nomenklaturni brojevi, nazivi vrste, jedinice mere i cene sredstava za popis, kao i stvarno utvrđeno stanje.
Rad komisije za popis naročito obuhvata:
utvrđivanje, merenje, prebrojavanje i bliže opisivanje sredstava i unošenje tih podataka u naturalnom obliku u popisne liste;
potpisivanje popisnih listi;
upisivanje naturalnih promena nastalih između dana popisivanja i određenog dana u kojem se vrši popis;
- unošenje knjigovodstvenog naturalnog stanja sredstava u popisne liste;
- utvrđivanje naturalnih razlika između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja;
vrednosno obračunavanje i
utvrđivanje uzroka neslaganja između stanja po popisu i knjigovodstvenog stanja.
Predsednici i zamenici predsednika popisnih komisija, članovi i zamenici članova popisnih komisija su neograničeno solidarno odgovorni za tačnost utvrđenog stanja po popisu, za uredno sastavljanje popisnih lista i iskazivanje u naturalnom i vrednosnom obliku, kao i za blagovremeno vršenje popisa.
Po završenom popisu predsednici i zamenici predsednika popisnih komisija, članovi i zamenici članova popisnih komisija dužni su da sastave Izveštaj o izvršenom popisu, kome se prilažu popisne liste sa izvornim materijalom koji je služio za sastavljanje popisnih lista, kao i da iste dostave Centralnoj popisnoj komisiji.
Popisom osnovnih sredstava obuhvata se popis nematerijalnih ulaganja, sredstava za rad, ulaganja u pripremi i avansi za ulaganja.
Sredstva se razvrstavaju po delovima grupe saglasno Uredbi o nomenklaturi sredstava za amortizaciju.
Posle obavljenog naturalnog popisa koji sadrži inventarski broj i naziv sredstava, komisija upoređuje nađeno stanje sa izvodom osnovnih sredstava sa računara i utvrđuje razlike.
Podaci o sredstvima predloženim za rashod, unose se u posebne liste kao i podaci o konstatovanim manjkovima.
Za sredstva - opremu koja je nađena kao višak, komisija utvrđuje nabavnu vrednost procenom prema tržišnim nabavnim cenama istih odnosno sličnih stvari u vreme utvrđenja viška.
U posebnim listama vrši se popisivanje trajno neupotrebljivih osnovnih sredstava i obustavljene investicije.
Popis sitnog inventara u upotrebi, službene, zaštitne i radne odeće i obuće, auto - guma i ambalaže vrši se na zalihama i u upotrebi.
Za sitan inventar koji je dat na upotrebu i koji je u neupotrebljivom stanju predlaže se za rashod.
Popis gotovog novca i drugih vrednosti u blagajni vrši se prebrojavanjem prema apoenima i upisivanjem utvrđenih iznosa u popisne liste.
Novčana sredstva na računima kod Uprave za trezor popisuju se na osnovu izvoda o stanju tih sredstava.
Popisom hartija od vrednosti obuhvataju se obveznice po datim zajmovima, primljene menice, čekovi, bankarske garancije i ostale hartije od vrednosti sa posebnom pažnjom na ispravnost i rokove dospeća istih.
Popis potraživanja se vrši prema stanju u knjigovodstvu s tim da je komisija dužna da utvrdi realnost iskazanih iznosa i razloga neblagovremene naplate. U posebnoj popisnoj listi popisuju se sumnjiva i sporna potraživanja za koja ne postoji uredna dokumentacija.
Potraživanja u popisnoj listi grupišu se prema analitičkim kontima na kojima su iskazani u glavnoj knjizi.
U okviru pojedinih analitičkih konta, potraživanja se iskazuju po pojedinim dužnicima.
U popisnoj listi se navodi osnov potraživanja (br. računa i dr.), datum od kada potiče potraživanje i valuta dospelosti potraživanja.
Popisom obaveza prema stanju u knjigovodstvu obuhvataju se sve obaveze koje postoje na dan popisa na kontima klase 2.
Popis obaveza vrši se u posebnim listama koje sadrže iste elemente kao i popisne liste za popis potraživanja.
Popis potraživanja vrši se prema stanju u poslovnim knjigama pod uslovom da je njihovo usklađivanje sa dužnicima izvršeno sa stanjem na dan 31.decembar tekuće godine i da o tome postoji verodostojna isprava (izvod otvorenih stavki i/ili zapisnik o usaglašavanju).
Popis obaveza vrši se prema stanju u poslovnim knjigama pod uslovom da je njihovo usklađivanje sa poveriocima izvršeno najmanje jednom godišnje, da obuhvata veći deo kalendarske godine i da o tome postoji verodostojna isprava (izvod otvorenih stavki i/ili zapisnik o usaglašavanju).
Prilikom sastavljanja godišnjeg računa za potraživanja vrši se ispravka, odnosno otpis.
Direktno umanjenje potraživanja, kao i otpis potraživanja vrši se po osnovu prinudnog poravnanja, vansudskog poravnanja, nastupanja zastarelosti, konačne sudske odluke kao i u drugim slučajevima za koje postoji verodostojna dokumentacija o nenaplativosti potraživanja.
Po osnovu obaveza se ne vrši ispravka vrednosti, nego samo otpis obaveza.
Popis materijala vrši se merenjem ili prebrojavanjem i za svaku vrstu materijala sastavlja se posebna popisna lista sa posebnom pažnjom na očuvanost kvaliteta i na vreme trajanja skladištenja.
Popis ostalih sredstava obuhvata iskazano stanje na računima vremenskih razgraničenja i vanbilansne evidencije.
Komisije za popis nefinansijske imovine, finansijske imovine, obaveza i kapitala dužne su da po izvršenom popisu sastave Izveštaje o izvršenom popisu, njegovim rezultatima, te da isti kompletira sa svim prilozima i dostavi ga Centralnoj popisnoj komisiji na razmatranje.
Izveštaj komisije o izvršenom popisu sadrži:
- predloge za knjiženje manjkova, odnosno viškova;
- predloge za ispravku vrednosti sredstava, potraživanja i obaveza;
- primedbe i objašnjenja zaposlenih koji rukuju materijalnim i novčanim sredstvima o utvrđivanim razlikama i druge primedbe;
- objašnjenja nastalih razlika koje su posledica zamene pojedinih sličnih vrsta, odnosno dimenzija materijala, sitnog inventara i
- druge predloge u vezi sa popisom.
Centralna popisna komisija razmatra Izveštaje o izvršenom popisu u prisustvu komisija za popis i šefa Službe za računovodstvo i odlučuje o:
- načinu knjiženja i likvidacije utvrđenih manjkova, odnosno viškova materijalnih i drugih vrednosti;
- direktnom otpisu i otpisu ispravkom vrednosti potraživanja i otpisu obaveza;
- rashodovanju dotrajalih i neupotrebljivih sredstava;
- kalu, rasturu, lomu i
- drugim pitanjima u vezi popisa.
Za svaki predlog Komisija za popis o rashodovanju, otpisu, umanjenju vrednosti imovine mora biti pribavljeno mišljenje Gradskog pravobranilaštva o navedenom.
Centralna popisna komisija sastavlja Konačan izveštaj o izvršenom popisu koji sa predlogom rešenja o knjiženju razlika po popisu dostavlja Gradonačelniku Grada Subotice radi usvajanja i odlučivanja po utvrđenim odstupanjima.
Konačan izveštaj o izvršenom popisu zajedno sa odlukama, rešenjima i zaključcima Gradonačelnika Grada Subotice dostavlja se Službi za računovodstvo radi knjiženja i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.
Smatraće se da je popis izvršen samo u slučaju ako je na osnovu popisa izvršeno usaglašavanje između knjigovodstvenog stanja i stvarnog stanja, ako je o manjkovima i viškovima, o otpisima i rashodovanjima odlučio Gradonačelnik Grada Subotice, ako su razlike prema odluci Gradonačelnika Grada Subotice proknjižene u knjigovodstvu i da je time usaglašeno knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem.
Nije dozvoljeno prebijanje utvrđenih manjkova sa utvrđenim viškovima, osim u slučaju očigledne zamene pojedinih sličnih materijala ili roba.
3. Usaglašavanje potraživanja i obaveza
Usaglašavanje stanja finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza vrši se na dan sastavljanja finansijskog izveštaja odnosno 31. decembra tekuće godine.
Popis nenaplaćenih potraživanja poverilac je dužan da dostavi svom dužniku najkasnije do 25. januara tekuće godine sa stanjem na dan sastavljanja finansijskog izveštaja (31. decembar) na obrascu IOS - Izvod otvorenih stavaka, u dva primerka.
Po prijemu popisa neizmirenih obaveza na obrascu IOS - Izvod otvorenih stavaka, dužnik je obavezan da proveri svoju obavezu i o tome obavesti poverioca na overenom primerku istog obrasca IOS, u roku od pet dana od dana prijema obrasca IOS. U suprotnom smatraće se da je dužnik saglasan sa svojom obavezom.
U toku godine se, u izuzetnim situacijama, može vršiti i vanredan popis u slučajevima propisanim zakonom (statusne promene, promene oblika organizovanja i dr.).
Izuzetno, popis robe i materijala vrši se u toku godine u situacijama: promene odgovornog lica - računopolagača, pojave krađe i pronevere, nastanka štete zbog elementarnih nepogoda i dr.
VIII ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA I ČUVANJE POSLOVNIHKNJIGA I RAČUNOVODSTVENIH ISPRAVA
Na kraju budžetske godine se posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija odnosno posle knjiženja svih poslovnih promena i obračuna, odmah po sastavljanju finansijskog izveštaja - Završnog računa za prethodnu godinu, zaključuju poslovne knjige.
Pomoćne knjige koje se koriste dve ili više godina, izuzetno se ne zaključuju po završetku godine, već se zaključivanje vrši po prestanku njihovog korišćenja.
Poslovne knjige se zaključuju i odlažu na način koji omogućuje uvid u iste do isteka roka njihovog čuvanja.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji, čuvaju se u rokovima koji su kao minimalni, propisani članom 17. stav 4. Uredbe o budžetskom računovodstvu, a vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koji se navedena dokumentacija odnosi.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji se čuvaju:
50 godina - finansijski izveštaji;
10 godina - dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige i evidencije;
5 godina - izvorna i prateća dokumentacija;
trajno - evidencija o zaradama i
trajno - elektronske fakture.
Poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige i evidencije) koje se vode na računaru i računovodstvenom softveru čuvaju se na računaru.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji čuvaju se u originalu u štampanom obliku i na računaru u elektronskom obliku ili u drugom obliku arhiviranja.
Elektronske fakture čuvaju se trajno na portalu eFaktura. Svako njihovo štampanje predstavlja kopiju originalnog dokumenta na koji se stavlja naznaka da se originalni primerak čuva na portalu eFaktura uz svojeručan potpis izvršioca za evidentiranje faktura direktnih korisnika.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji u štampanom obliku čuvaju se u prostorijama Gradske uprave (Arhiva Gradske uprave).
Finansijski izveštaji i završni računi čuvaju se u elektronskoj formi u aplikaciji Informacionog sistema za podnošenje finansijskih izveštaja (skraćeno ISPFI) Uprave za trezor, overeni elektronskim potpisima od strane ovlašćenog lica i lica koje je sastavljalo obrasce finansijskog izveštaja i završnog računa.
Za čuvanje poslovnih knjiga i računovodstvenih isprava i računovodstvenog softvera zadužena su lica koja ih obrađuju. Kada se ove isprave predaju u arhivu u štampanom obliku onda ih čuva i odgovara za njih Arhiva Gradske uprave.
Uništavanje poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja, kojima je prošao utvrđeni odnosno propisani rok čuvanja, vrši komisija koju formira Načelnik Gradske uprave uz prisustvo predstavnika Arhiva, lica koje je zaduženo za čuvanje navedene dokumentacije, Sekretara sekretarijata za finansije i šefa Službe za računovodstvo.
Komisija sastavlja zapisnik o uništavanju poslovnih knjiga, računovodstvenih isprava i finansijskih izveštaja.
IX SASTAVLJANJE I DOSTAVLJANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Način pripreme, sastavljanja, podnošenja finansijskih izveštaja, sadržaj obrazaca na kojima se sastavljaju i dostavljaju finansijski izveštaji kao i vrste finansijskih izveštaja uređen je na osnovu Pravilnika, uputstava i instrukcija koje propisuje, na osnovu zakonskih ovlašćenja, Ministar finansija u Vladi Republike Srbije.
Direktni i indirektni korisnici budžeta Grada podnose sledeće vrste finansijskih izveštaja:
- periodični finansijski izveštaj (indirektni korisnici budžeta Grada podnose ga 10 dana po isteku tromesečja dok direktni korisnici budžeta Grada 20 dana po isteku tromesečja);
- godišnji finansijski izveštaj (indirektni korisnici budžeta Grada podnose ga do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu);
- završni račun (direktni korisnici budžeta Grada podnose ga do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu i Grad Subotica do 01.jula tekuće godine za prethodnu godinu);
- konsolidovani finansijski periodični izveštaj (direktni korisnik Gradska uprava u čijoj nadležnosti su indirektni korisnici budžeta Grada podnosi ga 20 dana po isteku tromesečja) i
- konsolidovani finansijski godišnji izveštaj (direktni korisnik Gradska uprava u čijoj nadležnosti su indirektni korisnici budžeta Grada podnosi ga do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu).
Služba za računovodstvo sastavlja periodične finansijske izveštaje za direktne korisnike budžeta Grada u toku godine za periode: januar - mart, januar - juni i januar - septembar, a na kraju budžetske godine sa stanjem na dan 31. decembra završni račun direktnih korisnika budžeta Grada i završni račun budžeta Grada, konsolidovani finansijski periodični izveštaj direktnog korisnika Gradske uprave i konsolidovani finansijski godišnji izveštaj direktnog korisnika Gradske uprave.
Konsolidovani finansijski godišnji izveštaj direktnog korisnika Gradska uprava uključuje podatke iz svojih računovodstvenih evidencija i podatke iz godišnjih finansijskih izveštaja indirektnih korisnika budžeta iz svoje nadležnosti.
Završni račun budžeta Grada Subotice sastavlja se na osnovu podataka iz glavne knjige trezora i podataka iz konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja direktnog korisnika Gradska uprava.
Obrasci finansijskih izveštaja su:
- obrazac BS - Bilans stanja (pokazuje stanje imovine, kapitala i obaveza na dan bilansiranja)
- obrazac PR - Bilans prihoda i rashoda (pokazuje prihode, rashode i rezultat poslovanja (dobit ili gubitak) u poslovnoj godini do dana bilansiranja)
- obrazac NT - Izveštaj o novčanim tokovima (pokazuje tokove gotovine po osnovu poslovne aktivnosti, investicione aktivnosti i aktivnosti finansiranja) i
- obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta (prikazuje razliku između odobrenih sredstava i izvršenja).
U zavisnosti od vrste finansijskih izveštaja podnose se sledeći obrasci:
- za periodični finansijski izveštaj podnosi se obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta;
- za godišnji finansijski izveštaj podnose se obrasci BS - Bilans stanja, PR - Bilans prihoda i rashoda, NT - Izveštaj o novčanim tokovima i IB - Izveštaj o izvršenju budžeta,
- za završni račun direktni korisnici budžeta Grada podnose obrazac BS - Bilans stanja i obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta i
- za konsolidovani finansijski periodični izveštaj podnosi se obrazac IB - Izveštaj o izvršenju budžeta.
Godišnji finansijski izveštaj obuhvata:
1. Izveštaj o novčanim tokovima - Obrazac NT,
2. Izveštaj o izvršenju budžeta - Obrazac IB,
3. Računovodstvene politike,
4. Napomene sa objašnjenjima:
- opšte informacije o podnosiocu izveštaja;
- računovodstvenu osnovu koja je korišćena za sastavljanje Izveštaja o novčanim tokovima i osnovu koja je korišćena za sastavljanje Izveštaja o izvršenju budžeta;
- informacije o stanju gotovine i gotovinskih ekvivalenata na početku i kraju izveštajnog perioda;
- datum odobravanja finansijskih izveštaja za objavljivanje;
- informacije o gotovini koja se nalazi na računima podnosilaca izveštaja, ali nije raspoloživa za korišćenje ili podleže ograničenjima za korišćenje, kao i informacije o neiskorišćenim pozajmicama;
- Bilans stanja - Obrazac BS;
- Bilans prihoda i rashoda - Obrazac PR;
- usklađivanje prihoda i primanja i rashoda i izdataka iz Izveštaja o izvršenju budžeta - Obrazac IB i priliva i odliva iz Izveštaja o novčanim tokovima - Obrazac NT;
- dodatne informacije koje nisu prikazane u finansijskim izveštajima, ali su neophodne za fer prezentaciju priliva i odliva gotovine i salda gotovine.
5. Obrazloženja uz godišnji izveštaj o izvršenju budžeta:
- obrazloženje odstupanja između odobrenih sredstava i izvršenja;
- izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i stalne budžetske rezerve;
- izveštaj o garancijama datim u toku fiskalne godine;
- izveštaj o primljenim donacijama i zaduženju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala i izvršenim otplatama dugova.
Direktni i indirektni korisnici budžeta Grada podnose u propisanim rokovima obrasce Upravi za trezor u elektronskoj formi kroz informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja (skraćeno ISPFI), za čiji pristup se koriste identifikacioni podaci, u skladu sa tehničkim uputstvom Uprave za trezor.
Administrator informacionog sistema za podnošenje finansijskih izveštaja (skraćeno ISPFI) je šef Službe za računovodstvo.
Potpisivanje finansijskih izveštaja se vrši elektronskim potpisom koji je izdat od ovlašćenog sertifikacionog tela i kojim se potvrđuje integritet podataka i identitet korisnika.
Sve navedene vrste finansijskih izveštaja iz člana 171. ovog Pravilnika sa obrascima navedenim u članu 173. ovog Pravilnika i izveštajima koji se dostavljaju u pisanoj formi iz člana 175. ovog Pravilnika dostavljaju se Upravi za trezor u elektronskoj formi kroz informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja (skraćeno ISPFI).
Obrasce konsolidovanog završnog računa budžeta Grada Subotice zajedno sa Odlukom o Konsolidovanom završnom računu usvojenom od strane Skupštine Grada Subotice do 01.07. tekuće godine za prethodnu godinu dostavljaju se Ministarstvu finansija - Upravi za trezor Beograd u elektronskoj formi kroz informacioni sistem za podnošenje finansijskih izveštaja (skraćeno ISPFI).
X UTVRĐIVANJE ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH U BUDŽETSKOM RAČUNOVODSTVU
Saglasno Uredbi o budžetskom računovodstvu, propisima donetim na osnovu Uredbe i odredbama ovog Pravilnika, lica zadužena da rade na knjigovodstvenim i računovodstvenim poslovima odgovorna su za uredno, tačno i ažurno vođenje poslovnih knjiga.
Za sastavljanje, kontrolu i dostavljanje knjigovodstvenih isprava odgovorna su ovlašćena lica u slučaju da ne postupe prema Uredbi o budžetskom računovodstvu i prema propisima donetim na osnovu te Uredbe, na osnovu pozitivnih zakonskih i drugih propisa, kao i u skladu sa odredbama ovoga Pravilnika.
Za uredno i blagovremeno sastavljanje i dostavljanje godišnjeg finansijskog izveštaja - Završnog računa odgovoran je šef Službe za računovodstvo, odnosno lica koja su svojim radnjama ili propuštanjima dužnih radnji uslovila eventualno neuredno ili neblagovremeno sastavljanje navedenog finansijskog izveštaja.
U slučaju utvrđivanja nezakonitosti lice koje je izvršilo kontrolu, dužno je da bez odlaganja, preko šefa Službe za računovodstvo ili šefa Službe za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje obavesti Sekretara sekretarijata za finansije. U slučaju ostalih neispravnosti utvrđenih kontrolom knjigovodstvenih dokumenata lice koje je vršilo kontrolu o tome obaveštava i lica koja su ispostavila knjigovodstveni dokument, odnosno lica koja su učestvovala u poslovnom događaju, radi sprovođenja neophodnih ispravki.
Služba za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje je odgovorna za plaćanje po svim osnovama. Lice koje izvršava plaćanje potvrđuje to svojim potpisom na ispravi kojom se plaćanje realizuje.
Kontrolu zakonitosti plaćanja vrše Načelnik Gradske uprave i Sekretari sekretarijata.
Načelnik Gradske uprave sa Sekretarima sekretarijata, odnosno Šefovima službi odgovorni su za podnošenje Zahteva za plaćanje po dokumentu na odobrenim aproprijacijama po originalnom dokumentu i Zahteve za prenos sredstava indirektnom korisniku na osnovu Zahteva za prenos indirektnog korisnika sa pratećom dokumentacijom koja je prethodno kontrolisana i pripremljena od strane odgovornog lica zaduženog u Sekretarijatu, odnosno Službi Gradske uprave. Na osnovu podnetih zahteva sa pratećom dokumentacijom od strane Načelnika Gradske uprave, naredbodavac - Gradonačelnik Grada Subotice donosi Rešenje o odobravanju isplate sa računa Izvršenja budžeta koja se sprovodi i kontroliše u Sekretarijatu za finansije - Službi za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje.
Unutar Sekretarijata, odnosno Službi Gradske uprave sprovode se interne kontrole o opravdanosti i zakonitosti podnetih dokumenata na plaćanje iz sredstava budžeta direktnih i indirektnih korisnika odobrenih na aproprijacijama i funkcijama iz Odluke o budžetu i finansijskih planova i programa donetih od strane Gradonačelnika Grada Subotice.
Knjigovodstvena dokumentacija se iz Službe za trezor, budžetsko planiranje i izveštavanje, nakon uredno izvršene kontrole, putem Knjige primopredaje, prosleđuje kontisti na kontiranje, a zatim ih kontista, priključene uz nalog za knjiženje, predaje knjigovođi na knjiženje.
Dokumentaciju u kojoj je iskazana obaveza plaćanja poreza i doprinosa, pre plaćanja kontroliše obračunski radnik.
Poslovi kontiranja i knjiženja se moraju završiti u roku od dva dana od dana pristizanja knjigovodstvenih dokumenata u Službu za računovodstvo.
Šef Službe za računovodstvo određuje način šifriranja naloga za knjiženje, uz mogućnost da se šifriranje vrši na samom knjigovodstvenom dokumentu.
Po izvršenom knjiženju, knjigovođa odlaže knjigovodstvene isprave sa nalogom za knjiženje radi daljeg čuvanja. Knjigovođa svojim potpisom na nalogu za knjiženje potvrđuje da je nalog proknjižen.
Odredbe ovog Pravilnika primenjivaće se i na druge organe koji nisu konstituisani odnosno organizovani Odlukom o Gradskoj upravi nego su formirani drugim odlukama, a imaju otvorene tekuće račune kod Uprave za trezor i to za:
mesne zajednice,
izuzev onih odredaba članova ovog Pravilnika kojim se preciziraju ovlašćenja i odgovornosti odgovornih lica u Gradskoj upravi.
Ovlašćenja i odgovornosti nalogodavaca za organe iz stava 1. ovog člana utvrđena je Odlukama o formiranju navedenih organa.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama donet pod brojem IV-40-23/2016 od dana 23.02.2016. godine.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Grada Subotice.
Samostalni član Pravilnika o izmenama i dopunama
Pravilnika o budžetskom računovodstvu i računovodstvenim politikama
("Sl. list grada Subotice", br. 12/2026)
Član 9
Ove Izmene i dopune Pravilnika stupaju na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenom listu Grada Subotice.