PRAVILNIKO BUDŽETSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA GLAVNE KNJIGE TREZORA GRADA UŽICA("Sl. list grada Užica", br. 21/2026) |
Ovim pravilnikom detaljnije se uređuju organizacija budžetskog računovodstva, način vođenja poslovnih knjiga, kretanje računovodstvenih isprava i rokovi za njihovo dostavljanje, interne računovodstvene kontrole i lica koja su odgovorna za zakonitost, ispravnost i sastavljanje isprava o poslovnoj promeni i drugom događaju, usaglašavanje poslovnih knjiga, popis imovine, potraživanja i obaveza, finansijsko izveštavanje, zaključivanje poslovnih knjiga, čuvanje i arhiviranje finansijsko-računovodstvene dokumentacije, kao i računovodstvene politike i obelodanjivanja u napomenama Glavne knjige trezora grada Užica (u daljem tekstu: Glavna knjiga trezora).
Definicije koje se koriste u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
1. gotovinska osnova je računovodstvena osnova prema kojoj se transakcije i ostali događaji priznaju tek kada se gotovina primi ili plati;
2. finansijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do izmena transakcije i ostali događaji priznaju tek kada se gotovina primi ili plati;
3. investicione aktivnosti predstavljaju sticanje i otuđenje dugoročne imovini i drugih ulaganja koja ne predstavljaju gotovinske ekvivalente;
4. poslovne aktivnosti su aktivnosti koje ne spadaju u aktivnosti investiranja ili finansijske aktivnosti;
5. gotovina predstavlja gotovinska sredstva na raspolaganju i depozite u bankarskim institucijama, koji se mogu povući na zahtev;
6. obračunska osnova predstavlja računovodstvenu osnovu prema kojoj se transakcije i drugi događaji priznaju u trenutku njihovog nastanka (a ne samo kada se primi ili izda gotovina ili gotovinski ekvivalent);
7. gotovinski tokovi su prilivi i odlivi gotovine;
8. računovodstvene politike su posebni principi, osnove, konvencije, pravila i prakse, koje je usvojio entitet za pripremu, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja;
9. datum izveštavanja je datum poslednjeg dana perioda izveštavanja na koje se odnose finansijski izveštaji;
10. konsolidovani finansijski izveštaji su finansijski izveštaji ekonomskih entiteta u kojima su gotovinski prilivi, odlivi i salda gotovine matičnog entiteta i entiteta koje on kontroliše, prikazani kao izveštaji pojedinačnog entiteta;
11. ekonomski entitet je grupa entiteta sastavljena od matičnog entiteta i jednog kontrolisanog entiteta ili više njih;
12. kontrolisani entitet je entitet koji je pod kontrolom drugog entiteta (matičnog entiteta), odnosno indirektni korisnik budžetskih sredstava (u daljem tekstu: indirektni korisnik);
13. matični entitet je entitet koji ima kontrolu nad jednim entitetom ili više drugih entiteta, odnosno direktni korisnik budžetskih sredstava, koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike budžetskih sredstava (u daljem tekstu: direktni korisnik);
14. kursna razlika je razlika koja proističe iz prevođenja datog broja jedinica jedne valute u drugu valutu po različitim deviznim kursevima;
15. računovodstvena osnova podrazumeva obračunsku ili gotovinsku osnovu računovodstva prema definiciji Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor prema obračunskoj osnovi i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor prema gotovinskoj osnovi;
16. budžetska osnova podrazumeva obračunsku, gotovinsku ili drugu osnovu računovodstva usvojenu za budžet koju je odobrilo zakonodavno telo.
Poslovne knjige trezora jesu: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige i evidencije Glavne knjige trezora.
Glavna knjiga trezora jeste poslovna knjiga skupa računa, koja se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva i u kojoj se sistematski obuhvataju stanja i evidentiraju sve promene na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima, koje su posledica izvršavanja budžetskih aproprijacija. Navedene promene sistematizovane su na šestocifrenim kontima propisanim Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem, po redosledu njihovog nastajanja, u hronološkom smislu.
Analitičko raščlanjivanje u okviru propisanih subanalitičkih konta na subsubanalitička konta (sedmocifrena i višecifrena), vrši se radi obezbeđivanja pomoćne knjigovodstvene evidencije, a u skladu s potrebama.
Glavnu knjigu trezora vodi Gradska uprava za finansije (u daljem tekstu: Uprava).
Poslovi Glavne knjige trezora obavljaju se u okviru Uprave (u daljem tekstu: Trezor), u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta Uprave.
U Glavnoj knjizi trezora, vodi se posebna evidencija za svakog direktnog korisnika budžeta, kao i analitička evidencija prenosa sredstava indirektnim korisnicima uključenim u Konsolidovanom računu trezora grada Užica KRT 100 (u daljem tekstu: KRT).
Sistem Glavne knjige čine glavne knjige direktnih i indirektnih korisnika uključenih u KRT.
Direktni korisnici svoje finansijsko poslovanje ne obavljaju preko svojih podračuna KRT-a, vode samo pomoćne knjige i evidencije.
Indirektni korisnici koji svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko svojih podračuna KRT-a, vode svoje glavne knjige i pomoćne knjige i evidencije.
Glavna knjiga trezora jeste osnova za pripremanje finansijskih izveštaja.
Podaci iz Glavne knjige trezora i glavnih knjiga indirektnih korisnika sintetizuju se i knjiže u Glavnoj knjizi trezora, na osnovu periodičnih izveštaja, godišnjeg izveštaja i završnog računa.
Dnevnik jeste poslovna knjiga u kojoj se hronološki evidentiraju sve nastale poslovne promene u vezi sa izvršenjem budžetskih aproprijacija, odnosno sprovođenjem naloga za plaćanje, koje su izdali direktni budžetski korisnici, a na osnovu akta o budžetu i finansijskog plana.
Pomoćne knjige i evidencije Glavne knjige trezora jesu analitičke evidencije koje se vode sa ciljem da se obezbede podaci u vezi s praćenjem stanja i kretanja imovine, obaveza, kapitala, prihoda i primanja i rashoda i izdataka.
Poslovne knjige iz stava 1. ovog člana imaju karakter javnih isprava.
KRT jeste objedinjeni račun dinarskih sredstava pripadajućih korisnika sredstava budžeta grada Užica.
Knjigovodstvena evidencija potpuno istinito i sveobuhvatno odražava poslovne promene koje su se dogodile u budžetskoj godini na osnovu propisa i računovodstvenih politika iz ovog pravilnika.
Budžet grada Užica priprema se i izvršava na osnovu sistema jedinstvene budžetske klasifikacije koja obuhvata:
1) ekonomsku klasifikaciju;
2) programsku klasifikaciju;
3) organizacionu klasifikaciju;
4) funkcionalnu klasifikaciju;
5) klasifikaciju prema izvorima finansiranja.
Osnova za vođenje Glavne knjige trezora
Vođenje Glavne knjige trezora zasniva se na primeni gotovinske osnove, po kojoj se transakcije i poslovni događaji evidentiraju u trenutku kada se gotovinska sredstva prime, odnosno isplate.
Izuzeto iz stava 1. ovog člana, primljena sredstva od donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisan uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske protivvrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije putem podračuna izvršenja budžeta lokalne vlasti.
Osnov za merenje rezultata u finansijskim izveštajima jeste saldo gotovinskih sredstava i ekvivalenata.
Osnov za uspostavljanje i vođenje sistema dvojnog knjigovodstva i jedinstvenog sistema budžetskog računovodstva korisnika budžetskih sredstava jesu akti Republike Srbije kojima se uređuju budžetski sistem i budžetsko računovodstvo, kao i akti kojima se uređuje primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.
Osnov za utvrđivanje računovodstvenih politika jesu Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor na gotovinskoj osnovi.
Osnova finansijskog izveštavanja
Direktni i indirektni korisnici mogu voditi računovodstvene evidencije i prema obračunskoj osnovi za potrebe internog izveštavanja, s tim što se finansijski izveštaji izrađuju na gotovinskoj osnovi.
Za potrebe pripreme i sastavljanja izveštaja o novčanim tokovima, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima na gotovinskoj osnovi, prilivi i odlivi evidentiraju se i prezentuju na gotovinskoj osnovi, u periodu kada je gotovina primljena, odnosno isplaćena.
Glavna knjiga trezora organizuje se tako da obezbedi podatke na osnovu kojih se može: utvrđivati prihodi i primanja i rashodi i izdaci; omogućiti uvid u stanje, kretanje i promene na imovini, obavezama i kapitalu; utvrđivati finansijski rezultat; sastavljati periodični finansijski izveštaji; sastavljati godišnje finansijske izveštaje, sastavljati završni račun budžeta; izrađivati analize i informacije o izvršenju budžeta i druge izveštaje, prema potrebi.
U okviru Glavne knjige trezora, u skladu s potrebama, vode se pomoćne knjige:
1. kupaca;
2. dobavljača;
3. plata;
4. devizne blagajne;
5. zaliha;
6. osnovnih sredstava;
7. druge pomoćne knjige.
U okviru Glavne knjige trezora, vode se sledeće pomoćne evidencije:
1. izvršenih isplata;
2. ostvarenih priliva;
3. plasmana;
4. duga;
5. donacija;
6. akcija i udela;
7. investiranja i zaduživanja na nivou budžeta grada (opštine);
8. druge pomoćne evidencije.
Poslovne knjige Glavne knjige trezora
Poslovne knjige Glavne knjige trezora vode se u elektronskom obliku u informacionom sistemu Zavoda za unapređenje poslovanja (ZUP), na softveru koji obezbeđuje čuvanje podataka o svim proknjiženim transakcijama, te koji omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola, a onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih promena. Evidentiranje svih poslovnih promena rashoda i izdataka i prihoda i primanja vrši se uporedo i u sistemu SPIRI - Sistemu za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje.
Poslovne knjige vode se uredno, ažurno i obezbeđuju uvid u hronološko knjiženje transakcija i poslovnih događaja. Vode se za period od jedne budžetske godine, izuzev knjige osnovnih sredstava, koja se vodi za period duži od jedne godine.
Računovodstvene isprave i rokovi knjiženja
Računovodstvena isprava jeste javna isprava koja predstavlja pismeni dokaz o nastaloj poslovnoj promeni i o drugom događaju, te koja sadrži sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama.
Knjiženje u poslovnim knjigama vrši se na osnovu validnih računovodstvenih isprava o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju.
Računovodstvene isprave, na osnovu kojih se vrši knjiženje u Glavnoj knjizi trezora, je računovodstvena isprava koju je sačinio direktni korisnik, a koju je overilo/potpisalo odgovorno lice (lice koje je ispravu sastavilo, lice koje je ispravu kontrolisalo i lice koje je ispravu odobrilo, odnosno lice koje je odgovorno za nastalu poslovnu promenu);
Finansijska služba direktnog korisnika priprema računovodstvenu ispravu koju kada je overe/potpišu ovlašćena lica dostavlja Trezoru na kontrolu i plaćanje i knjigovodstvu na knjiženje u Glavnoj knjizi trezora.
Računovodstvene isprave se Trezoru dostavljaju uz zahtev za plaćanje, koji moraju potpisati lice koje je ispravu sastavilo, lice koje je ispravu kontrolisalo i lice koje je odgovorno za nastalu poslovnu promenu i drugi događaj.
Zaposleni u Trezoru, zaduženi za kontrolu formalno-računske ispravnosti dokumentacije dostavljene uz zahtev za plaćanje, dužni su da sprovedu proveru formalno-računske ispravnosti i usklađenosti zahteva za plaćanje sa aktom o budžetu grada Užica i finansijskim planom budžetskog korisnika.
Funkcije lica koje je ispravu sastavilo, lica koje je ispravu kontrolisalo i lica koje je odgovorno za nastalu poslovnu promenu ne mogu se poklapati.
Lica odgovorna za sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava svojim potpisom na ispravi garantuju da je ona istinita i da verno prikazuje poslovnu promenu.
Računovodstvena isprava sastavlja se u potrebnom broju primeraka, na mestu i u vreme nastanka poslovnog događaja, te se dostavlja na knjiženje u pomoćnim knjigama i evidencijama budžetskog korisnika najkasnije u roku od dva dana od dana nastanka poslovne promene i drugog događaja.
Verodostojnom računovodstvenom ispravom smatra se i isprava dostavljena u elektronskom obliku.
Fakturu (račun) kao računovodstvenu ispravu sastavljenu i dostavljenu u elektronskom obliku mora potvrditi odgovorno lice direktnog korisnika; ono svojim potpisom ili drugom identifikacionom oznakom potvrđuje njenu verodostojnost u skladu sa zakonom.
Računovodstvenu ispravu direktni korisnik dostavlja na plaćanje i knjiženje u Glavnoj knjizi trezora nakon izvršenih knjiženja i evidentiranja u svojim pomoćnim knjigama i evidencijama. Pre izrade zahteva za plaćanje, svaki direktni korisnik je u obavezi da u informacionom sistemu ZUP-a učita ugovor, narudžbenicu ili sličan dokument, na osnovu kojih je obaveza preuzeta. Zahtev za plaćanje u svom prilogu sadrži profakturu ili fakturu, obračun, rešenje o isplati i sličnu dokumentaciju.
Odgovorna lica direktnog korisnika
Odgovorno lice u finansijskoj službi direktnog korisnika - računopolagač odgovoran je za vođenje pomoćnih knjiga i evidencija, pripremu i podnošenje finansijskih izveštaja, kao i za zakonitost, verodostojnost, tačnost, potpunost i ispravnost i sastavljanje isprava o transakcijama i poslovnim događajima koji se odnose na korišćenje budžetskih aproprijacija i korišćenje sredstava i druge imovine.
Direktni korisnik dostavlja Trezoru overene potpise lica ovlašćenih za zastupanje, rešenja o ovlašćenju za potpisivanje i evidencioni list deponovanih potpisa odgovornih lica.
Odgovorna lica indirektnog korisnika
Odgovornost lica indirektnog korisnika reguliše se aktima indirektnog korisnika.
Indirektni korisnik, posredstvom nadležnog direktnog korisnika, dostavlja Trezoru karton deponovanih potpisa rukovodioca kao odgovornog lica za upravljanje sredstvima na podračunima otvorenim u okviru KRT-a.
Zaposleni u Trezora odgovorni su za formalnu i računsku ispravnost zahteva za plaćanje i za odobravanje plaćanja do visine planiranih aproprijacija, u skladu sa aktom o budžetu grada Užica i finansijskim planom.
Zaposleni u Trezora odgovorni su za blagovremeno i ažurno knjiženje računovodstvene isprave o nastaloj poslovnoj promeni, koju je dostavio direktni korisnik.
Rukovodilac Trezora odgovoran je za sastavljanje i izradu finansijskih izveštaja i završnog računa budžeta grada Užica.
Rukovodilac Trezora odgovoran je za arhiviranje računovodstvenih isprava, izveštaja i druge dokumentacije, na osnovu koje je izvršeno knjiženje u Glavnoj knjizi trezora.
INTERNE RAČUNOVODSTVENE KONTROLE
Interna računovodstvena kontrola se organizuje kao sistem procedura i odgovornosti svih lica uključenih u finansijske i ostale poslovne aktivnosti direktnih korisnika.
Pod pojmom interne kontrole, u skladu sa stavom 1. ovog člana, smatraju se postupci i radnje čiji su ciljevi:
- pravilna primena zakona, propisa, pravila i procedura;
- uspešno poslovanje direktnog korisnika;
- obezbeđenje ekonomičnog, efikasnog i namenskog korišćenja sredstava;
- aktivnosti sprečavanja štete i gubitaka;
- obezbeđenje integriteta i pouzdanosti informacija.
Predmet interne kontrole jesu sve poslovne transakcije koje se odnose na prihode i primanja, rashode i izdatke i račune finansijskih sredstava i obaveza.
Interni računovodstveni kontrolni postupci vode se na način propisan Uputstvom o radu trezora grada Užica.
USAGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBAVEZA I POPIS IMOVINE I OBAVEZA
Direktni korisnik dužan je da pre izrade završnog računa budžeta grada Užica sprovede sledeće pripremne radnje:
1. usaglašavanje finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza;
2. sprovođenje i evidentiranje popisa;
3. usaglašavanje pomoćnih knjiga i analitičkih evidencija s Glavnom knjigom trezora;
4. usaglašavanje knjiga indirektnih korisnika s knjigama nadležnih direktnih korisnika;
5. usaglašavanje pomoćnih knjiga direktnih korisnika s Glavnom knjigom trezora;
6. obračun i knjiženje amortizacije;
7. svođenje knjiženja na gotovinsku osnovu.
Usaglašavanje potraživanja i obaveza
Usaglašavanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza vrši se po stanju na dan sastavljanja godišnjeg finansijskog izveštaja - završnog računa budžeta grada Užica 31. decembra budžetske godine.
Direktni korisnici dužni su da izvrše usaglašavanje finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza, odnosno stanja po svim kontima bilansa stanja 31. decembra budžetske godine.
Radi usaglašavanja iz stava 1. ovog člana, poverilac je dužan da svom dužniku dostavi popis nenaplaćenih potraživanja (Obrazac IOS - Izvod otvorenih stavki, u daljem tekstu Obrazac IOS) najkasnije 25 dana od dana kada se sastavlja finansijski izveštaj, odnosno najkasnije do 25. januara.
Popis nenaplaćenih potraživanja direktni korisnik sastavlja u tri primerka (Obrazac IOS), od kojih dva primerka dostavlja na usaglašavanje komitentu - dužniku.
Direktni korisnik, nakon prijema potpisanog i overenog IOS obrasca od komitenta, dostavlja ga Trezoru. Za sprovođenje postupka usaglašavanja odgovorni su zaposleni u finansijskoj službi direktnog korisnika.
Zaposleni u Trezoru dužni su da obezbede sprovođenje usaglašavanja.
Izvode otvorenih stavki ili drugog dokumenta, dostavljene od komitenta za potrebe usaglašavanja otvorenih stavki, direktni korisnik proverava u svojim poslovnim knjigama, nakon čega izvod otvorenih stavki ili prihvata, potpisujući i overavajući pečatom organa, ili ga osporava, te ga dalje usaglašava s komitentom.
Konačno usaglašeno stanje -overeno/potpisano - dostavlja Trezoru.
Za neusaglašene stavke pokreće se postupak utvrđivanja činjeničnog stanja i o tome se obaveštava Trezor.
Popis imovine i obaveza budžeta grada Užica sprovodi se kao redovan, jednom godišnje, sa stanjem na dan 31. decembra, a ukoliko se ukaže potreba radi se vanredan popis. Izuzetno, popis bibliotečkog materijala, umetničkih slika, filmske građe, arhivske građe i sličnog sprovodi se u periodima dužim od godinu dana između dva popisa, ali ne duže od pet godina.
Popisom se obuhvataju sve pozicije bilansa stanja, nefinansijska imovina u stalnim sredstvima, nefinansijska imovina u zalihama, dugoročna finansijska imovina, novčana sredstva i plemeniti metali, hartije od vrednosti, potraživanja, kratkoročni plasmani, aktivna vremenska razgraničenja, obaveze i vanbilansna aktiva.
Za sprovođenje popisa i odlučivanje o izvršenom popisu odgovorna je Komisija za popis.
Finansijski izveštaji sastavljaju se kao periodični finansijski izveštaji i godišnji finansijski izveštaj.
Periodični finansijski izveštaji sastavljaju se za sledeće periode: januar-mart, januar-jun, januar-septembar i januar-decembar.
Izveštaji za period januar-jun i januar-septembar dostavljaju se Gradskom veću grada Užica na razmatranje i usvajanje.
U skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, šestomesečne i devetomesečne finansijske izveštaje Gradsko veće Grada Užica dostavlja Skupštini Grada Užica.
Finansijski izveštaji sastavljaju se u zakonski utvrđenim rokovima.
Finansijske izveštaje sastavljaju indirektni korisnici i dostavljaju ih direktnom korisniku, u čijoj su nadležnosti, na proveru i konsolidaciju.
Finansijske izveštaje indirektnih korisnika konsoliduje finansijska služba direktnog korisnika s finansijskim izveštajem direktnog korisnika i dostavlja ih Trezoru.
Finansijske izveštaje, u ime direktnog korisnika, potpisuju:
- lice odgovorno za izradu;
- rukovodilac organa.
Trezor izveštaje direktnih korisnika konsoliduje, isključujući transakcije između direktnih korisnika i između direktnih i indirektnih korisnika, te sačinjava finansijski izveštaj budžeta grada Užica.
Periodične finansijske izveštaje čine:
- izveštaj o izvršenju budžeta - Obrazac IB, za period izveštavanja;
- narativni izveštaji direktnih korisnika budžeta o izvršenju budžeta za period izveštavanja (za šest i devet meseci).
Periodične finansijske izveštaje budžeta grada Užica potpisuju:
- lice odgovorno za izradu;
- rukovodioc organa.
Završni račun budžeta i Izveštaj o izvršenju odluke o budžeta
Završni račun budžeta grada Užica čine obrasci definisani Zakonom o budžetskom sistemu i Pravilnikom o načinu pripreme, sastavljanja i podnošenja finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija obaveznog socijalnog osiguranja.
Završni račun budžeta grada Užica čine:
1. Izveštaj o novčanim tokovima - Obrazac NT;
2. Izveštaj o izvršenju budžeta - Obrazac IB;
3. Bilans stanja - Obrazac BS, kao deo napomena;
4. Bilans prihoda i rashoda - Obrazac PR, kao deo napomena;
5. Računovodstvene politike;
6. Napomene sa objašnjenjima;
7. Obrazloženja uz godišnji izveštaj o izvršenju budžeta;
8. Izveštaj eksterne revizije.
Napomene sa objašnjenjima sadrže sledeće:
1. opšte informacije o podnosiocu izveštaja;
2. računovodstvenu osnovu koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o novčanim tokovima i osnovu koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o izvršenju budžeta;
3. informacije o stanju gotovine i gotovinskih ekvivalenata na početku i na kraju izveštajnog perioda;
4. datum odobravanja finansijskih izveštaja za objavljivanje;
5. informacije o gotovini koja se nalazi na računima podnosilaca izveštaja, ali nije raspoloživa za korišćenje ili podleže ograničenjima za korišćenje, kao i informacije o neiskorišćenim pozajmicama;
6. bilans stanja - Obrazac BS;
7. bilans prihoda i rashoda - Obrazac PR;
8. usklađivanje prihoda i primanja i rashoda i izdataka iz izveštaja o izvršenju budžeta - Obrazac IB i priliva i odliva iz izveštaja o novčanim tokovima - Obrazac NT;
9. dodatne informacije koje nisu prikazane u finansijskim izveštajima, ali su neophodne za fer prezentaciju priliva i odliva gotovine i salda gotovine.
Obrazloženja uz godišnji izveštaj o izvršenju budžeta sadrže sledeće:
1. obrazloženje odstupanja između odobrenih sredstava i izvršenja;
2. izveštaj o korišćenju sredstava iz tekuće i stalne budžetske rezerve;
3. izveštaj o garancijama datim u toku fiskalne godine;
4. izveštaj o primljenim donacijama i zaduženju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala i izvršenim otplatama dugova;
5. izveštaj o realizaciji ukupnih sredstava budžeta po korisnicima, programima, projektima, funkcijama, ekonomskim klasifikacijama i izvorima, koji se odnose na nivo budžeta grada Užica.
Napomene uz finansijske izveštaje treba da:
- prezentuju informacije i osnovu za pripremu finansijskih izveštaja i specifične računovodstvene politike, odabrane i primenjene na značajne transakcije i ostale događaje;
- pružaju dodatne informacije koje nisu prikazane u finansijskim izveštajima, ali su neophodne za fer prezentaciju priliva i odliva gotovine i salda.
Napomene iz stava 1. ovog člana prikazuju se na sistematski način.
Svaka stavka u izveštaju o prilivima i odlivima gotovine i ostalim finansijskim izveštajima upućuje na odgovarajuće informacije u napomenama.
U napomenama uz finansijske izveštaje obelodanjuje se (ukoliko to nije obelodanjeno u informacijama objavljenim u finansijskim izveštajima):
1. sedište, zakonski oblik i pravni sistem u kojem posluje;
2. opis prirode poslova i glavnih aktivnosti;
3. relevantne zakone koji regulišu poslovanje;
4. nazive značajnih korisnika ili državnih sektora, koji su prezentovani u finansijskim izveštajima, kao i promene u značajnim korisnicima ili sektorima, koji čine izveštajni entitet i bili su prezentovani u finansijskim izveštajima za prethodne periode.
Obelodanjuje se računovodstvena osnova koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o novčanim tokovima, kao i budžetska osnova koja je korišćena za sastavljanje izveštaja o izvršenju budžeta.
Obelodanjuje se stanje gotovine na početku i na kraju izveštajnog perioda, pojedinačno po sintetičkim kontima:
121100 - Žiro i tekući računi, 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi, 121300 - Blagajna, 121400 - Devizni račun, 121500 - Devizni akreditivi, 121600 - Devizna blagajna, 121700 - Ostala novčana sredstva, 123910 - Kratkoročna oročena dinarska sredstva i 123920 - Kratkoročna oročena devizna sredstva.
Gotovinski ekvivalenti obelodanjuju se po vrstama ekvivalenata: čekovi i ostale hartije od vrednosti.
Obelodanjuje se datum kada su finansijski izveštaji odobreni za objavljivanje, kao i to koje je lice/telo dalo to odobrenje.
Takođe, obelodanjuje se informacija da direktni korisnik ima ovlašćenje da ispravi finansijske izveštaje nakon njihovog objavljivanja.
U napomenama uz finansijske izveštaje (s komentarom) obelodanjuje se priroda i iznos:
1. većih gotovinskih salda koja nisu raspoloživa entitetu;
2. većih gotovinskih salda koja podležu eksternim ograničenjima;
3. neiskorišćenih pozajmica, odnosno odobrenih, a nepovučenih kreditnih sredstava koja mogu biti na raspolaganju za buduće poslovne aktivnosti i za podmirivanje kapitalnih obaveza, navodeći ograničenja u vezi s korišćenjem tih sredstava.
Ostvareni prihodi i primanja i rashodi i izdaci, iskazani u izveštaju o izvršenju budžeta, kao i prilivi i odlivi iskazani u izveštaju o novčanim tokovima, usklađuju se uz identifikovanje svih razlika u pogledu vremena, osnove i korisnika.
Razlike između iznosa prezentovanih u izveštaju o izvršenju budžeta i iznosa prezentovanih u izveštaju o novčanim tokovima klasifikuju se kao vremenske razlike, razlike koje proizlaze iz različite računovodstvene i budžetske osnove, kao i razlike u obuhvatu korisnika.
Razlike koje proizlaze iz različite računovodstvene i budžetske osnove odnose se na razlike između prihoda i primanja i rashoda i izdataka u izveštaju o izvršenju budžeta i priliva i odliva u izveštaju o novčanim tokovima.
Vremenske razlike posledica su razlike u periodu za koji se sastavlja izveštaj o izvršenju budžeta i izveštaj o novčanim tokovima.
Razlike u obuhvatu javljaju se kada se razlikuju korisnici u izveštaju o izvršenju budžeta u odnosu na korisnike u izveštaju o novčanim tokovima.
Indirektni korisnici sastavljaju godišnji finansijski izveštaj na obrascima, na način i u rokovima propisanim Zakonom o budžetskom sistemu, Uredbom o budžetskom računovodstvu i Pravilnikom o načinu pripreme finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje budžetskih fondova.
Obrasce godišnjeg finansijskog izveštaja indirektni korisnik, putem zvaničnog sajta Ministarstva finansija - Uprave za trezor (Informacioni sistem za podnošenje izveštaja - ISPFI), unosi podatke za svaki pojedinačni obrazac. Direktnom korisniku, u čijoj je nadležnosti, dostavlja jedan (1) primerak kompletne dokumentacije koja je sastavni deo za izradu godišnjeg finansijskog izveštaja.
Pored godišnjeg finansijskog izveštaja, indirektni korisnik Trezoru dostavlja:
- odluku o usvajanju godišnjeg finansijskog izveštaja;
- odluku o usvajanju popisa;
- zaključni list na dan 31. decembra budžetske godine.
Direktni korisnik, koji u svojoj nadležnosti nema indirektne korisnike, sačinjava izveštaj o izvršenju budžeta i bilans stanja, koje potpisuju lice koje ih je sastavilo i lice koje ih je odobrilo.
Direktni korisnik, koji u svojoj nadležnosti ima indirektne korisnike, izrađuje konsolidovani finansijski izveštaj (konsoliduje obrasce svog godišnjeg finansijskog izveštaja s podacima iz obrazaca godišnjeg finansijskog izveštaja indirektnog korisnika / indirektnih korisnika).
Direktni korisnik iz prethodnog stava ovog člana konsolidovane obrasce, koje su potpisala odgovorna lica i koji su overeni pečatom direktnog korisnika, dostavlja Trezoru.
Završni račun budžeta grada Užica predstavlja konsolidaciju obrazaca godišnjih finansijskih izveštaja direktnih i indirektnih korisnika, uključenih u KRT.
Izradi završnog računa budžeta grada Užica prethode sledeće radnje:
- usaglašavanje pomoćnih knjiga i evidencija direktnih korisnika budžetskih sredstava s Glavnom knjigom trezora;
- usaglašavanje obaveza i potraživanja i finansijskih plasmana, u skladu s članom 18. stav 4. Uredbe o budžetskom računovodstvu;
- popis imovine i obaveza i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem, shodno članu 18. stav 6. Uredbe o budžetskom računovodstvu.
Pored sadržine završnog računa prema članu 38. ovog pravilnika, Trezor izrađuje nacrt skupštinske odluke o završnom računu budžeta grada Užica, koja sadrži i izveštaj o učinku programa, uključujući i učinak na unapređenju rodne ravnopravnosti i izveštaj o izvršenju skupštinske odluke o budžetu grada Užica za budžetsku godinu
Nacrt skupštinske odluke o završnom računu budžeta grada Užica, koja sadrži i izveštaj o učinku programa, uključujući i učinak na unapređenju rodne ravnopravnosti; izveštaj o izvršenju skupštinske odluke o budžetu grada Užica za budžetsku godinu i izveštaj revizorske institucije dostavljaju se Gradskom veću grada Užica na razmatranje i usvajanje.
Gradsko veće grada Užica je u obavezi da izveštaje iz stava 2. ovog člana dostavi Skupštini grada Užica na razmatranje i usvajanje.
U roku definisanom Zakonom o budžetskom sistemu, Uprava dostavlja Ministarstvu finansija - Upravi za trezor skupštinsku odluku o završnom računu grada Užica za budžetsku godinu, koja sadrži i izveštaj o učinku programa, uključujući i učinak na unapređenju rodne ravnopravnosti, izveštaj o izvršenju odluke o budžetu grada Užica za budžetsku godinu i izveštaj revizorske institucije.
ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA
Poslovne knjige zaključuju se posle sprovedenih evidencija svih ekonomskih transakcija, odnosno nakon sastavljanja finansijskog izveštaja na kraju budžetske godine.
Poslovne knjige zaključuju se najkasnije do roka dostavljanja završnog računa.
ČUVANJE, ARHIVIRANJE I IZLUČIVANJE FINANSIJSKO-RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji - završni računi čuvaju se sa sledećim vremenom čuvanja:
- pedeset godina - finansijski izveštaji;
- deset godina - pomoćne knjige i evidencije;
- pet godina - izvorna i prateća dokumentacija;
- trajno - evidencije o platama zaposlenih i imenovanih lica.
Vreme čuvanja počinje poslednjeg dana budžetske godine na koju se navedena dokumentacija odnosi.
Poslovne knjige, računovodstvene isprave i finansijski izveštaji - završni računi čuvaju se u originalu ili u drugom obliku arhiviranja.
Način i postupak arhiviranja računovodstvene dokumentacije i izlučivanje bezvrednog materijala nastalog u radu Uprave, kao i rokovi arhiviranja, regulisani su zakonom i drugim propisima iz te oblasti.
Računovodstvene politike odnose se na računovodstvene transakcije na imovini, kapitalu, potraživanjima, obavezama, prihodima i primanjima, rashodima i izdacima i vanbilansnoj aktivi i pasivi u Glavnoj knjizi trezora i u pomoćnim knjigama i evidencijama Glavne knjige trezora.
Priznavanje, procena i prezentacija pozicija finansijskih izveštaja vrši se u skladu s računovodstvenim politikama i Međunarodnim računovodstvenim standardima.
Finansijski izveštaji prikazuju informacije koje su razumljive, relevantne za potrebe odlučivanja i odgovornosti korisnika, uporedive, blagovremene, proverljive i koje verno predstavljaju prilive gotovine, odlive gotovine i gotovinska salda korisnika i ostale obelodanjene informacije, potpuno, neutralno i bez materijalnih grešaka.
Izveštajni period obuhvata period od 1. januara do 31. decembra, dok je izveštajni datum poslednji dan izveštajnog perioda na koji se odnose finansijski izveštaji to jest 31. decembar.
Datum odobravanja jeste datum na koji su finansijske izveštaje odobrili za objavljivanje lica ili tela, koja imaju ovlašćenje za finalizaciju izveštaja radi objavljivanja.
Strana valuta je valuta različita od valute prezentacije izveštaja korisnika.
Prilivi i odlivi gotovine, nastali iz transakcija u stranoj valuti, evidentiraju se u dinarima, primenjujući na iznos u stranoj valuti kurs razmene između dinara i strane valute, na datum priliva i odliva.
Gotovinska salda u stranoj valuti treba prikazivati po zaključnom kursu, koji predstavlja srednji kurs Narodne banke Srbije na dan 31. decembra, odnosno na datum izveštavanja kada se finansijski izveštaj podnosi za period duži ili kraći od godinu dana.
Prilikom sastavljanja završnog računa budžeta grada Užica, sabiraju se istovrsne pozicije po principu "red po red", uz eliminaciju međusobnih transakcija između direktnog i indirektnog korisnika.
Eliminišu se prihodi iskazani na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 780000 - Transferi između korisnika na istom nivou sa odgovarajućim subanalitičkim kontima, kategorije 790000 - Prihodi iz budžeta, kategorije 490000 - Administrativni transferi iz budžeta, od direktnih budžetskih korisnika indirektnim korisnicima ili između korisnika na istom nivou.
Kada se u tekućoj godini uoči greška iz prethodnog perioda, ona se ispravlja, a finansijski izveštaji, uključujući uporedne informacije za prethodne periode, prikazuju se kao da je greška korigovana u periodu u kojem je nastala.
Greške mogu nastati kao rezultat matematičkih grešaka, grešaka u primeni računovodstvenih politika, pogrešnog tumačenjem činjenica, proneverom ili previdima.
Materijalno beznačajne greške se ne ispravljaju, nego se poslovni događaji iz prethodnog perioda, koji nisu evidentirani u periodu u kojem su nastali, koji su evidentirani u pogrešnom iznosu ili koji su pogrešno klasifikovani, prikazuju u tekućem izveštajnom periodu.
Smatra se da je greška materijalno značajna ako je iznos greške jednak ili veći od 3% pojedine vrste priliva ili odliva gotovine na sintetičkom nivou ekonomske klasifikacije entiteta.
Priznavanje bilansnih pozicija
Za priznavanje, procenjivanje i prezentaciju pozicija finansijskih izveštaja koristi se gotovinska osnova računovodstva u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom za javni sektor na gotovinskoj osnovi, propisima o budžetskom računovodstvu, kao i s pravilnikom kojim se uređuju računovodstvene politike korisnika budžetskih sredstava.
Osnovni elementi računovodstva jesu prihodi, primanja, rashodi i izdaci, definisani zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.
Tekući prihodi i primanja budžeta grada Užica predstavljaju konsolidovane tekuće prihode i primanja budžeta direktnih i indirektnih korisnika. Za finansiranje nadležnosti grada Užica, budžetu grada Užica pripadaju sledeći javni prihodi i primanja:
1) porezi u delu utvrđen zakonom: porez na dohodak građana; porez na imovinu; porez na nasleđe i poklon; porez na prenos apsolutnih prava; drugi porez u skladu sa posebnim zakonom;
2) takse: lokalne administrativne takse; lokalne komunalne takse; boravišna taksa;
3) naknade u skladu sa zakonom;
4) samodoprinos;
5) donacije i transferi;
5a) finansijska pomoć Evropske unije;
6) prihodi nastali upotrebom javnih sredstava: prihodi od kamata; prihodi od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini Republike Srbije, koje koriste organi jedinica lokalne samouprave, odnosno organi, organizacije i službe jedinice lokalne samouprave i indirektni korisnici njenog budžeta; prihodi od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom; prihodi nastali prodajom usluga korisnika sredstava budžeta jedinica lokalne samouprave, čije je pružanje ugovoreno s fizičkim i pravnim licima na osnovu njihove slobodne volje; prihodi od novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku za prekršaje propisane aktom skupštine jedinice lokalne samouprave i oduzeta imovinska korist u tom postupku; prihodi od koncesione naknade u skladu sa zakonom;
7) primanja: primanja od prodaje nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave; primanja od prodaje pokretnih stvari u svojini Republike Srbije, koje koriste organi, organizacije i službe jedinice lokalne samouprave; primanja od prodaje pokretnih stvari u svojini autonomne pokrajine, koje koriste organi, organizacije i službe jedinice lokalne samouprave; primanja od prodaje robnih rezervi; primanja od prodaje dragocenosti; primanja od prodaje prirodne imovine; primanja od zaduživanja; primanja od prodaje finansijske imovine.
Ukupan obim raspoloživih sredstava budžeta grada Užica, pored tekućih prihoda i tekućih primanja, čine ostali izvori novčanih sredstava, tekući prihodi i primanja iz dodatnih aktivnosti direktnih i indirektnih korisnika, preneta neutrošena sredstva iz ranijih godina (sredstva od privatizacije, sredstva za posebne namene i sredstva za stambenu izgradnju), kao i neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina.
Tekući prihodi, shodno gotovinskoj osnovi, utvrđuju se u momentu naplate to jest priliva sredstava na račun izvršenja budžeta grada Užica.
Porezi - kategorija 71
Porezi, prema Zakonu o budžetskom sistemu, predstavljaju vrstu javnih prihoda za finansiranje javnih rashoda u skladu sa odlukom o budžetu grada Užica i to:
- Porez na dohodak, dobit i kapitalne dobitke: Porez na zarade, Porez na prihode od samostalnih delatnosti, Porez na prihode od autorskih prava, Porez na prihode od imovine, Porez na druge prihode, Porez na dobit pravnih lica, Porez na dobit pravnih lica na naknade od usluga, Porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke koji se ne mogu razvrstati između fizičkih i pravnih lica;
- Porez na imovinu: Porez imovinu, Porez na nasleđe i poklon, Porez na kapitalne transakcije;
- Porez na dobra i usluge: Porezi, takse i naknade na motorna vozila, Naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa, Koncesione naknade i boravišne takse, Opštinske i gradske naknade;
- Porez na međunarodnu trgovinu i transakcije i
- drugi porezi.
Učešće budžeta grada Užica u navedenim prihodima u tekućoj godini određeno je Fiskalnom strategijom za tekuću budžetsku godinu sa projekcijom za naredne dve budžetske godine, Zakonom o budžetu Republike Srbije za tekuću budžetsku godinu i Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.
Ostvareni prihodi u toku godine se koriguju za povraćaj više ili pogrešno naplaćenih budžetskih prihoda po rešenjima Poreske uprave.
Donacije, pomoći i transferi - kategorija 73
Donacije, pomoći i transferi sadrže sledeće grupe konta:
1) donacije od inostranih država (tekuće i kapitalne donacije od inostranih država);
2) donacije i pomoći od međunarodnih organizacija (tekuće i kapitalne donacije od međunarodnih organizacija i tekuće i kapitalne pomoći od Evropske unije);
3) transferi od drugih nivoa vlasti (tekući i kapitalni transferi od drugih nivoa vlasti).
Prihod od donacija jeste namenski prihod, koji indirektni i direktni korisnici ostvaruju na osnovu ugovora s davaocem. Donacije mogu biti kapitalne i tekuće, a kao davaoci donacije mogu se pojaviti inostrane države, međunarodne organizacije i pomoći od Evropske unije.
Primljena sredstva od donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, evidentiraju se kao prihod u momentu konvertovanja i uplate tih sredstava u dinarima na propisani uplatni račun javnog prihoda, odnosno u momentu evidentiranja dinarske privrednosti plaćanja izvršenog u devizama iz sredstava donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije preko podračuna izvršenja budžeta grada Užica.
Ostatak neutrošenih sredstava na ime primljenih donacija prenosi se u narednu godinu za istu namenu.
Donacije obuhvataju i poklone u naturi, a evidentiraju se u poslovnim knjigama kao povećanje nefinansijske imovine i kapitala.
Transferi od drugih nivoa vlasti pojavljuju se kao tekući i kapitalni. Transferi od drugih nivoa vlasti obuhvataju:
1. namenske i nenamenske transfere jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave;
2. namenske kapitalne transfere za projekte koje utvrdi Vlada RS;
3. sredstva primljena iz budžeta drugog nivoa vlasti, i dr.
Primljena transferna sredstva koja se ne utroše za utvrđenu namenu, po zahtevu nadležnog direktnog korisnika, vraćaju se u republički budžet i budžet grada, ili se prenose krajnjim korisnicima za korišćenje u narednoj budžetskoj godini za istu namenu.
Ostali prihodi - kategorija 74,77
Drugi prihodi koji se ostvaruju na teritoriji grada Užica:
1. prihodi od imovine: kamate na sredstva KRT-a, dividende i zakup neproizvedene imovine (naknade za korišćenje prirodnih dobara; naknade za korišćenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta; naknade za korišćenje rečnih obala, turističkih pogodnosti, banja i vodnog dobra;
2. prihodi od prodaje dobara i usluga: prihodi od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti u državnoj svojini; gradske administrativne takse; takse za ozakonjenje objekata u korist nivoa grada (opštine); prihodi koje svojom delatnošću ostvare organi grada Užica;
3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist: prihodi od novčanih kazni za prekršaje i prihodi od penala;
4. dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica (tekući i kapitalni);
5. mešoviti i neodređeni prihodi;
6. memorandumske stavke za refundaciju rashoda.
Administrativni transferi - transferi između budžetskih korisnika na istom nivou i prihodi iz budžeta - kategorija 78 i 79
Ove vrste tekućih prihoda imaju direktni i indirektni korisnici za sredstva koja im se prenose na podračune otvorene u okviru KRT-a. Prenos sredstava se vrši uz popunjavanje poziva na broj zaduženja iz kategorije 490000 - Administrativni transferi iz budžeta, od direktnih budžetskih korisnika indirektnim korisnicima ili između korisnika na istom nivou. Prilikom konsolidacije bilansa, vrši se storniranje prihoda, odnosno eliminišu se na subanalitičkom kontu 781111 - Transferi između korisnika na istom nivou i 791111 - Prihoda iz budžeta kod korisnika budžeta kom su sredstva preneta, uz istovremeno eliminisanje
- storniranje rashoda u okviru računa izvršenje budžeta iz kategorije 490000 - Administrativni transferi iz budžeta, od direktnih korisnika indirektnim korisnicima ili između korisnika na istom nivou, uz prihvatanje rashoda od indirektnog korisnika.
Primanja od prodaje nefinansijske imovine
Primanja od prodaje nefinansijske imovine predstavljaju: primanja od prodaje nepokretnosti, primanja od prodaje pokretne imovine, primanja od prodaje robnih rezervi i robe za dalju prodaju i primanja od prodaje zemljišta.
Primanje se evidentira u momentu naplate, knjiženjem priliva na račun izvršenja budžeta. Evidentirana primanja uključuju se u bilans prihoda i rashoda i koriste se prilikom utvrđivanja finansijskog rezultata.
Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske imovine
Primanja od zaduživanja i prodaje finansijske imovine predstavljaju finansijske prilive i to: primanja od zaduživanja od poslovnih banaka u zemlji, primanja od otplate kredita datih fizičkim licima i domaćinstvima u zemlji, kao i primanja od prodaje domaćih akcija i ostalog kapitala u korist nivoa grada Užica (prihodi od privatizacije).
Sredstva od prodaje kapitala u postupku privatizacije evidentiraju se kao sredstva ostvarena iz ostalih novčanih izvora na subanalitičkom kontu 311511 - Primanja od prodaje finansijske imovine, uz istovremeno evidentiranje na subanalitičkom kontu 921941, 921951 - Primanje od prodaje domaćih akcija i ostalog kapitala u korist nivoa gradova i subanalitičkog konta 999999 - Kontra knjiženje - primanja od zadužuvanja i prodaje finansijske imovine.
Deo ostvarenih privatizacionih primanja koriste se za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine u skladu sa aktom o budžetu za budžetsku godinu, odnosno za pokriće budžetskog deficita nastalog korišćenjem sredstava iz primanja od privatizacije za tekuće rashode i izdatke.
Ostatak sredstava od privatizacije prenosi se u narednu godinu i koristi u skladu sa aktom o budžetu za narednu budžetsku godinu. Početkom nove budžetske godine, sredstva se evidentiraju na subanalitičkom kontu 311711 - Preneta neutrošena sredstva od privatizacije.
Primanja od zaduživanja evidentiraju se kao obaveza po osnovu zaduživanja na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 210000 - Dugoročne obaveze, uz istovremeno evidentiranje na odgovarajućem subanalitičkom kontu u grupi 910000 - Primanja od zaduživanja i subanalitičkom kontu 99999999 - Kontra knjiženje - primanja od zadužuvanja i prodaje finansijske imovine.
Povraćaj neutrošenih sredstava
Povraćaj neutrošenih budžetskih sredstava budžetskih korisnika uređuje se posebnim aktom Uprave.
Sredstva koja su preneta korisnicima budžeta u toku budžetske godine, ako ti korisnici iste budžetske godine izvrše povraćaj neutrošenih sredstava, evidentiraju se u Glavnoj knjizi trezora, kao storno rashoda i izdataka.
Transferna sredstva koja su doznačena iz budžeta Republike Srbije u toku budžetske godine, ako korisnici iste budžetske godine izvrše povraćaj sredstava s računa izvršenja budžeta grada podnosi se zahtev Upravi za trezor za prenos sredstava sa uplatnog računa na račun izvršenja budžeta Republike Srbije.
Ako korisnici izvrše povraćaj neutrošenih transfernih sredstava koja su doznačena iz budžeta Republike Srbije u narednoj budžetskoj godini sredstva se, u skladu sa odobrenom aproprijacijom u odluci o budžetu grada, evidentiraju na subanalitičkom kontu 465191 - Povraćaj uplatiocu neutrošenih ostalih tekućih dotacija, donacija i transfera iz ranijih godina, odnosno 465291 - Povraćaj uplatiocu neutrošenih ostalih kapitalnih dotacija, donacija i transfera iz ranijih godina
Potraživanje po osnovu iskazane obaveze za povraćaj sredstava korisnika javnih sredstava van KRT-a evidentira se kao potraživanje na subanalitičkim kontima grupe konta 122000 - Kratkoročna potraživanja i na subanalitičkim kontima grupe konta 291000 - Pasivnim vremenskim razgraničenjima.
Namenski i nenamenski transferi
Namenski i nenamenski transferi, koji se prenose iz republičkog budžeta, evidentiraju se u okviru ekonomske klasifikacije iz grupe konta 733000 - Transferi od drugih nivoa vlasti. U okviru ove grupe konta, evidentiraju se i prihodi koji su uplaćeni na osnovu potpisanih ugovora indirektnih korisnika s ministarstvima.
Prenos sredstava iz budžeta grada korisnicima drugog nivoa vlasti evidentira se u okviru ekonomske klasifikacije iz grupe konta 463000 - Transferi ostalim nivoima vlasti i 464000 - Dotacije organizacijama za obavezno socijalno osiguranje.
U slučaju da jedan nivo vlasti svojim aktom opredeli drugom nivou vlasti namenska transferna sredstva, kao i u slučaju ugovaranja donacije, čiji iznosi nisu mogli biti poznati u postupku donošenja budžeta, Uprava na osnovu tog akta otvara odgovarajuće aproprijacije za izvršavanje rashoda po tom osnovu.
U slučaju da korisnik budžetskih sredstava ostvari namenski prihod u većem iznosu od planiranog iznosa, Uprava po zahtevu tog korisnika može da uveća odobrene aproprijacije za izvršavanje rashoda iz tih prihoda.
Tekući rashodi
Tekući rashodi budžeta grada Užica predstavljaju konsolidovane rashode direktnih i indirektnih korisnika budžeta grada Užica.
Rashodi se evidentiraju u momentu kada je plaćanje izvršeno.
Rashodi koji su nastali, a nisu plaćeni, evidentiraju se na aktivnim vremenskim razgraničenjima.
Rashodi koji su unapred plaćeni, shodno gotovinskoj osnovi, evidentiraju se u kategoriji rashoda prema određenoj nameni.
Rashodi za zaposlene
Rashodi za zaposlene obuhvataju: rashode za plate, dodatke i naknade zaposlenih; socijalne doprinose na teret poslodavca; naknade u naturi; socijalna davanja zaposlenima; naknade troškova za zaposlene; nagrade zaposlenima i ostale posebne rashode i poslanički dodatak.
Korišćenje usluga i roba
Korišćenje usluga i roba obuhvataju: stalne troškove; troškove putovanja; usluge po ugovoru; specijalizovane usluge; tekuće popravke i održavanje i troškove materijala.
Amortizacija
Obračunata amortizacija evidentira se kao ispravka vrednosti nefinansijske imovine na teret kapitala.
Otplata kamata i prateći troškovi zaduživanja
Otplata kamata obuhvata kamate iz dužničko-poverilačkih odnosa (domaće) i prateće troškove zaduživanja.
Kamate se evidentiraju kao rashod u momentu plaćanja. Obračunate, a neplaćene kamate, evidentiraju se kao obračunati neplaćeni rashodi.
Kursne razlike nastaju preračunom finansijskih plasmana, potraživanja i obaveza, iskazanih u stranoj valuti, u dinarsku protivvrednost, prema srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate.
Pozitivne kursne razlike evidentiraju se u korist tekućih prihoda (ostali sopstveni izvori). Negativne kursne razlike evidentiraju se na teret tekućih rashoda.
Subvencije
Subvencije predstavljaju prenos sredstava primaocima za tekuće i kapitalne rashode. Pojavljuju se kao subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama, subvencije javnim institucijama i subvencije privatnim preduzećima.
Donacije, dotacije i transferi
Donacija je namenski bespovratan prihod koji se ostvaruje na osnovu pisanog ugovora između davaoca i primaoca donacije.
Donacije mogu biti od domaćih i inostranih davalaca i mogu biti u robi, novcu, uslugama, hartijama od vrednosti, imovinskim i drugim pravima.
Dotacije obuhvataju dotacije ostalim nivoima vlasti (školama, i dr.) i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje, u skladu sa propisima koji regulišu ove oblasti.
Transferi ostalim nivoima vlasti obuhvataju transfere višim nivoima vlasti (korisnicima budžeta Republike Srbije), kao i tekuće i kapitalne transfere nižim nivoima vlasti (grad - korisnicima budžeta opština).
Naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta
Naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta grada obuhvataju naknade koje se isplaćuju, po zahtevima direktnog korisnika, iz budžeta za: decu i porodicu; obrazovanje, kulturu, nauku i sport (nagrade i stipendije učenicima i studentima, akademske nagrade, sportske nagrade i stipendije, naknade iz budžeta za kulturu), kao i ostale naknade.
Ostali rashodi
Ostali rashodi obuhvataju: dotacije nevladinim organizacijama; poreze, obavezne takse, kazne, penale i kamate, novčane kazne i penale po rešenju sudova, naknadu štete za povrede ili štetu koju su naneli državni organi ili štetu nanetu usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka.
Administrativni transferi
Prenos sredstava indirektnim korisnicima u skladu sa aktom o budžetu evidentira se na računu odgovarajuće vrste administrativnog transfera. Postupku konsolidacije prethodi sravnjenje administrativnih transfera evidentiranih u glavnim i pomoćnim knjigama indirektnih korisnika s podacima iz Glavne knjige trezora. Zatim se vrši storniranje - eliminisanje rashoda evidentiranog u Glavnoj knjizi trezora i prihoda iz budžeta grada Užica u glavnim knjigama indirektnih korisnika. Istovremeno, preuzimaju se rashodi indirektnih korisnika, koji su finansirani prihodima iz budžeta grada Užica.
Izdaci jesu:
1. izdaci za nefinansijsku imovinu;
2. izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine.
Izdaci za nabavku nefinansijske imovine
Izdaci za nabavku nefinansijske imovine budžeta grada Užica predstavljaju konsolidovane izdatke direktnih i indirektnih korisnika.
Izdaci za nabavku nefinansijske imovine obuhvataju: izdatke za osnovna sredstva (zgrade i građevinske objekte, mašine i opremu i nematerijalnu imovinu), izdatke za zalihe (zalihe robnih rezervi i zalihe robe za dalju prodaju), kao i izdatke za prirodnu imovinu (kupovina zemljišta).
Ovi izdaci povećavaju vrednost nefinansijske imovine u stalnim sredstvima i izvore kapitala.
Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine
Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine predstavljaju odlive novčanih sredstava po sledećim osnovama:
- otplate glavnice na domaće hartije od vrednosti, izuzev akcija,
- glavnice ostalim domaćim kreditorima.
Otplata glavnice na domaće hartije od vrednosti, izuzev akcija, vrši se prema indikativnom amortizacionom planu koji je utvrđen odlukom o emitovanju hartija od vrednosti, primenom parametara aktuelnih na dan dospeća anuiteta.
Ostalim domaćim kreditorima glavnica se otplaćuje prema anuitetnom planu primljenom od kreditora.
Otplata kredita evidentira se na odgovarajućim subanalitičkim kontima kategorije 210000 - Dugoročne obaveze, uz istovremeno evidentiranje na odgovarajućim subanalitičkim kontima u kategoriji 610000 - Otplata glavnice za iznos glavnice i subanalitičkom kontu 699999 - Kontra knjiženje - izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine. Otplata kamate i pratećih troškova evidentira se na odgovarajućim subanalitičkim kontima iz grupe 440000 - Otplata kamata i prateći troškovi zaduženja i na odgovarajućim subanalitičkim kontu grupe 241000 - Obaveze po osnovu otplate kamata i pratećih troškova zaduženja.
Nabavka finansijske imovine obuhvata nabavku:
1. domaće finansijske imovine;
2. strane finansijske imovine.
Nabavka finansijske imovine evidentira se na odgovarajućim subanalitičkim kontima u kategoriji 110000 - Dugoročna finansijska imovina i grupi konta 123000 - Kratkoročni plasmani, uz istovremeno evidentiranje na odgovarajućim subanalitičkim kontima u kategoriji 620000 - Nabavka finansijske imovine i na subanalitičkom kontu 699999 - Kontra knjiženje - izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine.
Utvrđivanje finansijskog rezultata
Završni račun budžeta grada Užica izrađuje se konsolidacijom prihoda, primanja, rashoda i izdataka direktnih, indirektnih korisnika i Glavne knjige trezora, kao i isključivanjem međusobnih administrativnih transfera.
Konsolidacijom tekućih prihoda i primanja i tekućih rashoda i izdataka, utvrđuje se razlika prihoda i primanja (budžetski deficit ili budžetski suficit).
Utvrđeni rezultat, na način iz stava 1. ovog člana, koriguje se:
1. delom neraspoređenog viška prihoda i primanja iz ranijih godina, koji je korišćen za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine;
2. delom novčanih sredstava amortizacije, koji je korišćen za nabavku nefinansijske imovine;
3. delom prenetih neutrošenih sredstava iz ranijih godina, koji je korišćen za pokriće rashoda i izdataka tekuće godine;
4. iznosom rashoda i izdataka za nefinansijsku imovinu finansiranih iz kredita;
5. iznosom privatizacionih primanja i primanja od otplate datih kredita, korišćenih za pokriće rashoda i izdatka tekuće godine;
6. utrošena sredstava tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za otplatu obaveza po kreditima;
7. utrošena sredstva tekućih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine, utrošenih za nabavku finansijske imovine.
Pokrićem tekućih rashoda i izdataka, na način opisan u prethodnom članu, utvrđuje se finansijski rezultat kao višak prihoda i primanja - suficit ili kao manjak prihoda i primanja - deficit.
Višak prihoda i primanja - suficit - prenosi se u narednu godinu i to kao deo namenski opredeljenih sredstava za narednu godinu i neraspoređeni deo viška prihoda i primanja za prenos u narednu godinu.
Neraspoređeni višak prihoda i primanja prenosi se u narednu godinu i raspoređuje se aktom o budžetu za narednu budžetsku godinu.
Nefinansijsku imovinu čine: nekretnine i oprema, dragocenosti, prirodna imovina i nefinansijska imovina u pripremi i nematerijalna imovina.
Nabavka nekretnina i opreme, prirodne imovine i nefinansijske imovine u pripremi u toku godine evidentiraju se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost čini fakturna vrednost, uvećana za zavisne troškove nabavke i ostale troškove nastale do stavljanja u upotrebu.
Pod osnovnim sredstvima, smatraju se ona sredstva čiji je očekivani korisni vek upotrebe duži od jedne godine. U okviru osnovnih sredstava, svrstavaju se i zgrade i građevinski objekti, oprema, kao i ostala osnovna sredstva.
Dragocenosti obuhvataju: eksponate raznih grana umetnosti (npr. nakit od plemenitih metala, kolekcije slika, skulptura, oružja, knjiga, i dr.).
Prirodna imovina obuhvata poljoprivredno zemljište, građevinsko zemljište pod objektima grada (opštine), pašnjake i dr.
Imovina nad kojom se vrši konverzija prava korišćenja u pravo javne svojine evidentira se u Glavnoj knjizi trezora, po vrednosti po kojoj su vođene kod korisnika; ukoliko ta vrednost nije utvrđena, u poslovne knjige se uvodi i naknadno utvrđuje procenjena vrednost.
Nefinansijska imovina u pripremi obuhvata ulaganja u nabavku objekata, opreme i drugu nefinansijsku imovinu u pripremi, od dana ulaganja do dana stavljanja u upotrebu.
Nematerijalna imovina obuhvata: kompjuterski softver, književna i umetnička dela, ostala nematerijalna osnovna sredstva, nematerijalnu imovinu u pripremi i avanse za nematerijalnu imovinu.
Gubitak nastao prilikom otuđivanja i rashodovanja osnovnih sredstava predstavlja smanjenje vrednosti nefinansijske imovine u stalnim sredstvima i izvora kapital.
Nefinansijska imovina u zalihama
Nefinansijska imovina u zalihama obuhvata: zalihe robe za dalju prodaju, zalihe sitnog inventara i zalihe potrošnog materijala.
Zalihe nefinansijske imovine u zalihama procenjuju se po nabavnoj vrednosti. Nabavnu vrednost čine neto fakturna vrednost i zavisni troškovi nabavke. Pod zavisnim troškovima nabavke, podrazumevaju se svi direktni troškovi u postupku nabavke do momenta skladištenja.
Zalihe robe za dalju prodaju evidentiraju se po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po prodajnoj ceni.
Zalihe robe za dalju prodaju, u trenutku nabavke, iskazuju se kao izdaci za nefinansijsku imovinu - zalihe, a u trenutku prodaje kao primanja od prodaje nefinansijske imovine.
Zalihe sitnog inventara i potrošnog materijala evidentiraju se po nabavnoj ceni, a obračun izlaza sa zaliha vrši se po metodi prosečne cene. Sitan inventar i potrošni materijal otpisuju se u celosti prilikom stavljanja u upotrebu.
Pri sastavljanju završnog računa za budžetsku godinu, obračun amortizacije vrši se u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije za budžetsku godinu.
Amortizacija stalne nefinansijske imovine - osnovnih sredstava obračunava se za svako osnovno sredstvo pojedinačno, po stopama ne nižim od zakonom propisanih stopa koje su određene, tako da se nabavna vrednost osnovnih sredstava amortizuje primenom proporcionalne metode u toku predviđenog veka upotrebe osnovnog sredstva.
Amortizacija stalne nefinansijske imovine osnovnih sredstava knjiži se na teret kapitala.
Jednom otpisano osnovno sredstvo, bez obzira na to što se i dalje koristi, ne može biti predmet ponovnog procenjivanja vrednosti i ne podleže otpisivanju dok se koristi.
U skladu sa Uredbom o budžetskom računovodstvu, nepokretnosti, oprema i ostala osnovna sredstva u knjigovodstvu se iskazuju prema nabavnoj vrednosti, koja podrazumeva fakturnu vrednost uvećanu za zavisne troškove nabavke, odnosno za troškove stavljanja u upotrebu, uz umanjenje za iznos izvršenog obračuna ispravke vrednosti po osnovu amortizacije.
Za nefinansijsku imovinu koja se rashoduje ili otuđuje, pre isknjiženja iz knjigovodstvene evidencije, vrši se obračun amortizacije, nakon čega se isknjižava zaduženjem odgovarajućeg subanalitičkog konta ispravke vrednosti za iznos otpisane vrednosti i subanalitičkog konta izvora nefinansijske imovine u stalnim sredstvima za iznos neotpisane (sadašnje) vrednosti, a odobrenjem odgovarajućeg subanalitičkog konta nefinansijske imovine za iznos nabavne vrednosti.
Iznos sredstava za koji se nefinansijska imovina otuđi odnosno proda, evidentira se u korist primanja od prodaje nefinansijske imovine.
Finansijsku imovinu čine:
- dugoročna finansijska imovina;
- novčana sredstva, plemeniti metali, hartije od vrednosti, potraživanja i kratkoročni plasmani, aktivna vremenska razgraničenja.
Gotovina predstavlja gotovinska sredstva obuhvaćena na sledećim sintetičkim kontima: 121100 - Žiro i tekući računi; 121200 - Izdvojena novčana sredstva i akreditivi; 121300 - Blagajna; 121400 - Devizni račun; 121500 - Devizni akreditivi;121600 - Devizna blagajna; 121700 - Ostala novčana sredstva.
Gotovina obuhvata i depozite po viđenju, koji se mogu povući na zahtev korisnika, a koji su obuhvaćeni na sledećim analitičkim kontima: 123910 - Kratkoročno oročena dinarska sredstva i 123920 - Kratkoročno oročena devizna sredstva.
Gotovina u domaćoj valuti iskazuje se po nominalnoj vrednosti. Gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum (priliva) sredstava.
Na poslednji dan izveštajnog perioda, na koji se odnosi finansijski izveštaj, gotovina u stranoj valuti iskazuje se u dinarima, prema odgovarajućoj protivvrednosti strane valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na datum izveštavanja.
Negativne i pozitivne kursne razlike nastale na gotovini u stranoj valuti iskazuju se u Izveštaju o novčanim tokovima kao efekti kursnih razlika na saldo gotovine u devizama.
Novčana sredstva iskazuju se po nominalnoj vrednosti, a obuhvataju stanja na računima otvorenim u okviru KRT-a, izdvojena novčana sredstva i akreditive; blagajnu; devizni račun i ostala novčana sredstva.
Stanje KRT-a sastoji se od zbira stanja računa izvršenja budžeta, deviznih računa, podračuna posebnih namena i svih podračuna korisnika budžetskih sredstava, umanjenog za iznos plasiranih sredstava u bankama.
Gotovinski ekvivalenti korisnika obuhvaćeni su na kontima:
1. 121900 - Hartije od vrednosti;
2. 123300 - Hartije od vrednosti, namenjene prodaji.
Gotovinski ekvivalenti iz stava 1. ovog člana drže se radi izmirivanja kratkoročnih gotovinskih obaveza, pre nego za svrhe ulaganja ili za neke druge namene.
Ulaganje se smatra gotovinskim ekvivalentom ukoliko postoji mogućnost njegovog brzog i jednostavnog pretvaranja u poznati iznos gotovine, kao i ako je to podložno zanemarljivom riziku od promene vrednosti.
Ulaganje iz stava 3. ovog člana predstavlja gotovinski ekvivalent ako je dospeće od dana sticanja do tri (3) meseca ili kraće.
Ulaganja u kapital isključuju se iz gotovinskih ekvivalenata, osim u slučaju ako su suštinski, gotovinski ekvivalenti, saglasno odredbama st. 2-4. ovog člana.
Gotovinski tokovi predstavljaju prilive i odlive gotovine i gotovinskih ekvivalenata.
Gotovinski tokovi u izveštaju o novčanim tokovima obuhvataju novčane tokove iz poslovne aktivnosti, novčane tokove iz aktivnosti investiranja i novčane tokove iz finansijske aktivnosti.
Gotovinski prilivi iz poslovnih aktivnosti obuhvataju prilive od poreza, prilive od donacija, pomoći i transfera, prilive od imovine, prilive od prodaje dobara i usluga, prilive od novčanih kazni i oduzete imovinske koristi, prilive od dobrovoljnih transfera od fizičkih i pravnih lica, prilive od mešovitih i neodređenih prihoda, prilive za memorandumske stavke za refundaciju rashoda i prilive od transfera između korisnika.
Iznos pojedinih vrsta novčanih priliva iz poslovnih aktivnosti u izveštaju o novčanim tokovima, koji se odnose na neiskorišćena sredstva donacija, humanitarne pomoći i finansijske pomoći Evropske unije u devizama, koja su priliv izveštajnog perioda i čine saldo deviznih računa primaoca donacije na dan 31. decembra, knjižena na odgovarajućim subanalitičkim kontima u okviru sintetičkog konta 121400 - Devizni račun, dodaju se naodgovarajuće iznose priliva iskazane na odgovarajućim sintetičkim kontima kategorije 730000 - Donacije, pomoći i transferi.
Gotovinski odlivi iz poslovnih aktivnosti obuhvataju odlive po osnovu rashoda za zaposlene, odlive po osnovu korišćenja usluga i roba, odlive za otplatu kamate i prateće troškove zaduživanja, odlive za subvencije, donacije, dotacije i transfere, odlive za socijalno osiguranje i socijalnu zaštitu i odlive za ostale rashode.
Gotovinski prilivi iz investicionih aktivnosti obuhvataju prilive nastale prodajom nefinansijske i finansijske imovine. Gotovinski odlivi iz investicione aktivnosti obuhvataju odlive nastale kupovinom nefinansijske i finansijske imovine. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za kupovinu nefinansijske imovine preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta klase 500000 - Izdaci za nefinansijsku imovinu, dok se iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za nabavku finansijske imovine preuzima sa istoimenih subanalitičkih konta klase 600000 - Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine, kategorije 620000 - Nabavka finansijske imovine.
Gotovinski prilivi iz finansijskih aktivnosti obuhvataju prilive nastale zaduživanjem.
Gotovinski odlivi iz finansijske aktivnosti obuhvataju odlive za otplatu glavnice. Iznos pojedinih vrsta gotovinskih odliva za otplatu glavnice preuzima se sa istoimenih subanalitičkih konta klase 600000 - Izdaci za otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine, kategorije 610000 - Otplata glavnice.
Dugoročnu finansijsku imovinu čine: učešća kapitala u međunarodnim finansijskim institucijama, učešća kapitala u domaćim javnim nefinansijskim preduzećima i institucijama, učešća kapitala u ostalim domaćim finansijskim institucijama, učešća kapitala u domaćim nefinansijskim privatnim preduzećima i učešća kapitala u domaćim poslovnim bankama.
Akcije i udeli u vlasništvu grada Užica evidentiraju se na odgovarajućim subanalitičkim kontima grupe 110000 - Dugoročna finansijska imovina i na odgovarajućim subanalitičkim kontima u kategoriji 310000 - Kapital.
Akcije i udeli vrednuju se u skladu s gotovinskim principom, po nabavnoj vrednosti.
Učešće u kapitalu procenjuje se po nabavnoj vrednosti, odnosno po nominalnoj vrednosti.
Učešće u kapitalu u vlasništvu grada Užica evidentira se na odgovarajućim subanalitičkim kontima grupe 110000 - Dugoročna finansijska imovina i na odgovarajućim subanalitičkim kontima u kategoriji 310000 - Kapital.
Učešće u kapitalu otpisuje se srazmerno iznosu iskazanog gubitka na osnovu izveštaja pravnog lica u koje je uložen kapital, odnosno na osnovu odluke organa upravljanja tog pravnog lica.
Izvori kapitala se povećavaju, odnosno smanjuju za povećanje odnosno smanjenje vrednosti učešća u kapitalu.
Promena učešća u kapitalu vrši se knjiženjem ispravke vrednosti, na osnovu dokumentacije dobijene od pravnih lica u kojima grad Užice ima udeo u kapitalu, odnosno akcije.
Vrednosti akcija, odnosno udela u kapitalu pravnih lica nad kojima je prekinut postupak stečaja, koriguje se po dobijanju zvaničnog prvog stečajnog bilansa, knjiženjem korekcije na kontima ispravke vrednosti, a na teret kapitala.
Kratkoročna potraživanja procenjuju se po nominalnoj vrednosti umanjenoj indirektno za iznos verovatne nenaplativosti potraživanja, a direktno ako je nemogućnost naplate izvesna i dokumentovana.
Kratkoročna potraživanja obuhvataju potraživanja budžetskih korisnika po osnovu prodaje od kupaca u zemlji i inostranstvu, kao i druga potraživanja.
Prilikom vanrednog i godišnjeg popisa, ali i u toku godine, direktni korisnici budžeta ukoliko primaoci sredstava ne odgovore zahtevima iz ugovora dostavljaju im zahtev za povraćaj sredstava.
Ukoliko do realizacije povraćaja sredstava ne dođe, korisnik je dužan da s ciljem zaštite imovinskih prava grada Užica, pokrene postupak prinudne naplate, dostavljanjem predmeta Pravobranilaštvu. Direktni korisnik dužan je da Upravi, zbog evidentiranja u Glavnoj knjizi trezora, dostavi naloge za evidentiranje spornih potraživanja.
Kratkoročni plasmani procenjuju se po nominalnoj vrednosti, umanjeni indirektno za iznos verovatne nenaplativosti, a direktno za nastalu i dokumentovanu nenaplativost.
Kratkoročni plasmani obuhvataju kratkoročne kredite, date avanse, depozite i kaucije, kao i ostale kratkoročne plasmane.
Dati avansi obuhvataju avanse date za nabavku materijala, robe i za obavljanje usluga. Za iznos neiskorišćenih, odnosno nepokrivenih datih avansa, na dan sastavljanja završnog računa, iskazani su tekući rashodi i pasivna vremenska razgraničenja (razgraničeni plaćeni rashodi), a u skladu s gotovinskom osnovom za vođenje budžetskog računovodstva.
Aktivna vremenska razgraničenja
Ova kategorija obuhvata razgraničene rashode do jedne godine (npr. premije osiguranja, zakupnine, pretplata za stručne časopise i literaturu, rashodi grejanja), obračunate neplaćene rashode i ostala aktivna vremenska razgraničenja.
Aktivna vremenska razgraničenja obuhvataju nastale obaveze budžetskih korisnika, koje terete rashode budućeg obračunskog perioda u kojem će biti plaćene.
Obaveze se procenjuju u visini nominalnih iznosa koji proističu iz poslovnih i finansijskih transakcija.
Obaveze (dugoročne i kratkoročne) obuhvataju domaće dugoročne obaveze, obaveze na ime rashoda za zaposlene, za ostale rashode, subvencije, donacije i transfere i obaveze iz poslovanja radi podsticanja proizvodnje i pružanja usluga.
Smanjenje obaveza po osnovu zakona, vanparničnog poravnanja, sudskog rešenja i slično, vrši se direktnim otpisivanjem.
Obaveze po osnovu otplate duga evidentiraju se po nominalnoj vrednosti na odgovarajućim subanalitičkim kontima u okviru konta kategorije 21000 - Dugoročne obaveze.
Obaveze po osnovu otplate kamate i pratećih troškova zaduživanja evidentiraju se na odgovarajućim subanalitičkim kontima u okviru grupe konta 241000 - Obaveze po osnovu otplate kamata i pratećih troškova zaduženja, po osnovu anuitetnog plana koji je dostavio kreditor.
Prenos preuzetih obaveza u narednu budžetsku godinu
Obaveze preuzete od direktnih, odnosno indirektnih korisnika, u skladu sa odobrenim aproprijacijama, koje nisu izvršene u toku godine, prenose se i imaju status preuzetih obaveza u narednoj budžetskoj godini i izvršavaju se na teret odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu.
Knjiženje preuzetih obaveza evidentira se na subanalitičkim kontima aktivnih (kategorija 130000) i pasivnih (kategorija 290000) vremenskih razgraničenja, osim za ugovore o delu i obračunatih ličnih primanja, kada se umesto na pasivnim vremenskim razgraničenjima, evidentiraju na odgovarajućim subanalitičkim kontima klase 200000 - Obaveze.
Pasivna vremenska razgraničenja
Pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju: razgraničene plaćene troškove, obračunate nenaplaćene prihode i primanja, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Razgraničeni plaćeni rashodi obuhvataju iznose koji su na dan obračunskog perioda isplaćeni, a nisu knjiženi na teret tekućih rashoda.
Obračunati nenaplaćeni prihodi i primanja obuhvataju fakturisane nenaplaćene tekuće prihode i primanja po osnovu prodaje nefinansijske imovine.
Ostala pasivna vremenska razgraničenja obuhvataju obaveze fondova za refundaciju bolovanja zaposlenih u trajanju više od trideset dana, kao i ostala pasivna vremenska razgraničenja.
Javna svojina čiji je nosilac prava grad Užice, nakon upisa u javne knjige, evidentira se na osnovu dokumentacije koju dostavlja organ zadužen za upravljanje gradskom javnom svojinom.
Vanbilansna aktiva obuhvata osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i druge garancije, kao i ostalu vanbilansnu aktivu.
Vanbilansna pasiva obuhvata obaveze za sledeće: osnovna sredstva u zakupu, primljenu tuđu robu i materijal, hartije od vrednosti van prometa, avale i ostale garancije i ostalu vanbilansnu pasivu.
Sredstva budžetske rezerve se ne raspoređuju unapred, već se planiraju u okviru razdela.
O upotrebi sredstava budžetske rezerve odlučuje Gradonačelnik Grada Užica i Gradsko veće na predlog Uprave za finansije.
Sredstva stalne budžetske rezerve koriste se za finansiranje rashoda u otklanjanju posledica vanrednih okolnosti, kao što su poplava, suša, zemljotres, požar, ekološka katastrofa i druge elementarne nepogode, odnosno drugih vanrednih događaja, koji mogu da ugroze život i zdravlje ljudi ili da prouzrokuju štetu većih razmera. Sredstva stalne budžetske rezerve planiraju se na aproprijaciji 499111 - Stalna budžetska rezerva.
Sredstva tekuće budžetske rezerve raspoređuju se na direktne korisnike i predstavljaju povećanje aproprijacija za određene namene za koje se u toku godine utvrdi da planirana sredstva nisu dovoljna ili ako je potrebno otvoriti novu aproprijaciju. Sredstva tekuće budžetske rezerve planiraju se na aproprijaciji 499121 - Tekuća budžetska rezerva.
Knjiženje korišćenja sredstava tekuće budžetske rezerve sprovodi se zaduženjem odgovarajućeg subanalitičkog konta rashoda kod direktnog korisnika kojem je korišćenje sredstava odobreno, uz odobrenje konta 499121 - Tekuća budžetska rezerva.
Rešenje o korišćenju sredstava budžetske rezerve donosi Gradonačelnik i Gradsko veće Grada Užica.
Izveštaj o korišćenju tekuće i stalne budžetske rezerve jeste sastavni deo završnog računa budžeta grada Užica.
Za pitanja koja nisu uređena ovim pravilnikom, neposredno se primenjuju odredbe Zakona o budžetskom sistemu, Uredbe o budžetskom računovodstvu, Pravilnika o računovodstvenim politikama korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje i drugih podzakonskih propisa, pojedinačnih uputstava i odluka donetih na osnovu tih propisa.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaju da važe Računovodstvene politike, broj V 100-3/15 od 01.04.2015. godine, kao i Pravilnik o budžetskom računovodstvu Grada Užica, broj V 110-9/17, od 05.10.2017. godine, koje je doneo Načelnik Gradske uprave za finansije Grada Užica.