ZAKONO POTVRĐIVANJU SPORAZUMA U SKLADU SA KONVENCIJOM UJEDINJENIH NACIJA O PRAVU MORA O OČUVANJU I ODRŽIVOM KORIŠĆENJU MORSKE BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI PODRUČJA IZVAN NACIONALNE JURISDIKCIJE("Sl. glasnik RS - Međunarodni ugovori", br. 5/2026) |
ČLAN 1
Potvrđuje se Sporazum u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu mora o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti područja izvan nacionalne jurisdikcije, usvojen u Njujorku, 19. juna 2023. godine, u originalu na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku.
ČLAN 2
Tekst Sporazuma u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu mora o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti područja izvan nacionalne jurisdikcije, u originalu na engleskom jeziku i u prevodu na srpski jezik glasi:
SPORAZUM U SKLADU SA KONVENCIJOM UJEDINJENIH NACIJA O PRAVU MORA O OČUVANJU I ODRŽIVOM KORIŠĆENJU MORSKE BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI PODRUČJA IZVAN NACIONALNE JURISDIKCIJE
PREAMBULA
Strane u ovom Sporazumu,
Podsećajući na relevantne odredbe Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora od 10. decembra 1982. godine, uključujući obavezu zaštite i očuvanja morske životne sredine,
Ističući potrebu za poštovanjem ravnoteže prava, obaveza i interesa utvrđenih Konvencijom,
Prepoznajući potrebu da se na dosledan i usklađen način reši problem gubitka biološke raznovrsnosti i degradacije ekosistema okeana, naročito zbog uticaja klimatskih promena na morske ekosisteme, kao što su zagrevanje i deoksigenacija okeana, kao i acidifikacija okeana, zagađenje, uključujući zagađenje plastikom, i neodrživo korišćenje,
Svesne potrebe za sveobuhvatnim globalnim režimom u okviru Konvencije kako bi se pronašlo bolje rešenje za probleme očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije,
Prepoznajući značaj doprinosa ostvarivanju pravednog i ravnopravnog međunarodnog ekonomskog poretka kojim se uzimaju u obzir interesi i potrebe čovečanstva u celini, a naročito posebni interesi i potrebe država u razvoju, bilo da su u pitanju obalne države ili države bez izlaza na more,
Prepoznajući takođe da su podrška državama u razvoju koje su strane, kroz izgradnju kapaciteta i razvoj i transfer morske tehnologije suštinski elementi za postizanje ciljeva očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije,
Podsećajući na Deklaraciju Ujedinjenih nacija o pravima autohtonog stanovništva,
Potvrđujući da se nijedna odredba ovog Sporazuma ne tumači kao umanjenje ili ukidanje postojećih prava autohtonog stanovništva, uključujući i prava navedena u Deklaraciji Ujedinjenih nacija o pravima autohtonog stanovništva, ili, prema potrebi, lokalnih zajednica,
Priznajući obavezu utvrđenu Konvencijom da se, u meri u kojoj je to u praksi izvodljivo, procene potencijalni uticaji aktivnosti pod jurisdikcijom ili kontrolom države na morsku životnu sredinu kada država ima opravdane razloge da veruje da takve aktivnosti mogu prouzrokovati značajno zagađenje ili značajne i štetne promene morske životne sredine,
Svesne obaveze utvrđene Konvencijom da se preduzimaju sve neophodne mere kako bi se osiguralo da se zagađenje koje nastaje usled incidenata ili aktivnosti ne širi izvan područja na kome se suverena prava ostvaruju u skladu sa Konvencijom,
U želji da deluju kao čuvari okeana na područjima izvan nacionalne jurisdikcije u ime sadašnjih i budućih generacija štiteći, brinući se o i obezbeđujući odgovorno korišćenje morske životne sredine, održavajući celovitost okeanskih ekosistema i čuvajući prirodne vrednosti biološke raznovrsnosti područja izvan nacionalne jurisdikcije,
Priznajući da generisanje informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, pristup tim podacima i njihovo korišćenje, uključujući pravednu i jednaku raspodelu koristi koje proizilaze iz njihovog korišćenja, doprinose istraživanju i inovacijama i opštem cilju ovog Sporazuma,
Poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost svih država,
Podsećajući da je pravni status zemalja koje nisu potpisnice Konvencije ili bilo kog drugog srodnog sporazuma uređen pravilima međunarodnih ugovora,
Podsećajući takođe da su, kako je navedeno u Konvenciji, države odgovorne za ispunjavanje svojih međunarodnih obaveza u vezi sa zaštitom i očuvanjem morske životne sredine i da mogu biti odgovorne u skladu sa međunarodnim pravom,
Posvećene postizanju održivog razvoja,
Težeći postizanju univerzalnog učešća,
Sporazumele su se o sledećem:
OPŠTE ODREDBE
Za potrebe ovog Sporazuma:
1. "Upravljački alat za pojedino područje" znači alat, uključujući morsko zaštićeno područje, za geografski definisano područje putem kojeg se upravlja sektorom (sektorima) ili aktivnostima sa ciljem postizanja određenih ciljeva očuvanja i održivog korišćenja u skladu sa ovim Sporazumom.
2. "Područja izvan nacionalne jurisdikcije" znače otvoreno more i Zona.
3. "Biotehnologija" znači svaka primena tehnologije u kojoj se koriste biološki sistemi, živi organizmi ili njihovi proizvodi, za izradu ili modifikovanje proizvoda ili postupaka za posebne namene.
4. "Prikupljanje in situ", u vezi sa morskim genetičkim resursima, znači prikupljanje ili uzorkovanje morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
5. "Konvencija" znači Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora od 10. decembra 1982. godine.
6. "Kumulativni uticaji" znači kombinovani i rastući uticaji koji proizilaze iz različitih aktivnosti, uključujući poznate prošle i sadašnje i razumno predvidljive aktivnosti, ili iz ponavljanja sličnih aktivnosti tokom vremena, kao i posledice klimatskih promena, acidifikacije okeana i povezanih uticaja.
7. "Procena uticaja na životnu sredinu" znači postupak za utvrđivanje i procenu potencijalnih uticaja neke aktivnosti na osnovu koga se donose odluke.
8. "Morski genetički resursi" znači bilo koji materijal morskog biljnog, životinjskog, mikrobijalnog ili drugog porekla koji sadrži funkcionalne jedinice nasleđa stvarne ili potencijalne vrednosti.
9. "Morsko zaštićeno područje" znači geografski definisano morsko područje koje je određeno i kojim se upravlja radi postizanja posebnih dugoročnih ciljeva očuvanja biološke raznovrsnosti i na kome je, prema potrebi, moguće održivo korišćenje, ako je u skladu sa ciljevima očuvanja.
10. "Pomorska tehnologija" uključuje, između ostalog, informacije i podatke u formatu prilagođenom korisnicima, koji se odnose na nauku o moru i srodne pomorske operacije i usluge; priručnike, smernice, kriterijume, standarde i referentne materijale; opremu za uzorkovanje i metodološku opremu; objekte za posmatranje i opremu za in situ i laboratorijska posmatranja, analize i sprovođenje eksperimenata; računare i računarski softver, uključujući modele i tehnike modelovanja; srodnu biotehnologiju i stručnost, znanje, veštine, tehničko, naučno i pravno znanje i iskustvo i analitičke metode u pogledu očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti.
11. "Strana" znači država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije koja prihvata obaveze iz ovog Sporazuma i za koju je ovaj Sporazum na snazi.
12. "Regionalna organizacija za ekonomske integracije" znači organizacija koju čine suverene države određenog regiona na koju su njene države članice prenele nadležnost za pitanja uređena ovim Sporazumom i koja je propisno ovlašćena, u skladu sa svojim internim postupcima, da potpiše, ratifikuje, odobri, prihvati ili pristupi ovom Sporazumu.
13. "Održivo korišćenje" znači korišćenje komponenti biološke raznovrsnosti na način i u meri koji ne dovode do dugoročnog smanjenja biološke raznovrsnosti kako bi se očuvao njegov potencijal da ispuni potrebe i težnje sadašnjih i budućih generacija.
14. "Korišćenje morskih genetičkih resursa" znači sprovođenje istraživanja i razvoja u oblasti genetičkog i/ili biohemijskog sastava morskih genetičkih resursa, uključujući i primenu biotehnologije, kako je definisano u stavu 3. u delu iznad.
Cilj ovog Sporazuma je osigurati trenutno i dugoročno očuvanje i održivo korišćenje morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije efikasnom primenom relevantnih odredbi Konvencije i daljom međunarodnom saradnjom i koordinacijom.
Ovaj Sporazum primenjuje se na područja izvan nacionalne jurisdikcije.
Ovaj Sporazum se ne primenjuje na ratne brodove, vojne vazduhoplove ili pomoćne ratne brodove. Izuzev Dela II, ovaj Sporazum se ne primenjuje na druga plovila ili vazduhoplove kojima je vlasnik ili kojima upravlja strana i koji se trenutno koriste samo u državne nekomercijalne svrhe. Međutim, svaka strana osigurava, usvajanjem odgovarajućih mera kojima se ne narušavaju operacije ili operativne sposobnosti takvih plovila ili vazduhoplova kojima je ona vlasnik ili kojima upravlja, da aktivnosti takvih plovila ili vazduhoplova budu, koliko je to razumno i izvodljivo, u skladu sa ovim Sporazumom.
Član 5
Odnos između ovog Sporazuma i Konvencije i relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela
1. Ovaj Sporazum se tumači i primenjuje u kontekstu Konvencije i u skladu sa njom. Nijednom odredbom ovog Sporazuma ne dovode se u pitanje prava, nadležnost i obaveze država u skladu sa Konvencijom, uključujući i prava u pogledu ekskluzivne ekonomske zone i epikontinentalnog pojasa u okviru i izvan 200 nautičkih milja.
2. Ovaj Sporazum se tumači i primenjuje na način kojim se ne ugrožavaju relevantni pravni instrumenti i okviri i relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela i na način kojim se promovišu usklađenost i koordinacija sa tim instrumentima, okvirima i telima.
3. Ovaj Sporazum ne utiče na pravni status država koje nisu strane Konvencije ili bilo kog drugog srodnog sporazuma u pogledu tih instrumenata.
Ovim Sporazumom, uključujući sve odluke ili preporuke Konferencije strana ili njenih pomoćnih tela, i sve akte, mere ili aktivnosti preduzete na osnovu njega, ne dovode se u pitanje suverenitet, suverena prava ili jurisdikcija, uključujući u sporovima koji se na njih odnose, niti se na osnovu njega može utvrditi ili odbiti bilo kakav zahtev u tom pogledu.
Radi postizanja ciljeva ovog Sporazuma, strane se rukovode sledećim načelima i pristupima:
(a) načelo "zagađivač plaća";
(b) načelo zajedničkog nasleđa čovečanstva koje je utvrđeno u Konvenciji;
(c) sloboda naučnog istraživanja mora, zajedno sa drugim slobodama u pogledu otvorenog mora;
(d) načelo pravičnosti i pravedne i jednake raspodele koristi;
(e) načelo ili pristup predostrožnosti, prema potrebi;
(f) pristup zasnovan na ekosistemu;
(g) integrisani pristup upravljanju okeanima;
(h) pristup kojim se jača otpornost ekosistema, uključujući i negativne uticaje klimatskih promena i acidifikacije okeana, i kojim se čuva i obnavlja celovitost ekosistema, uključujući kruženje ugljenika kao glavnog okeanskog faktora u pogledu klime;
(i) korišćenje najboljih dostupnih naučnih saznanja i podataka;
(j) korišćenje relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, ako je dostupno;
(k) poštovanje, promocija i uzimanje u obzir obaveza, u zavisnosti od slučaja, u vezi sa pravima autohtonog stanovništva ili, prema potrebi, lokalnih zajednica, prilikom preduzimanja mera za očuvanje i održivo korišćenje morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(l) direktno ili indirektno neprenošenje štete ili opasnosti iz jednog područja u drugo i nepretvaranje jedne vrste zagađenja u drugu pri sprovođenju mera sprečavanja, smanjenja i kontrole zagađenja morske životne sredine;
(m) potpuno priznavanje svih posebnih okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država;
(n) priznavanje posebnih interesa i potreba država u razvoju bez izlaza na more.
1. Strane na osnovu ovog Sporazuma sarađuju na očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući i kroz jačanje i unapređenje saradnje sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima u postizanju ciljeva ovog Sporazuma.
2. Strane nastoje da promovišu, prema potrebi, ciljeve ovog Sporazuma kada učestvuju u donošenju odluka u skladu sa drugim relevantnim pravnim instrumentima, okvirima ili globalnim, regionalnim, podregionalnim ili sektorskim telima.
3. Strane promovišu međunarodnu saradnju u oblasti morskih naučnih istraživanja i u razvoju i transferu morske tehnologije u skladu sa Konvencijom, u svrhu postizanja ciljeva ovog Sporazuma.
MORSKI GENETIČKI RESURSI, UKLJUČUJUĆI PRAVEDNU I JEDNAKU RASPODELU KORISTI
Ciljevi ovog dela su:
(a) pravedna i jednaka raspodela koristi koje proizilaze iz aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i iz informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije radi očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(b) izgradnja i razvoj kapaciteta strana, naročito država u razvoju, pre svega najmanje razvijenih država, država u razvoju bez izlaza na more, država sa nepovoljnim geografskim položajem, malih ostrvskih država u razvoju, obalnih afričkih država, arhipelaških država i država u razvoju sa srednjim dohotkom, za sprovođenje aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na području izvan nacionalne jurisdikcije;
(c) stvaranje znanja, naučnog razumevanja i tehnoloških inovacija, uključujući i kroz razvoj i sprovođenje pomorskih naučnih istraživanja, kao osnovnih doprinosa sprovođenju ovog Sporazuma;
(d) razvoj i transfer morske tehnologije u skladu sa ovim Sporazumom.
1. Odredbe ovog Sporazuma primenjuju se na aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije koji se prikupljaju i generišu nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma za dotičnu stranu. Primena odredbi ovog Sporazuma proširuje se na korišćenje morskih genetičkih resursa i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije koji se prikupljaju ili generišu pre stupanja na snagu, osim ako se strana u pisanoj formi, u skladu sa članom 70, prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobrenja ili prihvatanja ovog Sporazuma pozove na izuzeće.
2. Odredbe iz ovog dela ne primenjuju se na:
(a) ribolov uređen relevantnim međunarodnim pravom i aktivnosti povezane sa ribolovom; ili
(b) ribu ili druge žive morske resurse za koje je poznato da su ulovljeni u ribolovu i aktivnostima u vezi sa ribolovom na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, osim ako su takve ribe ili drugi živi morski resursi uređeni kao korišćenje u skladu sa ovim delom.
3. Obaveze iz ovog dela se ne primenjuju na vojne aktivnosti strane, uključujući vojne aktivnosti državnih plovila i vazduhoplova koji se koriste u nekomercijalne svrhe. Obaveze iz ovog dela u vezi sa korišćenjem morskih genetičkih resursa i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije primenjuju se na nevojne aktivnosti strane.
Aktivnosti povezane sa morskim genetičkim resursima na područjima izvan nacionalne jurisdikcije
1. Aktivnosti povezane sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije mogu obavljati sve strane, bez obzira na njihov geografski položaj, kao i fizička ili pravna lica pod jurisdikcijom strana. Takve aktivnosti se sprovode u skladu sa ovim Sporazumom.
2. Strane promovišu saradnju u svim aktivnostima u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
3. Pri prikupljanju morskih genetičkih resursa in situ na područjima izvan nacionalne jurisdikcije uzimaju se u obzir prava i legitimni interesi obalnih država na područjima pod njihovom nacionalnom jurisdikcijom i interesi drugih država na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, u skladu sa Konvencijom. U tu svrhu, strane će nastojati da sarađuju, prema potrebi, uključujući i putem posebnih načina za funkcionisanje mehanizma za razmenu informacija utvrđenog članom 51, u cilju sprovođenja ovog Sporazuma.
4. Nijedna država ne može zahtevati ili ostvariti suverenitet ili suverena prava nad morskim genetičkim resursima na područjima izvan nacionalne jurisdikcije. Nijedan takav zahtev ili ostvarivanje suvereniteta ili suverenih prava neće biti priznati.
5. Prikupljanje morskih genetičkih resursa in situ na područjima izvan nacionalne jurisdikcije ne predstavlja pravni osnov ni za kakvo pravo na deo morske životne sredine ili njenih resursa.
6. Aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije u interesu su svih država i u korist čitavog čovečanstva, naročito u kontekstu unapređenja naučnih saznanja čovečanstva i promocije očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti, posebno uzimajući u obzir interese i potrebe država u razvoju.
7. Aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije sprovode se isključivo u miroljubive svrhe.
Obaveštavanje o aktivnostima povezanim sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije
1. Strane preduzimaju neophodne zakonodavne, upravne ili političke mere kako bi osigurale da se informacije dostavljaju mehanizmu za razmenu informacija u skladu sa ovim delom.
2. Sledeće informacije se dostavljaju mehanizmu za razmenu informacija što je pre moguće ili šest meseci pre in situ prikupljanja morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije:
(a) uslovi pod kojima i ciljevi zbog kojih se prikupljanje sprovodi, uključujući, prema potrebi, sve programe kojima pripada;
(b) predmet istraživanja ili, ako je poznato, morski genetički resursi na koje se istraživanje odnosi ili koji se prikupljaju i svrhe u koje će se takvi resursi prikupljati;
(c) geografska područja na kojima će se prikupljanje sprovoditi;
(d) sažetak o metodama i sredstvima koja će se koristiti za prikupljanje, uključujući naziv, tonažu, vrstu i klasu plovila, naučnu opremu i/ili metode istraživanja;
(e) informacije o svim drugim doprinosima većim predloženim programima;
(f) očekivani datum prvog dolaska i konačnog odlaska istraživačkih plovila ili upotrebe opreme i njenog uklanjanja, u zavisnosti od slučaja;
(g) naziv(i) institucije(a) pod čijim će se okriljem sprovesti istraživanje i ime osobe odgovorne za projekat;
(h) mogućnosti za naučnike iz svih država, naročito za naučnike iz država u razvoju, da budu uključeni u projekat ili povezani sa njim;
(i) očekivani obim u kojem bi države kojima bi mogla biti potrebna tehnička pomoć i koje je zatraže, naročito države u razvoju, mogle da učestvuju ili da budu zastupljene u projektu;
(j) plan upravljanja podacima izrađen u skladu sa otvorenim i odgovornim upravljanjem podacima, uzimajući u obzir postojeću međunarodnu praksu.
3. Nakon dostavljanja informacija iz stava 2. u tekstu iznad, mehanizam za razmenu informacija će automatski generisati standardizovanu identifikacionu oznaku serije za područja izvan nacionalne jurisdikcije "BBNJ".
4. Ukoliko se informacije dostavljene mehanizmu za razmenu informacija bitno izmene pre planiranog prikupljanja, ažurirane informacije se dostavljaju mehanizmu za razmenu informacija u razumnom roku, a najkasnije do početka in situ prikupljanja, kada je to moguće.
5. Strane osiguravaju da se sledeće informacije, zajedno sa standardizovanom identifikacionom oznakom serije "BBNJ", dostave mehanizmu za razmenu informacija čim postanu dostupne, a najkasnije godinu dana od in situ prikupljanja morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije:
(a) repozitorijum ili baza podataka gde su ili će biti deponovane informacije o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa;
(b) gde su ili će biti deponovani ili čuvani svi morski genetski resursi prikupljeni in situ;
(c) izveštaj sa detaljnim opisom geografskog područja sa kojeg su morski genetički resursi prikupljeni, uključujući informacije o geografskoj širini, dužini i dubini prikupljanja, i, u meri u kojoj je to moguće, nalaze iz sprovedene aktivnosti;
(d) sva neophodna ažuriranja plana upravljanja podacima navedena u skladu sa stavom (2)(z) iz dela iznad.
6. Strane osiguravaju da se uzorci morskih genetičkih resursa i informacije o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije koji se nalaze u repozitorijumima ili bazama podataka pod njihovom jurisdikcijom mogu identifikovati kao uzorci i podaci koji potiču iz područja izvan nacionalne jurisdikcije, u skladu sa važećom međunarodnom praksom i u meri u kojoj je to izvodljivo.
7. Strane osiguravaju da se za repozitorijume, u meri u kojoj je to izvodljivo, i baze podataka pod njihovom jurisdikcijom, svake dve godine izrađuje zbirni izveštaj o pristupu morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa povezanim sa njihovom standardizovanom identifikacionom oznakom serije "BBNJ" i da se izveštaj stavlja na raspolaganje odboru za pristup i raspodelu koristi osnovanom u skladu sa članom 15.
8. Ako morski genetički resursi iz područja izvan nacionalne jurisdikcije, i kada je to izvodljivo, informacije o digitalnim sekvencama takvih resursa podležu korišćenju, uključujući i fizička i pravna lica pod njihovom jurisdikcijom koja ih koriste u komercijalne svrhe, strane osiguravaju da sledeće informacije, uključujući standardizovanu identifikacionu oznaku serije "BBNJ", ako je dostupna, budu dostavljene mehanizmu za razmenu informacija čim postanu dostupne:
(a) ukoliko postoje, rezultati korišćenja kao što su publikacije, priznati patenti, ako su dostupni i u meri u kojoj je to moguće, i proizvodi;
(b) ako su dostupne, detaljne informacije koje su nakon prikupljanja dostavljene mehanizmu za razmenu informacija, a povezane su sa morskim genetičkim resursima koji su bili predmet korišćenja;
(c) mesto na kome se čuva izvorni uzorak koji se koristi;
(d) predviđeni načini pristupanja morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa koji su predmet korišćenja, kao i plan upravljanja tim podacima;
(e) nakon stavljanja na tržište, informacije o prodaji relevantnih proizvoda i daljim koracima, ako su dostupne.
Tradicionalno znanje autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica povezano sa morskim genetičkim resursima na područjima izvan nacionalne jurisdikcije
Strane preduzimaju zakonodavne, upravne ili političke mere, prema potrebi i u zavisnosti od slučaja, kako bi osigurale da se tradicionalnom znanju autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica koje je povezano sa morskim genetičkim resursima na područjima izvan nacionalne jurisdikcije može pristupati samo uz dobrovoljan, prethodni i informisani pristanak ili odobrenje i uključivanje tog autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica. Pristup takvom tradicionalnom znanju može biti olakšan mehanizmom za razmenu informacija. Pomenutom tradicionalnom znanju se pristupa i ono se upotrebljava prema uzajamno dogovorenim uslovima.
Pravedna i jednaka raspodela koristi
1. Koristi koje proizilaze iz aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije dele se na pravedan i jednak način u skladu sa ovim delom i doprinose očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
2. Nenovčana korist deli se u skladu sa ovim Sporazumom, između ostalog, u sledećim oblicima:
(a) pristup uzorcima i zbirkama uzoraka u skladu sa važećom međunarodnom praksom;
(b) pristup informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa u skladu sa važećom međunarodnom praksom;
(c) otvoreni pristup naučnim podacima koji su vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi (FAIR) u skladu sa važećom međunarodnom praksom i otvorenim i odgovornim upravljanjem podacima;
(d) informacije sadržane u obaveštenjima, zajedno sa standardizovanim identifikacionim oznakama serija "BBNJ", dostavljene u skladu sa članom 12, u javno pretraživim i dostupnim oblicima;
(e) transfer morske tehnologije u skladu sa relevantnim modalitetima iz dela V ovog Sporazuma;
(f) izgradnja kapaciteta, uključujući finansiranje istraživačkih programa i mogućih partnerstava, posebno onih od direktnog i velikog značaja, između naučnika i istraživača u istraživačkim projektima, kao i posebnih inicijativa, naročito za države u razvoju, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država;
(g) veća tehnička i naučna saradnja, posebno sa naučnicima iz država u razvoju i naučnim institucijama u njima;
(h) drugi oblici koristi koje je utvrdila Konferencija strana, uzimajući u obzir preporuke odbora za pristup i raspodelu koristi osnovanog u skladu sa članom 15.
3. Strane preduzimaju neophodne zakonodavne, upravne ili političke mere kako bi osigurale da se morski genetički resursi i informacije o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, zajedno sa standardizovanim identifikacionim oznakama serija "BBNJ", koje koriste fizička ili pravna lica pod njihovom jurisdikcijom, deponuju u javno dostupnim repozitorijumima i bazama podataka, koji se održavaju na nacionalnom ili međunarodnom nivou, najkasnije tri godine nakon početka takvog korišćenja ili čim postanu dostupni, uzimajući u obzir važeću međunarodnu praksu.
4. Pristup morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije u repozitorijumima i bazama podataka pod jurisdikcijom strane može se omogućiti ako su ispunjeni sledeći razumni uslovi:
(a) potreba za očuvanjem fizičkog integriteta morskih genetičkih resursa;
(b) razumni troškovi povezani sa održavanjem relevantne banke gena, biorepozitorijuma ili baze podataka u kojoj se čuvaju uzorci, podaci ili informacije;
(c) razumni troškovi povezani sa obezbeđivanjem pristupa morskim genetičkim resursima, podacima ili informacijama;
(d) drugi razumni uslovi u skladu sa ciljevima ovog Sporazuma i mogućnost da se takav pristup po poštenim i najpovoljnijim uslovima, kao i po povoljnim i povlašćenim uslovima, osigura istraživačima i istraživačkim institucijama iz država u razvoju.
5. Novčana korist od korišćenja morskih genetičkih resursa i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući upotrebu u komercijalne svrhe, dele se na pravedan i jednak način u okviru finansijskog mehanizma uspostavljenog u skladu sa članom 52. radi očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
6. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, strane koje su razvijene države daju godišnje doprinose posebnom fondu iz člana 52. Stopa doprinosa strane iznosi 50% procenjenog doprinosa te strane budžetu koji je usvojila Konferencija strana u skladu sa članom 47, stav 6(d). Takvo plaćanje se nastavlja sve dok Konferencija strana ne donese odluku u skladu sa stavom 7. u nastavku.
7. Konferencija strana odlučuje o modalitetima za raspodelu novčanih koristi od korišćenja morskih genetičkih resursa i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, uzimajući u obzir preporuke odbora za pristup i raspodelu koristi osnovanog u skladu sa članom 15. Ukoliko se iscrpe svi napori za postizanje konsenzusa, odluka se donosi tročetvrtinskom većinom glasova strana koje su prisutne i glasaju. Plaćanja se vrše putem posebnog fonda uspostavljenog u skladu sa članom 52. Modaliteti mogu uključivati sledeće:
(a) plaćanje po etapama;
(b) plaćanja ili doprinosi povezani sa stavljanjem proizvoda na tržište, uključujući plaćanje procenta prihoda od prodaje proizvoda;
(c) naknada po nivoima koja se plaća periodično, zasnovana na diversifikovanom skupu pokazatelja kojima se meri ukupni nivo aktivnosti jedne strane;
(d) drugi oblici o kojima odlučuje Konferencija strana, uzimajući u obzir preporuke odbora za pristup i raspodelu koristi.
8. Kada Konferencija strana usvoji modalitete, strana može dati izjavu da se pomenuti modaliteti neće primenjivati na tu stranu u periodu od najviše četiri godine kako bi se omogućilo dovoljno vremena za sprovođenje. Strana koja da takvu izjavu i dalje izvršava plaćanje navedeno u stavu 6. u delu iznad dok novi modaliteti ne stupe na snagu.
9. Prilikom odlučivanja o modalitetima za raspodelu novčanih koristi od korišćenja informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije u skladu sa stavom 7, Konferencija strana uzima u obzir preporuke odbora za pristup i raspodelu koristi, priznajući da takvi modaliteti treba da budu međusobno podržavajući i prilagodljivi drugim instrumentima za pristup i raspodelu koristi.
10. Uzimajući u obzir preporuke odbora za pristup i raspodelu koristi osnovanog u skladu sa članom 15, Konferencija strana svake dve godine preispituje i procenjuje novčanu korist od korišćenja morskih genetičkih resursa i informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije. Prvo preispitivanje te vrste biće sprovedeno najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma. U preispitivanju se razmatraju godišnji doprinosi navedeni u stavu 6.
11. Strane preduzimaju neophodne zakonodavne, upravne ili političke mere, prema potrebi, kako bi osigurale da se koristi koje proizilaze iz aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije koje sprovode fizička ili pravna lica pod njihovom jurisdikcijom dele u skladu sa ovim Sporazumom.
Odbor za pristup i podelu koristi
1. Ovim se osniva odbor za pristup i podelu koristi. Ovaj odbor se, između ostalog, bavi izradom smernica za raspodelu koristi, u skladu sa članom 14, obezbeđujući transparentnost i pravednu i jednaku raspodelu kako novčanih tako i nenovčanih koristi.
2. Odbor za pristup i podelu koristi sastoji se od 15 članova koji poseduju odgovarajuće kvalifikacije u srodnim oblastima, kako bi se obezbedilo efikasno obavljanje zadataka odbora. Strane imenuju članove, a bira ih Konferencija strana, uzimajući u obzir rodnu ravnotežu i pravednu geografsku zastupljenost, uz obezbeđivanje zastupljenosti država u razvoju, uključujući najmanje razvijene države, male ostrvske države u razvoju i države u razvoju bez izlaza na more. O ovlašćenjima i načinima rada odbora odlučuje Konferencija strana.
3. Odbor može davati preporuke Konferenciji strana o pitanjima koja se odnose na ovaj deo, uključujući sledeća pitanja:
(a) smernice ili kodeks ponašanja za aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije u skladu sa ovim delom;
(b) mere za sprovođenje odluka koje su donete u skladu sa ovim delom;
(c) stope ili mehanizmi za raspodelu novčanih koristi u skladu sa članom 14;
(d) pitanja koja se odnose na ovaj deo u vezi sa mehanizmom za razmenu informacija;
(e) pitanja koja se odnose na ovaj deo u vezi sa finansijskim mehanizmom uspostavljenim u skladu sa članom 52;
(f) sva ostala pitanja koja se odnose na ovaj deo za koja Konferencija strana od odbora za pristup i raspodelu koristi može zatražiti da ih razmotri.
4. Svaka strana odboru za pristup i raspodelu koristi putem mehanizma za razmenu informacija stavlja na raspolaganje informacije propisane ovim Sporazumom, koje uključuju:
(a) zakonodavne, upravne i mere politike o pristupu i raspodeli koristi;
(b) podatke za kontakt i druge relevantne informacije o nacionalnim kontakt tačkama;
(c) ostale informacije neophodne u skladu sa odlukama koje je donela Konferencija strana.
5. Odbor za pristup i podelu koristi može se konsultovati sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima i u okviru toga olakšati razmenu informacija o aktivnostima u okviru svojih ovlašćenja, uključujući raspodelu koristi, upotrebu informacija o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa, najbolju praksu, alate i metodologije, upravljanje podacima i stečena iskustva.
6. Odbor za pristup i podelu koristi može davati preporuke Konferenciji strana u vezi sa informacijama dobijenim u skladu sa stavom 5. u delu iznad.
1. Monitoring i transparentnost aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije ostvaruje se obaveštavanjem mehanizma za razmenu informacija, upotrebom standardizovanih identifikacionih oznaka serije "BBNJ" u skladu sa ovim delom i u skladu sa postupcima koje je Konferencija strana utvrdila prema preporuci odbora za pristup i raspodelu koristi.
2. Strane periodično odboru za pristup i raspodelu koristi podnose izveštaje o sprovođenju odredbi iz ovog dela o aktivnostima u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na područjima izvan nacionalne jurisdikcije i raspodeli koristi od njih, u skladu sa ovim delom.
3. Odbor za pristup i podelu koristi izrađuje izveštaj na osnovu informacija dobijenih putem mehanizma za razmenu informacija i stavlja ga na raspolaganje stranama, koje zatim mogu da dostave komentare. Odbor za pristup i podelu koristi podnosi Konferenciji strana na razmatranje izveštaj sa dobijenim komentarima. Konferencija strana, uzimajući u obzir preporuku odbora za pristup i raspodelu koristi, može doneti odgovarajuće smernice za sprovođenje ovog člana kojima se uzimaju u obzir nacionalne mogućnosti i okolnosti strana.
MERE KAO ŠTO JE UPRAVLJAČKI ALAT ZA POJEDINA PODRUČJA, UKLJUČUJUĆI MORSKA ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Ciljevi ovog dela su:
(a) očuvanje i održivo korišćenje područja koja je neophodno zaštititi, uključujući i uspostavljanje sveobuhvatnog sistema upravljačkih alata za pojedina područja, sa ekološki reprezentativnim i dobro povezanim mrežama morskih zaštićenih područja;
(b) jačanje saradnje i koordinacije u korišćenju upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, među državama, relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima;
(c) zaštita, očuvanje, obnova i održavanje biološke raznovrsnosti i ekosistema, uključujući i radi poboljšanja njihove produktivnosti i zdravlja, i jačanje otpornost na faktore stresa, uključujući one povezane sa klimatskim promenama, acidifikacijom okeana i zagađenjem mora;
(d) pružanje podrške bezbednosti snabdevanja hranom i drugim društveno-ekonomskim ciljevima, uključujući zaštitu kulturnih vrednosti;
(e) pružanje podrške državama u razvoju koje su strane, posebno najmanje razvijenim državama, državama u razvoju bez izlaza na more, državama sa nepovoljnim geografski položajem, malim ostrvskim državama u razvoju, obalnim afričkim državama, arhipelaškim državama i državama u razvoju sa srednjim dohotkom, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju, kroz izgradnju kapaciteta i razvoj i transfer morske tehnologije u okviru razvoja, sprovođenja, monitoringa, upravljanja i primene upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja.
Uspostavljanje upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, ne uključuje područja pod nacionalnom jurisdikcijom i ne predstavlja osnovu za ostvarivanje ili odbijanje bilo kakvih prava na suverenitet, suverena prava ili jurisdikciju, uključujući u odnosu na povezane sporove. Konferencija strana neće razmatrati predloge o uspostavljanju takvih upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, a takvi predlozi neće se tumačiti kao priznavanje ili nepriznavanje bilo kakvih prava na suverenitet, suverena prava ili jurisdikciju.
1. Predloge u vezi sa uspostavljanjem upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, u skladu sa ovim delom, strane, pojedinačno ili zajednički, podnose sekretarijatu.
2. Strane sarađuju i konsultuju se, prema potrebi, sa relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući države i globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, kao i civilno društvo, naučnu zajednicu, privatni sektor, autohtono stanovništvo i lokalne zajednice, radi izrade predloga, kako je navedeno u ovom delu.
3. Predlozi se izrađuju u skladu sa najboljim dostupnim naučnim saznanjima i informacijama i, ako je dostupno, relevantnim tradicionalnim znanjem autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, uzimajući u obzir pristup zasnovan na predostrožnosti i ekosistemski pristup.
4. Predlozi u vezi sa utvrđenim područjima treba da sadrže sledeće ključne elemente:
(a) geografski ili prostorni opis područja koje je predmet predloga, uz upućivanje na indikativne kriterijume navedene u Aneksu I;
(b) informacije o bilo kom od kriterijuma iz Aneksa I, kao i o svim kriterijumima koji se mogu razraditi i revidirati u skladu sa stavom 5. u nastavku i koji se primenjuju pri identifikaciji područja;
(c) ljudske aktivnosti na tom području, uključujući aktivnosti autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, i njihov mogući uticaj, ako postoji;
(d) opis stanja morske životne sredine i biološke raznovrsnosti u identifikovanom području;
(e) opis ciljeva očuvanja i, u zavisnosti od slučaja, održivog korišćenja, koji će se primenjivati na to područje;
(f) nacrt plana upravljanja koji obuhvata predložene mere u kome se, između ostalog, navode predložene aktivnosti monitoringa, istraživanja i preispitivanja radi postizanja određenih ciljeva;
(g) trajanje predloženog područja i mera, prema potrebi;
(h) informacije o svim konsultacijama sprovedenim sa državama, uključujući susedne obalne države i/ili relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, prema potrebi;
(i) informacije o upravljačkim alatima za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, sprovedenim u okviru relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela;
(j) relevantne naučne doprinose i, ako je dostupno, tradicionalno znanje autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica.
5. Indikativni kriterijumi za identifikaciju takvih područja uključuju, u zavisnosti od slučaja, one navedene u Aneksu I, a telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja može ih prema potrebi dodatno razvijati i revidirati kako bi ih Konferencija strana razmotrila i usvojila.
6. Dodatne zahteve u vezi sa sadržajem predloga, uključujući načine primene indikativnih kriterijuma iz stava 5. u delu iznad, i smernice o predlozima iz stava 4(b) u delu iznad, prema potrebi, razrađuje telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja kako bi ih Konferencija strana razmotrila i usvojila.
Objavljivanje i preliminarno preispitivanje predloga
Po prijemu pisanog predloga, sekretarijat javno objavljuje predlog i prosleđuje ga telu zaduženom za naučno-tehnička pitanja na preliminarno preispitivanje. Preispitivanjem se utvrđuje da li predlog sadrži informacije propisane članom 19, uključujući indikativne kriterijume opisane u ovom delu i u Aneksu I. Sekretarijat objavljuje rezultate pomenutog preispitivanja i dostavlja ih podnosiocu predloga. Podnosilac predloga ponovo dostavlja predlog sekretarijatu, uzimajući u obzir preliminarno preispitivanje od strane tela zaduženog za naučno-tehnička pitanja. Sekretarijat obaveštava strane i javno objavljuje ponovo dostavljeni predlog i organizuje konsultacije u skladu sa članom 21.
Konsultacije o predlozima i procena predloga
1. Konsultacije o predlozima podnetim u skladu sa članom 19. biće inkluzivne, transparentne i otvorene za sve relevantne zainteresovane strane, uključujući države i globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, kao i civilno društvo, naučnu zajednicu, autohtono stanovništvo i lokalne zajednice.
2. Sekretarijat organizuje konsultacije i prikuplja ulazne informacije na sledeći način:
(a) Države, posebno susedne obalne države, obaveštavaju se i pozivaju da dostave, između ostalog:
(i) stavove o prednostima i geografskom području primene predloga;
(ii) bilo koji drugi relevantni naučni doprinos;
(iii) informacije o svim postojećim merama ili aktivnostima u susednim ili povezanim područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i izvan nacionalne jurisdikcije;
(iv) stavove o potencijalnim implikacijama predloga za područja pod nacionalnom jurisdikcijom;
(v) sve ostale relevantne informacije;
(b) Tela relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela obaveštavaju se i pozivaju da dostave, između ostalog:
(i) stavove o prednostima predloga;
(ii) bilo koji drugi relevantni naučni doprinos;
(iii) informacije o svim postojećim merama usvojenim u sklopu tog instrumenta, okvira ili tela za relevantno područje ili za susedna područja;
(iv) stavove u vezi sa svim aspektima mera i drugim elementima nacrta plana upravljanja utvrđenim u predlogu koji su u nadležnosti tog tela;
(v) stavove u vezi sa svim relevantnim dodatnim merama koje su u nadležnost tog instrumenta, okvira ili tela;
(vi) sve ostale relevantne informacije;
(c) Autohtono stanovništvo i lokalne zajednice sa relevantnim tradicionalnim znanjem, naučna zajednica, civilno društvo i druge relevantne zainteresovane strane pozivaju se da dostave, između ostalog:
(i) stavove o prednostima predloga;
(ii) bilo koji drugi relevantni naučni doprinos;
(iii) sva relevantna tradicionalna znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica;
(iv) sve ostale relevantne informacije.
3. Sekretarijat javno objavljuje doprinose primljene u skladu sa stavom 2. iz dela iznad.
4. U slučajevima kada predložena mera utiče na područja koja su u potpunosti okružena ekskluzivnim ekonomskim zonama država, podnosioci predloga:
(a) sprovode ciljane i proaktivne konsultacije sa tim državama, uključujući prethodno obaveštenje;
(b) razmatraju stavove i komentare tih država o predloženoj meri i dostavljaju pisane odgovore koji se odnose na te stavove i komentare i, prema potrebi, u skladu sa tim revidiraju predloženu meru.
5. Podnosilac predloga razmatra doprinose primljene tokom perioda konsultacija, kao i stavove i informacije tela zaduženog za naučno-tehnička pitanja, i, prema potrebi, revidira predlog u skladu sa tim ili odgovara na bitne doprinose koji nisu sadržani u predlogu.
6. Period za konsultacije je vremenski ograničen.
7. Revidirani predlog podnosi se telu zaduženom za naučno-tehnička pitanja koje procenjuje predlog i daje preporuke Konferenciji strana.
8. Modalitete za proces konsultacija i procene, uključujući trajanje, dodatno razrađuje telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja, prema potrebi, na svom prvom sastanku, radi razmatranja i usvajanja od strane Konferencije strana, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju.
Uspostavljanje upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja
1. Na osnovu konačnog predloga i nacrta plana upravljanja, uzimajući u obzir informacije i naučni doprinos dobijene tokom procesa konsultacija uspostavljenog u skladu sa ovim delom, kao i naučne savete i preporuke tela zaduženog za naučno-tehnička pitanja, Konferencija strana:
(a) donosi odluke o uspostavljanju upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, i srodne mere;
(b) može da donosi odluke o merama usklađenim sa onima koje su usvojili relevantni pravni instrumenti i okviri i relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, u saradnji i koordinaciji sa tim instrumentima, okvirima i telima;
(c) može, ako su predložene mere u nadležnosti drugih globalnih, regionalnih, podregionalnih ili sektorskih tela, davati preporuke stranama ovog Sporazuma i globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima radi podsticanja usvajanja relevantnih mera putem takvih instrumenata, okvira i tela, u skladu sa njihovim odgovarajućim ovlašćenjima.
2. Prilikom donošenja odluka u skladu sa ovim članom, Konferencija strana poštuje nadležnosti relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela i ne ugrožava ih.
3. Konferencija strana dogovara redovne konsultacije radi unapređenja saradnje i koordinacije sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima u vezi sa upravljačkim alatima za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, kao i radi koordinacije u vezi sa srodnim merama usvojenim u okviru takvih instrumenata i okvira i od strane takvih tela.
4. Ukoliko je to potrebno, za postizanje ciljeva i sprovođenje ovog dela i radi dalje međunarodne saradnje i koordinacije u pogledu očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima van nacionalne jurisdikcije, Konferencija strana može razmotriti i, u skladu sa st. 1. i 2. u delu iznad, može odlučiti, prema potrebi, da razvije mehanizam povezan sa postojećim upravljačkim alatima za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, koji su doneseni u sklopu relevantnih pravnih instrumenata i okvira ili relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih ili sektorskih tela.
5. Odluke i preporuke koje donosi Konferencija strana u skladu sa ovim delom ne ugrožavaju efikasnost mera usvojenih u pogledu područja pod nacionalnom jurisdikcijom i donose se uz dužno poštovanje prava i obaveza svih država, u skladu sa Konvencijom. U slučajevima kada bi mere predložene u skladu sa ovim delom uticale ili bi se razumno moglo očekivati da će uticati na vode iznad morskog dna i podzemlja podmorskih područja nad kojima obalna država ostvaruje suverena prava u skladu sa Konvencijom, takvim se merama uzimaju u obzir suverena prava tih obalnih država. U tu svrhu se sprovode konsultacije, u skladu sa odredbama iz ovog dela.
6. U slučajevima kada upravljački alat za pojedino područje, uključujući morsko zaštićeno područje, uspostavljen u skladu sa ovim delom, u celosti ili delimično naknadno prelazi pod nacionalnu jurisdikciju obalne države, deo koji je pod nacionalnom jurisdikcijom odmah prestaje da važi. Deo koji ostaje na području van nacionalne jurisdikcije ostaje na snazi sve dok Konferencija strana, na svom sledećem sastanku, ne preispita i ne odluči hoće li, prema potrebi, da izmeni ili opozove upravljački alat za pojedino područje, uključujući morsko zaštićeno područje.
7. Nakon uspostavljanja ili izmene nadležnosti relevantnog pravnog instrumenta ili okvira ili relevantnog globalnog, regionalnog, podregionalnog ili sektorskog tela, svi upravljački alati za pojedina područja, uključujući morsko zaštićeno područje, ili povezane mere koje je Konferencija strana usvojila u skladu sa ovim delom, a koji u celosti ili delimično naknadno prelaze u nadležnost tog instrumenta, okvira ili tela, ostaju na snazi dok Konferencija strana ne preispita i ne odluči, u bliskoj saradnji i koordinaciji sa tim instrumentom, okvirom ili telom, da zadrži, izmeni ili opozove upravljački alat za pojedino područje, uključujući morsko zaštićeno područje, i povezane mere, prema potrebi.
1. Opšte je pravilo da se odluke i preporuke iz ovog dela donose konsenzusom.
2. Ako konsenzus nije postignut, odluke i preporuke u skladu sa ovim delom donose se tročetvrtinskom većinom strana koje su prisutne i glasaju, a Konferencija strana pre toga dvotrećinskom većinom strana koje su prisutne i glasaju utvrđuje da su svi napori za postizanje konsenzusa iscrpljeni.
3. Odluke donete u skladu sa ovim delom stupaju na snagu 120 dana nakon sastanka Konferencije strana na kojem su donete i obavezujuće su za sve strane.
4. Svaka strana može tokom perioda od 120 dana iz stava 3. u delu iznad pismenim obaveštenjem sekretarijatu da uloži prigovor na odluku donetu u skladu sa ovim delom, i ta odluka neće biti obavezujuća za pomenutu stranu. Prigovor na odluku može se povući u bilo kom trenutku pismenim obaveštenjem koje se dostavlja sekretarijatu, a nakon toga odluka je obavezujuća za tu stranu 90 dana nakon datuma obaveštenja u kojem se navodi da je prigovor povučen.
5. Strana koja podnosi prigovor u skladu sa stavom 4. iz dela iznad, uz prigovor sekretarijatu, u pisanoj formi, dostavlja obrazloženje svog prigovora, koje se zasniva na jednom ili više sledećih razloga:
(a) odluka nije u skladu sa ovim Sporazumom ili sa pravima i obavezama strane koja podnosi prigovor u skladu sa Konvencijom;
(b) odlukom se neopravdano, formalno ili stvarno, diskriminiše strana koja podnosi prigovor;
(c) strana ne može postupiti u skladu sa odlukom u trenutku podnošenja prigovora nakon što je u tu svrhu uložila sve razumne napore.
6. Strana koja podnosi prigovor u skladu sa stavom 4. iz dela iznad, u meri u kojoj je to izvodljivo, primenjuje alternativne mere ili pristupe koji su po dejstvu ekvivalentni odluci na koju je uložila prigovor i ne usvaja mere niti preduzima radnje kojima bi ugrozila efikasnost odluke na koju je uložila prigovor, osim ako su takve mere ili radnje od presudnog značaja za ostvarivanje prava i ispunjavanje obaveza strane koja podnosi prigovor u skladu sa Konvencijom.
7. Strana koja ulaže prigovor na sledećem redovnom sastanku Konferencije strana podnosi izveštaj nakon obaveštenja u skladu sa stavom 4. iz dela iznad, a nakon toga periodično, o sprovođenju stava 6. iz dela iznad, kako bi se prikupile informacije za monitoring i preispitivanje u skladu sa članom 26.
8. Prigovor na odluku donetu u skladu sa stavom 4. iz dela iznad može se pisanim obaveštenjem sekretarijatu ponoviti svake tri godine nakon stupanja na snagu odluke, samo ako strana koja podnosi prigovor to i dalje smatra neophodnim. Takvo pisano obaveštenje treba da sadrži obrazloženje početnog prigovora.
9. Ukoliko nije primljeno obaveštenje o ponavljanju prigovora u skladu sa stavom 8. iz dela iznad, prigovor se smatra automatski povučenim i, nakon toga, odluka postaje obavezujuća za tu stranu 120 dana nakon automatskog povlačenja tog prigovora. Sekretarijat o ovome obaveštava stranu 60 dana pre datuma automatskog povlačenja prigovora.
10. Odluke Konferencije strana usvojene u skladu sa ovim delom, kao i prigovori na te odluke, sekretarijat objavljuje i dostavlja ih svim državama i relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima.
Mere u slučaju vanredne situacije
1. Konferencija strana donosi odluke o usvajanju mera na područjima van nacionalne jurisdikcije koje se, prema potrebi, primenjuju u slučaju vanredne situacije, kada je prirodna pojava ili katastrofa izazvana ljudskim delovanjem prouzrokovala ili bi mogla prouzrokovati ozbiljnu ili trajnu štetu morskoj biološkoj raznovrsnosti područja van nacionalne jurisdikcije, kako bi se osiguralo da se ova ozbiljna ili trajna šteta ne pogorša.
2. Mere usvojene u skladu sa ovim članom smatraju se neophodnim samo ako se, nakon konsultacija sa relevantnim pravnim instrumentima ili okvirima ili relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim ili sektorskim telima, ozbiljna ili trajna šteta ne može na vreme staviti pod kontrolu primenom ostalih članova ovog Sporazuma ili u sklopu relevantnog pravnog instrumenta ili okvira ili relevantnog globalnog, regionalnog, podregionalnog ili sektorskog tela.
3. Mere usvojene po hitnom postupku zasnivaju se na najboljim dostupnim naučnim saznanjima i informacijama i, ako je dostupno, na relevantnom tradicionalnom znanju autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica uz uzimanje u obzir pristupa zasnovanog na predostrožnosti. Takve mere mogu predložiti strane ili ih može preporučiti telo za naučno-tehnička pitanja i mogu biti usvojene između sednica. Mere su privremene i treba ih ponovo razmotriti radi donošenja odluke na sledećem sastanku Konferencije strana nakon usvajanja.
4. Mere se ukidaju dve godine nakon stupanja na snagu ili ih Konferencija strana ukida ranije, nakon što ih zameni upravljačkim alatima za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, i srodnim merama utvrđenim u skladu sa ovim delom, ili merama usvojenim u sklopu relevantnog pravnog instrumenta ili okvira ili relevantnog globalnog, regionalnog, podregionalnog ili sektorskog tela ili odlukom Konferencije strana kada okolnosti zbog kojih je mera bila neophodna više ne postoje.
5. Telo za naučno-tehnička pitanja, prema potrebi, razrađuje postupke i smernice za uspostavljanje mera u slučaju vanredne situacije, uključujući postupke konsultacija, kako bi ih Konferencija strana što pre razmotrila i usvojila. Ti postupci moraju biti inkluzivni i transparentni.
1. Strane osiguravaju da se aktivnosti pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom koje se odvijaju na područjima izvan nacionalne jurisdikcije sprovode u skladu sa odlukama donetim u skladu sa ovim delom.
2. Nijedna odredba ovog Sporazuma ne sprečava stranu da usvoji strože mere za svoje državljane i plovila ili aktivnosti pod njenom jurisdikcijom ili kontrolom pored onih usvojenih u skladu sa ovim delom, u skladu sa međunarodnim pravom i u znak podrške ciljevima ovog Sporazuma.
3. Sprovođenje mera usvojenih u skladu sa ovim delom ne bi trebalo nesrazmerno da opterećuje strane koje su male ostrvske države u razvoju ili najmanje razvijene države, direktno ili indirektno.
4. Strane, prema potrebi, promovišu usvajanje mera u okviru relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela čije su članice, kako bi podržale sprovođenje odluka i preporuka Konferencije strana u skladu sa ovim delom.
5. Strane podstiču one države koje mogu postati strane ovog Sporazuma, posebno one čije aktivnosti, plovila ili državljani deluju na području koje je predmet uspostavljenog upravljačkog alata za pojedino područje, uključujući morsko zaštićeno područje, da usvoje mere kojima se podržavaju odluke i preporuke Konferencije strana o upravljačkim alatima za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, uspostavljenim u skladu sa ovim delom.
6. Strana koja nije strana ili učesnica u relevantnom pravnom instrumentu ili okviru, ili nije član relevantnog globalnog, regionalnog, podregionalnog ili sektorskog tela, i koja ne prihvata da primenjuje mere utvrđene u skladu sa takvim instrumentima i okvirima i od strane takvih tela, nije oslobođena obaveze da sarađuje, u skladu sa Konvencijom i ovim Sporazumom, u očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti područja izvan nacionalne jurisdikcije.
1. Strane pojedinačno ili zajednički izveštavaju Konferenciju strana o sprovođenju upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, uspostavljenih u skladu sa ovim delom, i povezanih mera. Sekretarijat javno objavljuje takve izveštaje, kao i informacije i preispitivanje navedene u st. 2. i 3. u nastavku.
2. Relevantni pravni instrumenti i okviri i relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela pozivaju se da Konferenciji strana dostave informacije o sprovođenju mera koje su usvojili radi postizanja ciljeva upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, uspostavljenih u skladu sa ovim delom.
3. Telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja vrši monitoring i periodično ispituje upravljačke alate za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, uspostavljene u skladu sa ovim delom, uključujući povezane mere, uzimajući u obzir izveštaje i informacije navedene u st. 1. i 2. u delu iznad.
4. U okviru preispitivanja iz stava 3. u delu iznad, telo za naučno-tehnička pitanja ocenjuje efikasnost upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, uspostavljenih u skladu sa ovim delom, uključujući povezane mere i napredak u postizanju njihovih ciljeva i daje savete i preporuke Konferenciji strana.
5. Nakon preispitivanja, Konferencija strana, prema potrebi, donosi odluke ili preporuke o izmeni, proširenju ili ukidanju upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, i svih povezanih mera koje je usvojila Konferencija strana, u skladu sa najboljim dostupnim naučnim saznanjima i informacija i, ako je dostupno, relevantnim tradicionalnim znanjem autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, uzimajući u obzir pristup zasnovan na predostrožnosti i ekosistemski pristup.
PROCENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU
Ciljevi ovog dela su:
(a) operativno sprovođenje odredbi Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu za područja izvan nacionalne jurisdikcije uspostavljanjem postupaka, graničnih vrednosti i drugih zahteva za sprovođenje procena i izveštavanje koje sprovode strane;
(b) osiguravanje da se aktivnosti obuhvaćene ovim delom ocenjuju i sprovode kako bi se sprečili i ublažili ozbiljni šteni uticaji i kako bi se njima upravljalo u svrhu zaštite i očuvanja morske životne sredine;
(c) podrška razmatranju kumulativnih uticaja i uticaja na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom;
(d) obezbeđivanje strateške procene uticaja na životnu sredinu;
(e) postizanje usklađenog okvira za procenu uticaja na životnu sredinu za aktivnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(f) izgradnja i jačanje kapacitete strana, pre svega strana koje su države u razvoju, a naročito najmanje razvijenih država, država u razvoju bez izlaza na more, država sa nepovoljnim geografskim položajem, malih ostrvskih država u razvoju, obalnih afričkih država, arhipelaških država i država u razvoju sa srednjim dohotkom, za pripremu, sprovođenje i preispitivanje procena uticaja na životnu sredinu i strateških procena uticaja na životnu sredinu u svrhu podrške ciljevima ovog Sporazuma.
Obaveza sprovođenja procene uticaja na životnu sredinu
1. Strane osiguravaju da potencijalni uticaji na morsku životnu sredinu aktivnosti planiranih pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom, koje se odvijaju na područjima van nacionalne jurisdikcije, budu procenjeni u skladu sa ovim delom pre nego što aktivnosti budu odobrene.
2. Kada strana koja ima jurisdikciju ili kontrolu nad planiranom aktivnošću koja će se sprovoditi na morskim područjima pod nacionalnom jurisdikcijom utvrdi da ta aktivnost može prouzrokovati značajno zagađenje ili znatne i štetne promene morske životne sredine na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, ta strana osigurava da se procena uticaja takve aktivnosti na životnu sredinu sprovodi u skladu sa ovim delom ili da se procena uticaja na životnu sredinu sprovodi u skladu sa nacionalnim postupkom te strane. Strana koja sprovodi takvu procenu u skladu sa svojim nacionalnim postupkom:
(a) blagovremeno, tokom nacionalnog postupka, stavlja na raspolaganje relevantne informacije putem mehanizma za razmenu informacija;
(b) osigurava da se monitoring aktivnosti sprovodi u skladu sa zahtevima iz nacionalnog postupka;
(c) osigurava da izveštaji o proceni uticaja na životnu sredinu i svi relevantni izveštaji o monitoringu stanja životne sredine budu dostupni putem mehanizma za razmenu informacija, kako je utvrđeno u ovom Sporazumu.
3. Po prijemu informacija navedenih u stavu 2(a) u delu iznad, telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja može dostaviti komentare strani koja ima jurisdikciju ili kontrolu nad planiranom aktivnošću.
Odnos između ovog Sporazuma i procesa procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima
1. Strane promovišu sprovođenje procena uticaja na životnu sredinu i usvajanje i primenu standarda i/ili smernica razvijenih u skladu sa članom 38. u okviru relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela čiji su članovi.
2. Konferencija strana na osnovu ovog dela razvija mehanizme za saradnju tela zaduženog za naučno-tehnička pitanja sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima koja određuju aktivnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije ili štite morsku životnu sredinu.
3. Prilikom izrade ili ažuriranja standarda ili smernica za sprovođenje procena uticaja na životnu sredinu aktivnosti strana ovog Sporazuma na područjima van nacionalne jurisdikcije u skladu sa članom 38, telo zaduženo za naučno-tehnička pitanja, prema potrebi, sarađuje sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima.
4. Nije potrebno sprovoditi skrining ili procenu uticaja planirane aktivnosti na životnu sredinu na područjima izvan nacionalne jurisdikcije ako strana koja ima jurisdikciju ili kontrolu nad planiranom aktivnošću utvrdi:
(a) da su potencijalni uticaji planirane aktivnosti ili kategorije aktivnosti procenjeni u skladu sa zahtevima u okviru drugih relevantnih pravnih instrumenata ili okvira ili relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih ili sektorskih tela;
(b) da:
(i) je procena koja je već sprovedena za planiranu aktivnost ekvivalentna onoj koja je propisana u ovom delu, a rezultati procene se uzimaju u obzir;
ili
(ii) su propisi ili standardi relevantnih pravnih instrumenata ili okvira ili relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih ili sektorskih tela koji proizilaze iz procene osmišljeni kako bi se sprečili i ublažili potencijalni uticaji ispod granične vrednosti za procenu uticaja na životnu sredinu i kako bi se njima upravljalo u skladu sa ovim delom, kao i da su propisi i standardi ispunjeni.
5. Kada je procena uticaja na životnu sredinu za planiranu aktivnost na područjima van nacionalne jurisdikcije sprovedena u skladu sa relevantnim pravnim instrumentom ili okvirom ili relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim ili sektorskim telom, dotična strana osigurava da se izveštaj o proceni uticaja na životnu sredinu objavi putem mehanizma za razmenu informacija.
6. Osim ako planirane aktivnosti koje ispunjavaju kriterijume navedene u stavu 4(b)(i) u delu iznad nisu predmet monitoringa i preispitivanja u skladu sa relevantnim pravnim instrumentom ili okvirom ili relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim ili sektorskim telom, strane vrše monitoring stanja životne sredine i preispituju aktivnosti i osiguravaju da se izveštaji o monitoringu i preispitivanju objavljuju putem mehanizma za razmenu informacija.
Granične vrednosti i faktori za sprovođenje procene uticaja na životnu sredinu
1. Kada planirana aktivnost može imati više od manjeg ili privremenog uticaja na morsku životnu sredinu ili su uticaji aktivnosti nepoznati ili slabo poznati, strana koja ima jurisdikciju ili kontrolu nad aktivnošću sprovodi proveru aktivnosti u skladu sa članom 31, na osnovu faktora navedenih u stavu 2. u delu ispod, pri čemu:
(a) skrining mora biti dovoljno detaljan da bi strana mogla proceniti ima li opravdanih razloga da veruje da bi planirana aktivnost mogla prouzrokovati značajno zagađenje ili znatne i štetne promene morske životne sredine i uključuje:
(i) opis planirane aktivnosti, uključujući njenu svrhu, lokaciju, trajanje i intenzitet; i
(ii) početnu analizu potencijalnih uticaja, uključujući razmatranje kumulativnih uticaja i, prema potrebi, alternative planiranoj aktivnosti;
(b) ako se proverom utvrdi da strana ima opravdane razloge da veruje da bi aktivnost mogla prouzrokovati značajno zagađenje ili znatne i štetne promene morske životne sredine, sprovodi se procena uticaja na životnu sredinu u skladu sa odredbama iz ovog dela.
2. Pri utvrđivanju ispunjavaju li planirane aktivnosti pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom granične vrednosti utvrđene u stavu 1. u delu iznad, strane u obzir uzimaju, između ostalog, otvoreni spisak sledećih faktora:
(a) Vrstu aktivnosti i tehnologiju koja se upotrebljava za aktivnost i način na koji će se sprovoditi;
(b) trajanje aktivnosti;
(c) lokaciju aktivnosti;
(d) karakteristike i ekosistem na lokaciji (uključujući područja od posebnog ekološkog ili biološkog značaja ili ranjivost);
(e) potencijalne uticaje aktivnosti, uključujući potencijalne kumulativne uticaje i potencijalne uticaje na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom;
(f) stepen u kome su uticaji aktivnosti nepoznati ili su slabo poznati;
(g) druge relevantne ekološke ili biološke kriterijume.
Postupak procene uticaja na životnu sredinu
1. Strane obezbeđuju da postupak sprovođenja procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa ovim delom uključuje sledeće korake:
(a) Skrining. Strane blagovremeno sprovode skrining kako bi utvrdile da li je potrebna procena uticaja na životnu sredinu u vezi sa planiranom aktivnošću pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom, u skladu sa članom 30, a svoju odluku javno objavljuju:
(i) ako strana utvrdi da procena uticaja na životnu sredinu nije potrebna za planiranu aktivnost pod njenom jurisdikcijom ili kontrolom, strana će relevantne informacije, uključujući i one iz člana 30, stav 1(a), učiniti javno dostupnim putem mehanizma za razmenu informacija u skladu sa ovim Sporazumom;
(ii) na osnovu najboljih dostupnih naučnih saznanja i informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, strana može dostaviti svoje stavove o potencijalnim uticajima planirane aktivnosti o kojoj je odlučeno u skladu sa podstavom (a)(i) u delu iznad strani koja je donela odluku i telu za naučno-tehnička pitanja u roku od 40 dana od objavljivanja iste;
(iii) ako je strana koja je dostavila svoje stavove izrazila zabrinutost zbog potencijalnih uticaja planirane aktivnosti o kojoj je odlučeno, strana koja je donela tu odluku uzima u obzir takve sumnje i može preispitati svoju odluku;
(iv) nakon razmatranja sumnji koje je strana iznela u skladu sa podstavom (a)(ii) u delu iznad, telo za naučno-tehnička pitanja razmatra i može proceniti potencijalne uticaje planirane aktivnosti na osnovu najboljih dostupnih naučnih saznanja i informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica i, prema potrebi, može dati preporuke strani koja je donela odluku nakon što je toj strani pružila priliku da odgovori na dostavljene sumnje i uzimajući u obzir taj odgovor;
(v) strana koja je donela odluku u skladu sa podstavom (a)(i) iz prethodnog dela teksta razmatra sve preporuke tela za naučno-tehnička pitanja;
(vi) dostavljeni stavovi i preporuke tela za naučno-tehnička pitanja biće javno dostupni, uključujući i putem mehanizma za razmenu informacija;
(b) Utvrđivanje sadržaja izveštaja o uticaju na životnu sredinu. Strane osiguravaju da se identifikuju ključni uticaji na životnu sredinu i svi povezani uticaji, kao što su ekonomski, društveni, kulturni i uticaji na zdravlje ljudi, uključujući potencijalne kumulativne uticaje i uticaje na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom, kao i alternative planiranoj aktivnosti, ako postoje, koje treba uključiti u procene uticaja na životnu sredinu koje se sprovode u skladu sa ovim delom. Sadržaj izveštaja o uticaju na životnu sredinu se utvrđuje korišćenjem najboljih dostupnih naučnih i tehničkih informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica;
(c) Procena uticaja i evaluacija. Strane osiguravaju da se uticaji planiranih aktivnosti, uključujući kumulativne uticaje i uticaje na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom, procenjuju i ocenjuju na osnovu najboljih dostupnih naučnih saznanja i informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica;
(d) Prevencija, ublažavanje i upravljanje potencijalnim štetnim uticajima. Strane osiguravaju:
(i) da se mere za prevenciju, ublažavanje i upravljanje potencijalnim štetnim uticajima planiranih aktivnosti pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom utvrđuju i analiziraju kako bi se izbegli znatni štetni uticaji. Takve mere mogu uključivati razmatranje alternativa planiranoj aktivnosti pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom;
(ii) da su pomenute mere, prema potrebi, uključene u plan upravljanja životnom sredinom;
(e) strane osiguravaju objavljivanje i konsultacije u skladu sa članom 32;
(f) strane osiguravaju izradu i objavljivanje izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu u skladu sa članom 33.
2. Strane mogu sprovoditi zajedničke procene uticaja na životnu sredinu, posebno za planirane aktivnosti pod jurisdikcijom ili kontrolom malih ostrvskih država u razvoju.
3. U okviru tela za naučno-tehnička pitanja biće sastavljen spisak stručnjaka. Strane sa ograničenim kapacitetima mogu zatražiti savet i pomoć od tih stručnjaka za sprovođenje i procenu skrininga i procena uticaja na životnu sredinu za planiranu aktivnost pod svojom jurisdikcijom ili kontrolom. Stručnjaci se ne mogu imenovati za učestvovanje u drugom delu postupka procene uticaja na životnu sredinu u okviru iste aktivnosti. Strana koja je zatražila savet i pomoć osigurava da joj se te procene uticaja na životnu sredinu dostave na preispitivanje i donošenje odluke.
Javno obaveštavanje i konsultacije
1. Strane blagovremeno dostavljaju obaveštenje o planiranoj aktivnosti, uključujući i objavljivanje putem mehanizma za razmenu informacija i putem sekretarijata, kao i o planiranim i delotvornim vremenski ograničenim mogućnostima, u meri u kojoj je to izvodljivo, za učešće svih država, posebno susednih obalnih država i svih drugih država koje se graniče sa mestom obavljanja aktivnosti ako su te države potencijalno najviše pogođene, kao i zainteresovanih strana u postupku procene uticaja na životnu sredinu. Obaveštavanje i mogućnosti za učešće, uključujući i dostavljanje komentara, odvijaju se, prema potrebi, tokom čitavog postupka procene uticaja na životnu sredinu, uključujući i pri utvrđivanju sadržaja izveštaja o uticaju na životnu sredinu u skladu sa članom 31, stav 1(b) i nakon izrade nacrta izveštaja o uticaju na životnu sredinu u skladu sa članom 33, a pre donošenja odluke o odobrenju aktivnosti.
2. Potencijalno najviše pogođene države utvrđuju se uzimajući u obzir prirodu i potencijalne uticaje planirane aktivnosti na morsku životnu sredinu i uključuju:
(a) obalne države za koje se može razumno pretpostaviti da će ta aktivnost uticati na ostvarivanje njihovih suverenih prava u pogledu istraživanja, eksploatacije, očuvanja ili upravljanja prirodnim resursima;
(b) države na čijem se području planirane aktivnosti obavljaju ljudske aktivnosti, uključujući ekonomske aktivnosti, za koje se razumno može pretpostaviti da su pogođene.
3. Zainteresovane strane u ovom procesu uključuju autohtono stanovništvo i lokalne zajednice sa relevantnim tradicionalnim znanjem, relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, civilno društvo, naučnu zajednicu i javnost.
4. Javno obaveštavanje i konsultacije, u skladu sa članom 48. stav 3, biće inkluzivni i transparentni, blagovremeno sprovedeni i ciljani i proaktivni u pogledu uključivanja malih ostrvskih država u razvoju.
5. Strane razmatraju bitne komentare dobijene tokom procesa konsultacija, uključujući i od susednih obalnih država i svih drugih država koje se graniče sa mestom obavljanja planirane aktivnosti ako su to potencijalno najviše pogođene države, a na pomenute komentare i odgovaraju. Strane naročitu pažnju posvećuju komentarima o potencijalnim uticajima na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i, prema potrebi, dostavljaju pisane odgovore koji se konkretno odnose na pomenute komentare, uključujući i one koji se tiču svih dodatnih mera kojima se u obzir uzimaju ti potencijalni uticaji. Strane objavljuju dobijene komentare i odgovore ili opise načina na koji su ti uticaji uzeti u obzir.
6. Tamo gde planirana aktivnost utiče na područja otvorenog mora koja su u potpunosti okružena ekskluzivnim ekonomskim zonama država, strane:
(a) sprovode ciljane i proaktivne konsultacije sa takvim okolnim državama, uključujući prethodno obaveštavanje;
(b) razmatraju stavove i komentare okolnih država o planiranoj aktivnosti i dostavljaju pisane odgovore u kojima posebno obrađuju takve stavove i komentare i, prema potrebi, revidiraju planiranu aktivnost u skladu sa tim.
7. Strane obezbeđuju pristup informacijama koje se odnose na postupak procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa ovim Sporazumom. Bez obzira na to, strane nisu u obavezi da obelodanjuju poverljive ili zaštićene informacije. U javnim dokumentima navodi se podatak da su poverljive ili zaštićene informacije redigovane.
Izveštaji o proceni uticaja na životnu sredinu
1. Strane obezbeđuju izradu izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu za svaku procenu koja se sprovodi u skladu sa ovim delom.
2. Izveštaj o proceni uticaja na životnu sredinu sadrži, najmanje, sledeće informacije: opis planirane aktivnosti, uključujući lokaciju; opis ishoda utvrđivanja sadržaja izveštaja; početnu procenu morske životne sredine na koju će verovatno biti izvršen uticaj; opis potencijalnih uticaja, uključujući potencijalne kumulativne uticaje i sve uticaje na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom; opis potencijalnih mera u pogledu prevencije, ublažavanja i upravljanja; opis nedoumica i nedostataka u znanju; informacije o postupku javnih konsultacija; opis razmatranja razumnih alternativa planiranoj aktivnosti; opis naknadnih mera, uključujući plan upravljanja životnom sredinom i sažetak bez tehničkih podataka.
3. Strana tokom postupka javnih konsultacija stavlja nacrt izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu na raspolaganje putem mehanizma za razmenu informacija kako bi se telu za naučno-tehnička pitanja pružila prilika da razmotri i proceni izveštaj.
4. Telo za naučno-tehnička pitanja, prema potrebi i blagovremeno, može strani dati komentare na nacrt izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu. Strana razmatra sve komentare tela za naučno-tehnička pitanja.
5. Strane objavljuju izveštaje o procenama uticaja na životnu sredinu, između ostalog i putem mehanizma za razmenu informacija. Sekretarijat osigurava da sve strane budu blagovremeno obaveštene o objavljivanju izveštaja putem mehanizma za razmenu informacija.
6. Konačne izveštaje o proceni uticaja na životnu sredinu razmatra telo za naučno-tehnička pitanja, u skladu sa relevantnom praksom, postupcima i znanjem na osnovu ovog Sporazuma, a u svrhu izrade smernica i utvrđivanja najbolje prakse.
7. Telo za naučno-tehnička pitanja razmatra i preispituje odabrane objavljene informacije korišćene u postupku provere radi donošenja odluka o sprovođenju procene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa čl. 30. i 31. na osnovu relevantnih praksi, postupaka i znanja iz ovog Sporazuma i u svrhu izrade smernica i utvrđivanja najbolje prakse.
1. Strana pod čijom jurisdikcijom ili kontrolom se nalazi planirana aktivnost odgovorna je za utvrđivanje o tome da li se aktivnost može nastaviti.
2. Pri utvrđivanju o tome može li se planirana aktivnost nastaviti u skladu sa ovim delom, u potpunosti se uzima u obzir procena uticaja na životnu sredinu sprovedena u skladu sa ovim delom. Odluka o odobrenju planirane aktivnosti pod jurisdikcijom ili kontrolom strane donosi se samo ako je strana, uzimajući u obzir mere ublažavanja ili upravljanja, utvrdila da je uložila sve razumne napore kako bi osigurala da se aktivnost može sprovoditi na način kojim se sprečavaju značajni štetni uticaji na morsku životnu sredinu.
3. U dokumentima o donetim odlukama treba jasno navesti sve uslove odobravanja u vezi sa merama ublažavanja i dodatnim zahtevima. Dokumenti o donetim odlukama objavljuju se, između ostalog, putem mehanizma za razmenu informacija.
4. Na zahtev neke od strana, Konferencija strana može pomenutoj strani pružiti savete i pomoć prilikom utvrđivanja da li se planirana aktivnost pod njenom jurisdikcijom ili kontrolom može nastaviti.
Monitoring uticaja odobrenih aktivnosti
Na osnovu najboljih dostupnih naučnih saznanja i informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, strane prate uticaje svih aktivnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije koje dopuštaju ili u kojima učestvuju kako bi utvrdile mogu li pomenute aktivnosti zagaditi ili imati štetan uticaj na morsku životnu sredinu. Svaka strana, u skladu sa uslovima navedenim u odobrenju aktivnosti, sprovodi monitoring uticaja koji odobrene aktivnosti pod njenom jurisdikcijom ili kontrolom imaju na životnu sredinu i monitoring svih povezanih uticaja, kao što su ekonomski, društveni, kulturni i uticaji na ljudsko zdravlje.
Izveštavanje o uticajima odobrenih aktivnosti
1. Strane pojedinačno ili zajednički periodično izveštavaju o uticajima odobrene aktivnosti i rezultatima monitoringa koji su predviđeni u skladu sa članom 35.
2. Izveštaji o monitoringu objavljuju se, između ostalog, putem mehanizma za razmenu informacija, a telo za naučno-tehnička pitanja razmatra i procenjuje izveštaje o monitoringu.
3. Telo za naučno-tehnička pitanja razmatra izveštaje o monitoringu u skladu sa relevantnom praksom, postupcima i znanjem iz ovog Sporazuma, u svrhu izrade smernica o monitoringu uticaja odobrenih aktivnosti, uključujući utvrđivanje najbolje prakse.
Preispitivanje odobrenih aktivnosti i njihovih uticaja
1. Strane osiguravaju preispitivanje uticaja odobrenih aktivnosti za koje se sprovodi monitoring u skladu sa članom 35.
2. Ako strana koja ima jurisdikciju ili kontrolu nad aktivnošću utvrdi značajne štetne uticaje čija priroda i ozbiljnost nisu bili predviđeni u proceni uticaja na životnu sredinu ili kršenje bilo kog uslova utvrđenog u odobrenju aktivnosti, strana preispituje svoju odluku o odobrenju aktivnosti, obaveštava Konferenciju strana, druge strane i javnost, uključujući i putem mehanizma za razmenu informacija, i:
(a) zahteva da se predlože i sprovedu mere za sprečavanje, ublažavanje i/ili upravljanje tim uticajima ili preduzima sve druge neophodne radnje i/ili obustavlja aktivnost, prema potrebi; i
(b) blagovremeno procenjuje sve mere koje se sprovode ili radnje preduzete u skladu sa podstavom (a) iz prethodnog dela teksta.
3. U skladu sa izveštajima koji su primljeni u skladu sa članom 36, telo za naučno-tehnička pitanja može obavestiti stranu koja je odobrila aktivnost ako smatra da bi pomenuta aktivnost mogla imati značajne štetne uticaje koji nisu bili predviđeni u proceni uticaja na životnu sredinu ili koji proizilaze iz kršenja bilo kog uslova za odobravanje odobrene aktivnosti i, prema potrebi, može dati preporuke strani.
4. (a) U skladu sa najboljim dostupnim naučnim saznanjima i informacijama i, ako je dostupno, relevantnim tradicionalnim znanjem autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, strana može strani koja je odobrila aktivnost i telu za naučno-tehnička pitanja da dostavi svoje primedbe o tome da odobrena aktivnost može imati značajne štetne uticaje koji nisu bili predviđeni u proceni uticaja na životnu sredinu, po prirodi ili ozbiljnosti, ili koji proizilaze iz kršenja bilo kog uslova za odobravanje odobrene aktivnosti;
(b) strana koja je odobrila aktivnost razmatra pomenute primedbe;
(c) nakon što razmotri primedbe koje je dostavila strana, telo za naučno-tehnička pitanja razmatra i može oceniti to pitanje na osnovu najboljih raspoloživih naučnih saznanja i informacija i, ako je dostupno, relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica i može obavestiti stranu koja je odobrila aktivnost ako smatra da bi takva aktivnost mogla imati znatne štetne uticaje koji nisu bili predviđeni u proceni uticaja na životnu sredinu ili koji proizilaze iz kršenja bilo kog uslova za odobravanje odobrene aktivnosti i, nakon što toj strani pruži priliku da odgovori na dostavljene primedbe i uzimajući u obzir taj odgovor, prema potrebi, može dati preporuke strani koja je odobrila aktivnost;
(d) dostavljene primedbe, sva izdata obaveštenja i sve preporuke tela za naučno-tehnička pitanja biće javno dostupni, uključujući i putem mehanizma za razmenu informacija;
(e) strana koja je odobrila aktivnost razmatra sva izdata obaveštenja i sve preporuke tela za naučno-tehnička pitanja.
5. Sve države, posebno susedne obalne države i sve druge države koje se graniče sa mestom obavljanja aktivnosti, ako su to potencijalno najviše pogođene države, kao i zainteresovane strane, redovno se obaveštavaju putem mehanizma za razmenu informacija, a moguće je i zatražiti njihovo mišljenje tokom postupaka monitoringa, izveštavanja i preispitivanja u pogledu aktivnosti odobrene u skladu sa ovim Sporazumom.
6. Strane objavljuju, između ostalog, i putem mehanizma za razmenu informacija:
(a) izveštaje o preispitivanju uticaja odobrene aktivnosti;
(b) dokumente o odlukama, uključujući evidenciju o obrazloženju odluke strane, ako je strana promenila svoju odluku kojom se odobrava aktivnost.
Standardi i/ili smernice koje izrađuje telo za naučno-tehnička pitanja za procene uticaja na životnu sredinu
1. Telo za naučno-tehnička pitanja razvija standarde ili smernice koje razmatra i donosi Konferencija strana, a odnose se na:
(a) utvrđivanje da li su za planirane aktivnosti ispunjene ili prekoračene granične vrednosti za sprovođenje skrininga ili procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa članom 30, uključujući i na osnovu otvorenog spiska faktora navedenih u stavu 2. tog člana;
(b) procenu kumulativnih uticaja na područjima izvan nacionalne jurisdikcije i način na koji te uticaje treba uzeti u obzir u postupku procene uticaja na životnu sredinu;
(c) procenu uticaja koje planirane aktivnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije imaju na područja pod nacionalnom jurisdikcijom i način na koji bi te uticaje trebalo uzeti u obzir u postupku procene uticaja na životnu sredinu;
(d) postupak javnog obaveštavanja i konsultacija u skladu sa članom 32, uključujući utvrđivanje o tome šta se sve smatra poverljivim ili zaštićenim informacijama;
(e) potreban sadržaj izveštaja o proceni uticaja na životnu sredinu i objavljenih informacija koje se koriste u postupku skrininga u skladu sa članom 33, uključujući najbolju praksu;
(f) monitoring i izveštavanje o uticajima odobrenih aktivnosti kako je navedeno u čl. 35. i 36. uključujući utvrđivanje najbolje prakse;
(g) sprovođenje strateških procena uticaja na životnu sredinu.
2. Telo za naučno-tehnička pitanja može takođe da izradi standarde i smernice koje razmatra i usvaja Konferencija strana, uključujući i one koje se odnose na:
(a) indikativni otvoreni spisak aktivnosti za koje je potrebna ili nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu, kao i sve kriterijume povezane sa tim aktivnostima, koji se periodično ažuriraju;
(b) sprovođenje procena uticaja na životnu sredinu koje strane ovog Sporazuma sprovode na područjima za koja je utvrđeno da zahtevaju zaštitu ili posebnu pažnju.
3. svaki standard navodi se u aneksu ovog Sporazuma, u skladu sa članom 74.
Strateške procene uticaja na životnu sredinu
1. Strane pojedinačno ili u saradnji sa drugim stranama razmatraju sprovođenje strateških procena uticaja na životnu sredinu za planove i programe koji se odnose na aktivnosti pod njihovom jurisdikcijom ili kontrolom, a sprovode se na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, kako bi se procenili potencijalni uticaji tih planova ili programa i alternativnih rešenja na morsku životnu sredinu.
2. Konferencija strana može sprovesti stratešku procenu uticaja na životnu sredinu nekog područja ili regije kako bi prikupila i objedinila najbolje dostupne informacije o tom području ili regiji, procenila trenutne i potencijalne buduće uticaje i utvrdila nedostatke u podacima i istraživačke prioritete.
3. Prilikom sprovođenja procena uticaja na životnu sredinu u skladu sa ovim delom, strane uzimaju u obzir rezultate relevantnih strateških procena uticaja na životnu sredinu sprovedenih u skladu sa st. 1. i 2. u delu iznad, ako su dostupni.
4. Konferencija strana izrađuje smernice o sprovođenju svih kategorija strateške procene uticaja na životnu sredinu opisanih u ovom članu.
IZGRADNJA KAPACITETA I TRANSFER MORSKE TEHNOLOGIJE
Ciljevi ovog dela su:
(a) pomoći stranama, posebno stranama koje su države u razvoju, u sprovođenju odredbi ovog Sporazuma radi postizanja njegovih ciljeva;
(b) omogućiti inkluzivnu, pravičnu i delotvornu saradnju i učešće u aktivnostima koje se preduzimaju u skladu sa ovim Sporazumom;
(c) razviti pomorske naučne i tehnološke kapacitete strana, posebno strana koje su države u razvoju, uključujući i one koji se odnose na istraživanje, u pogledu očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući pristup pomorskoj tehnologiji i transfer morske tehnologije stranama koje su države u razvoju;
(d) povećati, širiti i razmeniti znanje o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima van nacionalne jurisdikcije;
(e) preciznije, podržati strane koje su države u razvoju, posebno najmanje razvijene države, države u razvoju bez izlaza na more, države sa nepovoljnim geografskim položajem, male ostrvske države u razvoju, obalne afričke države, arhipelaške države i države u razvoju sa srednjim dohotkom, kroz izgradnju kapaciteta i razvoj i transfer morske tehnologije u okviru ovog Sporazuma pri postizanju ciljeva koji se odnose na:
(i) morske genetičke resurse, uključujući raspodelu koristi, kako je navedeno u članu 9;
(ii) mere kao što su upravljački alati za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja, kako je navedeno u članu 17;
(iii) procene uticaja na životnu sredinu, kako je navedeno u članu 27.
Saradnja u izgradnji kapaciteta i transferu morske tehnologije
1. Strane sarađuju, direktno ili u sklopu relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela, kako bi pomogle stranama, posebno stranama državama u razvoju, u ostvarivanju ciljeva ovog Sporazuma kroz izgradnju kapaciteta i razvoj i transfer naučnih saznanja o moru i pomorske tehnologije.
2. Pri obezbeđivanju izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije u skladu sa ovim Sporazumom strane sarađuju na svim nivoima i na sve načine, uključujući i kroz partnerstva sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, kao što su, u zavisnosti od slučaja, privatni sektor, civilno društvo i autohtono stanovništvo i lokalne zajednice kao nosioci tradicionalnog znanja, kao i kroz jačanje saradnje i koordinacije između relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela.
3. Prilikom sprovođenja ovog dela, strane u potpunosti priznaju posebne zahteve strana koje su države u razvoju, posebno najmanje razvijenih država, država u razvoju bez izlaza na more, država sa nepovoljnim geografskim položajem, malih ostrvskih država u razvoju, obalnih afričkih država, arhipelaških država i država u razvoju sa srednjim dohotkom. Strane će se pobrinuti da osiguravanje izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije ne bude uslovljeno previše strogim zahtevima u pogledu izveštavanja.
Modaliteti za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije
1. Strane, u okviru svojih mogućnosti, obezbeđuju izgradnju kapaciteta za strane koje su države u razvoju i sarađuju kako bi ostvarile transfer morske tehnologije, posebno stranama koje su države u razvoju kojima je to potrebno i koje to zatraže, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država, u skladu sa odredbama ovog Sporazuma.
2. Strane, u okviru svojih mogućnosti, obezbeđuju resurse za podršku takvoj izgradnji kapaciteta i razvoju i transferu morske tehnologije i za olakšavanje pristupa drugim izvorima podrške, uzimajući u obzir svoje nacionalne politike, prioritete, planove i programe.
3. Izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije trebalo bi da se odvijaju na nacionalnom nivou i da budu transparentni, efikasni i iterativni postupci koji su participativni, međusektorski i rodno osetljivi. Oni se nadovezuju, u zavisnosti od slučaja, na postojeće programe i ne treba ih udvostručavati, a sprovode se na osnovu stečenih iskustava, uključujući iskustva iz aktivnosti izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije u okviru relevantnih pravnih instrumenata i okvira i relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela. U meri u kojoj je to moguće, te aktivnosti treba uzeti u obzir radi maksimalne efikasnosti i rezultata.
4. Izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije zasnivaju se na potrebama i prioritetima strana koje su države u razvoju i trebalo bi da su im prilagođeni, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država, koje se utvrđuju procenom potreba na pojedinačnom, podregionalnom ili regionalnom nivou. Takve potrebe i prioritete moguće je utvrditi samoprocenom ili ih mogu utvrditi odbor za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije i mehanizam za razmenu informacija.
Dodatni modaliteti za transfer morske tehnologije
1. Strane dele dugoročnu viziju o značaju potpunog razvoja i transfera tehnologije za inkluzivnu, pravednu i delotvornu saradnju i učešće u aktivnostima koje se sprovode u okviru ovog Sporazuma kako bi se u potpunosti ostvarili njegovi ciljevi.
2. Transfer morske tehnologije koji se sprovodi u skladu sa ovim Sporazumom sprovodi se pod poštenim i najpovoljnijim uslovima, uključujući koncesije i povlašćene uslove, i u skladu sa međusobno dogovorenim uslovima, kao i ciljevima ovog Sporazuma.
3. Strane promovišu i podstiču ekonomske i pravne uslove za transfer morske tehnologije stranama koje su države u razvoju, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih zemalja, što može uključivati pružanje podsticaja preduzećima i institucijama.
4. Pri transferu morske tehnologije uzimaju se u obzir sva prava nad takvim tehnologijama i svi legitimni interesi, uključujući, između ostalog, prava i obaveze vlasnika, dobavljača i primalaca pomorske tehnologije, a posebno se u obzir uzimaju interesi i potrebe država u razvoju radi postizanja ciljeva ovog Sporazuma.
5. Transfer morske tehnologije koji se odvija u skladu sa ovim delom mora biti odgovarajući, relevantan i, u meri u kojoj je to moguće, pouzdan, pristupačan, ažuriran, prihvatljiv za životnu sredinu i dostupan u pristupačnom obliku za strane koje su države u razvoju, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država.
Vrste izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije
1. Radi podrške ciljevima navedenim u članu 40, vrste izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije mogu uključivati, ali nisu ograničene na, podršku stvaranju ili unapređenju ljudskih, naučnih, tehnoloških, organizacionih, institucionalnih i drugih kapaciteta, kao i kapaciteta za upravljanje finansijama, u pogledu resursa strana, kao što su:
(a) razmena i upotreba relevantnih podataka, informacija, znanja i rezultata istraživanja;
(b) širenje informacija i podizanje nivoa svesti, uključujući i u pogledu relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, u skladu sa slobodnim, prethodnim i informisanim pristankom pomenutog autohtonog stanovništva i, prema potrebi, lokalnih zajednica;
(c) razvoj i jačanje relevantne infrastrukture, uključujući opremu i kapacitet osoblja za njeno korišćenje i održavanje;
(d) razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta i nacionalnih regulatornih okvira ili mehanizama;
(e) razvoj i jačanje kapaciteta ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje finansijama, kao i tehničke stručnosti kroz razmene, istraživačku saradnju, tehničku podršku, obrazovanje i obuku i transfer morske tehnologije;
(f) izrada i razmena priručnika, smernica i standarda;
(g) razvoj tehničkih, naučnih, istraživačkih i razvojnih programa;
(h) razvoj i jačanje kapaciteta i tehnoloških alata za efikasan monitoring, kontrolu i nadzor aktivnosti u okviru ovog Sporazuma.
2. Dodatne pojedinosti o vrstama izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije iz ovog člana razrađene su u Aneksu II.
3. Konferencija strana, uzimajući u obzir preporuke odbora za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije, prema potrebi, periodično preispituje, procenjuje i dalje razrađuje otvoreni spisak vrsta izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije razrađen u Aneksu II i izrađuje smernice o njemu, kako bi se vodilo računa o tehnološkom napretku i inovacijama i novim potrebama država, podregija i regija i radi prilagođavanja tim potrebama.
1. Nad izgradnjom kapaciteta i transferom morske tehnologije koji se sprovode u skladu sa odredbama ovog dela redovno se vrše monitoring i preispitivanje.
2. Monitoring i preispitivanje iz stava 1. u delu iznad sprovodi odbor za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije pod rukovodstvom Konferencije strana, a cilj im je sledeće:
(a) procena i preispitivanje potreba i prioriteta strana koje su države u razvoju u pogledu izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije, uz obraćanje naročite pažnje na posebne zahteve strana koje su države u razvoju i na posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država, u skladu sa članom 42. stav 4;
(b) preispitivanje potrebne, pružene i mobilisane podrške, kao i nedostataka u pogledu ispunjavanja procenjenih potreba strana koje su države u razvoju u vezi sa ovim Sporazumom;
(c) identifikovanje i mobilizacija sredstava u okviru finansijskog mehanizma uspostavljenog u skladu sa članom 52. za razvoj i sprovođenje izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije, uključujući i sprovođenje procena potreba;
(d) merenje uspešnosti na osnovu dogovorenih pokazatelja i preispitivanje analiza zasnovanih na rezultatima, uključujući rezultate o ostvarenjima, ishodima, napretku i efikasnosti izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije u okviru ovog Sporazuma, kao i o uspesima i izazovima;
(e) davanje preporuka za naknadne aktivnosti, uključujući o tome kako bi se izgradnja kapaciteta i transfer morske tehnologije mogli dodatno unaprediti kako bi se stranama koje su države u razvoju, uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država, omogućilo da poboljšaju sprovođenje Sporazuma i kako bi se postigli njegovi ciljevi.
3. U okviru podrške monitoringu i preispitivanju izgradnje kapaciteta i transferu morske tehnologije, strane podnose izveštaje odboru za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije. Ove izveštaje treba podnositi u formatu i u vremenskim intervalima koje određuje Konferencija strana, uzimajući u obzir preporuke odbora za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije. Prilikom podnošenja izveštaja, strane, prema potrebi, u obzir uzimaju doprinose regionalnih i podregionalnih tela u pogledu izgradnje kapaciteta i transfera morske tehnologije. Izveštaji koje podnose strane, kao i svi doprinosi regionalnih i podregionalnih tela o izgradnji kapaciteta i transferu morske tehnologije trebalo bi da budu javno dostupni. Konferencija strana osigurava da obaveze u pogledu izveštavanja budu pojednostavljene i da nisu previše stroge, naročito za strane koje su države u razvoju, uključujući i u pogledu troškova i vremenskih zahteva.
Odbor za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije
1. Ovim se osniva odbor za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije.
2. Odbor se sastoji od članova sa odgovarajućim kvalifikacijama i stručnim znanjem koji deluju objektivno i u najboljem interesu Sporazuma i koje imenuju strane, a bira ih Konferencija strana, vodeći računa o rodnoj ravnoteži i pravednoj geografskoj zastupljenosti i obezbeđujući zastupljenost članova iz najmanje razvijenih država, malih ostrvskih država u razvoju i država u razvoju bez izlaza na more. O mandatu i načinima rada odbora odlučuje Konferencija strana na svom prvom sastanku.
3. Odbor podnosi izveštaje i preporuke, a Konferencija strana ih razmatra i preduzima neophodne mere.
INSTITUCIONALNI ARANŽMANI
1. Ovim se osniva Konferencija strana.
2. Prvi sastanak Konferencije strana saziva generalni sekretar Ujedinjenih nacija najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma. Nakon toga, redovne sednice Konferencije strana biće održavane u redovnim intervalima koje utvrđuje Konferencija strana. Vanredne sastanke Konferencije strana moguće je održavati i u drugim terminima, u skladu sa poslovnikom.
3. Konferencija strana se obično sastaje u sedištu sekretarijata ili u sedištu Ujedinjenih nacija.
4. Konferencija strana na svom prvom sastanku konsenzusom usvaja svoj poslovnik i poslovnike pomoćnih tela, finansijska pravila o njenom finansiranju i finansiranju sekretarijata i svih pomoćnih tela, a nakon toga i poslovnik i finansijska pravila za svako dodatno pomoćno telo koje osnuje. Do usvajanja poslovnika primenjuje se poslovnik međuvladine konferencije o međunarodnom pravno obavezujućem instrumentu u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu mora o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
5. Konferencija strana ulaže sve napore kako bi konsenzusom donela odluke i preporuke. Osim ako nije drugačije predviđeno ovim Sporazumom i ako su svi napori za postizanje konsenzusa iscrpljeni, odluke i preporuke Konferencije strana o bitnim pitanjima usvajaju se dvotrećinskom većinom strana koje su prisutne i glasaju, a odluke o pitanjima u pogledu postupaka usvajaju se većinom glasova strana koje su prisutne i glasaju.
6. Konferencija strana redovno preispituje i procenjuje sprovođenje ovog Sporazuma na sledeći način:
(a) donosi odluke i preporuke u vezi sa sprovođenjem ovog Sporazuma;
(b) preispituje i olakšava razmenu informacija između strana relevantnih za sprovođenje ovog Sporazuma;
(c) podstiče, između ostalog i uspostavljanjem odgovarajućih postupaka, saradnju i koordinaciju sa relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima, sa ciljem da napori za očuvanje i održivo korišćenje morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije budu usklađeni;
(d) osniva pomoćna tela za koja se smatra da su neophodna radi podrške sprovođenju ovog Sporazuma;
(e) usvaja budžet tročetvrtinskom većinom strana koje su prisutne i glasaju, ako su iscrpljeni svi napori za postizanje konsenzusa, u vremenskim razmacima i za finansijski period koji sama odredi;
(f) obavlja druge funkcije utvrđene u ovom Sporazumu ili funkcije potrebne za njegovo sprovođenje.
7. Konferencija strana može od Međunarodnog suda za pravo mora zatražiti savetodavno mišljenje o pravnim pitanjima u vezi sa usklađenošću predloga koji je podnesen Konferenciji strana sa ovim Sporazumom kada je reč o pitanjima iz njene nadležnosti. Savetodavno mišljenje ne traži se o pitanjima koja su u nadležnosti drugih globalnih, regionalnih, podregionalnih ili sektorskih tela, ili o pitanjima koje nužno uključuju istovremeno razmatranje spora koji se tiče suvereniteta ili drugih prava nad kontinentalnom ili ostrvskom kopnenom teritorijom ili zahteva u tom kontekstu, ili pravnog statusa nekog područja pod nacionalnom jurisdikcijom. U zahtevu za savetodavno mišljenje navodi se obim pravnog pitanja o kome se traži pomenuto mišljenje. Konferencija strana može zahtevati da se takvo mišljenje izda po hitnom postupku.
8. Konferencija strana, u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga u intervalima koje sama odredi, procenjuje i preispituje adekvatnost i efikasnost odredbi ovog Sporazuma i, prema potrebi, predlaže načine za jačanje sprovođenja tih odredbi radi boljeg sprovođenja očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
1. Konferencija strana promoviše transparentnost u postupcima donošenja odluka i drugim aktivnostima koje se sprovode u skladu sa ovim Sporazumom.
2. Svi sastanci Konferencije strana i njenih pomoćnih tela otvoreni su za posmatrače koji učestvuju u skladu sa poslovnikom, osim u slučaju kada Konferencija strana odluči drugačije. Konferencija strana objavljuje svoje odluke i o njima vodi javnu evidenciju.
3. Konferencija strana promoviše transparentnost u sprovođenju ovog Sporazuma, uključujući javnim objavljivanjem informacija i olakšavanjem učestvovanja relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela, autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica sa relevantnim tradicionalnim znanjem, naučne zajednice, civilnog društva i drugih relevantnih zainteresovanih strana i konsultacija sa njima, prema potrebi i u skladu sa odredbama ovog Sporazuma.
4. Predstavnici država koje nisu strane ovog Sporazuma, relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, autohtono stanovništvo i lokalne zajednice sa relevantnim tradicionalnim znanjem, naučna zajednica, civilno društvo i druge relevantne zainteresovane strane zainteresovane za pitanja koja se odnose na Konferenciju strana mogu zatražiti da kao posmatrači učestvuju na sastancima Konferencije strana i njenih pomoćnih tela. Poslovnikom Konferencije strana predviđaju se načini za takvo učešće i u tom pogledu poslovnik ne bi trebalo da bude previše ograničavajući. Poslovnikom se takođe predviđa da pomenuti predstavnici imaju blagovremen pristup svim relevantnim informacijama.
Telo za naučno-tehnička pitanja
1. Ovim se osniva telo za naučno-tehnička pitanja.
2. Telo za naučno-tehnička pitanja sastoji se od članova koji deluju u svojstvu stručnjaka i u najboljem interesu Sporazuma, koje imenuju strane, a bira Konferencija strana, koji raspolažu odgovarajućim kvalifikacijama, uzimajući u obzir rodnu ravnotežu, pravičnu geografsku zastupljenost i potrebu za multidisciplinarnim stručnim znanjem, kao i relevantno naučno i tehničko stručno znanje i stručnost u pogledu relevantnog tradicionalnog znanja autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica. Konferencija strana na prvom sastanku utvrđuje ovlašćenja i načine rada tela za naučno-tehnička pitanja, uključujući postupak za selekciju i uslove u pogledu ovlašćenja članova.
3. Telo za naučno-tehnička pitanja može se, prema potrebi, oslanjati na odgovarajuće savete iz relevantnih pravnih instrumenata i okvira i iz relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih i sektorskih tela, kao i drugih naučnika i stručnjaka.
4. Na osnovu ovlašćenja i pod rukovodstvom Konferencije strana, uzimajući u obzir multidisciplinarno stručno znanje iz stava 2. u delu iznad, telo za naučno-tehnička pitanja pruža naučne i tehničke savete Konferenciji strana, obavlja funkcije koje su mu dodeljene ovim Sporazumom i druge funkcije koje može odrediti Konferencija strana i o svom radu podnosi izveštaje Konferenciji strana.
1. Ovim se osniva sekretarijat. Konferencija strana na svom prvom sastanku donosi odluke o načinu rada sekretarijata i odlučuje o njegovom sedištu.
2. Do početka rada sekretarijata, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, preko Odeljenja za okeanska pitanja i pravo mora Kancelarije za pravna pitanja sekretarijata Ujedinjenih nacija, obavlja funkcije sekretarijata u skladu sa ovim Sporazumom.
3. Sekretarijat i država domaćin mogu zaključiti sporazum o sedištu. Sekretarijat ima pravnu sposobnost na teritoriji države domaćina koja mu dodeljuje povlastice i imunitet koji su mu neophodni za obavljanje funkcija.
4. Sekretarijat:
(a) pruža administrativnu i logističku podršku Konferenciji strana i njenim pomoćnim telima u svrhu sprovođenja ovog Sporazuma;
(b) organizuje i pruža usluge u kontekstu sastanaka Konferencije strana i svih drugih tela koja osnuje Konferencija strana ili su osnovana u okviru ovog Sporazuma;
(c) blagovremeno prosleđuje informacije koje se odnose na sprovođenje ovog Sporazuma, uključujući objavljivanje odluka Konferencije strana i njihovo dostavljanje svim stranama, kao i relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima;
(d) olakšava saradnju i koordinaciju, prema potrebi, sa sekretarijatima drugih relevantnih međunarodnih tela a, posebno, zaključuje administrativne i ugovorne aranžmane koji mogu biti potrebni u tu svrhu i za efikasno obavljanje svojih funkcija, uz odobrenje Konferencije strana;
(e) izrađuje izveštaje o obavljanju svojih funkcija u skladu sa ovim Sporazumom i podnosi ih Konferenciji strana;
(f) pruža pomoć u sprovođenju ovog Sporazuma i obavlja druge slične funkcije koje odredi Konferencija strana ili koje su mu dodeljene u skladu sa ovim Sporazumom.
Mehanizam za razmenu informacija
1. Ovim se uspostavlja mehanizam za razmenu informacija.
2. Mehanizam za razmenu informacija sastoji se prvenstveno od platforme sa otvorenim pristupom. Posebne načine tj. modalitete funkcionisanja mehanizma za razmenu informacija utvrđuje Konferencija strana.
3. Mehanizam za razmenu informacija:
(a) služi kao centralizovana platforma koja stranama omogućava širenje i pristup informacijama o aktivnostima koje se odvijaju u skladu sa odredbama ovog Sporazuma, uključujući informacije koje se odnose na:
(i) morske genetičke resurse na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, kako je navedeno u delu II ovog Sporazuma;
(ii) uspostavljanje i sprovođenje upravljačkih alata za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja;
(iii) procene uticaja na životnu sredinu;
(iv) zahteve za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije i mogućnosti u vezi sa njima, uključujući mogućnosti za saradnju u oblasti istraživanja i obuku, informacije o izvorima i dostupnosti tehnoloških informacija i podatke za transfer morske tehnologije, mogućnosti za lakši pristup pomorskoj tehnologiji i dostupnost finansijskih sredstava;
(b) olakšava usklađivanje potreba za izgradnjom kapaciteta sa raspoloživom podrškom i sa pružaocima usluga za transfer morske tehnologije, uključujući državne, nevladine ili privatne subjekte koji su zainteresovani za učešće u transferu morske tehnologije kao donatori, i olakšava pristup povezanom tehnološkom znanju i stručnosti;
(c) obezbeđuje veze do relevantnih globalnih, regionalnih, podregionalnih, nacionalnih i sektorskih mehanizama za razmenu informacija i drugim bankama gena, repozitorijumima i bazama podataka, uključujući one povezane sa relevantnim tradicionalnim znanjem autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica, i promoviše, ako je to moguće, veze sa javno dostupnim privatnim i nevladinim platformama za razmenu informacija;
(d) nadovezuje se na globalne, regionalne i podregionalne institucije za razmenu informacija, prema potrebi, pri uspostavljanju regionalnih i podregionalnih mehanizama u okviru globalnog mehanizma;
(e) podstiče povećanu transparentnost, između ostalog olakšavanjem razmene osnovnih podataka o životnoj sredini i informacijama o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije između strana i drugih relevantnih zainteresovanih strana;
(f) olakšava međunarodnu saradnju, uključujući naučnu i tehničku saradnju;
(g) obavlja druge slične funkcije koje odredi Konferencija strana ili koje su mu dodeljene u skladu sa ovim Sporazumom.
4. Mehanizmom za razmenu informacija upravlja sekretarijat, ne dovodeći u pitanje moguću saradnju sa drugim relevantnim pravnim instrumentima i okvirima i relevantnim globalnim, regionalnim, podregionalnim i sektorskim telima kako je utvrdila Konferencija strana, uključujući Međuvladinu okeanografsku komisiju Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, Međunarodnu vlast za morsko dno, Međunarodnu pomorsku organizaciju i Organizaciju Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.
5. Pri upravljanju mehanizmom za razmenu informacija, u potpunosti se uzimaju u obzir posebni zahtevi strana koje su države u razvoju, kao i posebne okolnosti strana koje su male ostrvske države u razvoju, a njihov pristup mehanizmu olakšava se kako bi se tim državama omogućilo da ga koriste bez nepotrebnih prepreka ili administrativnih opterećenja. Pored toga, uključuju se informacije o aktivnostima radi promocije razmene informacija, podizanja nivoa svesti i širenja informacija u tim državama i sa njima, kao i radi osiguravanja posebnih programa za te države.
6. Sve vreme poštuju se poverljivost informacija dostavljenih u skladu sa ovim Sporazumom i prava na njih. Nijedna odredba Sporazuma ne tumači se kao zahtev za deljenje informacija koje su zaštićene od objavljivanja u skladu sa domaćim pravom neke od strana ili drugim važećim pravom.
FINANSIJSKA SREDSTVA I MEHANIZAM
1. Svaka strana, u okviru svojih mogućnosti, obezbeđuje sredstva za aktivnosti koje su namenjene ostvarivanju ciljeva ovog Sporazuma, uzimajući u obzir svoje nacionalne politike, prioritete, planove i programe.
2. Institucije osnovane na osnovu ovog Sporazuma finansiraju se iz procenjenih doprinosa strana.
3. U skladu sa ovim Sporazumom uspostavlja se mehanizam za obezbeđivanje odgovarajućih, dostupnih, novih, dodatnih i predvidljivih finansijskih sredstava. Mehanizam pomaže stranama koje su države u razvoju u sprovođenju ovog Sporazuma, između ostalog i finansiranjem za podršku izgradnji kapaciteta i transferu morske tehnologije, a pored toga ima i druge funkcije utvrđene ovim članom za očuvanje i održivo korišćenje morske biološke raznovrsnosti.
4. Mehanizam obuhvata:
(a) dobrovoljni poverilački fond koji je osnovala Konferencija strana kako bi se pomoglo predstavnicima strana koje su države u razvoju, posebno najmanje razvijenim državama, državama u razvoju bez izlaza na more i malim ostrvskim državama u razvoju, da učestvuju na sastancima tela osnovanih u skladu sa ovim Sporazumom;
(b) poseban fond koji se finansira iz sledećih izvora:
(i) godišnjih doprinosa u skladu sa članom 14, stav 6;
(ii) plaćanja u skladu sa članom 14, stav 7;
(iii) dodatnih doprinosa strana i privatnih subjekata koji žele da obezbede finansijska sredstva za podršku očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(c) poverilačkog fonda Globalnog fonda za životnu sredinu.
5. Konferencija strana može razmotriti mogućnost osnivanja dodatnih fondova, u okviru finansijskog mehanizma, za podršku očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima van nacionalne jurisdikcije, za finansiranje sanacije i ekološke obnove morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
6. Poseban fond i Poverilački fond Globalnog fonda za životnu sredinu koriste se za:
(a) finansiranje projekata izgradnje kapaciteta u skladu sa ovim Sporazumom, uključujući efikasne projekte o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti i aktivnosti i programe, kao i obuku povezanu sa transferom morske tehnologije;
(b) pomoć stranama koje su države u razvoju u sprovođenju ovog Sporazuma;
(c) pružanje podrške programima očuvanja i održivog korišćenja koje sprovode autohtono stanovništvo i lokalne zajednice kao nosioci tradicionalnog znanja;
(d) pružanje podrške javnim konsultacijama na nacionalnom, podregionalnom i regionalnom nivou;
(e) finansiranje sprovođenja svih ostalih aktivnosti u skladu sa odlukom Konferencije strana.
7. Finansijskim mehanizmom treba izbeći dupliranje i promovisati komplementarnost i usklađenost korišćenjem sredstava u okviru mehanizma.
8. Finansijska sredstva mobilisana za podršku sprovođenju ovog Sporazuma mogu uključivati sredstva obezbeđena iz javnih i privatnih izvora, kako nacionalnih tako i međunarodnih, uključujući, ali ne ograničavajući se na, doprinose država, međunarodnih finansijskih institucija, postojećih mehanizama finansiranja u okviru globalnih i regionalnih instrumenata, donatorskih agencija, međuvladinih organizacija, nevladinih organizacija i fizičkih i pravnih lica, kao i javno-privatna partnerstava.
9. Za potrebe ovog Sporazuma, mehanizam deluje na osnovu ovlašćenja, prema potrebi, i pod rukovodstvom Konferencije strana i njoj je odgovoran. Konferencija strana pruža smernice o opštim strategijama, politikama, programskim prioritetima i ispunjenosti uslova za pristup finansijskim sredstvima i za njihovu upotrebu.
10. Konferencija strana i Globalni fond za životnu sredinu na prvom sastanku Konferencije strana dogovaraju se o aranžmanima za sprovođenje gore navedenih stavova.
11. U znak priznanja hitne potrebe za rešavanjem pitanja očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije, Konferencija strana određuje početni cilj mobilizacije resursa do 2030. godine za poseban fond iz svih izvora, uzimajući u obzir, između ostalog, institucionalne načine funkcionisanja posebnog fonda i informacije dobijene u okviru odbora za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije.
12. Pravo na pristup finansiranju u skladu sa ovim Sporazumom otvoreno je za strane koje su države u razvoju, na osnovu potreba. Sredstva iz posebnog fonda raspodeljuju se na osnovu kriterijuma pravedne raspodele, uzimajući u obzir potrebe za pomoć strana sa posebnim zahtevima, posebno najmanje razvijenih država, država u razvoju bez izlaza na more, država sa nepovoljnim geografskim položajem, malih ostrvskih država u razvoju i obalnih afričkih država, arhipelaških država i država u razvoju sa srednjim dohotkom, i uzimajući u obzir posebne okolnosti malih ostrvskih država u razvoju i najmanje razvijenih država. Cilj posebnog fonda biće obezbeđivanje efikasnog pristupa finansiranju kroz pojednostavljene postupke podnošenja zahteva i odobravanja i povećane spremnosti za pružanje podrške takvim stranama koje su države u razvoju.
13. S obzirom na ograničene kapacitete, strane podstiču međunarodne organizacije da pri raspodeli odgovarajućih sredstava i tehničke pomoći i korišćenju njihovih specijalizovanih usluga u svrhu očuvanja i održivog korišćenja morske biološke raznovrsnosti na područjima van nacionalne jurisdikcije daju povlašćeni tretman, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe i zahteve, stranama koje su države u razvoju, posebno najmanje razvijenim državama, državama u razvoju bez izlaza na more i malim ostrvskim državama u razvoju, vodeći računa o posebnim okolnostima malih ostrvskih država u razvoju i najslabije razvijenih država.
14. Konferencija strana osniva finansijski odbor za finansijska sredstva. On se sastoji od članova sa odgovarajućim kvalifikacijama i stručnim znanjem, uzimajući u obzir rodnu ravnotežu i pravednu geografsku zastupljenost. O ovlašćenjima i načinu rada odbora odlučuje Konferencija strana. Odbor periodično podnosi izveštaje i daje preporuke o utvrđivanju i mobilizaciji sredstava u okviru mehanizma. Takođe, odbor prikuplja informacije i podnosi izveštaje o finansiranju u okviru drugih mehanizama i instrumenata kojima se direktno ili indirektno doprinosi ostvarivanju ciljeva ovog Sporazuma. Pored razmatranja navedenih u ovom članu, odbor, između ostalog, razmatra:
(a) procenu potreba strana, posebno strana koje su države u razvoju;
(b) dostupnost i blagovremenu isplatu sredstava;
(c) transparentnost postupaka donošenja odluka i upravljanja u vezi sa prikupljanjem sredstava i njihovom raspodelom;
(d) odgovornost strana koje su države u razvoju koje primaju sredstva u pogledu dogovorenog korišćenja sredstava.
15. Konferencija strana razmatra izveštaje i preporuke finansijskog odbora i preduzima odgovarajuće mere.
16. Pored toga, Konferencija strana sprovodi periodičnu reviziju finansijskog mehanizma kako bi procenila prikladnost, efikasnost i dostupnost finansijskih sredstava, uključujući i sredstva za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije, posebno za strane koje su države u razvoju.
SPROVOĐENJE I USKLAĐENOST
Strane preduzimaju neophodne zakonodavne, upravne ili političke mere, prema potrebi, kako bi obezbedile sprovođenje ovog Sporazuma.
Svaka strana vrši monitoring sprovođenja svojih obaveza prema ovom Sporazumu i, u formatu i u vremenskim intervalima koje odredi Konferencija strana, Konferenciji podnosi izveštaje o merama koje je preduzela radi sprovođenja ovog Sporazuma.
Odbor za sprovođenje i usklađenost
1. Ovim se osniva odbor za sprovođenje i usklađenost kako bi se olakšalo i razmotrilo sprovođenje odredbi ovog Sporazuma i promovisala njihova usklađenost. Odbor za sprovođenje i usklađenost olakšava aktivnosti i deluje na način koji je transparentan, bez suparništva i bez kazni.
2. Odbor za sprovođenje i usklađenost sastoji se od članova sa odgovarajućim kvalifikacijama i iskustvom koje imenuju strane, a bira Konferencija strana, vodeći računa o rodnoj ravnoteži i pravednoj geografskoj zastupljenosti.
3. Odbor za sprovođenje i usklađenost deluje u skladu sa modalitetima i poslovnikom koje je Konferencija strana usvojila na svom prvom sastanku. Odbor za sprovođenje i usklađenost razmatra, između ostalog, pitanja sprovođenja i usklađenosti na pojedinačnom i sistemskom nivou, a periodično izveštava i daje preporuke Konferenciji strana, uzimajući u obzir odgovarajuće nacionalne okolnosti.
4. Tokom rada, Odbor za sprovođenje i usklađenost može se, prema potrebi, pozivati na odgovarajuće informacije dobijene od tela osnovanih ovim Sporazumom, kao i na relevantne pravne instrumente i okvire i relevantna globalna, regionalna, podregionalna i sektorska tela, prema potrebi.
REŠAVANJE SPOROVA
Strane sarađuju kako bi sprečile sporove.
Obaveza rešavanja sporova mirnim putem
Strane su u obavezi da svoje sporove koji se odnose na tumačenje ili primenu ovog Sporazuma reše pregovorima, istragom, posredovanjem, pomirenjem, arbitražom, sudskim poravnanjem, pribegavanjem regionalnim agencijama ili dogovorima ili drugim mirnim putem po sopstvenom izboru.
Rešavanje sporova mirnim putem po izboru strana
Ništa u ovom delu ne narušava pravo strana ovog Sporazuma da se u bilo kom trenutku dogovore da reše spor između sebe u vezi sa tumačenjem ili primenom ovog Sporazuma bilo kojim mirnim putem po sopstvenom izboru.
Kada se spor odnosi na pitanje tehničke prirode, strane mogu uputiti spor ad hoc panelu stručnjaka koji su one osnovale. Panel se konsultuje sa stranama i nastoji da spor reši brzo i bez obavezujućih postupaka za rešavanje sporova u skladu sa članom 60. ovog Sporazuma.
1. Sporovi koji se odnose na tumačenje ili primenu ovog Sporazuma rešavaju se u skladu sa odredbama za rešavanje sporova predviđenim u delu XV Konvencije.
2. Smatra se da su za potrebe rešavanja sporova koji uključuju stranu ovog Sporazuma koja nije strana Konvencije preuzete odredbe iz Dela XV i Aneksa V, VI, VII i VIII Konvencije.
3. Svaki postupak koji prihvati strana ovog Sporazuma koja je takođe strana Konvencije u skladu sa članom 287. Konvencije primenjuje se na rešavanje sporova na osnovu ovog dela, osim ako ta strana, prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobravanja, prihvatanja ili pristupanja ovom Sporazumu ili u bilo kom trenutku nakon toga, prihvati drugi postupak u skladu sa članom 287. Konvencije za rešavanje sporova na osnovu ovog dela.
4. Svaka izjava strane ovog Sporazuma koja je takođe i strana Konvencije u skladu sa članom 298. Konvencije primenjuje se na rešavanje sporova na osnovu ovog dela, osim ako ta strana, prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobravanja, prihvatanja ili pristupanja ovom Sporazumu ili u bilo kom trenutku nakon toga, podnese drugačiju izjavu u skladu sa članom 298. Konvencije, za rešavanje sporova na osnovu ovog dela.
5. U skladu sa stavom 2. u delu iznad, strana ovog Sporazuma koja nije strana Konvencije, prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobravanja, prihvatanja ili pristupanja ovom Sporazumu ili u bilo kom trenutku nakon toga, može izabrati, putem pisane izjave podnete depozitaru, jedno ili više sledećih sredstava za rešavanje sporova koji se odnose na tumačenje ili primenu ovog Sporazuma:
(a) Međunarodni sud za pravo mora;
(b) Međunarodni sud pravde;
(c) Arbitražni sud iz Aneksa VII;
(d) Poseban arbitražni sud iz Aneksa VIII za jednu ili više kategorija sporova navedenih u pomenutom Aneksu.
6. Smatra se da se strana ovog Sporazuma koja nije strana Konvencije i koja nije podnela izjavu odlučila za sredstvo iz stava 5(c) u delu iznad. Ako su strane u sporu prihvatile isti postupak za rešavanje spora, on se može rešiti samo tim postupkom, osim ako se strane dogovore drugačije. Ako se strane u sporu nisu odlučile za isti postupak za rešavanje spora, spor se može rešiti jedino postupkom arbitraže u skladu sa Aneksom VII Konvencije, osim ako se strane dogovore drugačije. Na izjave date u skladu sa stavom 5. primenjuje se član 287, stavovi od 6. do 8. Konvencije.
7. Strana ovog Sporazuma koja nije strana Konvencije može prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobrenja, prihvatanja ili pristupanja ovom Sporazumu ili u bilo kom trenutku nakon toga, ne dovodeći u pitanje obaveze koje proizilaze iz ovog dela, u pisanom obliku izjaviti da ne prihvata nijedan ili više postupaka iz dela XV, odeljak 2. Konvencije u odnosu na jednu ili više kategorija sporova navedenih u članu 298. Konvencije za rešavanje sporova na osnovu ovog dela. Na takvu izjavu primenjuje se član 298. Konvencije.
8. Odredbama ovog člana ne dovode se u pitanje postupci za rešavanje sporova koje su strane dogovorile kao učesnice u relevantnom pravnom instrumentu ili okviru ili kao članice relevantnog globalnog, regionalnog, podregionalnog ili sektorskog tela u vezi sa tumačenjem ili primenom takvih instrumenata i okvira.
9. Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao dodeljivanje nadležnosti sudu ili tribunalu nad bilo kojim sporom koji se odnosi na ili nužno uključuje istovremeno razmatranje pravnog statusa područja pod nacionalnom jurisdikcijom, niti nad bilo kojim sporom o suverenitetu ili drugim pravima nad kontinentalnom ili ostrvskom kopnenom teritorijom ili zahtevom u tom pogledu strane ovog Sporazuma, pod uslovom da se ništa u ovom stavu ne tumači kao da se njime ograničava nadležnosti suda ili tribunala na osnovu dela XV, odeljka 2. Konvencije.
10. Kako bi se izbegle nedoumice, ništa u ovom Sporazumu ne predstavlja osnovu za ostvarivanje ili uskraćivanje bilo kakvih zahteva za suverenitet, suverena prava ili jurisdikciju nad kopnenim ili morskim područjima, uključujući i u vezi sa sporovima koji se na to odnose.
Do rešavanja spora u skladu sa ovim delom strane u sporu ulažu sve napore da zaključe privremene dogovore praktične prirode.
DRŽAVE KOJE NISU STRANE OVOG SPORAZUMA
Države koje nisu strane ovog Sporazuma
Strane podstiču države koje nisu strane ovog Sporazuma da postanu njegove strane i da usvoje zakone i propise u skladu sa njegovim odredbama.
DOBRA VERA I ZLOUPOTREBA PRAVA
Dobra vera i zloupotreba prava
Strane u dobroj veri ispunjavaju obaveze preuzete na osnovu ovog Sporazuma i ostvaruju prava koja su njime priznata na način kojim se ne zloupotrebljava pravo.
ZAVRŠNE ODREDBE
1. Svaka strana ovog Sporazuma ima jedan glas, osim kako je predviđeno u stavu 2. u delu ispod.
2. Regionalna organizacija za ekonomske integracije, koja je strana ovog Sporazuma, u pitanjima koja su iz njene nadležnosti ostvaruje svoje pravo glasa brojem glasova koji je jednak broju njenih država članica koje su strane ovog Sporazuma. Takva organizacija neće ostvariti svoje pravo glasa ukoliko bilo koja od njenih država članica ostvari svoje pravo glasa, i obrnuto.
Ovaj Sporazum je otvoren za potpisivanje svim državama i organizacijama za regionalne ekonomske integracije od 20. septembra 2023. godine i ostaje otvoren za potpisivanje u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku do 20. septembra 2025. godine.
Ratifikacija, odobrenje, prihvatanje i pristupanje
Ovaj Sporazum podleže ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju od strane država i regionalnih organizacija za ekonomske integracije. Otvoren je za pristupanje država i regionalnih organizacija za ekonomske integracije od dana nakon datuma na koji je ovaj Sporazum zatvoren za potpisivanje. Instrumenti o ratifikaciji, odobrenju, prihvatanju i pristupanju biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Podela nadležnosti regionalnih organizacija za ekonomske integracije i njihovih država članica u odnosu na pitanja uređena ovim Sporazumom
1. Svaka regionalna organizacija za ekonomsku integraciju koja pristupi ovom Sporazumu bez učešća bilo koje svoje države članice kao ugovorne strane, dužna je da poštuje sve obaveze iz ovog Sporazuma. U slučaju takvih organizacija, čije su jedna ili više država članica strane ovog Sporazuma, organizacija i njene države članice odlučuju o svojim odgovarajućim odgovornostima za izvršavanje svojih obaveza na osnovu ovog Sporazuma. U takvim slučajevima, organizacija i države članice nemaju pravo da istovremeno ostvaruju prava na osnovu ovog Sporazuma.
2. U svom instrumentu o ratifikaciji, odobravanju, prihvatanju ili pristupanju, regionalna organizacija za ekonomske integracije navodi obim svoje nadležnosti u pogledu pitanja koja su uređena ovim Sporazumom. Svaka takva organizacija takođe obaveštava depozitara, koji zatim o tome obaveštava strane, o svakoj bitnoj izmeni obima svoje nadležnosti.
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu 120 dana od datuma deponovanja šezdesetog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju, prihvatanju ili pristupanju.
2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za ekonomske integracije koja ratifikuje, odobri ili prihvati ovaj Sporazum ili mu pristupi nakon deponovanja šezdesetog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju, prihvatanju ili pristupanju, ovaj Sporazum stupa na snagu tridesetog dana nakon deponovanja njihovog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju, prihvatanju ili pristupanju, u skladu sa stavom 1. u delu iznad.
3. Za potrebe st. 1. i 2. iz dela iznad, svaki instrument koji deponuje regionalna organizacija za ekonomske integracije ne smatra se dodatnim instrumentom pored onih koje su deponovale države članice te organizacije.
1. Ovaj Sporazum može privremeno primenjivati država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije koja pristane na njegovu privremenu primenu tako što će o tome pismeno obavestiti depozitara u vreme potpisivanja ili deponovanja svog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju, prihvatanju ili pristupanju. Takva privremena primena proizvodi pravno dejstvo od dana prijema obaveštenja od strane depozitara.
2. Privremena primena od strane države ili regionalne organizacije za ekonomske integracije prestaje stupanjem na snagu ovog Sporazuma za tu državu ili regionalnu organizaciju za ekonomske integracije ili nakon što ta država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije pismeno obavesti depozitara o nameri da okončaju privremenu primenu.
Ovaj Sporazum ne dopušta rezerve niti izuzetke, osim ako to nije izričito dozvoljeno drugim članovima ovog Sporazuma.
Članom 70. ne sprečava se država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije da, prilikom potpisivanja, ratifikacije, odobrenja, prihvatanja ili pristupanja ovom Sporazumu daje deklaracije ili izjave, u bilo kom obliku i pod bilo kojim nazivom, između ostalog, radi usklađivanja svojih zakona i propisa sa odredbama ovog Sporazuma, pod uslovom da se takvim deklaracijama ili izjavama ne namerava isključiti ili izmeniti pravno dejstvo odredbi ovog Sporazuma u njihovoj primeni na tu državu ili regionalnu organizaciju za ekonomske integracije.
1. Strana može, pismenim saopštenjem upućenim sekretarijatu, predložiti izmene ovog Sporazuma. Sekretarijat takvo saopštenje prosleđuje svim stranama. Ako u roku od šest meseci od dana prosleđivanja saopštenja najmanje polovina strana pozitivno odgovori na zahtev, predložena izmena razmatra se na sledećem sastanku Konferencije strana.
2. Depozitar dostavlja izmene ovog Sporazuma usvojene u skladu sa članom 47. svim stranama radi ratifikacije, odobrenja ili prihvatanja.
3. Izmene ovog Sporazuma stupaju na snagu za strane koje ih ratifikuju, odobre ili prihvate tridesetog dana nakon deponovanja instrumenata o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju od strane dve trećine strana ovog Sporazuma u vreme usvajanja izmena. Nakon toga, za svaku stranu koja deponuje svoj instrument o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju izmena nakon deponovanja potrebnog broja takvih instrumenata, izmena stupa na snagu tridesetog dana nakon deponovanja njenog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju.
4. Izmenom se, u vreme njenog usvajanja, može predvideti da je za njeno stupanje na snagu potreban manji ili veći broj ratifikacija, odobrenja ili prihvatanja nego što je potrebno ovim članom.
5. Za potrebe st. 3. i 4. u delu iznad, svaki instrument koji je deponovala regionalna organizacija za ekonomske integracije ne smatra se dodatnim instrumentom u odnosu na one koje su deponovale države članice te organizacije.
6. Država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije koja postane strana ovog Sporazuma nakon stupanja na snagu izmena u skladu sa stavom 3. iz dela iznad, ukoliko ta država ili regionalna organizacija za ekonomske integracije ne izraze drugačiju nameru:
(a) Smatra se stranom ovog Sporazuma kako je izmenjen;
(b) Smatra se stranom neizmenjenog Sporazuma u odnosu na stranu koju izmena ne obavezuje.
1. Strana može, pismenim obaveštenjem upućenim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, da otkaže ovaj Sporazum i može navesti svoje razloge za to. Nenavođenje razloga ne utiče na validnost otkazivanja. Otkazivanje stupa na snagu godinu dana od datuma prijema obaveštenja, osim ako u obaveštenju nije naveden kasniji datum.
2. Otkazivanje ni na koji način ne utiče na obavezu strane da ispuni sve obaveze sadržane u ovom Sporazumu kojima podleže prema međunarodnom pravu nezavisno od ovog Sporazuma.
1. Aneksi čine sastavni deo ovog Sporazuma i, osim ako nije izričito drugačije propisano, upućivanje na ovaj Sporazum ili na bilo koji njegov deo uključuje upućivanje na anekse koji se na njega odnose.
2. Odredbe iz člana 72. koje se odnose na izmenu ovog Sporazuma primenjuju se i na predlaganje, usvajanje i stupanje na snagu novog aneksa Sporazuma.
3. Svaka strana može predložiti izmenu bilo kog aneksa ovog Sporazuma za razmatranje na sledećem sastanku Konferencije strana. Anekse može izmeniti Konferencija strana. Bez obzira na odredbe člana 72, sledeće odredbe se primenjuju u odnosu na izmene aneksa ovog Sporazuma:
(a) Tekst predložene izmene dostavlja se sekretarijatu najmanje 150 dana pre sastanka. Nakon što primi tekst predložene izmene, sekretarijat ga dostavlja stranama. Sekretarijat se, prema potrebi, konsultuje sa relevantnim pomoćnim telima i sve odgovore dostavlja svim stranama najkasnije 30 dana pre sastanka;
(b) Izmene usvojene na sastanku stupaju na snagu 180 dana nakon završetka tog sastanka za sve strane, osim za one koje ulože prigovor u skladu sa stavom 4. u delu ispod.
4. Svaka strana može u roku od 180 dana, koji je predviđen u stavu 3(b) u delu iznad, pismenim obaveštenjem depozitaru, da uloži prigovor u vezi sa izmenama. Takav prigovor moguće je povući u bilo kom trenutku pismenim obaveštenjem koje se dostavlja depozitaru, nakon čega izmena aneksa stupa na snagu za tu stranu tridesetog dana nakon datuma povlačenja prigovora.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je depozitar ovog Sporazuma i svih njegovih izmena ili revizija.
Tekstovi ovog Sporazuma na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku su jednako verodostojni.
INDIKATIVNI KRITERIJUMI ZA IDENTIFIKACIJU PODRUČJA
(a) jedinstvenost;
(b) retkost;
(c) poseban značaj za faze životnog ciklusa vrsta;
(d) poseban značaj vrsta koje se nalaze na području;
(e) značaj za ugrožene vrste ili staništa ili vrste ili staništa u opadanju;
(f) ranjivost, uključujući klimatske promene i acidifikaciju okeana;
(g) krhkost;
(h) osetljivost;
(i) biološka raznovrsnost i produktivnost;
(j) reprezentativnost;
(k) zavisnost;
(l) prirodnost;
(m) ekološka povezanost;
(n) bitni ekološki procesi koji se odvijaju na području;
(o) ekonomski i društveni faktori;
(p) kulturni faktori;
(q) kumulativni i prekogranični uticaji;
(r) spori oporavak i otpornost;
(s) prikladnost i održivost;
(t) ponavljanje;
(u) održivost reprodukcije;
(v) postojanje mera za očuvanje i upravljanje.
VRSTE IZGRADNJE KAPACITETA I TRANSFERA MORSKE TEHNOLOGIJE
U skladu sa ovim Sporazumom, inicijative za izgradnju kapaciteta i transfer morske tehnologije mogu uključivati, ali nisu ograničene na:
(a) razmenu relevantnih podataka, informacija, znanja i istraživanja u formatima koji su prilagođeni korisnicima, uključujući:
(i) razmenu naučnih i tehnoloških saznanja o moru;
(ii) razmenu informacija o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(iii) deljenje rezultata istraživanja i razvoja;
(b) širenje informacija i podizanje nivoa svesti, između ostalog u pogledu:
(i) naučnih istraživanja mora, nauke o moru i srodnih pomorskih operacija i usluga;
(ii) informacija o životnoj sredini i biološkim informacijama prikupljenim istraživanjem na područjima izvan nacionalne jurisdikcije;
(iii) relevantnog tradicionalnog znanja u skladu sa slobodnim, prethodnim i informisanim pristankom nosilaca tog znanja;
(iv) faktora stresa koji deluju na okeane i utiču na morsku biološku raznovrsnost područja izvan nacionalne jurisdikcije, uključujući štetan uticaj klimatskih promena, kao što su zagrevanje i deoksigenacija okeana, kao i acidifikacija okeana;
(v) mera kao što su upravljački alati za pojedina područja, uključujući morska zaštićena područja;
(vi) procena uticaja na životnu sredinu;
(c) razvoj i jačanje relevantne infrastrukture, uključujući opremu, kao što su:
(i) razvoj i uspostavljanje neophodne infrastrukture;
(ii) obezbeđivanje tehnologije, uključujući opremu za uzorkovanje i metodologiju (npr. za uzorke vode ili geološke, biološke ili hemijske uzorke);
(iii) nabavka opreme neophodne za pružanje podrške i dalji razvoj istraživačkih i razvojnih kapaciteta, uključujući i upravljanje podacima, u kontekstu aktivnosti u vezi sa morskim genetičkim resursima i informacijama o digitalnim sekvencama morskih genetičkih resursa na području van nacionalne jurisdikcije, mere kao što su upravljački alati za pojedina područja, uključujući zaštićena morska područja, kao i sprovođenje procena uticaja na životnu sredinu;
(d) razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta i nacionalnih regulatornih okvira ili mehanizama, uključujući:
(i) upravljačke, političke i pravne okvire i mehanizme;
(ii) pomoć u razvoju, sprovođenju i izvršavanju nacionalnih zakonodavnih, upravnih ili političkih mera, uključujući povezane regulatorne, naučne i tehničke zahteve na nacionalnom, podregionalnom ili regionalnom nivou;
(iii) tehničku podršku za sprovođenje odredbi ovog Sporazuma, uključujući praćenje podataka i izveštavanje o njima;
(iv) kapacitet za prenošenje informacija i podataka u delotvorne i efikasne politike, uključujući olakšavanje pristupa znanju i sticanje znanja neophodnog za informisanje donosilaca odluka u stranama koje su države u razvoju;
(v) uspostavljanje ili jačanje institucionalnih kapaciteta relevantnih nacionalnih i regionalnih organizacija i institucija;
(vi) osnivanje nacionalnih i regionalnih naučnih centara, uključujući i repozitorijume podataka;
(vii) razvoj regionalnih centara izvrsnosti;
(viii) razvoj regionalnih centara za razvoj veština;
(ix) jačanje saradnje između regionalnih institucija, na primer, saradnja sever-jug i jug-jug i saradnja između regionalnih organizacija za more i regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom;
(e) razvoj i jačanje kapaciteta ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje finansijama i tehničke stručnosti kroz razmenu, istraživačku saradnju, tehničku podršku, obrazovanje i obuku i transfer morske tehnologije, kao što su:
(i) saradnja u oblasti morske nauke, uključujući prikupljanje podataka, tehničku razmenu, naučno-istraživačke projekte i programe, kao i razvoj zajedničkih naučno-istraživačkih projekata u saradnji sa institucijama u državama u razvoju;
(ii) obrazovanje i obuka u sledećim oblastima:
a. prirodne i društvene nauke, kako osnovne tako i primenjene, za razvoj naučno-istraživačkih kapaciteta;
b. tehnologija i primena pomorske nauke i tehnologije za razvoj naučno-istraživačkih kapaciteta;
c. politika i upravljanje;
d. relevantnost i primena tradicionalnog znanja;
(iii) razmena stručnjaka, uključujući stručnjake za tradicionalno znanje;
(iv) obezbeđivanje finansijskih sredstava za razvoj ljudskih resursa i tehničkog stručnog znanja, između ostalog:
a. stipendijama ili drugim bespovratnim sredstvima za predstavnike malih ostrvskih država u razvoju koje su strane u Sporazumu, u okviru radionica, programa obuke ili drugih relevantnih programa za razvoj njihovih specifičnih kapaciteta;
b. obezbeđivanjem finansijskog i tehničkog stručnog znanja i resursa, posebno za male ostrvske države u razvoju, u vezi sa procenama uticaja na životnu sredinu;
(v) uspostavljanje mehanizma za umrežavanje edukovanih ljudskih resursa;
(f) izrada i deljenje priručnika, smernica i standarda, uključujući:
(i) kriterijume i referentne materijale;
(ii) tehnološke standarde i pravila;
(iii) repozitorijum priručnika i relevantnih informacija za razmenu znanja i kapaciteta o tome kako se sprovode procene uticaja na životnu sredinu, kao i repozitorijum u pogledu stečenih znanja i najbolje prakse;
(g) razvoj tehničkih, naučnih i istraživačko-razvojnih programa, uključujući biotehnološke istraživačke aktivnosti.
ČLAN 3
Za izvršavanje međunarodnih obaveza preuzetih na osnovu Sporazuma u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu mora o očuvanju i održivom korišćenju morske biološke raznovrsnosti područja izvan nacionalne jurisdikcije, nadležno je ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine.
ČLAN 4
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije - Međunarodni ugovori".