UPUTSTVOKOJIM SE BLIŽE UREĐUJE ZNAČAJNA PREGOVARAČKA MOĆ ("Sl. glasnik RS", br. 63/2026 i 66/2026 - ispr.) |
1. Ovim uputstvom bliže se uređuje način na koji Komisija za zaštitu konkurencije određuje značajnu pregovaračku moć.
2. Značajna pregovaračka moć je sposobnost jedne ugovorne strane da nametne svoje uslove drugoj ugovornoj strani usled neravnoteže u njihovim ekonomskim položajima.
3. Godišnji prihod utvrđuje se u visini ukupnog godišnjeg prihoda pre oporezivanja i obuhvata poslovne, finansijske i ostale prihode u obračunskoj godini koja prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak, ostvarenog u Republici Srbiji.
4. U ukupan godišnji prihod ne računa se prihod koji povezani učesnici na tržištu ostvaruju u međusobnoj razmeni.
5. Kod oblika udruživanja učesnika na tržištu (nabavne alijanse, centralizovani sistemi nabavke i sl.), ukupan godišnji prihod utvrđuje se na osnovu zbira ukupnih godišnjih prihoda svih udruženih učesnika.
6. Prilikom ocene da li kupac ispunjava uslove iz člana 4. stav 2. Zakona, uzima se u obzir godišnji prihod iz obračunske godine koja prethodi godini pokretanja postupka.
7. Ako se ostvaruje prihod od više različitih delatnosti, koje nisu međusobno komplementarne a nije moguće precizno razdvojiti prihod po delatnostima, ili su podaci na osnovu kojih se on utvrđuje nepotpuni ili nepouzdani, prihod se utvrđuje na osnovu raspoloživih podataka i/ili drugih podataka i informacija koje se smatraju relevantnim i odgovarajućim u određenom postupku.
8. Nepotpunim ili nepouzdanim podacima smatraju se naročito podaci koji su u suprotnosti sa drugim dostupnim informacijama, kao i podaci koji nisu potkrepljeni odgovarajućom dokumentacijom.
9. Prihod od više različitih delatnosti koje nisu međusobno komplementarne može se prikazati razdvojeno po delatnostima.
10. Delatnosti se smatraju komplementarnim ako se njihovi prihodi ostvaruju u okviru istog ili povezanog lanca snabdevanja proizvodima koji se nalaze na Listi proizvoda koje usvaja Vlada (npr. proizvodnja mleka i proizvodnja sira, trgovina na veliko i trgovina na malo prehrambenim proizvodima).
11. Delatnosti se ne smatraju komplementarnim ako između njih ne postoji ekonomska ili funkcionalna veza u pogledu predmeta ovog zakona (npr. trgovina prehrambenim proizvodima i izdavanje nekretnina, ugostiteljstvo i proizvodnja nameštaja).
12. Ako kupac ne dokaže drugačije, smatra se da uvek ima značajnu pregovaračku moć ako su ispunjeni uslovi u pogledu novčanih pragova u smislu člana 4. stav 2. Zakona.
13. Ako ukupan godišnji prihod kupca nije dostigao nivo novčanog praga iz člana 4. stav 2. Zakona, ali je viši od ukupnog godišnjeg prihoda snabdevača, snabdevač može dokazati da kupac ipak poseduje značajnu pregovaračku moć u smislu člana 4. stav 3. Zakona.
14. Snabdevač može dokazati da kupac poseduje značajnu pregovaračku moć tako što će predočiti određene pokazatelje značajne pregovoračke moći kupca, a koji se mogu odnositi na strukturu i karakteristike tržišta, industrijske standarde, uobičajenu praksu u datoj delatnosti kao i okolnosti koje ukazuju da postoje:
1) geografska i vremenska ograničenja u lancu snabdevanja konkretnog proizvoda (npr. ako je snabdevač primarnih poljoprivrednih proizvoda u trenutku berbe ili žetve suočen sa ograničenim brojem kupaca u geografski dostupnom području, dok kvarljivost proizvoda isključuje odlaganje prodaje ili transport na udaljena tržišta i slično),
2) tehnološka i komercijalna ograničenja u lancu snabdevanja konkretnog proizvoda (npr. ako je snabdevač prilagodio svoju proizvodnju, ambalažu ili recepturu zahtevima konkretnog kupca, čime je omogućio da konkretan proizvod nije moguće plasirati drugim kupcima bez značajnih troškova prilagođavanja ili slično),
3) nemogućnost uspostavljanja alternativnog poslovnog odnosa sa drugim kupcem u kratkom roku (npr. ako snabdevač ostvaruje značaj udeo svog ukupnog prihoda isključivo u poslovnom odnosu sa jednim kupcem, visoki troškovi prelaska na drugog kupca i slično),
4) neopravdano odlaganje pregovora (npr. ako kupac sistematski odlaže ili uslovljava pregovore o ceni u periodu neposredno pred sezonu proizvodnje ili berbe, a snabdevač nema vremena da pronađe alternativu i slično).
15. U konkretnom postupku mogu se uzeti u obzir i druge okolnosti koje ukazuju na postojanje ili nepostojanje značajne pregovaračke moći (istorijat pregovora, postojanje pisanog ugovora i njegovu uravnoteženost, ponašanje strana prilikom rešavanja sporova i drugo).
16. Komisija može uzeti u obzir i okolnosti koje se odnose na to da li se priroda delatnosti kupca u većinskom i značajnom delu zasniva na proizvodima koji nisu obuhvaćeni Listom proizvoda iz člana 2. stav 1. Zakona, tj. da li ti proizvodi predstavljaju osnovu poslovnog modela (npr. kada prihod od prodaje proizvoda koji nisu obuhvaćeni Listom proizvoda čini više od 85% ukupnog prihoda).
17. U situaciji iz tačke 16. ovog uputstva sagledavaju se i vrednuju okolnosti koje ukazuju na to da li je asortiman kupca, imajući u vidu prirodu delatnosti, uzak ili određen prostornim i administrativnim ograničenjima poslovanja, da li se kupovina koju krajnji potrošači obavljaju kod kupca odvija pretežno na osnovu trenutne geografske dostupnosti a ne na osnovu cene ili uslova trgovine, kao i da li kupac ima mogućnost da izborom snabdevača utiče na uslove nabavke, odnosno da li je izbor snabdevača i asortimana u značajnoj meri određen spoljašnjim ograničenjima koja nisu u vezi sa pregovaračkom moći kupca.
18. Prilikom ocene značajne pregovaračke moći, posebno se uzimaju u obzir i obrasci ugovornog ponašanja strana, a naročito: koja strana inicira izmene ugovornih uslova, da li jedna strana prihvata uslove bez pregovora, koja strana je u praksi trpela finansijske ustupke bez odgovarajuće naknade, kao i istorijat pregovora, visina i učestalost naknada u konkretnom ugovornom odnosu i u uporedivim ugovornim odnosima koje kupac ima sa drugim snabdevačima.
19. Nijedan pokazatelj sam po sebi nije apsolutno odlučujući, dok istovremeno postojanje više pokazatelja tržišne moći može ukazivati na značajnu pregovaračku moć kupca iako nisu ispunjeni novčani pragovi iz člana 4. stav 2. Zakona.
20. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
Nakon provere Uputstva kojim se bliže uređuje značajna pregovaračka moć ("Službeni glasnik RS", broj 63/26) utvrđeno je da se potkrala greška, pa se na osnovu člana 15. Zakona o objavljivanju zakona drugih propisa i opštih akata ("Službeni glasnik RS", broj 45/13) daje
ISPRAVKU
UPUTSTVA KOJIM SE BLIŽE UREĐUJE ZNAČAJNA PREGOVARAČKA MOĆ
("Sl. glasnik RS", br. 66/2026)
U preambuli (vizi) Uputstva kojim se bliže uređuje značajna pregovaračka moć ("Službeni glasnik RS", broj 63/26) posle reči: "praksama" treba da se dodaju reči: "za određene vrste proizvoda".
- Iz Komisije za zaštitu konkurencije