UPUTSTVOZA ZAŠTITU PODATAKA U POSTUPCIMA UTVRĐIVANJA NEPOŠTENE TRGOVAČKE PRAKSE("Sl. glasnik RS", br. 71/2026) |
1. Ovim uputstvom bliže se uređuje pojam zaštićenog podatka, oblik i sadržina zahteva za zaštitu podataka i način na koji će se vršiti izostavljanje zaštićenih podataka iz akata koji se objavljuju.
2. Zaštićen podatak je poslovna tajna, poslovno osetljiv podatak ili poverljiv podatak.
3. Poslovna tajna je podatak koji je kao takav određen u skladu sa zakonom kojim je uređena pravna zaštita poslovne tajne a dokazuje se dostavljanjem akta ili izjave o preduzetim merama za očuvanje tajnosti u skladu sa zakonom.
4. Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom jesu naročito finansijski podaci i/ili tehnički podaci koji se odnose na znanje i iskustvo, metode procene troškova investicija, proizvodne tajne i postupci, biznis ili investicioni planovi, podaci o snabdevačima i kupcima, proizvedenim i prodatim količinama, marketinškim planovima, prodajnoj strategiji, kao i druge informacije koje su označene kao poslovna tajna.
5. Poslovno osetljiv podatak obuhvata informacije koje nisu poslovna tajna, a koji se može smatrati poverljivim u onoj meri u kojoj bi njegovo iznošenje značajno naštetilo licu kojem pripadaju ili na koje se odnose (npr. interne komunikacije ili razmatranja, korespodencija sa snabdevačima i sl.).
6. U zavisnosti od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja poslovno osetljivi podaci se odnose na informacije koje dostavi zainteresovano lice, saradnik u postupku ili treća lica, budući da bi njihovo iznošenje moglo dovesti do značajne štete ili rizika od mera komercijalne odmazde.
7. Pojam poslovno osetljivog podatka može uključivati informacije koje bi omogućile da se utvrdi identitet podnosioca inicijative ili trećih lica u slučajevima kada oni imaju opravdanu potrebu da ostanu anonimni.
8. Poverljivi podaci su podaci o identitetu zainteresovanog lica, podnosioca inicijative, saradnika u postupku i ostalih lica koja dostavljaju podatke po zahtevu Komisije (izvor podataka) kao i druga lica koja se izjašnjavaju na zahteve, naloge i obaveštenja Komisije ako bi objavljivanjem njihovog identiteta mogla da nastupi značajna šteta za ta lica.
II OBLIK I SADRŽINA ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PODATAKA
9. Zaštita podataka vrši se na osnovu Zahteva za zaštitu podataka, koji se podnosi istovremeno sa podnošenjem dokumenta, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja podneska koji sadrži podatak čija se zaštita traži.
10. Zahtev za zaštitu podataka podnosi stranka, zainteresovano lice, saradnik u postupku i treće lice koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju.
11. Zahtev za zaštitu podataka dostavlja se Komisiji na Obrascu, koji je dat kao Prilog uz ovo uputstvo i čini njegov sastavni deo.
12. Obrazac zahteva za zaštitu podataka iz tačke 11. ovog uputstva sadrži kolone u koje se upisuju podaci o podnosiocu zahteva, navodi se podatak za koji se zaštita traži, označava se strana i stav, odnosno odeljak u dokumentu gde je sadržan taj podatak, oznaka da li je podatak poslovna tajna, poverljiv podatak ili poslovno osetljiv podatak, detaljno se obrazlažu razlozi zbog kojih se za svaki podatak zaštita traži kao i način na koji će se imenovati zaštićen podatak.
13. Podnosilac zahteva dužan je da učini verovatnim da će objavljivanje poslovno osetljivih i poverljivih podataka za koje se zaštita traži prouzrokovati značajnu štetu licu kom ti podaci pripadaju ili na koga se odnose.
14. Ako je u zahtevu podatak za koji se zaštita traži označen kao poslovna tajna, svojstvo poslovne tajne dokazuje se dostavljanjem akta ili izjave o preduzetim merama za očuvanje tajnosti u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita poslovne tajne.
15. Zahtev koji nije sačinjen u skladu sa ovim uputstvom smatra se neurednim podneskom u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku.
III IZOSTAVLJANJE ZAŠTIĆENIH PODATAKA
16. U svim odlukama i aktima koji se javno objavljuju zaštićeni podaci se izostavljaju na osnovu rešenja kojim je odlučeno o zahtevu za zaštitu podataka.
17. Rešenjem iz tačke 16. nalaže se podnosiocu zahteva da dostavi verziju svakog dostavljenog podneska/dokumenta u kojoj su izostavljeni ili anonimizirani podaci čija se zaštita traži (na primer podvlačenjem, precrtavanjem, oznakom [...]), u skladu sa rešenjem.
18. Zaštićeni podaci u odlukama i aktima obeležavaju se oznakom [...imenovani podatak...] dok se kod izostavljanja brojčanih podataka zadržava oznaka tog podatka, kao na primer [...] miliona evra ili [...] %.
19. Anonimizirana verzije odluke ili akta koja je sačinjena u skladu sa tačkom 16. i 18. ovog uputstva prilikom objavljivanja na internet stranici Komisije na prvoj strani, u gornjem desnom uglu, sadrži napomenu: "Objavljeni tekst ne sadrži podatke za koje je određena mera zaštite".
20. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".
ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PODATAKA
REPUBLIKA SRBIJA
KOMISIJA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE
Bulevar kralja Aleksandra I Karađorđevića 25/IV, Beograd
Zahtev za zaštitu podataka
Ime i prezime / Poslovno ime podnosioca zahteva |
|
Ime i prezime odgovornog lica ili punomoćnika |
|
Matični/registarski broj |
|
Elektronska adresa (imejl) podnosioca zahteva, odnosno osobe za kontakt ili punomoćnika |
|
1. |
2. |
3. |
4. |
Podatak čija se zaštita traži i mesto gde se podatak nalazi (strana, pasus, tabela...) |
Vrsta podatka: |
Razlozi za zaštitu podatka - obrazloženje |
Predlog oznake u zaštićenoj verziji (imenovanje podatka) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Napomena:
U rubriku 1. Podatak čija se zaštita traži i mesto gde se nalazi podatak - upisuje se pojedinačno svaki podatak za koji se zaštita traži. Ukoliko se podaci uopšteno navedu (npr. "svi podaci" ili "celokupan zahtev"), Komisija će podnosiocu zahteva uputiti poziv za uređenje podneska. Osim imenovanja podatka, potrebno je označiti stranu i stav, odnosno odeljak u dokumentu gde je sadržan podatak za koji se zaštita traži (na primer: strana 2, tačka 9. ugovora, prilog 4 uz odgovor)
U rubriku 2. Vrsta podatka potrebno je uneti da li je podatak označen kao poslovna tajna/poslovno osetljiv podatak ili poverljiv podatak
U rubriku 3. Razlozi za zaštitu podatka - potrebno je detaljno obrazložiti razloge zbog kojih je svaki podatak pojedinačno označen kao poslovna tajna ili poslovno osetljiv odnosno poverljiv podatak
U rubriku 4. Predlog oznake u zaštićenoj verziji - potrebno je navesti na koji način bi podatak za koji se traži zaštita trebalo imenovati u zaštićenoj verziji (npr. [...biznis plan...] [...strategija kompanije...] [... podaci o snabdevaču...]).