ISO STANDARDI - KVALITET ZEMLJIŠTA

 

Redni broj

Oznaka standarda

Naziv standarda

1.

ISO 15799:2003

Kvalitet zemljišta - Uputstva za ekotoksikološku karakterizaciju zemljišta i zemljišnog materijala

2.

ISO 11269-1:1993

Kvalitet zemljišta - Određivanje uticaja zagađujućih materija flore na zemljište - Deo 1: Metoda za merenje inhibicije rasta korena

3.

ISO 16133:2004

Kvalitet zemljišta - Uputstvo za uspostavljanje i održavanje programa monitoringa

4.

ISO 11074:2005 

Kvalitet zemljišta - Rečnik

5.

ISO 10573:1995

Kvaliteta zemljišta - Određivanje sadržaja vode u nesaturiranoj zoni - Neutronska metoda

6.

ISO 10693:1995

Kvalitet zemljišta - Određivanje sadržaja karbonata - Volumetrijska metoda

7.

ISO 10694:1995

Kvalitet zemljišta - Određivanje organskog i ukupnog ugljenika posle suvog sagorevanja (elementarna analiza)

8.

ISO 11261:1995

Kvalitet zemljišta - Određivanje ukupnog azota - Modifikovana metoda po Kjeldalu

9.

ISO 11260:1994/Cor 1:1996

Kvalitet zemljišta - Određivanje kapaciteta efektivne katjonske izmene i stepena zasićenja bazama pomoću rastvora barijum-hlorida

10.

ISO 11265:1994/Cor 1:1996

Kvalitet zemljišta - Određivanje specifične električne provodljivosti - Tehnička korekcija

11.

ISO 25177:2008

Kvalitet zemljišta - Uprošćen opis zemljišta

12.

ISO 11272:1998

Kvalitet zemljišta - Određivanje gustine suvog zemljišta

13.

ISO 11047:1998

Kvalitet zemljišta - Određivanje kadmijuma, hroma, kobalta, bakra, olova, mangana, nikla i cinka ekstrahovanih carskom vodom - Plamena i elektrotermička atomskoapsorpciona spektrometrija

14.

ISO 11277:2009

Kvalitet zemljišta - Određivanje raspodele veličine čestica (mehaničkog sastava) u mineralnom delu zemljišta - Metod sita i sedimentacija

15.

ISO 15903:2002

Kvalitet zemljišta - Obrazac za snimanje zemljišta i informacije o terenu

16.

ISO 16072:2002

Kvalitet zemljišta - Laboratorijske metode za određivanje mikrobiološkog disanja zemljišta

17.

ISO 11074:2005 

Kvalitet zemljišta - Rečnik

18.

ISO 17312:2005

Kvalitet zemljišta - Određivanje provodljivosti hidraulički zasićenih poroznih materijala pomoću krutog zida permeametra

19.

ISO / TS 22939:2010

Kvalitet zemljišta - Merenje aktivnosti enzima u uzorcima zemljišta koristeći fluorogenic supstrat i mikro-ploče

Prema dokumentu Evropske komisije iz 2006. godine - Tematska strategija za zaštitu zemljišta: Procene uticaja (Thematic Strategy for Soil Protection - SUMMARY OF THE IMPACT ASSESSMENT) degradacija zemljišta uključuje više aspekata, i to: eroziju, smanjenje organskih materija, zagađenje, salinizaciju, stvrdnjavanje zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamenu, plavljenje i klizišta. Među njima su najznačajniji:

• Erozija,

• Smanjenje organske materije u zemljištu,

• Kompakticija - Stvrdnjavanje zemljišta,

• Salizinacija.

Erozija zemljišta uzrokovana delovanjem vode obuhvata područje od oko 112 miliona hektara ili 12% ukupnog zemljišta u Evropi i 42 miliona hektara zemljišta pod uticajem erozije, koju prouzrokuje vetar.

Organska materija u zemljištu igra glavnu ulogu u karbonskom ciklusu zemljišta. Oko 45% zemljišta u Evropi ima izrazito nizak sadržaj organske materije (0 - 2% organskog karbona) i 45% zemljišta ima srednji nivo karbona (2 - 6% organskog karbona). Zemljište je, ujedno, emiter gasova sa efektom staklene bašte, a istovremeno je i najveći magacin organskog i neorganskog karbona (sadrži oko 1500 gigatona).

Kompakticija - Stvrdnjavanje zemljišta - procena je da je 32-36% evropskog zemljišta podložno visokom ili vrlo visokom stepenu kompaktizacije, a na 18% zemljišta kompaktizacija ima umeren uticaj.

Salizinacija je proces akumulacije rastvorljivih soli u zemljištu, uglavnom natrijuma, magnezijuma i kalcijuma, kojima je izloženo oko 3,8 miliona hektara zemlje u Evropi.

Procene štete od degradacije zemljišta u Evropi variraju pa se računa da su štete samo od erozije zemljišta od 0,7 do 14 milijardi evra godišnje, a od gubitka organske materije u zemljištu od 3,4 do 5,6 milijardi evra godišnje. U ukupnom iznosu za 25 zemalja članica EU se procenjuje da su štete od degradacije zemljišta oko 38 milijardi evra godišnje.