HEMIJA |
Obrazovni standardi su definisani za sledeće oblasti: Opšta hemija (supstance, strukture, svojstva i promene), Neorganska hemija (elementi, neorganska jedinjenja i reakcije), Organska hemija (organska jedinjenja, struktura i reakcije), Biohemija (biološki važna organska jedinjenja) i Hemija životne sredine.
Za predmete prirodnih nauka (Biologija, Fizika i Hemija) dodatno su definisani zajednički obrazovni standardi koji se odnose na eksperiment u prirodnim naukama.
Sledeći iskazi opisuju šta učenik/učenica zna i ume na osnovnom nivou.
1. OPŠTA HEMIJA
U oblasti opšta hemija učenik/učenica zna:
HE.1.1.1. da pravi razliku između elemenata, jedinjenja i smeša iz svakodnevnog života na osnovu njihove složenosti
HE.1.1.2. o praktičnoj primeni elemenata, jedinjenja i smeša iz sopstvenog okruženja na osnovu njihovih svojstava
HE.1.1.3. na osnovu kojih svojstava supstance mogu da se razlikuju, kojim vrstama promena supstance podležu kao i da se pri promenama ukupna masa supstance ne menja
HE.1.1.4. da su čiste supstance izgrađene od atoma, molekula i jona, i te čestice međusobno razlikuje po naelektrisanju i složenosti građe
HE.1.1.5. tip hemijske veze u molekulima elemenata, kovalentnim i jonskim jedinjenjima
HE.1.1.6. kvalitativno značenje simbola najvažnijih hemijskih elemenata, hemijskih formula najvažnijih predstavnika klasa neorganskih i organskih jedinjenja, i kvalitativno značenje hemijskih jednačina reakcija oksidacije
HE.1.1.7. šta su rastvori, kako nastaju i primere rastvora u svakodnevnom životu
HE.1.1.8. značenje sledećih termina: supstanca, smeša, rastvor, rastvaranje, element, jedinjenje, atom, molekul, jon, kovalentna veza, jonska veza, oksidacija, oksid, kiselina, baza, so, indikator
U oblasti opšta hemija učenik/učenica ume da:
HE.1.1.9. zagreva supstancu na bezbedan način
HE.1.1.10. izmeri masu, zapreminu i temperaturu supstance
HE.1.1.11. sastavi aparaturu i izvede postupak ceđenja
HE.1.1.12. u jednostavnim ogledima ispita svojstva supstanci (agregatno stanje, miris, boju, magnetna svojstva, rastvorljivost), kao i da ta svojstva opiše
2. NEORGANSKA HEMIJA
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica zna:
HE.1.2.1. osnovna fizička i hemijska svojstva nemetala i metala (agregatno stanje, provodljivost toplote i elektriciteta i reakciju sa kiseonikom)
HE.1.2.2. vezu između svojstava nemetala i metala i njihove praktične primene
HE.1.2.3. da prepozna metale (Na, Mg, Al, Fe, Zn, Cu, Pb, Ag, Au) na osnovu njihovih fizičkih i hemijskih svojstava
HE.1.2.4. da na osnovu formule imenuje osnovne klase neorganskih jedinjenja
HE.1.2.5. primere oksida, kiselina, baza i soli u svakodnevnom životu kao i praktičnu primenu ovih jedinjenja
HE.1.2.6. osnovna fizička i hemijska svojstva oksida, kiselina, baza i soli
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica ume da:
HE.1.2.7. utvrdi osnovna fizička svojstva oksida (agregatno stanje, boju, miris)
HE.1.2.8. dokaže kiselo-bazna svojstva supstance pomoću indikatora
HE.1.2.9. ispita rastvorljivost soli
HE.1.2.10. bezbedno rukuje supstancama, posuđem i priborom
3. ORGANSKA HEMIJA
U oblasti organska hemija učenik/učenica zna:
HE.1.3.1. formule, nazive i funkcionalne grupe najvažnijih ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara
HE.1.3.2. osnovna fizička i hemijska svojstva ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara
HE.1.3.3. praktičan značaj ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara u svakodnevnom životu
4. BIOHEMIJA
U oblasti biohemija učenik/učenica zna:
HE.1.4.1. da navede fizička svojstva (agregatno stanje i rastvorljivost) masti i ulja, ugljenih hidrata, proteina
HE.1.4.2. primere i zastupljenost masti i ulja, ugljenih hidrata i proteina u namirnicama
5. HEMIJA ŽIVOTNE SREDINE
U oblasti hemija životne sredine učenik/učenica zna:
HE.1.5.1. značaj bezbednog postupanja sa supstancama, načine njihovog pravilnog skladištenja, a sa ciljem očuvanja zdravlja i životne sredine
Sledeći iskazi opisuju šta učenik/učenica zna i ume na srednjem nivou.
1. OPŠTA HEMIJA
U oblasti opšta hemija učenik/učenica zna:
HE.2.1.1. kako tip hemijske veze određuje svojstva supstanci (temperature topljenja i ključanja, kao i rastvorljivost supstanci)
HE.2.1.2. značenje termina: materija, homogena smeša, heterogena smeša, analiza i sinteza, neutralizacija, supstitucija, adicija, anhidrid, izomer, izotop
HE.2.1.3. šta je zasićen, nezasićen i prezasićen rastvor
HE.2.1.4. da sastavlja formule najvažnijih predstavnika klasa neorganskih i organskih jedinjenja i jednačine hemijskih reakcija neutralizacije i supstitucije
U oblasti opšta hemija učenik/učenica ume da:
HE.2.1.5. izabere najpogodniji način za povećanje brzine rastvaranja supstance (povećanjem temperature rastvarača, usitnjavanjem supstance, mešanjem)
HE.2.1.6. promeni koncentraciju rastvora dodavanjem rastvorene supstance ili rastvarača (razblaživanje i koncentrovanje)
HE.2.1.7. u ogledima ispituje svojstva supstanci i podatke o supstancama prikazuje tabelarno ili šematski
HE.2.1.8. izračuna procentni sastav jedinjenja na osnovu formule i masu reaktanata i proizvoda na osnovu hemijske jednačine, to jest da pokaže na osnovu izračunavanja da se ukupna masa supstanci ne menja pri hemijskim reakcijama
HE.2.1.9. izračuna masu rastvorene supstance i rastvarača na osnovu procentne koncentracije rastvora i obrnuto
HE.2.1.10. napravi rastvor određene procentne koncentracije
2. NEORGANSKA HEMIJA
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica zna da:
HE.2.2.1. na osnovu naziva oksida, kiselina, baza i soli sastavi formulu ovih supstanci
HE.2.2.2. piše jednačine hemijskih reakcija sinteze i analize binarnih jedinjenja
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica ume da:
HE.2.2.3. eksperimentalnim putem ispita rastvorljivost i hemijsku reakciju oksida sa vodom
HE.2.2.4. ispita najvažnija hemijska svojstva kiselina (reakciju sa karbonatima i metalima)
3. ORGANSKA HEMIJA
U oblasti organska hemija učenik/učenica zna da:
HE.2.3.1. piše jednačine hemijskih reakcija sagorevanja ugljovodonika i alkohola
4. BIOHEMIJA
U oblasti biohemija učenik/učenica zna:
HE.2.4.1. najvažnije uloge masti i ulja, ugljenih hidrata i proteina u živim organizmima
Sledeći iskazi opisuju šta učenik/učenica zna i ume na naprednom nivou.
1. OPŠTA HEMIJA
U oblasti opšta hemija učenik/učenica razume:
HE.3.1.1. razliku između čistih supstanci (elemenata i jedinjenja) i smeša, na osnovu vrsta čestica koje ih izgrađuju
HE.3.1.2. kako je praktična primena supstanci povezana sa njihovim svojstvima
HE.3.1.3. da su svojstva supstanci i promene kojima podležu uslovljene razlikama na nivou čestica
HE.3.1.4. strukturu atoma, molekula i jona, koje ih elementarne čestice izgrađuju i kako od njihovog broja zavisi naelektrisanje atoma, molekula i jona
HE.3.1.5. zavisnost rastvorljivosti supstance od prirode supstance i rastvarača
HE.3.1.6. značenje sledećih termina: esterifikacija, saponifikacija
U oblasti opšta hemija učenik/učenica ume:
HE.3.1.7. na osnovu svojstava sastojaka smeše da izabere i izvede odgovarajući postupak za njihovo razdvajanje
HE.3.1.8. da osmisli eksperimentalni postupak prema zadatom cilju/problemu/pitanju za istraživanje, da beleži i prikazuje rezultate tabelarno i grafički, formuliše objašnjenje/a i izvede zaključak/e
HE.3.1.9. da izračuna procentualnu zastupljenost neke supstance u smeši, da izvodi stehiometrijska izračunavanja koja obuhvataju reaktant u višku i odnos mase i količine supstance
2. NEORGANSKA HEMIJA
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica razume:
HE.3.2.1. da su fizička i hemijska svojstva metala i nemetala određena strukturom njihovih atoma/molekula
HE.3.2.2. hemijska svojstva oksida (reakcije sa vodom, kiselinama, hidroksidima)
HE.3.2.3. da opšta svojstva kiselina zavise od njihove strukture (reakcije sa hidroksidima, metalima, karbonatima, bikarbonatima i baznim oksidima)
HE.3.2.4. da opšta svojstva baza zavise od njihove strukture (reakcije sa kiselinama i sa kiselim oksidima)
HE.3.2.5. da fizička i hemijska svojstva soli zavise od njihove strukture
U oblasti neorganska hemija učenik/učenica ume da:
HE.3.2.6. izvede reakciju neutralizacije
3. ORGANSKA HEMIJA
U oblasti organska hemija učenik/učenica razume:
HE.3.3.1. hemijske reakcije ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara
HE.3.3.2. vidove praktične primene ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara na osnovu svojstava koja imaju
U oblasti organska hemija učenik/učenica ume da:
HE.3.3.3. piše jednačine hemijskih reakcija ugljovodonika, alkohola, karbonilnih jedinjenja, karboksilnih kiselina i estara
4. BIOHEMIJA
U oblasti biohemija učenik/učenica zna:
HE.3.4.1. osnovu strukture molekula koji čine masti i ulja, ugljene hidrate i proteine
U oblasti biohemija učenik/učenica razume:
HE.3.4.2. osnovna hemijska svojstva masti i ulja (saponifikaciju i hidrolizu), ugljenih hidrata i proteina
6. EKSPERIMENT
(zajednička oblast za predmete prirodnih nauka: Biologiju, Fiziku i Hemiju)
U oblasti eksperiment na osnovnom nivou učenik/učenica ume da:
HE.1.6.1. bezbedno rukuje osnovnom opremom za eksperimentalni rad i supstancama
HE.1.6.2. izvede eksperiment prema datom uputstvu
U oblasti eksperiment na srednjem nivou učenik/učenica ume da:
HE.2.6.1. prikupi podatke posmatranjem i merenjem i da pri tom koristi odgovarajuće instrumente
HE.2.6.2. tabelarno i grafički prikaže rezultate posmatranja ili merenja
HE.2.6.3. izvodi jednostavna uopštavanja i sistematizaciju rezultata
U oblasti eksperiment na naprednom nivou učenik/učenica ume da:
HE.3.6.1. prepozna pitanje/problem koji se može eksperimentalno istražiti
HE.3.6.2. postavi hipoteze
HE.3.6.3. planira i izvede eksperiment za testiranje hipoteze
HE.3.6.4. donese relevantan zaključak na osnovu rezultata dobijenih u eksperimentalnom radu