1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
III |
70 |
70 |
|
|
140 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
- Usvajanje teorijskih znanja o interakciji materije i energije potrebnih za razumevanje tehnološkog procesa u prehrambenoj industriji;
- Sticanje znanja o optičkim osobinama materije;
- Sticanje znanja o značaju praćenja kinetike, procesa kao načina da se odrede osnovni parametri tehnološkog procesa;
- Sticanje znanja o pojavama na granici faza;
- Sticanje znanja o procesima koji se odigravaju u elektrolitičkoj ćeliji i galvanskim elementima.
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
NAZIV MODULA |
Trajanje modula |
|
T |
V |
|
|
Optičke metode ispitivanja u prehrambenoj industriji |
20 |
20 |
|
Koloidna hemija |
10 |
6 |
|
Hemijska kinetika i ravnoteža |
12 |
14 |
|
Pojave na granici faza |
8 |
10 |
|
Elektrohemijske metode ispitivanja |
20 |
20 |
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA PREDMETA
Naziv modula: |
Optičke metode ispitivanja u prehrambenoj industriji |
|
Trajanje modula: |
40 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja o optičkim osobinama materije i njihovoj primeni u ispitivanju hrane • Sticanje praktičnih veština pri ispitivanju hrane optičkim metodama |
• objasni prirodu i osobine svetlosti • objasni zakone odbijanja i prelamanja svetlosti • objasni i primeni refraktometrijsku analizu • objasni pojavu polarizacije svetlosti • objasni apsorpciju svetlosti • objasni fotoelektričnu kolorimetriju • definiše spektar i vrste spektara • definiše spektrofotometriju • primeni optičke metode u ispitivanju hrane |
Teorija • priroda i osobine svetlosti • zakon prelamanja i odbijanja svetlosti • refraktometrija • polarizacija svetlosti, optički aktivne supstance • polarimetrijska analiza • apsorpcija svetlosti • fotoelektična kolorimetrija • spektri-podela • spektrofotometrija |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (20 časova) • laboratorijske vežbe (20 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici • vežbe se realizuju u pogonskoj laboratoriji ili fabričkim pogonima Preporuke za realizaciju nastave • insistirati na tabelarnom i grafičkom prikazu uzajamne zavisnosti veličina stanja • sa učenicima vežbati računske zadatke • definisati pojedinačne i grupne domaće zadatke • učenik je obavezan da vodi dnevnik rada na laboratorijskim vežbama Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• odredi koncentraciju suve materije u rastvoru refraktometrijski • izvrši polarimetrijsku analizu rastvora • izvrši kolorimetrijske analize • primeni spektrofotometrijske analize u ispitivanju hrane |
Vežbe • refraktometrijsko određivanje šećera u rastvoru • polarimetrijska analiza • fotoelektrična kolorimetrija • spektrofometrijska analiza |
Naziv modula: |
Koloidna hemija |
|
Trajanje modula: |
16 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• sticanje znanja o koloidnim sistemima |
• definiše disperzne, makromolekularne i micelarne koloide • objasni načine dobijanja i prečišćavanja koloida • objasni molekulsko-kinetičke osobine koloida • objasni naelektrisanje koloidnih sistema i elektrokinetičke pojave • navede i objasni optička svojstva koloidnih sistema • definiše stabilnost koloidnih sistema i procese koagulacije |
Teorija • disperzni sistemi, podela, vrste • koloidni rastvori, karakteristike • liofobni i liofilni koloidi • osobine koloida • koagulacija koloida |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (10 časova) • laboratorijske vežbe (6 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava i računske vežbe se realizuje u učionici • vežbe se realizuju u pogonskoj laboratoriji ili fabričkim pogonima Preporuke za realizaciju nastave • koristiti slike, sheme, modele i kompjuterske animacije • definisati pojedinačne i grupne domaće zadatke • učenik je obavezan da vodi dnevnik rada na laboratorijskim vežbama Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• odredi molarnu masu linearnih makromolekula merenjem viskoziteta razblaženih rastvora |
Vežbe • Određivanje molarne mase linearnih makromolekula merenjem viskoziteta razblaženih rastvora |
Naziv modula: |
Hemijska kinetika i ravnoteža |
|
Trajanje modula: |
26 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• sticanje znanja o kinetici hemijskih reakcija • sticanje znanja o ravnotežnom stanju u homogenim i heterogenim sistemima |
• definiše brzinu hemijske rekcije i faktore od kojih ona zavisi • definiše energiju aktivacije, katalizu i fotohemijske reakcije • objasni zakon o dejstvu masa i ravnotežu u homogenim sistemima • primeni L` Šateljeov princip • primeni Gibsovo pravilo faza • objasni fizičku ravnotežu na jednokomponentnom sistemu led-voda-vodena para |
Teorija • brzina hemijske rekcije i njena zavisnost od koncentracije reaktanata i temperature • energija aktivacije, red i molekularnost, složene hemijske reakcije • hemijska ravnoteža • L` Šateljeov princip • Gibsovo pravilo faza • jednokomponentni sistemi |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (12 časova) • laboratorijske vežbe (14 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici • vežbe se realizuju u pogonskoj laboratoriji ili fabričkim pogonima Preporuke za realizaciju nastave • koristiti slike, sheme, modele i kompjuterske animacije • sa učenicima uvežbavati prevođenje nesistemskih u sistemske jedinice • sa učenicima vežbati računske zadatke • definisati pojedinačne i grupne domaće zadatke • učenik je obavezan da vodi dnevnik rada na laboratorijskim vežbama Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• odredi konstantu brzine polarimetrijski • uoči kako različiti faktori utiču na brzinu hemijske reakcije u stanju ravnoteže |
Vežbe • polarimetrijsko određivanje konstante brzine inverzije saharoze • uticaj faktora na brzinu hemijskih reakcija i ravnotežu |
Naziv modula: |
Pojave na granici faza |
|
Trajanje modula: |
18 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• sticanje znanja o pojavama na granici faza i njihovoj praktičnoj primeni u prehrambenoj industriji |
• objasni pojavu površinskog napona • objasni apsorpciju i adsorpciju • objasni hromatografske metode analize |
Teorija • površinski napon i površinski aktivne materije • sorpcije • jednačina adsorpcione izoterme • hromatogrfija (adsorpciona, podeona, na hartiji) • gasna i jonoizmenjivačka hromatografija |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (8 časova) • laboratorijske vežbe (10 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici • vežbe se realizuju u pogonskoj laboratoriji ili fabričkim pogonima Preporuke za realizaciju nastave • povezati sadržaje modula sa sadržajima predmeta Tehnološke operacije • koristiti odgovarajući pribor, instrumente i hemikalije • koristiti slike, sheme, modele i kompjuterske animacije • sa učenicima vežbati računske zadatke • definisati pojedinačne i grupne domaće zadatke • učenik je obavezan da vodi dnevnik rada na laboratorijskim vežbama Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• obavi hromatografsko ispitivanje |
Vežbe • hromatografija na papiru • gasna hromatografija |
Naziv modula: |
Elektrohemijske metode ispitivanja |
|
Trajanje modula: |
40 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• sticanje znanja o električnoj provodljivosti rastvora • sticanje znanja o galvanskim elementima i njihovoj primeni u prehrambenoj industriji |
• objasni pojam elektrohemijskih reakcija • razlikuje provodnike I i II vrste • objasni proces elektrolize • objasni električnu i molarnu provodljivost • definiše pokretljivost jona i objasni konduktometrijsku titraciju • primeni Ostvaldov zakon razblaženja • objasni Faradejeve zakone elektrolize • definiše kulonometriju • objasni teoriju galvanskog elementa • razlikuje hemijske izvore struje • definiše Nernstovu jednačinu • primeni elektrohemijski niz elemenata • odredi elektromotornu silu i elektrodni potencijal • definiše elektrode prve i druge vrste redoks elektrode • definiše potenciometrijsku titraciju |
Teorija • hemijske i elektrohemijske reakcije, provodnici prve i druge vrste • elektroliza • elektrohemijska provodljivost • molarna provodljivost • zakon o nezavisnom putovanju jona, pokretljivost jona • Ostvaldov zakon razblaženja • konduktometrijska titracija • Faradejevi zakoni elektrolize • kulonometri, kulonometrijska titracija • teorija galvanskog elementa, Danijelov elemenat • hemijski izvori električne struje • Nernstova jednačina • elektrohemijski niz elemenata • elektrode prve vrste • elektrode druge vrste • redoks elektrode • Vistonov standardni elemenat • određivanje elektromotorne sile i elektrodnog potencijala • određivanje pH-vrednosti • potenciometrijska titracija |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (20 časova) • laboratorijske vežbe (20 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici • vežbe se realizuju u laboratoriji Preporuke za realizaciju nastave • koristiti odgovarajući pribor, instrumente i hemikalije • insistirati na tabelarnom i grafičkom prikazu uzajamne zavisnosti veličina stanja • koristiti slike, sheme, modele i kompjuterske animacije • sa učenicima vežbati računske zadatke • definisati pojedinačne i grupne domaće zadatke • učenik je obavezan da vodi dnevnik rada na laboratorijskim vežbama Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• odredi specifičnu i molarnu provodljivost • izvrši konduktometrijsku titraciju • izvrši kulonometrijsku titraciju • odredi pojedinačni potencijal i ravnotežni napon • odredi pH-vrednost i izvrši pH-metrijsku titraciju |
Vežbe • određivanje specifične i molarne provodljivosti • konduktometrijska titracija • kulonometrijska titracija • određivanje pojedinačnog potencijala i ravnotežnog napona • određivanje pH • pH-metrijska titracija |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Fizika
- Matematika
- Hemija
- Tehnike rada u laboratoriji
- Tehnološke operacije
- moduli prehrambene tehnologije
- Enzimologija
- Kontrola kvaliteta u prehrambenoj industriji
1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
III |
70 |
70 |
|
|
140 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
• Sticanje znanja o morfološkim i fiziološkim karakteristikama mikroorganizama
• Sticanje znanja o uticaju ekoloških činilaca na dinamiku rasta mikroorganizama
• Sticanje znanja o ulozi mikroorganizama i proizvoda njihove biohemijske aktivnosti u prehrambenoj industriji o vrstama i karakteristikama mikroorganizama;
• Sticanje znanja o izvorima kontaminacije hrane, prouzrokovačima trovanja hranom i o osnovnim principima HACCP
• Osposobljavanje učenika za rukovanje mikroskopom i razlikovanje preparata
• Osposobljavanje učenika da razlikuje uticaj fizičkih i hemijskih faktora na mikroorganizme
• Osposobljavanje učenika da izdvoji čiste kulture značajne za određene prehrambene tehnologije i utvrdi higijensku ispravnost uređaja, pribora i radnih površina uzimanjem brisa
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
NAZIV MODULA |
Trajanje modula |
|
T |
B |
|
|
Morfološke i fiziološke karakteristike mikroorganizama |
20 |
28 |
|
Uticaj spoljašnjih činilaca na mikroorganizme |
24 |
26 |
|
Uloga mikroorganizama u prehrambenoj industriji |
8 |
8 |
|
Mikroorganizmi prouzrokovači trovanja hranom i tipovi kvarenja namirnica |
18 |
8 |
Napomena: Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA PREDMETA
Naziv modula: |
Morfološke i fiziološke karakteristike mikroorganizama |
|
Trajanje modula: |
48 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Osposobljavanje učenika za rukovanje mikroskopom i razlikovanje morfoloških i fizioloških karakteristika mikroorganizama |
• objasni ulogu i značaj mikroorganizama • definiše građu prokariotske i eukariotske ćelije i njihov hemijski sastav; • opiše morfološke i fiziološke karakteristike mikroorganizama
|
Teorija • Uloga i značaj mikroorganizama • Strukturna građa ćelije mikroorganizama • Morfologija bakterija i gljiva (oblik, veličina. građa, način kretanja, bakterijske spore i kapsule) • Fiziologija bakterija i gljiva(metabolizam, enzimi, način uzimanja hrane, sastav hrane, disanje i razmnožavanje) |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (20 časova) • vežbe (28 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava u učionici, kabinetu • vežbe u laboratoriji Preporuke za realizaciju nastave • učenik vodi dnevnik vežbi • na kraju modula realizovati test znanja za teoriju i test praktičnih veština za vežbe Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• koristi mikrobiološko posuđe i pribor • rukuje mikroskopom • napravi, oboji i mikroskopira različite preparate • pripremi laboratorijsko posuđe i pribor za pranje i sterilizaciju; • rukuje aparatom za suvu sterilizaciju i autoklavom |
Laboratorijske vežbe • Održavanje mikrobiološke laboratorije i laboratorijskog pribora • Mikroskop - delovi i rukovanje • Mikroskopsko ispitivanje mikroorganizama - nativni i fiksirani • Pranje, priprema za sterilizaciju i sterilizacija laboratorijskog posuđa i pribora |
Naziv modula: |
Uticaj spoljašnjih činilaca na mikroorganizme |
|
Trajanje modula: |
50 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Osposobljavanje učenika da razlikuje uticaj fizičkih i hemijskih faktora na mikroorganizme |
• objasni uticaj spoljašnih činilaca na rast i razmnožavanje mikroorganizama • opiše postupke uništavanja mikroorganizama |
Teorija • Uticaj fizičkih činilaca na mikroorganizme (voda, temperatura, svetlost, zračenje, ultrazvuk, osmotski pritisak) • Uticaj hemijskih činilaca na mikroorganizme (kiseonik, pH, i različita hemijska jedinjenja) • Uticaj bioloških činilaca na mikroorganizme (simbioza i antibioza)
|
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (26 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici, kabinetu • vežbe se realizuju u laboratoriji Preporuke za realizaciju nastave • učenik vodi dnevnik vežbi • na kraju modula realizovati test znanja za teoriju i test praktičnih veština za vežbe Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• pripremi različite vrste hranljivih podloga i načine zasejavanja; • rukuje aparatima za gajenje mikroorganizama • odredi karakteristike porasta mikroorganizama na različitim hranljivim podlogama • prati uticaj različitih ekoloških činilaca na mikroorganizme • odredi broj mikroorganizama u sirovini i gotovom proizvodu
|
Laboratorijske vežbe • Hranljive podloge - sastav, vrste, priprema i načini zasejavanja • Rukovanje aparatima za gajenje mikroorganizama • Određivanje karakteristika porasta na različito zasejanim hranljivim podlogama • Uticaj fizičkih i hemijskih faktora na mikroorganizme • Brojanje mikroorganizama- direktna i indirektna metoda
|
Naziv modula: |
Uloga mikroorganizama u prehrambenoj industriji |
|
Trajanje modula: |
16 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Osposobljavanje učenika da izdvoji čiste kulture značajne za određene prehrambene tehnologije, objasni uloge mikroorganizama i utvrdi higejensku ispravnost uređaja, pribora i radnih površina uzimanjem brisa
|
• objasni alkoholnu, mlečnu, sirćetnu, limunsku fermentaciju • navede izazivače fermentacija • razlikuje kontrolisanu od nekontrolisane fermentacije • objasni primenu starter kultura |
Teorija • Fermentacija-vrste • Anaerobne fermentacije-alkoholna, mlečna • Aerobne fermentacije-sirćetna limunska • Starter kulture |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (8 časova) • vežbe (8 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici, kabinetu • vežbe se realizuju u laboratoriji Preporuke za realizaciju nastave • učenik vodi dnevnik vežbi • na kraju modula realizovati test znanja za teoriju i test praktičnih veština za vežbe Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• izdvoji čiste kulture iz vazduha, vode i predmeta iz okoline • primenjuje različite metode izdvajanja čistih kultura i da pravilno koristi starter kulture • utvrdi higijensku ispravnost uređaja, pribora i radnih površina uzimanjem brisa
|
Laboratorijske vežbe • Metode za izdvajanje i održavanje čistih kultura • Izdvajanje čistih kultura sa predmeta okolne sredine uzimanjem brisa |
Naziv modula: |
Mikroorganizmi prouzrokovači trovanja hranom i tipovi kvarenja namirnica |
|||
|
Trajanje modula: |
26 časova |
|||
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Osposobljavanje učenika da na osnovu biohemijskih odlika mikroorganizama razlikuje uzročnike trovanja hranom |
• razlikuje mikroorganizme uzročnike kvarenja i trovanja hranom • objasni šta ne sme da sadrži zdravstveno bezbedna hrana • osnovne principe HACCP |
Teorija • Izvori kontaminacije hrane • Osnovne odlike patogenih mikroorganizama • Imunitet i vrste imuniteta • Mikroorganizmi prouzrokovači kvarenja namirnica i trovanja hranom • Intoksikacije i toksikoinfekcije hranom • Zdravstveno bezbedna hrana • HACCP-definicija, osnovni principi |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (18 nastava) • vežbe (8 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • teorijska nastava se realizuje u učionici, kabinetu • vežbe se realizuju u laboratoriji Preporuke za realizaciju nastave • učenik vodi dnevnik vežbi • na kraju modula realizovati test znanja za teoriju i test praktičnih veština za vežbe Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• razlikuje pojedine vrste mikroorganizama na osnovu biohemijskih odlika |
Laboratorijske vežbe Ispitivanje sposobnosti bakterija • da hidrolizuju skrob i kazein • da stvaraju indol i vodonik-sulfid • da redukuju nitrate • da vrše likvefakciju želatina • da fermentišu šećere i polihidroksilne alkohole |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA, ODNOSNO MODULIMA
- Kvarenje i konzervisanje
- Enzimologija
- Ishrana ljudi
- Tehnike rada u laboratoriji
- Hemija
IZBORNE PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE *1, 2 i 3
1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
III |
70 |
105 |
|
60 |
235 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
- Sticanje znanja o hemijskom sastavu hrane
- Sticanje znanja o značaju pomoćnih sirovina, aditiva i njihovoj pravilnoj primeni
- Razumevanje važnosti konzervisanja u svakodnevnom životu
- Sticanje znanja o različitim prehrambenim tehnologijama
- Osposobljavanje učenika da razlikuje vrste ambalaže i skladišta prema vrsti prehrambenih proizvoda
- Sticanje veština rada u laboratoriji
- Povezivanje teorijskih znanja sa praksom kroz vežbe u školskoj pogonskoj laboratoriji i proizvodnim pogonima
- Sticanje znanja o pojmu i značaju standardizacije, o značaju HACCP koncepta u prehrambenoj industriji
- Osposobljavanje učenika da vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda u različitim prehrambenim tehnologijama
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
Razred: treći
U zavisnosti od interesa lokalne sredine, škola odabire dva modula od ponuđenih, dok je modul Kvarenje i konzervisanje obavezan i realizuje se kao treći modul.
NAZIV IZBORNIH MODULA |
Trajanje modula |
||
T |
V |
B |
|
|
Tehnologija bezalkoholnih pića* |
16 |
24 |
18 |
|
Tehnologija konditorskih proizvoda* |
16 |
24 |
18 |
|
Tehnologija mlinarstva * |
16 |
24 |
18 |
|
Tehnologija stočne hrane* |
16 |
24 |
18 |
|
Tehnologija skroba* |
16 |
24 |
18 |
Dinamika realizacije modula data je u gantogramu.
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA MODULA
Razred: treći
Naziv modula: |
Tehnologija bezalkoholnih pića |
|
Trajanje modula: |
58 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrijske proizvodnje bezalkoholnih pića primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• definiše pojam bezalkoholnih pića, • razlikuje vrste i značaj bezalkoholnih pića • razlikuje osnovne karakteristike bezalkoholnih pića • razlikuje osnovne i pomoćne sirovine za dobijanje različitih bezalkoholnih pića • pravi razliku između voćnih sokova, voćnih nektara i osvežavajućih bezalkoholnih pića • opiše faze tehnološkog procesa proizvodnje različitih bezalkoholnih pića • razlikuje vrste ambalaža za različita bezalkoholna pića • navede hemijski sastav prirodnih mineralnih voda u zavisnosti od porekla • objasni karakteristike prirodnih mineralnih voda • primeni propise o kvalitetu sokova i ostalih bezalkoholnih napitaka |
Teorija • Klasifikacija i sastav bezalkoholnih pića • Sirovine za proizvodnju sokova i bezalkoholnih napitaka • Proizvodnja gaziranih bezalkoholnih pića • Proizvodnja osvežavajućih pića od žita • Prerada prirodnih mineralnih voda • ambalaža i ambalažni materijali |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (16 časova) • vežbe (24 časa) • nastava u bloku (18 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke sirovina i proizvoda za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju bezalkoholnih pića • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju bezalkoholnih pića Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• vrši potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda industrije bezalkoholnih pića i mineralnih voda • učestvuje u procesu proizvodnje u industriji bezalkoholnih pića i mineralnih voda • koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • radi na prijemu sirovina • prati uslove skladištenja • održava radno mesta i opreme • prepozna kritične tačke u industriji bezalkoholnih pića i mineralnih voda • izvrši kontrolu kritičnih tačaka (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje sadržaja suve materije • Određivanje kiselosti • Određivanje sadržaja šećera • Dokazivanje veštačkih sredstava za zaslađivanje i veštačkih boja u bezalkoholnim pićima • Određivanje sorbinske kiseline u bezalkoholnim pićima • Dokazivanje benzoeve kiseline u bezalkoholnim pićima • Volumetrijsko određivanje CO2 u gaziranim pićima • Materijalni bilans u proizvodnji bezalkoholnih pića • Praktičan rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina za proizvodnju bezalkoholnih pića i mineralnih voda • Održavanje radnog mesta i opreme • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa |
Naziv modula: |
Tehnologija konditorskih proizvoda |
|
Trajanje modula: |
58 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima konditorske industrije primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• navede bombonske proizvode; • opiše sirovine za proizvodnju bombonskih proizvoda • objasni tehnološki proces proizvodnje bombonskih proizvoda; • razlikuje ambalažu za bombonske proizvode • objasni uslove skladištenja bombonskih proizvoda; • navede kakao proizvode; • opiše sirovine za proizvodnju kakao proizvoda • objasni tehnološke procese proizvodnje kakao proizvoda; • razlikuje ambalažu za različite vrste kakao proizvoda • objasni uslove skladištenja kakao proizvoda. • razlikuje keks od proizvoda srodnih keksu; • opiše sirovine za proizvodnju keksa • opiše tehnološki procese proizvodnje keksa i proizvoda srodnih keksu; • razlikuje ambalažu za različite vrste keksa i proizvoda srodnih keksu • objasni uslove skladištenja keksa i proizvoda srodnih keksu |
Teorija • Proizvodnja bombonskih proizvoda • Proizvodnja kakao proizvoda • Proizvodnja keksa i proizvoda srodnih keksu • Ambalaža i skladištenje • Pravilnici o kvalitetu konditorskih proizvoda |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (16 časova) • vežbe (24 časova) • nastava u bloku (18 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke sirovina za proizvodnju konditorskih proizvoda za laboratorijska određivanja • koristiti uzorke konditorskih proizvoda za za laboratorijske analize • prikazati uzorke bombona, kakao proizvoda, keksa i proizvoda srodnih keksu različitih vrsta i proizvođača • prikazati šeme tehnoloških procesa, uređaja i mašina u konditorskoj industriji • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP- sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima konditorske proizvodnje • HACCP- analiza rizika i kritične kontrolne tačke u konditorske proizvodnje Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda konditorske industrije • obavlja sve faze tehnološkog procesa proizvodnje u konditorskoj industriji • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje kiselosti tvrdih bombona • Ispitivanje kakao proizvoda (uzimanje uzorka i priprema probe za analizu, sadržaja vlage, pepela, masti po Vajbul - Štoltu, šećera) • Senzorno ispitivanje proizvoda • Određivanje NaCl u slanom pecivu • Određivanje NaOH u trajnom slanom pecivu • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama proizvodnje konditorskih proizvoda • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa proizvodnje konditorskih proizvoda • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija mlinarstva |
|
Trajanje modula: |
58 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima mlinarske i testeničarske industrije primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje vrste žitarica i njihovu rasprostranjenost; • objasni senzorne osobine zrna; • opiše fizičke karakteristike zrna; • navede hemijski sastav zrna prema zastupljenosti i prema značaju; • objasni tehniku prijema i skladištenje zrna; • navede optimalne uslove skladištenja • opiše faze tehnološkog postupka proizvodnje brašna • razlikuje vrstu i značaj ostalih proizvoda mlevenja; • objasni princip komponovanja tipskog brašna; • nabroji vrste testenina na osnovu osobina; • objasni karakteristike brašna i pomoćnih sirovina koje se koriste u proizvodnji testenina; • opiše faze tehnološkog postupka proizvodnje testenina • razlikuje vrste pakovanja i načine skladištenja gotovih proizvoda mlinske i testeničarske industrije; |
Teorija • Značaj i podela žitarica • Hemijski i fizički pokazatelji kvaliteta zrna • Skladištenje zrna • Priprema zrna za mlevenje-čišćenje zrna • Drobljenje, mlevenje, izmeljavanje • Razvrstavanje mliva i čišćenje griza • Pasažna brašna i formiranje tipskih brašna • Pakovanje i skladištenje • Proizvodnja testenina |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (16 časova) • vežbe (24 časa) • nastava u bloku (18 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • šematski prikazati zastupljenost žita u svakodnevnoj ishrani čoveka • dati tabelarni prikaz hemijskog sastava zrna prema delovima zrna • pokazati model zrna • koristiti dijagrame čišćenja žitarica • pokazati uzorke primesa u žitaricama • prikazati dijagram mlevenja pšenice • dati šematski prikaz pojedinih faza mlevenja • pokazati prospekte i crteže planskih sita • prikazati način formiranja tipskih brašna • koristiti šemu tehnološkog procesa proizvodnje testenina • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP- sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u mlinskoj i testeničarskoj proizvodnji • HACCP- analiza rizika i kritične kontrolne tačke u mlinu i pogonu testenina Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu u laboratoriji, mlinu i pogonima za proizvodnju testenina • izvodi potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda mlinske industrije i industrije testenina • sprovodi proces proizvodnje • radi na prijemu sirovina • prati uslove skladišta • održava radno mesto i opremu • sprovodi sve faze tehnološkog procesa • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje sadržaja primesa • Apsolutna masa • Hektolitarska masa • Sadržaj vlage u zrnu • Sadržaj pepela u zrnu • Određivanje tipa brašna • Određivanje vlažnog i suvog glutena • Analiza vrste mliva • Pekareva proba • Ispitivanje kvaliteta testenina • Materijalni bilans mlevenja • Praktičan rad u proizvodnji • Rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina u mlinarstvu i proizvodnji testenina • Održavanje radnog mesta i opreme • Rad u svim fazama proizvodnje • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija stočne hrane |
|
Trajanje modula: |
58 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrije za proizvodnju stočne hrane primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje sirovine za stočnu hranu • razlikuje sporedne proizvode prehrambene industrije koji se koriste za stočnu hranu i njihove karakteristike • razlikuje mineralne i ostale dodatke stočne hrane • definiše krmne smeše za ishranu svinja, goveda, ovaca i živine; • objasni način prijema sirovina • razlikuje pripremu zrnastih, kabastih, praškastih i tečnih sirovina; • razlikuje načine zamašćivanja i melasiranja krmnih smeša; • objasni postupke peletiranja i briketiranja; • objasni načine merenja, pakovanja i čuvanja stočne hrane; |
Teorija • Osobine sirovina za proizvodnju stočne hrane • Podela i hemijski sastav sirovina • Podela, vrste i karakteristike krmnih smeša • Priprema sirovina, doziranje i mešanje • Omašćivanje i melasiranje • Peletiranje i briketiranje • Pakovanje i čuvanje gotovih proizvoda
|
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (16 časova) • vežbe (24 časa) • nastava u bloku (18 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke sirovina i proizvoda za laboratorijska određivanja za proizvodnju stočne hrane • koristiti uzorke krmnih smeša • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP- sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju stočne hrane • HACCP- analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju stočne hrane Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • kombinuje različite vrste krmnih smeša • radi na prijemu sirovina • prati uslove skladištenja • radi u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje stočne hrane • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) • prepozna kritične tačke u industriji stočne hrane |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje vlage u žitaricama i gotovim proizvodima • Određivanje procenta belančevina u leguminozama • Određivanje kiselinskog stepena tečnih sirovina • Određivanje granulacije brašnastih smeša i peleta • Određivanje nepoželjnih primesa u gotovim proizvodima • Komponovanje krmnih smeša za ishranu svinja • Komponovanje krmnih smeša za ishranu goveda • Komponovanje krmnih smeša za ishranu ovaca • Komponovanje krmnih smeša za ishranu živine • Rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina za proizvodnju stočne hrane • Održavanje radnog mesta i opreme • Rad u svim fazama proizvodnje stočne hrane • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija skroba |
|
Trajanje modula: |
58 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrijske proizvodnje skroba, hidrolizata skroba i modifikovanih vrsta skroba, primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje sirovine za proizvodnju skroba, njihove karakteristike • opiše faze tehnološkog postupka proizvodnje skroba iz kukuruza • objasni karakteristike proizvoda hidrolize skroba i i modifikovanih vrsta skroba; • opiše faze tehnološkog postupka proizvodnje hidrolizata skroba i modifikovanih vrsta skroba; • razlikuje sporedne proizvode industrije skroba i njihovu primenu • razlikuje sporedne proizvode pri proizvodnji hidrolizata skroba i njihovu primenu • objasni kako se saniraju ekološke posledice proizvodnje |
Teorija • Sirovine za proizvodnju skroba • Tehnološki postupak proizvodnje skroba • Proizvodnja hidrolizata skroba • Proizvodnja modifikovanih proizvoda od skroba • Sporedni proizvodi industrije skroba i skrobnih hidrolizata • Industrija skroba kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (16 časova) • vežbe (24 časova) • nastava u bloku (18 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke sirovina i proizvoda za laboratorijska određivanja za proizvodnju skroba • koristiti uzorke skroba i skrobnih hidrolizata za laboratorijske analize • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP- sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju skroba • HACCP- analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju skroba Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda industrije skroba • sprovodi proces proizvodnje skroba, hidrolizata skroba i modifikovanih vrsta skroba • radi na prijemu sirovina • prati uslove skladišta • održava radno mesto i opremu • sprovodi sve faze tehnološkog procesa proizvodnje skroba i skrobnih hidrolizata • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje kvaliteta sirovina • Određivanje sadržaja SO2 u vodi za močenje • Određivanje sadržaja mlečne kiseline u vodi za močenje • Određivanje sadržaja vode u zrnu nakon močenja • Određivanje sadržaja inverta u hidrolu • DE vrednosti skrobnih sirupa • Određivanje skroba po Eversu • Određivanje skroba po Menerhoferu • Materijalni bilans u proizvodnji skroba • Rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina za proizvodnju skroba i skrobnih hidrolizata • Održavanje radnog mesta i opreme • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/ MODULIMA
- Analitička hemija
- Hemija
- Matematika
- Fizika
- Tehnike rada
- Ishrana ljudi
- Tehnološke operacije
- Mikrobiologija
- Enzimologija
- Fizička hemija
- Tehnologija vode
- Osnovi prehrambene tehnologije
- Kvarenje i konzervisanje
1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
III |
22 |
33 |
|
6 |
61 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
- Sticanje znanja o potrebama konzervisanja i čuvanja hrane
- Sticanje znanja o značaju postupcima konzervisanja i uzrocima kvarenja hrane
- Razumevanje važnosti konzervisanja u svakodnevnom životu
- Sticanje znanja o različitim metodama konzervisanja
- Osposobljavanje učenika da primeni različite metode konzervisanja
- Sticanje veština rada u laboratoriji
- Povezivanje teorijskih znanja sa praksom kroz vežbe u školskoj pogonskoj laboratoriji i proizvodnim pogonima
- Sticanje znanja o pojmu i značaju standardizacije, o značaju HACCP koncepta u prehrambenoj industriji
- Osposobljavanje učenika da vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda u različitim prehrambenim tehnologijama
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
NAZIV MODULA |
Trajanje modula |
||
T |
V |
B |
|
|
Kvarenje i konzervisanje |
22 |
33 |
6 |
Modul Kvarenje i konzervisanje je obavezan i realizuje se kao treći modul, nakon realizacije dve izborne tehnologije kako je dato u gantogramu.
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA
Naziv modula: |
Kvarenje i konzervisanje |
|
Trajanje modula: |
61 čas |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama kontrole ukvarenosti i primenjenog načina konzervisanja u pogonima prehrambene industrije primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje uzročnike kvarenja • razlikuje načine kvarenja • objasni fizičke metode konzervisanja: ◦ primenom različitih temperatura, ◦ smanjenjem koncentracije vode, ◦ ultrazvukom; ◦ zračenjem; • objasni hemijske metode konzervisanja primenom hemijskih konzervanasa i zakonska ograničenja njihove primene; • objasni biohemijski metode konzervisanja: ◦ mlečno-kiselinskom fermentacijom ◦ alkoholnom fermentacijom • objasni opravdanost metoda konzervisanja konkretnih proizvoda; |
Teorija • Uzročnici kvarenja • Vrste i karakteristike kvarenja • Postupci konzervisanja • Fizički postupci konzervisanja • Hemijske postupci konzervisanja • Biohemijski postupci konzervisanja
|
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (22 časova) • vežbe (33 časova) • nastava u bloku (6 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • školske i pogonske laboratorije • Nastavu u bloku izvoditi u proizvodnim pogonima Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke sirovina za proizvodnju konditorskih proizvoda za laboratorijska određivanja • koristiti uzorke konditorskih proizvoda za za laboratorijske analize • prikazati uzorke bombona, kakao proizvoda, keksa i proizvoda srodnih keksu različitih vrsta i proizvođača • prikazati šeme tehnoloških procesa, uređaja i mašina u konditorskoj industriji • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima konditorske proizvodnje • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u konditorske proizvodnje Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• primeni pojedine postupke konzervisanja u praksi • utvrdi različite vrste ukvarenosti; • izvrši kontrolu postupaka konzervisanja • prati kritične tačke (dodatak različitih konzervanasa i parametre procesa) u toku konzervisanja (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Kontrola kiselosti (mleka, voćnih sokova) • Mikrobiološka ispravnost mleka • Kontrola pasterizacije i sterilizacije peroksidnim testom • Ukvarenost mesa • Užeglost masti i ulja • Kontrola sušenja • Materijalni bilans pri ukuvavanju i sušenju • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/ MODULIMA
- Analitička hemija
- Hemija
- Matematika
- Fizika
- Tehnike rada
- Ishrana ljudi
- Tehnološke operacije
- Mikrobiologija
- Enzimologija
- Osnovi prehrambene tehnologije
IZBORNE PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE *4, 5, 6, 7 i 8
1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
IV |
128 |
192 |
|
60 |
380 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
- Sticanje znanja o hemijskom sastavu hrane
- Sticanje znanja o značaju pomoćnih sirovina, aditiva i njihovoj pravilnoj primeni
- Razumevanje važnosti konzervisanja u svakodnevnom životu
- Sticanje znanja o različitim prehrambenim tehnologijama
- Osposobljavanje učenika da razlikuje vrste ambalaže i skladišta prema vrsti prehrambenih proizvoda
- Sticanje veština rada u laboratoriji
- Povezivanje teorijskih znanja sa praksom kroz vežbe u školskoj pogonskoj laboratoriji i proizvodnim pogonima
- Sticanje znanja o pojmu i značaju standardizacije, o značaju HACCP koncepta u prehrambenoj industriji
- Osposobljavanje učenika da vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda u različitim prehrambenim tehnologijama
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
Razred: četvrti
U zavisnosti od interesa lokalne sredine, škola bira pet modula od ponuđenih.
Zbir časova pet izbornih tehnologija je 360, preostalih 20 časova su predviđeni da se realizuju na kraju nastavne godine za pripremu polaganja maturskog ispit kao 8 časova teorijske nastave i 12 časova vežbi.
NAZIV IZBORNIH MODULA |
Trajanje modula |
||
T |
V |
B |
|
|
Tehnologija šećera* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija ulja i biljnih masti* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija organskih kiselina* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija prerade voća i povrća* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija pekarstva* |
24 |
36 |
12 |
|
Industrijska proizvodnja gotove hrane* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija mleka* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija mesa* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija slada i piva* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija vina, vinskih i voćnih destilata* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija pekarskog kvasca* |
24 |
36 |
12 |
|
Tehnologija etanola i jakih alkoholnih pića* |
24 |
36 |
12 |
Dinamika realizacije modula data je u gantogramu.
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA MODULA
Razred: četvrti
Naziv modula: |
Tehnologija šećera |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrije šećera primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• objasni građu i hemijski sastav šećerne repe • objasni osnovne faze tehnološkog procesa proizvodnje šećera • opiše prijem i skladištenje repe • razlikuje operacije u pripremi repe za difuziju • izloži postupak ekstrakcije šećera iz repe • razlikuje difuzni, retki i gusti sok • razlikuje načine prečišćavanja difuznog soka • objasni postupke ukuvavanja i kristalizacije šećera • definiše pojmove šećerovina, klera, beli i zeleni sirup, melasa • objasni upotrebu sporednih proizvoda industrije šećera • objasni sanaciju ekoloških posledica proizvodnje |
Teorija • Anatomska građa i hemijski sastav šećerne repe • Tehnološka šema proizvodnje šećera • Priprema repe za preradu • Ekstrakcija šećera iz rezanaca • Proizvodnja krečnog mleka • Čišćenje difuznog soka • Uparavanje retkog soka • Kristalizacija šećera • Dorada vlažnog šećera • Proizvodnja šećera u kocki • Sporedni proizvodi industrije šećera • Industrija šećera kao zagađivač okoline
|
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke voća i povrća za laboratorijska određivanja • koristiti uzorke proizvoda od voća i povrća za laboratorijske analize • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za preradu voća i povrća • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za preradu voća i povrća Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti šematski prikaz pripreme vode za prehrambenu industriju • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost vode i zaposlenih u vodovodu • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima vodovoda Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • uzima uzorke sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • izvodi fizičke i hemijske analize koje se vrše u prijemnoj i pogonskoj laboratoriji • izvrši ocenu kvaliteta šećera fizičkim i hemijskim analizama • radi u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje šećera • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Kontrola repe pri prijemu, uzimanje uzorka • Određivanje sadržaja šećera u repi - digestija • Određivanje Silinovog i Švedskog broja • Određivanje kvocijenta čistoće sokova • Materijalni i toplotni bilans ukuvavanja • Kontrola koncentracije krečnog mleka • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu u šećerani • Rad u svim fazama proizvodnje šećera • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija ulja i biljnih masti |
|
Trajanje modula: |
72 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrije ulja i biljnih masti primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje sirovine za tehnologiju ulja i biljnih masti • objasni građu i hemijski sastav uljarica • objasni faze proizvodnje ulja i biljnih masti • razlikuje rastvarače za ekstrakciju ulja • objasni faze rafinisanja ulja i uslove pod kojima se one odvijaju • objasni uslove skladištenja ulja i biljnih masti proizvoda. • objasni proces hidrogenovanja ulja i dobijanja margarina • razlikuje sirovine u proizvodnji majoneza • objasni faze proizvodnje majoneza • razlikuje vrste ambalaža za ulje, biljne masti i majonez |
Teorija • Sirovine u tehnologiji ulja i biljnih masti • Priprema sirovina za izdvajanje ulja • Dobijanje sirovog ulja presovanjem i ekstrakcijom • Rafinisanje sirovog ulja • Hidrogenovanje ulja i proizvodnja margarina • Proizvodnja majoneza • punjenje ambalaže i skladištenje gotovih proizvoda |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava 24 časova) • vežbe (36 časa) • nastava u bloku (12 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje ulja, margarina i majoneza • prikazati materijalnim bilansom procese neutralizacije i rafinacije ulja • koristiti uzorke sirovina i polu proizvoda tehnologije ulja za laboratorijska određivanja • koristiti uzorke ulja, margarina i majoneza za laboratorijske analize • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima uljare • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima uljare Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda • sprovodi sve faze tehnološkog procesa proizvodnje biljnih masti i ulja • utvrdi promene na mastima i uljima tokom skladištenja i da ih objasni • sprovodi kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Uzorkovanje semena uljarica • Određivanje primesa i vlage u semenu • Određivanje sadržaja ulja u semenu uljarica • Određivanje tačke očvršćavanja masti • Određivanje kiselinskog broja masti i ulja • Određivanje peroksidnog broja masti i ulja • Određivanje saponifikacionog broja masti i ulja • Određivanje jodnog broja masti i ulja • Materijalni bilans u proizvodnji ulja • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama proizvodnje ulja i biljnih masti • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija organskih kiselina |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima fermentacionih industrija primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• definiše vrste i kvalitet osnovnih i pomoćnih sirovina u industriji vrenja • razlikuje vrste mikroorganizama za različite fermentacione procese • opiše operacije pripreme sirovina za preradu • razlikuje fermentacione procese za različite proizvode • opiše faze tehnološkog procesa proizvodnje organskih kiselina (sirćetne, limunske, mlečne) • primeni pravilnik o kvalitetu organskih kiselina • razlikuje ambalažu i načine pakovanja za pojedine vrste proizvoda • prati optimalne uslove skladištenja proizvoda. |
Teorija • Sirovine u industriji vrenja i njihova podela • Pomoćne sirovine • Hranljive podloge, vrste i priprema • Mikroorganizmi pogodni za dobijanje belančevina, lipida, vitamina, enzima i antibiotika • Izdvajanje produkata biomase • Proizvodnja mikrobne biomase za ishranu • Proizvodnja sirćetne kiseline • Proizvodnja limunske kiseline • Proizvodnja mlečne kiseline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje organskih kiselina • koristiti uzorke sirćeta za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju organskih kiselina • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju organskih kiselina Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvrši potrebne analize sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • učestvuje u procesu proizvodnje organskih kiselina • izvrši kontrolu kritičnih tačaka u toku tehnološkog procesa proizvodnje (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Senzorni pregled sirćeta • Određivanje ukupnih kiselina u sirćetu • Određivanje ekstrakta u sirćetu • Određivanje mravlje kiseline • Dokazivanje prisustva sredstava za konzervisanje i veštačkih boja • Određivanje ukupnog i slobodnog ЅO2 u sirćetu • Određivanje limunske kiseline • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama proizvodnje organskih kiselina • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija prerade voća i povrća |
|
Trajanje modula: |
72 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrijske proizvodnje prerađevina od voća i povrća, primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje sirovine prema zrelosti i kvalitetu • razlikuje pomoćne sirovine u zavisnosti od vrste prerađevine • opiše faze proizvodnje prerađevina od voća i povrća • primeni pravilnik o kvalitetu prehrambenih proizvoda u ovoj tehnologiji • objasni kako se saniraju ekološke posledice proizvodnje |
Teorija • Sirovine i pomoćne sirovine u tehnologiji voća i povrća • Pripremne operacije sirovina za preradu • Proizvodnja poluprerađenih proizvoda od voća (voćna pulpa, kaša i sirovi voćni sok) i povrća (koncentrat paradajza, sušeno povrće) • Proizvodnja gotovih proizvoda od voća (kompota, kaša, želiranih proizvoda, sokova, koncentrata, sirupa i sušenog voća) • Sterilisano povrće • Biološki konzervisano povrće • Konzervisanje povrća kuhinjskom solju • Pasterizovano marinirano povrće • Industrija za preradu voća i povrća kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • koristiti uzorke voća i povrća za laboratorijska određivanja • koristiti uzorke proizvoda od voća i povrća za laboratorijske analize • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za preradu voća i povrća • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za preradu voća i povrća Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina i gotovih proizvoda pri preradi voća i povrća • obavlja sve faze procesa prerade voća i povrća • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Analiza mehaničkog sastava voća i određivanje vode i suve materije • Određivanje u vodi rastvorljivih i nerastvorljivih sastojaka • Određivanje sadržaja suve materije i pepela • Određivanje mehaničkih nečistoća na sirovinama (procenat peska) • Ljuštenje (mehaničko i hemijsko) i izračunavanje količine odpadaka. • Određivanje kiselosti • Određivanje brzine bubrenja želatina • Određivanje pektinskih materija • Određivanje natrijum hlorida • Materijalni bilansa u preradi voća i povrća • Rehidratacija sušenih proizvoda • Praktičan rad u proizvodnji • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija pekarstva |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima pekarske i poslastičarske industrije primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• nabroji osnovne vrste pekarskih proizvoda i njihove karakteristike • opiše vrste sirovina u pekarstvu • objasni faze proizvodnje pekarskih proizvoda • utvrdi mane, bolesti hleba i tehnološke greške kod proizvodnje hleba i peciva • opiše sirovine u poslastičarstvu • razlikuje vrste poslastica i njihove karakteristike • objasni faze proizvodnje u poslastičarstvu • utvrdi moguće nepravilnosti u tehnološkom procesu |
Teorija • Sirovine u proizvodnji hleba i peciva • Faze proizvodnje hleba i peciva • Greške pri pečenju, starenje i bolesti hleba • Uslovi čuvanja i pakovanja pekarskih proizvoda • Podela i vrste poslastica • Sirovine u poslastičarstvu • Proizvodnja osnovnih testa, kremova, masa i preliva u poslastičarstvu • Uslovi čuvanja i pakovanje gotovih poslastičarskih proizvoda |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje pekarskih proizvoda • koristiti uzorke sirovina u pekarstvu za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju pekarskih i poslastičarskih proizvoda • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju pekarskih i poslastičarskih proizvoda Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • obavlja proces proizvodnje hleba, peciva i poslastičarskih proizvoda • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje sadržaja vode i pepela u brašnu • Određivanje stepena kiselosti brašna • Određivanje sadržaja glutena u brašnu • Farinološka ispitivanja brašna • Određivanje sadržaja masti u pekarskim i poslastičarskim proizvodima • Određivanje količine jaja u poluproizvodima i proizvodima • Određivanje NaCI • Određivanje fermentacione aktivnosti pekarskog kvasca • Materijalni bilans u proizvodnji hleba i peciva • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama proizvodnje hleba, peciva i poslastičarskih proizvoda • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Industrijska proizvodnja gotove hrane |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrijske proizvodnje gotove hrane primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje vrste i karakteristike osnovnih i pomoćnih sirovina • opiše faze proizvodnje gotove hrane i dečje hrane • primeni pravilnik o kvalitetu proizvoda gotove hrane i dečje hrane • razlikuje ambalažu za pojedine vrste proizvoda i načine pakovanja • prati uslove za skladištenje gotovih proizvoda • objasni sanaciju ekoloških posledica proizvodnje |
Teorija • Osnovne i pomoćne sirovine • Operacije u pripremi sirovina za preradu • Proizvodnja supa • Proizvodnja jela od krompira • Proizvodnja jela od povrća i mesa • Proizvodnja smrznutih gotovih jela • Proizvodnja dehidriranih gotovih jela • Proizvodnja dečije hrane • Industrija za proizvodnju gotove hrane kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje gotove i dečije hrane • koristiti uzorke sirovina za proizvodnju gotove i dečije hrane za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pogonima za proizvodnju gotove i dečije hrane • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima za proizvodnju gotove i dečije hrane Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvrši potrebne analize sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • prati proces proizvodnje gotove hrane • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje sadržaja NaCl • Određivanje sadržaja masti • Određivanje kiselosti proizvoda • Određivanje peroksidnog broja • Određivanje suve materije • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad na prijemu, skladištenju i pripremi sirovina za proizvodnju gotovih proizvoda • Održavanje radnog mesta i opreme • rad u svim fazama proizvodnje gotove hrane • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija mleka |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama kontrole ukvarenosti i primenjenog načina konzervisanja u pogonima prehrambene industrije primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• objasniti hemijski sastav, fizičke i fizičko-hemijske osobine mleka kao sirovine • objasniti faze tehnoloških procesa dobijanja: konzumnog mleka, fermentisanih mlečnih napitaka, maslaca i sira, koncentrisanih i sušenih mlečnih proizvoda i sladoleda • razlikuje vrste ambalaže za mleko i mlečne proizvode • objasni kako se saniraju ekološke posledice proizvodnje |
Teorija • Hemijski sastav i fizičke osobine mleka • Proizvodnja pasterizovanog i sterilizovanog mleka • Proizvodnja koncentrisanih i sušenih mlečnih proizvoda • Proizvodnja fermentisanih mlečnih napitaka • Proizvodnja maslaca i sireva • Proizvodnja sladoleda • Ambalaža, pakovanje i skladištenje • Industrija mleka kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • školska laboratorija • proizvodni pogoni Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje konzumnog mleka i mlečnih prerađevina • koristiti uzorke mleka i mlečnih prerađevina za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u mlekarskoj industriji • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima mlekarske industrije Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize mleka i gotovih proizvoda • obavlja proces proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda • ispita parametre obrade i kvaliteta na kritičnim mestima u toku proizvodnje konzumnog mleka i mlečnih proizvoda (HACCP)) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Uzimanje uzorka i određivanje gustine mleka • Određivanje masti u mleku i mlečnim proizvodima • Određivanje suve materije • Određivanje kiselosti mleka • Reduktazni, laktoalbuminski i peroksidazni test kod mleka • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama prerade mleka • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija mesa |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima industrije mesa i mesnih prerađevina primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) dobre higijenske prakse |
• objasni prijem i pripremu stoke za klanje • definiše zdravstveno stanje životinja i zdravstvenu ispravnost mesa • razlikuje osnovne karakteristike životinja za klanje • razlikuje senzorna svojstva, hemijski sastav mesa i posmortalne procese • kategoriše meso različitih životinja • razlikuje metode konzervisanja mesa i proizvoda od mesa • razlikuje postupke dobijanja proizvoda od mesa • razlikuje ambalažu za meso i proizvode od mesa • utvrdi uslove skladištenja proizvoda i distribucije • objasni sanaciju ekoloških posledica proizvodnje i prerade masa |
Teorija • Priprema stoke za klanje i zdravstvena ispravnost mesa • Senzorne osobine, hemijski sastav i postmortalne promene mesa • Kategorizacija mesa • Postupci proizvodnje proizvoda od mesa (kobasičarski proizvodi, suvomesnati proizvodi, proizvodi u limenkama) • Ambalaža i uslovi čuvanja mesa • Industrija mesa kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mesa • prikazati šeme kategorizacije mesa • koristiti uzorke mesa i mesnih prerađevina za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u mesnoj industriji • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima mesne industrije Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvrši potrebne analize mesa i proizvoda od mesa • prati proces proizvodnje mesnih prerađevina • radi u svim fazama tehnološkog procesa prerade mesa • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Određivanje sadržaja NaCl u mesnim prerađevinama • Određivanje belančevina u mesu i mesnim prerađevinama • Dokazivanje ukvarenosti mesa i mesnih prerađevina • Dokazivanje prisustva konzervanasa i pomoćnih sirovina u proizvodima od mesa • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama tehnološkog procesa prerade mesa • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa prerade mesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija slada i piva |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u pogonima sladare i industrije piva primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP)proizvođačke prakse (HACCP)dobre higijenske prakse |
• razlikuje sirovine za proizvodnju slada i piva i njihove karakteristike • objasni građu i hemijski sastav pivarskog ječma i hmelja • objasni faze tehnološkog procesa proizvodnje slada • objasni postupke močenja, klijanja i sušenja ječma, • razlikuje hemijske promene koje se pri procesima močenja, klijanja i sušenja dešavaju • objasni faze tehnološkog procesa proizvodnje piva • opiše načine pripreme slada i nesladovanih sirovina za komljenje, • razlikuje biohemijske promene u procesu komljenja, glavnog i naknadnog vrenja • objasni načine vođenja vrenja • objasni doradu piva i koloidnu nestabilnost piva • objasni kako se saniraju ekološke posledice proizvodnje slada i piva |
Teorija • Definicija i osnovne karakteristike piva • Sirovine za proizvodnju piva (pivski ječam, nesladovane žitarice i njihove prerađevine, hmelj, voda, pivski kvasac) • Čišćenje, sortiranje i skladištenje • Pranje, močenje i klijanje ječma • sušenje, dorada i skladištenje slada • Proizvodnja sladovine • Glavno vrenje • Naknadno vrenje i odležavanje piva • Bistrenje i istakanje piva • Biološka stabilnost piva i postupci za njeno poboljšanje • Koloidna stabilnost piva • Uzročnici kvarenja piva i higijenske mere pri proizvodnji • Industrija slada i piva kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje i koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje slada i piva • koristiti uzorke ječma, slada, sladovine i piva za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u pivarskoj industriji • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u pogonima pivarske industrije Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvodi potrebne analize sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda • Obavlja proizvodnju slada i piva • Vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Ocena kvaliteta ječma • Ocena kvaliteta slada • Kontrola komljenja • Kontrola kuvanja i hmeljenja sladovine • Određivanje alkohola, pravog i prividnog ekstrakta u pivu • Izračunavanje sadržaja ekstrakta u osnovnoj sladovini • Rad u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje slada i piva • Vođenje evidencije pripreme za svaku fazu tehnološkog procesa proizvodnje slada i piva • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Tehnologija vina, vinskih i voćnih destilata |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i u vinskim podrumima primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• nabroji sorte grožđa za proizvodnju vina • objasni hemijski sastav grožđa i karakteristike vinskih kvasaca • objasni faze tehnološkog procesa proizvodnje belih i crvenih vina • opiše sumporisanje šire i kljuka, sudova i vina • opiše uslove u toku burnog i naknadnog vrenja • razlikuje karakteristike desertnih, penušavih i likerskih vina • razlikuje mane i bolesti vina • navede i opiše postupke proizvodnje vinskih destilata • opiše osobine osnovnih sirovina za proizvodnju voćnih rakija • objasni faze tehnološkog procesa proizvodnje voćnih rakija |
Teorija • Sorte grožđa • Sastav grožđa i šire • Osnovne faze u tehnološkom procesu proizvodnje vina • Vinski podrumi i tehnološka oprema • Proizvodnja belih vina • Proizvodnja crvenih (crnih) vina • Proizvodnja specijalnih vrsta vina • Kvarenje i nedostaci vina • Proizvodnja rakija od grožđa (vinjak, lozovača, komovica) • Proizvodnja rakija od koštičavog voća |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje i koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje vina i vinskih destilata i rakija • koristiti uzorke grožđa, šire, vina i rakija za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u industriji vina i vinskih destilata • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u industriji vina i vinskih destilata Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • uzima uzorke sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • izvodi mehaničke, hemijske i mikrobiološke analize sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda • izvodi pretakanje vina • izvodi egalizaciju i kupažiranje vina • prti uslove skladišta • obavlja proizvodnju vina, vinskih destilata i voćnih rakija • vrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Analiza kvaliteta grožđa • Analiza šire • Određivanje % alkohola i ekstrakta u vinu • Određivanje slobodnog i ukupnog SO2 u vinu • Određivanje isparljivih i ukupnih kiselina • Određivanje sadržaja alkohola u rakiji • Određivanje sadržaja ekstrakta u rakiji • Egaliziranje i kupažiranje vina • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Kontrola sirovina, gotovog proizvoda i ambalažnog materijala • Rad u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje vina, vinskih destilata i voćnih rakija • Vođenje evidencije pripreme za svaki deo tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Proizvodnja pekarskog kvasca |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i pogonima industrijske proizvodnje pekarskog kvasca primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje osnovne i pomoćne sirovine za proizvodnju kvasca, • razlikuje načine njihove pripreme • razlikuje parametre tehnološkog procesa proizvodnje • razlikuje faze proizvodnje kvasca (dobijanje laboratorijske, pogonske kulture, matičnog i prodajnog kvasca) • razlikuje načine dobijanja presovanog kvasca • razlikuje načine proizvodnje suvog kvasca • razlikuje postupke za uporednu proizvodnju etanola i kvaščeve biomase • prati uslove pakovanja kvasca • objasni sanaciju ekoloških posledica proizvodnje |
Teorija • Sirovine, osnovni principi i uslovi za proizvodnju pekarskog kvasca • Osnovne faze tehnološkog postupka Proizvodnje pekarskog kvasca • Proizvodnja suvog aktivnog kvasca • Postupci za uporednu proizvodnju etanola i kvaščeve biomase • industrija kvasca kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje kvasca • prikazati materijalni bilans u proizvodnji pekarskog kvasca • koristiti dijagrame promena parametara u tehnološkom procesu proizvodnje kvasca • koristiti uzorke melase i kvasca za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u industriji kvasca • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u industriji kvasca Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• izvrši potrebne analize pekarskog kvasca • koristi rezultate laboratorijskih ispitivanja • radi na prijemu sirovina • radi u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje pekarskog kvasca • prati uslove skladištenja • učestvuje u proizvodnji pekarskog kvasca • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP) |
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Priprema melase za industriju vrenja, razblaživanje i izračunavanje potrebnih količina hranljivih soli • Materijalni bilans u proizvodnji kvasca • Određivanje fermentativne aktivnosti pekarskog kvasca • Određivanje sadržaja belančevina u kvascu • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje pekarskog kvasca • Vođenje evidencije pripreme za svaki deo tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji |
Naziv modula: |
Proizvodnja etanola i jakih alkoholnih pića |
|
Trajanje modula: |
72 časa |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• ovladavanje veštinama potrebnih za obavljanje poslova u laboratoriji i pogonima industrijske proizvodnje etanola i jakih alkoholnih pića primenjujući principe dobre proizvođačke prakse (HACCP) |
• razlikuje osnovne i pomoćne sirovine za proizvodnju alkohola • razlikuje načine njihove pripreme • razlikuje parametre tehnološkog procesa proizvodnje etanola • razlikuje faze proizvodnje etanola • opiše načine izdvajanja pojedinih tokova • objasni postupak dobijanja apsolutnog alkohola razlikuje postupke za uporednu proizvodnju etanola i kvaščeve biomase • razlikuje sirovine od kojih se proizvode jaka pića i njihovu podelu • opiše faze proizvodnje jakih pića • objasni sanaciju ekoloških posledica proizvodnje etanola i jakih pića |
Teorija • Sirovine i mikroorganizmi koji se koriste u proizvodnji etanola • Dobijanje apsolutnog alkohola • Osnovne faze postupka proizvodnje etanola • Postupci za uporednu proizvodnju etanola i kvaščeve biomase • Sporedni proizvodi u proizvodnji etanola • Proizvodnja voćnih, žitnih, šećernih rakija i likera • Proizvodnja kvasca, alkohola i jakih alkoholnih pića kao zagađivač okoline |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (24 časova) • vežbe (36 časova) • nastava u bloku (12 časa) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • vežbi • nastave u bloku Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zakonske propise • prikazati šeme tehnološkog procesa proizvodnje etanola i jakih pića • prikazati šeme rektifikacionih kolona • prikazati materijalni bilans u proizvodnji etanola • koristiti uzorke etanola i rakija za laboratorijska određivanja • proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • HACCP - sistemski pristup identifikaciji, proceni i kontroli rizika po bezbednost proizvoda i radnika u proizvodnji etanola i jakih pića • HACCP - analiza rizika i kritične kontrolne tačke u industriji u proizvodnji etanola i jakih pića Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
|
• koristi sredstva za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • izvrši potrebne analize etanola i jakih pića • koristi rezultate laboratorijskih ispitivanja • radi na prijemu sirovina • prati uslove skladištenja • učestvuje u proizvodnji etanola i jakih alkoholnih pića • izvrši kontrolu sirovina, poluproizvoda i proizvoda na kritičnim mestima (HACCP)
|
Laboratorijske vežbe i nastava u bloku • Priprema melase za industriju vrenja, razblaživanje i izračunavanje potrebnih količina hranljivih soli • Određivanje isparljivih kiselina i estara u etanolu • Materijalni bilans u proizvodnji etanola • Određivanje sadržaja kiselina u jakim pićima • Određivanje sadržaja alkohola i ekstrakta u jakim pićima • Vrste sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu na radu • Rad u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje etanola i jakih alkoholnih pića • Vođenje evidencije pripreme za svaki deo tehnološkog procesa • Kritične tačke (HACCP) pri proizvodnji alkoholnih pića i kvasca |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA/ MODULIMA
- Analitička hemija
- Hemija
- Matematika
- Fizika
- Tehnike rada
- Ishrana ljudi
- Tehnološke operacije
- Mikrobiologija
- Enzimologija
- Fizička hemija
- Tehnologija vode
- Osnovi prehrambene tehnologije
- Kvarenje i konzervisanje
KONTROLA KVALITETA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI
1. OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA - OBLICI I TRAJANJE
RAZRED |
NASTAVA |
UKUPNO |
|||
Teorijska nastava |
Vežbe |
Praktična nastava |
Nastava u bloku |
||
|
IV |
64 |
96 |
|
|
160 |
Napomena: u tabeli je prikazan godišnji fond časova za svaki oblik rada
2. CILJEVI PREDMETA
- Samostalno analiziranje gotovih proizvoda u skladu sa važećim zakonskim normativima
3. NAZIV I TRAJANJE MODULA
NAZIV MODULA |
Trajanje modula |
|
T |
V |
|
|
Ispitivanje kvaliteta vode |
8 |
12 |
|
Ispitivanje kvaliteta namirnica životinjskog porekla |
14 |
21 |
|
Ispitivanje namirnica biljnog porekla |
14 |
21 |
|
Ispitivanje kvaliteta proizvoda fermentacije |
14 |
21 |
|
Ispitivanje gotove i dečije hrane |
14 |
21 |
4. CILJEVI, ISHODI, PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČINI OCENJIVANJA PREDMETA
Naziv modula: |
Ispitivanje kvaliteta vode |
|
Trajanje modula: |
20 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja i veština potrebnih za pravilno analiziranje i upravljanje kvalitetom vode za prehrambenu industriju i otpadnih voda |
• koristi pravilnike o zdravstvenoj ispravnosti vode • vrši analize vode u skladu sa zakonom o zdravstvenoj bezbednosti hrane • koristi metode za utvrđivanje kvaliteta voda • razlikuje opšte karakteristike standarda • razlikuje pojam kontrole kvaliteta i pojam upravljanja kvalitetom • razume opšte karakteristike standarda ISO • identifikuje kritične tačke u procesu prerade vode |
Teorija i laboratorijske vežbe • Standardne metode analiza vode: • (određivanje karbonatne i ukupne tvrdoće vode, hlora, kiseonika, gvožđa, suspendovanih materija) • Pojam i zadatak standardizacije u prehrambenoj industriji • Osnovni zahtevi ISO standarda • Zakonska regulativa za bezbednost hrane i HACCP sistem • Razlika između kontrole i unapređenja kvaliteta • Identifikacija, ocena i kontrola kritičnih tačaka u procesu prerade vode |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (8 časova) • vežbe (12 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija Preporuke za realizaciju nastave • Pravilnik o zdravstvenoj bezbednosti hrane • Korišćenje pribora, laboratorijskog posuđa, vaga, reagenasa i mernih instrumenata • Proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • prikazati razliku između kontrole i unapređenja kvaliteta • predstaviti opšte karakteristike standarda ISO 9000 • prikazati šeme tehnološkog procesa prerade vode • diskutovati tok tehnološkog procesa i nalaziti kritične tačke • diskutovati sa učenicima na temu sprečavanja i kontrole kritičnih mesta u preradi vode Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • testove praktičnih veština |
Naziv modula: |
Ispitivanje kvaliteta namirnica životinjskog porekla |
|
Trajanje modula: |
35 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja i veština potrebnih za pravilno analiziranje i upravljanje kvalitetom namirnica životinjskog porekla |
• koristi zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane životinjskog porekla • analizira namirnice životinjskog porekla • koristi metode za utvrđivanje kvaliteta ispitivanih namirnica • razume opšte karakteristike standarda ISO • identifikuje kritične tačke u proizvodnji i preradi namirnica životinjskog porekla • kontroliše kritične tačke u proizvodnji hrane životinjskog porekla |
Teorija i laboratorijske vežbe • Standardne metode za utvrđivanje kvaliteta namirnica životinjskog porekla mesa i proizvoda od mesa, mesnih prerađevina, mleka i proizvoda od mleka: (određivanje ukupnih proteina, natrijum hlorida, masti, masti u mleku, kiselosti mleka, ispitivanje ukvarenosti) • Osnovni zahtevi ISO standarda • Zakonska regulativa za bezbednost hrane i HACCP sistem • Identifikacija, ocena i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji i preradi namirnica životinjskog porekla |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (14 časova) • vežbe (21 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi • nastave u bloku Mesto realizacije nastave • učionica • školske laboratorije Preporuke za realizaciju nastave • Zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • Korišćenje pribora, laboratorijskog posuđa, vaga, reagenasa i mernih instrumenata • Proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • predstaviti opšte karakteristike standarda ISO 9001 • prikazati šeme različitih tehnoloških procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda • diskutovati tok tehnološkog procesa i nalaziti kritične tačke • diskutovati sa učenicima na temu sprečavanja i kontrole kritičnih mesta u proizvodnji Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
Naziv modula: |
Ispitivanje namirnica biljnog porekla |
|
Trajanje modula: |
35 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja i veština potrebnih za pravilno analiziranje i upravljanje kvalitetom namirnica biljnog porekla |
• koristi zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane biljnog porekla • analizira namirnice biljnog porekla • koristi metode za utvrđivanje kvaliteta ispitivanih namirnica • razume opšte karakteristike standarda ISO • identifikuje kritične tačke u proizvodnji i preradi namirnica biljnog porekla • kontroliše kritične tačke u proizvodnji hrane biljnog porekla |
Teorija i laboratorijske vežbe • Standardna metoda analiza za namirnice biljnog porekla: • Voća i povrća i njihovih prerađevina: • (određivanje kiselosti, natrijum hlorida, rastvornih i nerastvornih materija, suve materije i pepela, šećera) • Brašna, hleba i peciva, testenina: • (određivanje kiselosti, natrijum hlorida, tipa brašna, vlage, glutena, celuloze, skroba, postojanosti testenina pri kuvanju) • Ulja i margarina: • (određivanje peroksidnog, saponifikacionog i jodnog broja, rafinacionog faktora, količine masti u uljaricama, tačke očvršćavanja masti) • Osnovni zahtevi ISO standarda • Zakonska regulativa za bezbednost hrane i HACCP sistem • Identifikacija, ocena i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (14 časova) • vežbe (21 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • učionica • školska laboratorija Preporuke za realizaciju nastave • Zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • Korišćenje pribora, laboratorijskog posuđa, vaga, reagenasa i mernih instrumenata • Proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • predstaviti opšte karakteristike standarda ISO 9001 • prikazati šeme različitih tehnoloških procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda • diskutovati tok tehnološkog procesa i nalaziti kritične tačke • diskutovati sa učenicima na temu sprečavanja i kontrole kritičnih mesta u proizvodnji Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja • testove praktičnih veština |
Naziv modula: |
Ispitivanje kvaliteta proizvoda fermentacije |
|
Trajanje modula: |
35 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja i veština potrebnih za pravilno analiziranje i upravljanje kvalitetom proizvoda fermentacije
|
• koristi zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • analizira proizvode dobijene fermentacionim procesima • koristi metode za utvrđivanje kvaliteta ispitivanih namirnica • razume opšte karakteristike standarda ISO • za proizvode dobijene fermentacijom • identifikuje kritične tačke u proizvodnji i preradi proizvoda fermentativne industrije • kontroliše kritične tačke u proizvodnji |
Teorija i laboratorijske vežbe • Koristiti standardne metode analiza za: pekarski i stočni kvasac (određivanje kiselosti, sadržaja proteina, fermentativne aktivnosti) • Pivo (određivanje sadržaja alkohola, pravog i prividnog ekstrakta) • Vino, jaka pića i sirće (određivanje sadržaja alkohola, ukupnog i slobodnog sumpor dioksida u vinu, isparljivih kiselina i estara kod alkohola, sadržaja ekstrakta u sirćetu) • Osnovni zahtevi ISO standarda • Zakonska regulativa za bezbednost hrane i HACCP sistem • Identifikacija, ocena i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (14 časova) • vežbe (21 časova) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorij Preporuke za realizaciju nastave • Zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • Korišćenje pribora, laboratorijskog posuđa, vaga, reagenasa i mernih instrumenata • Proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • predstaviti opšte karakteristike standarda ISO 9001 • prikazati šeme različitih tehnoloških procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda • diskutovati tok tehnološkog procesa i nalaziti kritične tačke • diskutovati sa učenicima na temu sprečavanja i kontrole kritičnih mesta u proizvodnji Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
Naziv modula: |
Ispitivanje gotove i dečije hrane |
|
Trajanje modula: |
35 časova |
CILJEVI MODULA |
ISHODI MODULA |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA |
PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA |
|
• Sticanje znanja i veština potrebnih za pravilno analiziranje i upravljanje kvalitetom gotove i dečije hrane |
• koristi zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • analizira proizvode gotove i dečije hrane • koristi metode za utvrđivanje kvaliteta gotove hrane • znati opšte karakteristike standarda ISO za industriju gotove hrane i dečije hrane • identifikuje kritične tačke u proizvodnji dečije i gotove hrane • kontroliše kritične tačke u proizvodnji gotove i dečije hrane |
Teorija i laboratorijske vežbe • Koristiti standardne metode analiza za gotovu i dečiju hranu i ambalažu koja se koristi za pakovanje: (određivanje kiselosti, natrijum hlorida, tipa brašna, vlage, glutena, celuloze, skroba, prisustvo veštačkih boja i zaslađivača, peroksidnog broja.) • Osnovni zahtevi ISO standarda • Zakonska regulativa za bezbednost hrane i HACCP sistem • Identifikacija, ocena i kontrola kritičnih tačaka u proizvodnji gotove i dečije hrane |
Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu. Oblici nastave Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (14 časova) • vežbe (21 čas) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • vežbi Mesto realizacije nastave • učionica • školska laboratorija Preporuke za realizaciju nastave • Zakon o zdravstvenoj bezbednosti hrane • Korišćenje pribora, laboratorijskog posuđa, vaga, reagenasa i mernih instrumenata • Proračune u toku određivanja obavezno raditi postupno, a ne koristiti gotove obrasce • predstaviti opšte karakteristike standarda ISO 9001 • prikazati šeme različitih tehnoloških procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda • diskutovati tok tehnološkog procesa i nalaziti kritične tačke • diskutovati sa učenicima na temu sprečavanja i kontrole kritičnih mesta u proizvodnji Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • test znanja • test praktičnih veština |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA
- Tehnike rada u laboratoriji
- Prehrambena tehnologija
- Hemija
- Analitička hemija
- Biohemija
- Mikrobiologija
- Fizička hemija
|
Naziv predmeta: |
|
Godišnji fond časova: |
64 časa |
|
Razred: |
Četvrti |
|
Ciljevi predmeta |
- Razvijanje poslovnih i preduzetničkih znanja, veština i ponašanja - Razvijanje preduzetničkih vrednosti i sposobnosti da se prepoznaju preduzetničke mogućnosti u lokalnoj sredini i deluje u skladu sa tim. - Razvijanje poslovnog i preduzetničkog načina mišljenja - Razvijanje svesti o sopstvenim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orjentaciji - Osposobljavanje za aktivno traženje posla (zapošljavanje i samozapošljavanje) - Osposobljavanje za izradu jednostavnog plana poslovanja male firme - Multidisciplinarni pristup i orijentacija na praksu - Razvijanje osnove za kontinuirano učenje - Razvijanje odgovornog odnosa prema očuvanju prirodnih resursa i ekološke ravnoteže. |
TEMA |
CILJEVI |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Preduzetništvo i preduzetnik |
• Razumevanje pojma i značaja preduzetništva • Prepoznavanje osobenosti preduzetnika |
• navede adekvatne primere preduzetništva iz lokalnog okruženja • navede karakteristike preduzetnika • objasni značaj motivacionih faktora u preduzetništvu • dovede u odnos pojmove inovativnost, preduzimljivost i preduzetništvo • prepozna različite načine otpočinjanja posla u lokalnoj zajednici |
• Pojam, razvoj i značaj preduzetništva • Profil i karakteristike uspešnog preduzetnika • Motivi preduzetnika • Tehnike i kriterijumi za utvrđivanje preduzetničkih predispozicija |
Na uvodnom času učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja/ obavezom učenika da u toku nastave redovno formiraju radnu svesku Oblici nastave Vežbe (64 časova) Metode rada: Radioničarski (sve interaktivne metode rada) Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe (2 nastavnika) Mesto realizacije nastave Vežbe se realizuju u kabinetu / učionici Okvirni broj časova po temama Preduzetništvo i preduzetnik 6 časova vežbi Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan 14 časova vežbi Upravljanje i organizacija 24 časova vežbi Ekonomija poslovanja 12 časova vežbi Učenički projekt-prezentacija poslovnog plana 8 časova vežbi Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • aktivnost učenika na času • redovnost i preglednost radne sveske • domaće zadatke • testove znanja • izradu praktičnih radova (marketing, organizaciono-proizvodni i finansijski plan) • izradu konačne verzije biznis plana • prezentaciju Preporuke za realizaciju nastave Preduzetništvo i preduzetnik: Dati primer uspešnog preduzetnika i/ili pozvati na čas gosta - preduzetnika koji bi govorio učenicima o svojim iskustvima ili poseta uspešnom preduzetniku; |
|
Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan |
• Razvijanje sposobnosti za uočavanje, formulisanje i procenu poslovnih ideja • Upoznavanje učenika sa elementima marketing plana • Razvijanje smisla za timski rad |
• primeni kreativne tehnike izbora, selekcije i vrednovanja poslovnih ideja • prepozna sadržaj i značaj biznis plana • istraži međusobno delovanje faktora koji utiču na tržište: cena, proizvod, mesto, promocija i ličnost • prikupi i analizira informacije o tržištu i razvija individualnu marketing strategiju • razvije samopouzdanje u sprovođenju terenskih ispitivanja • samostalno izradi marketing plana u pripremi biznis plana • prezentuje marketing plan kao deo sopstvenog biznis plana |
• Traganje za poslovnim idejama • Procena poslovnih mogućnosti za novi poslovni poduhvat • swot analiza • Struktura biznis plana i marketing plana kao njegovog dela • Elementi marketing miksa (5P) - (proizvod/usluga, cena, kanali distribucije, promocija, ličnost) • Rad na terenu-istraživanje tržišta • Prezentacija marketing plana za odabranu biznis ideju |
Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan: Koristiti oluju ideja i vođene diskusije da se učenicima pomogne u kreativnom smišljanju biznis ideja i odabiru najpovoljnije. Preporučiti učenicima da biznis ideje traže u okviru svog područja rada ali ne insistirati na tome. Učenici se dela na grupe okupljene oko jedne poslovne ideje u kojima ostaju do kraja. Grupe učenika okupljene oko jedne poslovne ideje vrše istraživanje tržišta po nastavnikovim uputstvima. Poželjno je organizovati posetu malim preduzećima gde će se učenici informisati o načinu delovanja i opstanka tog preduzeća na tržištu. |
|
Upravljanje i organizacija, pravni okvir za osnivanje i funkcionisanje delatnosti |
• Upoznavanje učenika sa suštinom osnovnih menadžment funkcija i veština • Upoznavanje učenika sa specifičnostima upravljanja proizvodnjom/uslugama i ljudskim resursima • Upoznavanje učenika sa značajem korišćenja informacionih tehnologija za savremeno poslovanje • Davanje osnovnih uputstava gde doći do neophodnih informacija |
• navede osobine uspešnog menadžera • objasni osnove menadžmenta usluga/proizvodnje • objasni na jednostavnom primeru pojam i vrste troškova, cenu koštanja i investicije • izračuna prag rentabilnosti na jednostavnom primeru • objasni značaj proizvodnog plana i izradi proizvodni plan za sopstvenu biznis ideju u najjednostavnijem obliku (samostalno ili uz pomoć nastavnika) • uviđa značaj planiranja i odabira ljudskih resursa za potrebe organizacije • koristi gantogram • objasni značaj informacionih tehnologija za savremeno poslovanje • shvati važnost neprekidnog inoviranja proizvoda ili usluga • izabere najpovoljniju organizacionu i pravnu formu privredne aktivnosti • izradi i prezentuje organizacioni plan za sopstvenu bizmis ideju • samostalno sačini ili popuni osnovnu poslovnu dokumentaciju |
• Menadžment funkcije (planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola) • Pojam i vrste troškova, cena koštanja • Investicije • Prelomna tačka rentabilnosti • Menadžment proizvodnje - upravljanje proizvodnim procesom/uslugom • Upravljanje ljudskim resursima • Upravljanje vremenom • Inženjering vrednosti • Informacione tehnologije u poslovanju • Pravni aspekt pokretanja biznisa |
Upravljanje i organizacija: Preporučene sadržaje po temama učenik savladava na jednostavnim primerima uz pomoć nastavnika Metode rada: Mini predavanja Simulacija Studija slučaja Diskusija Davati uputstava učenicima gde i kako da dođu do neophodnih informacija. Koristiti sajtove za prikupljanje informacija (www.apr.gov.rs., www.sme.gov. rs. i drugi). Osnovna poslovna dokumentacija: CV, molba, žalba, izveštaj, zapisnik... Poseta socijalnim partnerima na lokalnom nivou (opština, filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, Regionalne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i sl.) |
|
Ekonomija poslovanja, finansijski plan |
• Razumevanje značaja bilansa stanja, bilansa uspeha i tokova gotovine kao najvažnijih finansijskih izveštaja u biznis planu • Prepoznavanje profita/dobiti kao osnovnog motiva poslovanja • Razumevanje značaja likvidnosti u poslovanju preduzeća
|
• sastavi bilans stanja na najjednostavnijem primeru • sastavi bilans uspeha i utvrdi poslovni rezultat na najjednostavnijem primeru • napravi razliku između prihoda i rashoda s jedne strane i priliva i odliva novca sa druge strane na najjednostavnijem primeru • navede moguće načine finansiranja sopstvene delatnosti • se informiše u odgovarajućim institucijama o svim relevantnim pitanjima od značaja za pokretanje biznisa • identifikuje načine za održavanje likvidnosti u poslovanju preduzeća • sastavi finansijski plan za sopstvenu biznis ideju samostalno ili uz pomoć nastavnika • prezentuje finansijski plan za svoju biznis ideju |
• Bilans stanja • Bilans uspeha • Bilans tokova gotovine (cash flow) • Izvori finansiranja • Institucije i infrastruktura za podršku preduzetništvu • Priprema i prezentacija finansijskog plana |
Ekonomija poslovanja, finansijski plan Koristiti formular za biznis plan Nacionalne službe zapošljavanja. Koristiti najjednostavnije tabele za izradu bilansa stanja, bilansa uspeha i bilansa novčanih tokova. Obraditi sadržaj na najjednostavnijim primerima iz prakse Metode rada: Mini predavanja Simulacija Studija slučaja Diskusija |
|
Učenički projekt-prezentacija poslovnog plana |
• Osposobiti učenika da razume i dovede u vezu sve delove biznis plana • Osposobljavanje učenika u veštinama prezentacije biznis plana |
• samostalno ili uz pomoć nastavnika da poveže sve urađene delove biznis plana • izradi konačan (jednostavan) biznis plan za sopstvenu biznis ideju • prezentuje biznis plan u okviru javnog časa iz predmeta preduzetništvo |
• Izrada celovitog biznis plana za sopstvenu biznis ideju • Prezentacija pojedinačnih/grupnih biznis planova i diskusija |
Učenički projekt-prezentacija poslovnog plana: Pozvati na javni čas uspešnog preduzetnika, predstavnike škole, lokalne samouprave i banaka za procenu realnosti i inovativnosti biznis plana. Prema mogućnosti nagraditi najbolje radove. U prezentaciji koristiti sva raspoloživa sredstva za vizualizaciju a posebno prezentaciju u power point-u. |
KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA
- Svi stručni predmeti
|
Naziv predmeta: |
|
Godišnji fond časova: |
70 / 70 / 64 časa |
|
Razred: |
drugi, treći ili četvrti |
Ciljevi predmeta: |
- Razumevanje teorijskih osnova, osnovnih principa i organizacije turizma - Shvatanje turističke industrije kroz međuzavisnosti različitih sektora |
TEMA |
CILJEVI |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Pojmovne osnove turizma |
• Upoznavanje učenika sa pojmovima: turizam, turista i turistička destinacija |
• navodi definiciju pojmova: turizam, turista i poslovni putnik • poznaje i definiše ljudske potrebe • objasni pojam turističke potrebe |
• Pojam, značaj i zadaci turizma • Turista, gost, poslovni putnik • Osnovne karakteristike turizma kao prostornog, socijalnog i ekonomskog fenomena • Turističke potrebe • Pojam turističke destinacije |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava Podela odeljenja na grupe Odeljenje se ne deli na grupe Mesto realizacije nastave • Teorijska nastava se realizuje u učionici Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja Okvirni broj časova po temama • Pojmovne osnove turizma 14/12 časova • Oblici i vidovi turizma 14/12 časova • Funkcije turizma 14/12 časova • Turističko tržište 8 časova • Novi trendovi u turizmu 20 časova |
|
Oblici i vidovi turizma |
• Upoznavanje učenika sa vidovima savremenog turizma |
• razlikuje oblike turizma • opisuje vidove turizma • poznaje karakteristike svakog vida turizma |
• Oblici turizma • Vidovi turizma |
|
|
Funkcije turizma |
• Upoznavanje učenika sa funkcijama turizma |
• navodi funkcije turizma • opisuje funkcije turizma • razlikuje privredne i neprivredne funkcije turizma |
• Pojam funkcija turizma • Funkcije turizma |
|
|
Turističko tržište |
• Upoznavanje učenika sa karakteristikama turističkog tržišta |
• definiše turističko tržište • poznaje karakteristike turističkog tržišta • definiše turističku tražnju • opisuje specifičnosti turističke tražnje • definiše turističku ponudu • opisuje specifičnosti turističke ponude • razlikuje faktore ponude i tražnje |
• Pojam i karakteristike turističkog tržišta • Pojam i karakteristike turističke ponude • Pojam i karakteristike turističke tražnje • Faktori ponude i tražnje |
|
|
Novi trendovi u turizmu |
• Upoznavanje učenika sa savremenim turističkim kretanjima |
• poznaje karakteristika razvoja domaćeg i inostranog turizma • opiše nove forme turističke industrije (timesharing) • definiše podsticajna putovanja • definiše hotelske i restoranske lance • poznaje načine poslovanja u lancima • definiše oblike privrednog rasta i razvoja turističkih preduzeća • navodi primer turističkih zanimljivosti iz svoje lokalne sredine |
• Karakteristike i perspektive razvoja međunarodnog turizma • Karakteristike i perspektive razvoja turizma u Srbiji • Timesharing-nova turistička industrija • Podsticajna putovanja • Međunarodni hotelski i restoraterski lanci • Prilagođavanje turističke ponude novim trendovima |
|
Naziv predmeta: |
|
Godišnji fond časova: |
70 / 64 |
|
Razred: |
treći ili četvrti |
Ciljevi predmeta: |
- Razumevanje teorijskih osnova, osnovnih principa i organizacije turizma; - Shvatanje turističke industrije kroz međuzavisnosti različitih sektora; - Razumevanje neraskidive veze između turizma i prehrambene industrije; - Upoznavanje učenika sa delatnošću ugostiteljstva, njegovim karakteristikama i značajem. |
TEMA |
CILJEVI |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Određenja turizma |
• Upoznavanje učenika sa pojmovnim osnovama turizma |
• Definiše pojmove: turizam, industrija slobodnog vremena, podsticajna putovanja, turista, poslovni putnik • Poznaje karakteristike turizma kao privredne delatnosti • Objasni ekonomski, društveni i politički značaj i uticaj turizma • Definiše turističku potrebu i turističke motive • Navodi funkcije turizma |
• Pojam i istorijski razvoj turizma • Definisanje turizma • Društveni značaj i uticaj turizma • Politički značaj i uticaj turizma • Ekonomski značaj i uticaj turizma |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja Realizacija nastave: • teorijska nastava
|
|
Oblici, vrste i trendovi turizma |
• Upoznavanje učenika sa vrstama, oblicima i trendovima u turizmu današnjice |
• Razlikuje oblike turizma • Opisuje oblike turizma • Razlikuje vrste turizma • Opisuje vrste turizma • Poznaje faktore i savremene trendove u turizmu • Opiše nove forme turističke industrije • Definiše hotelske i restoranske lance |
• Oblici turizma • Vrste turizma • Faktori kreiranja trendova u turizmu • Nove forme turističke industrije • Hotelski i restoranski lanci • Načini poslovanja hotelskih i restoraterskih lanaca |
|
|
Turističko tržište |
• Upoznavanje učenika sa karakteristikama turističkog tržišta |
• definiše turističko tržište • poznaje karakteristike turističkog tržišta • definiše turističku tražnju • opisuje specifičnosti turističke tražnje • definiše turističku ponudu • opisuje specifičnosti turističke ponude • razlikuje faktore ponude i tražnje |
• Pojam i karakteristike turističkog tržišta • Pojam i karakteristike turističke ponude • Pojam i karakteristike turističke tražnje • Faktori ponude i tražnje |
|
|
Turizam i prehrambena industrija |
• Upoznavanje učenika sa značajem proizvoda prehrambene industrije za turizam |
• Opisuje povezanost turizma i prehrambene industrije • Poznaje međusobnu uslovljenost turizma i prehrambene industrije • Definiše turistički proizvod • Opisuje prehrambene proizvode u svrsi turističkog proizvoda • Poznaje značaj zdrave hrane za razvoj turizma • Nabroji prehrambene proizvode koji predstavljaju karakteristične turističke proizvode |
• Povezanost i uslovljenost turizma i prehrambene industrije • Spoj hotelijerstva i agroindustrijskog kompleksa proizvodnje zdrave hrane • Pojam i karakteristike turističkog proizvoda |
|
|
Određenje ugostiteljstva |
• Upoznavanje učenika sa pojmovnim određenjem ugostiteljstva i njegovim značajem za razvoj turizma |
• Definiše ugostiteljstvo • Poznaje mesto i ulogu ugostiteljstva u privredi zemlje • Poznaje zadatke ugostiteljstva • Objasni značaj ugostiteljstva • Definiše ugostiteljsku uslugu • Objasni ugostiteljsku ponudu |
• Pojam ugostiteljstva • Uloga ugostiteljstva u svetskoj ekonomiji • Uloga ugostiteljstva u privredi Srbije • Zadatak i značaj ugostiteljstva • Pojam usluge u ugostiteljstvu • Podela ugostiteljskih usluga • Kvalitet ugostiteljskih usluga • Ugostiteljska ponuda • Ugostiteljska usluga |
|
|
Ugostiteljsko poslovne jedinice |
• Upoznavanje učenika sa ugostiteljsko poslovnim jedinicama |
• Definiše ugostiteljsko poslovne jedinice • Nabroji ugostiteljsko poslovne jedinice • Razvrstava ugostiteljsko poslovne jedinice prema različitim kriterijumima • Razlikuje ugostiteljsko poslovne jedinice po kategorijama • Razlikuje ponudu ugostiteljsko poslovnih jedinica |
• Ugostiteljske poslovne jedinice • Podela ugostiteljskih poslovnih jedinice • Karakteristike ugostiteljske poslovne jedinice • Kategorizacija UPJ |
|
|
Kadrovi u ugostiteljstvu i turizmu |
• Upoznavanje učenika sa strukturom i ulogom zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu |
• Definiše kadrove u ugostiteljstvu i turizmu • Objasni ulogu kadrova za poslovni uspeh • Poznaje strukturu zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu |
• Značaj i uloga kadrova u ugostiteljstvu • Struktura uloga kadrova u ugostiteljstvu • Kvalitet uloga kadrova u ugostiteljstvu |
|
Naziv predmeta: |
|
Godišnji fond časova: |
70 / 70 / 64 časa |
|
Razred: |
drugi, treći ili četvrti |
|
Cilj predmeta |
Upoznavanje učenika sa delatnošću ugostiteljstva, njegovim karakteristikama i značajem |
TEMA |
CILJEVI |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Ugostiteljstvo |
• Upoznavanje učenika sa pojmom ugostiteljstvo i njegovim mestom i značajem u privrednim delatnostima |
• navede definiciju pojma ugostiteljstva • opiše nastanak i istorijski razvoj ugostiteljstva • objasni mesto i ulogu ugostiteljstva u svetskoj ekonomiji • poznaje mesto i ulogu ugostiteljstva u privredi zemlje • objasni značaj ugostiteljstva za strateški razvoj privrede Srbije • navede zadatke i objasni značaj ugostiteljstva |
• Pojam ugostiteljstva • Nastanak i istorijski razvoj • Uloga ugostiteljstva u svetskoj ekonomiji • Uloga ugostiteljstva u privredi Srbije • Zadatak i značaj ugostiteljstva |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava (70/70/64 časa) Mesto realizacije nastave • Teorijska nastava se realizuje u učionici Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja Okvirni broj časova po temama • Ugostiteljstvo 10 časova • Usluge u ugostiteljstvu 20/18 časova • Ugostiteljske poslovne jedinice 24/22 časa • Kadrovi u ugostiteljstvu 16/14 časova |
|
Usluge u ugostiteljstvu |
• Osposobljavanje učenika da razlikuju ugostiteljske usluge i prilagode ih željama i potrebama gostiju |
• objasni pojam ugostiteljske usluge • razlikuje vrste ugostiteljskih usluga • objasni pojam ugostiteljske ponude |
• Pojam usluge u ugostiteljstvu • Podela ugostiteljskih usluga • Kvalitet ugostiteljskih usluga • Ugostiteljska ponuda • Ugostiteljska usluga
|
|
|
Ugostiteljske poslovne jedinice |
• Osposobljavanje učenika da razlikuju ugostiteljske poslovne jedinice prema nameni i uslugama koje pružaju |
• navodi definiciju ugostiteljske poslovne jedinice • razlikuje vrste ugostiteljsko poslovnih jedinica • poznaje pravilnik o kategorizaciji ugostiteljsko poslovnih jedinica • razlikuje ugostiteljsku ponudu različitih ugostiteljsko poslovnih jedinica |
• Ugostiteljske poslovne jedinice • Podela ugostiteljskih poslovnih jedinice • Karakteristike ugostiteljske poslovne jedinice • Kategorizacija UPJ
|
|
|
Kadrovi u ugostiteljstvu |
• Upoznavanje učenika sa značajem, ulogom i strukturom |
• objasni značaj i ulogu kadrova u ugostiteljstvu • objasni strukturu kadrova u ugostiteljstvu |
• Značaj i uloga kadrova u ugostiteljstvu • Struktura uloga kadrova u ugostiteljstvu • Kvalitet uloga kadrova u ugostiteljstvu |
|
Naziv predmeta: |
|
|
Fond časova: |
70 / 64 časa |
|
Razred: |
Treći ili četvrti |
CILJEVI |
ISHODI |
PREPORUČENI SADRŽAJI |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Osposobljavanje učenika za pripremu i serviranje jela sa žara |
• objasni šta su jela sa žara • grupiše jela sa žara • poznaje recepture za jela sa žara • prepoznaje vrste jela sa žara • opiše način pripreme jela sa žara • opiše način serviranja i dekorisanja jela sa žara • prima porudžbinu • pripremi namirnice prema recepturi • pripremi namirnice prema normativu za jela sa žara • primeni odgovarajuću termičku obradu namirnica • kombinuje vrste i količine začina • izrađuje jela sa žara • upotrebi odgovarajuću posudu • servira jela sa žara • dekoriše jela sa žara
|
Jela sa žara pojam, definicija, podela - Pljeskavica na žaru, na kajmaku; ćevapčići na žaru i na kajmaku - Vešalice (svinjska, teleća) bela i dimljena - Ražnjići - Mućkalica na drugi način - Ćulbastija - Leskovački uštipci - Rolovana džigerica u maramici - Rolovano pileće belo meso Pečenja - svinjsko - teleće - pileće - praseće - rolovane punjene teleće grudi |
• Na početku programa učenike upoznati sa ciljem/ciljevima i ishodima, planom i načinima ocenjivanja. Oblici nastave Program se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • praktična nastava 70 / 64 časa Podela odeljenja na grupe Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije: • praktične nastave Mesto realizacije nastave • Praktična nastava se realizuje u kabinetu, školskoj radionici ili ugostiteljskom objektu Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • Praćenje ostvarenosti ishoda • Testove praktičnih veština |
|
Naziv predmeta: |
|
Godišnji fond časova: |
70/64 |
|
Razred: |
Treći ili četvrti |
Ciljevi predmeta: |
- Sticanje znanja o poreklu piva; - Sticanje znanja o načinima proizvodnje piva kroz istoriju; - Sticanje znanja o razvoju pivarstva od kućne do industrijske proizvodnje u svetu i kod nas; - Sticanje znanja o nastajanju određenih tipova piva u zavisnosti od zemlje u kojoj se proizvodi. |
TEMA |
CILJ |
ISHODI |
OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA |
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA |
|
Poreklo piva i njegove osobine |
• Sticanje znanja o poreklu i osobinama prvih piva |
• navede vreme, zemlje i područja proizvodnje prvih piva • navede osobine prvih piva • objasni načine proizvodnje prvih piva • nabroji biljke koje su se koristile za aromatizaciju prvih piva |
• Prvi pisani tragovi o poreklu piva • Osobine prvih piva • Postupci proizvodnje prvih piva • Biljke koje su se koristile za aromatizaciju prvih piva |
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja Oblici nastave Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave: • teorijska nastava Mesto realizacije nastave • Teorijska nastava se realizuje u učionici ili odgovarajućem kabinetu Preporuke za realizaciju nastave • koristiti zapise filmove i druge materijale o razvoju pivarstva • izraditi sa učenicima postere o proizvodnji piva kroz istoriju • sugerisati učenicima da prikupe podatke o razvoju pivarstva u Evropi i u Srbiji • izraditi sa učenicima tabele proizvodnje piva u Srbiji od početka industrijske proizvodnje do danas Ocenjivanje Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz: • praćenje ostvarenosti ishoda • testove znanja Okvirni broj časova po temama • poreklo piva i njegove osobine (8/9 časova) • pivarstvo u srednjem veku (28/32 časova) • industrijalizacija i proizvodnja piva danas u Evropi i kod nas (28 časova) |
|
Pivarstvo u srednjem veku |
• Sticanje znanja o proizvodnji piva u srednjem veku u Evropi i kod nas |
• razlikuje proizvodnju piva u samostanima i manufakturnu proizvodnju • razlikuje aromatizaciju piva hmeljom od aromatizacije drugim aromatičnim biljem • objasni načine transportovanja piva • navede naj značajnije proizvođače piva u svetu u srednjem veku • objasni načine transportovanja piva • navede mesta u Srbije gde je započela i razvijala se proizvodnja piva |
• Proizvodnja piva u samostanima • Manufakturna proizvodnja piva • Korišćenje hmelja u pivarstvu • Načini transporta piva • Razvoj pivarstva u svetu • Razvoj pivarstva u Srbiji
|
|
|
Industrijalizacija i proizvodnja piva danas u Evropi i kod nas |
• Sticanje znanja o naučnim otkrićima koja su predhodila razviju uređaja za industrijsku proizvodnju piva u Evropi i Srbiji |
• objasni značaj naučnih otkrića koja su predhodila pojavi industrijske proizvodnje piva • razlikuje mašine i uređaje koji su se koristili nekad u pivarstvu od današnjih • navede specifičnosti proizvodnje piva u Češkoj, Nemačkoj i Danskoj koje su dovele do formiranja određenih tipova piva • navede prve industrijske pivare u Srbiji |
• Naučna otkrića koja su dovela do razvoja industrijske proizvodnje piva • Mašine i uređaji u pivarstvu nekad i sad • Specifičnosti proizvodnje piva u Češkoj, Nemačkoj, Danskoj • Osnivanje industrijske proizvodnje piva u Srbiji |
PROGRAM MATURSKOG ISPITA ZA OBRAZOVNI PROFIL POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR
CILJ MATURSKOG ISPITA
Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za obrazovni profil poljoprivredni tehničar, stekao znanja, veštine i stavove, odnosno stručne kompetencije propisane Standardom kvalifikacije poljoprivredni tehničar.
STANDARD KVALIFIKACIJE
1. Naziv kvalifikacije: Poljoprivredni tehničar
2. Područje rada: Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane
3. Nivo kvalifikacije: IV
4. Svrha kvalifikacije: Organizovanje i sprovođenje biljne i stočarske proizvodnje u kombinatima i na gazdinstvima.
5. Stručne kompetencije:
- Organizovanje biljne i stočarske proizvodnje
- Obavljanje biljne proizvodnje
- Obavljanje stočarske proizvodnje
- Vođenje dokumentacije u biljnoj i stočarskoj proizvodnji
- Očuvanje zdravlja i okoline u procesu biljne i stočarske proizvodnje
6. Stručne kompetencije i jedinice kompetencija:
Stručne kompetencije |
Jedinice kompetencija |
Organizovanje biljne i stočarske proizvodnje u kombinatima i na gazdinstvima |
- Izrađuje operativni plan proizvodnje na osnovu radnog naloga |
Obavljanje biljne proizvodnje u kombinatima i na gazdinstvima |
- Nabavlja materijal i sredstva za biljnu proizvodnju |
Obavljanje stočarske proizvodnje u kombinatima i na gazdinstvima |
- Nabavlja materijal i sredstva za stočarsku proizvodnju |
Vođenje dokumentacije u biljnoj i stočarskoj proizvodnji |
- Vodi evidencije o praćenju izvršenja plana biljne i stočarske proizvodnje |
Očuvanje zdravlja i okoline u procesu biljne i stočarske proizvodnje |
- Sprovodi mere zaštite na radu |
STRUKTURA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit za učenike koji su se školovali po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil poljoprivredni tehničar, sastoji se iz tri dela:
- ispit iz maternjeg jezika1 i književnosti;
- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;
- maturski praktični rad.
______________
1 Pod maternjim jezikom podrazumeva se srpski jezik, odnosno jezik nacionalne manjine na kome se učenik školovao.
PREDUSLOVI ZA POLAGANJE MATURSKOG ISPITA
Učenik polaže maturski ispit u skladu sa zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil poljoprivredni tehničar.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Centar) priprema Priručnik o polaganju maturskog ispita za obrazovni profil poljoprivredni tehničar (u daljem tekstu: Priručnik) u okviru koga se utvrđuju:
- posebni preduslovi za polaganje i sprovođenje maturskog ispita;
- zbirka teorijskih zadataka za maturski ispit;
- lista standardizovanih radnih zadataka i kombinacija za maturski praktični rad i obrasci za ocenjivanje;
- načini organizacije i realizacije svih delova u okviru maturskog ispita.
Zbirku teorijskih zadataka za maturski ispit i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz škola u kojima se ostvaruje obrazovanje za obrazovni profil poljoprivredni tehničar, u saradnji sa Centrom.
Centar, za svaku školsku godinu, priprema Priručnik i objavljuje ga na zvaničnoj internet stranici Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
ORGANIZACIJA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za realizaciju maturskog praktičnog rada. Maturski ispit se organizuje u školama u tri ispitna roka koja se realizuju u junu, avgustu i januaru.
Za svakog učenika direktor škole određuje mentore. Mentori su nastavnici stručnih predmeta koji su obučavali učenika u toku školovanja. Oni pomažu učeniku u pripremama za polaganje ispita za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.
U okviru perioda planiranog nastavnim planom i programom za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.
Maturski ispit za učenika može da traje najviše četiri dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.
Za svaki deo maturskog ispita direktor škole imenuje stručnu ispitnu komisiju, koju čine tri člana i tri zamenika.
Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.
ISPIT IZ MATERNJEG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
Cilj ispita je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti kao i opšte kulture.
Ispit iz maternjeg jezika i književnosti polaže se pismeno.
Na ispitu učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme. Ove teme utvrđuje Ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika maternjeg jezika i književnosti.
Pismeni ispit iz maternjeg jezika i književnosti traje tri sata.
Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.
Ispitnu komisiju za maternji jezik i književnost čine tri nastavnika maternjeg jezika i književnosti. Svaki pisani sastav pregledaju sva tri člana komisije i izvode jedinstvenu ocenu.
ISPIT ZA PROVERU STRUČNO-TEORIJSKIH ZNANJA
Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Na ispitu se proveravaju znanja koja se stiču iz predmeta: Biljna proizvodnja 1 (izabrana tehnologija), Biljna proizvodnja 2 (izabrana tehnologija), Stočarska proizvodnja, Zaštita bilja i Poljoprivredna tehnika.
Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji sadrži do 50 zadataka, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.
Ukupan broj bodova ostvaren na testu |
USPEH |
do 50 |
nedovoljan (1) |
50,5 - 63 |
dovoljan (2) |
63,5 - 75 |
dobar (3) |
75,5 - 87 |
vrlo dobar (4) |
87,5 - 100 |
odličan (5) |
Test i ključ za ocenjivanje testa priprema Centar, na osnovu zbirke teorijskih zadataka za maturski ispit i dostavlja ga školama.
Test sadrži poznate zadatke objavljene u zbirci (75 bodova) i delimično poznate zadatke nastale delimičnom izmenom zadataka (25 bodova).
Test koji učenici rešavaju sadrži zadatke kojima se ispituje dostignutost ishoda učenja propisanih Nastavnim planom i programom za obrazovni profil poljoprivredni tehničar. Testovi su koncipirani tako da obuhvataju sve nivoe znanja i sve sadržaje koji su procenjeni kao temeljni i od suštinskog značaja za obavljanje poslova i zadataka u okviru zanimanja kao i za nastavak školovanja u matičnoj oblasti.
Komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.
MATURSKI PRAKTIČNI RAD
Cilj maturskog praktičnog rada je provera stručnih kompetencija propisanih Standardom kvalifikacije poljoprivredni tehničar.
Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava dvastandardizovanaradna zadatka kojima se proveravaju propisane kompetencije.
Za proveru propisanih kompetencija utvrđuje se lista standardizovanih radnih zadataka. Od standardizovanih radnih zadataka sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za maturski praktični rad. Liste standardizovanih radnih zadataka, kombinacije, kriterijumi i obrasci za ocenjivanje sastavni su deo Priručnika.
Na osnovu liste kombinacija iz Priručnika, škola formira školsku listu kombinacija u svakom ispitnom roku. Broj kombinacija u školskoj listi mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit. Učenik izvlači kombinaciju radnih zadataka prilikom prijavljivanja za polaganje maturskog ispita.
Svaki radni zadatak može da se oceni sa najviše 100 bodova.
Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje tročlana ispitna komisija. Direktor škole imenuje članove komisije i njihove zamene. Za svaki zadatak, komisiju čine dva nastavnika stručnih predmeta za oblast na koju se odnosi radni zadatak, od kojih je jedan predsednik komisije i predstavnik poslodavaca, stručnjak u datoj oblasti rada.
Saglasnost na članstvo predstavnika poslodavaca u komisiji, na predlog škola, daje Unija poslodavaca Srbije odnosno Privredna komora Srbije u saradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centrom za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija - predstavnicima poslodavaca vodi Centar.
Svaki član ispitne komisije u svom obrascu za ocenjivanje radnog zadatka utvrđuje ukupan broj bodova po zadatku. Na osnovu pojedinačnog bodovanja svih članova komisije utvrđuje se prosečan broj bodova za svaki zadatak.
Kada kandidat ostvari prosečnih 50 i više bodova, po svakom radnom zadatku, smatra se da je pokazao kompetentnost.
Ako je prosečan broj bodova na jednom radnom zadatku, koji je kandidat ostvario njegovim izvršenjem, manji od 50, smatra se da kandidat nije pokazao kompetentnost. U ovom slučaju ocena uspeha na maturskom praktičnom radu je nedovoljan (1).
Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na maturskom praktičnom radu, jednak je zbiru prosečnih bodova na svim radnim zadacima. Ukupan broj bodova prevodi se u uspeh.
Bodovi se prevode u uspeh prema sledećoj skali:
Ukupan broj bodova |
USPEH |
100 - 125 |
dovoljan (2) |
126 - 150 |
dobar (3) |
151 - 175 |
vrlo dobar (4) |
176 - 200 |
odličan (5) |
DIPLOMA I UVERENJE
Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil.
Uz diplomu učenik dobija i Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa za obrazovni profil.
PROGRAM MATURSKOG ISPITA ZA OBRAZOVNI PROFIL VETERINARSKI TEHNIČAR
CILJ MATURSKOG ISPITA
Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za obrazovni profil veterinarski tehničar, stekao znanja, veštine i stavove, odnosno stručne kompetencije propisane Standardom kvalifikacije veterinarski tehničar.
STANDARD KVALIFIKACIJE
7. Naziv kvalifikacije: Veterinarski tehničar
8. Područje rada: Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane
9. Nivo kvalifikacije: IV
10. Svrha kvalifikacije: Asistiranje veterinaru pri tretmanu životinja i zdravstvenoj zaštiti životinja u veterinarskoj ambulanti i na terenu.
11. Stručne kompetencije:
- Organizovanje sopstvenog rada u oblasti veterinarske medicine
- Asistiranje veterinaru pri tretmanu životinja u veterinarskoj ambulanti
- Prijem uzoraka za trihineloskopski pregled
- Uzimanje uzoraka za hematološki, biohemijski, mikrobiološki i koprološki pregled
- Obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja na terenu uz nadzor veterinara
- Vođenje i ispunjavanje veterinarske dokumentacije
- Preduzimanje mera sigurnosti u radu i zaštite životne sredine, u skladu sa propisima
12. Stručne kompetencije i jedinice kompetencija:
Dužnosti - stručne |
Zadaci - jedinice kompetencija |
Organizovanje sopstvenog rada u oblasti veterinarske medicine |
- Obezbeđuje uslove za pregled životinja i intervencije |
Asistiranje veterinaru pri tretmanu životinja u veterinarskoj ambulanti |
- Prima i smešta životinje |
Prijem uzoraka za trihineloskopski pregled |
- Preuzima uzorke |
Uzimanje uzoraka za hematološki, biohemijski, mikrobiološki i koprološki pregled |
- Uzorkuje mleko, krv, urin i feces |
Obavljanje poslova zdravstvene zaštite životinja na terenu uz nadzor veterinara |
- Vakciniše i obavlja dehelimintizaciju životinja |
Vođenje i ispunjavanje veterinarske dokumentacije |
- Otvara bolesničke liste, istorije bolesti i unosi podatke u elektronsku bazu |
Preduzimanje mera sigurnosti u radu i zaštite životne sredine, u skladu sa propisima |
- Upotrebljava zaštitna sredstava i opremu u radu |
STRUKTURA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit za učenike koji su se školovali po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil veterinarski tehničar, sastoji se iz tri dela:
- ispit iz maternjeg jezika2 i književnosti;
- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;
- maturski praktični rad.
____________
2 Pod maternjim jezikom podrazumeva se srpski jezik, odnosno jezik nacionalne manjine na kome se učenik školovao.
PREDUSLOVI ZA POLAGANJE MATURSKOG ISPITA
Učenik polaže maturski ispit u skladu sa zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil veterinarski tehničar.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Centar) priprema Priručnik o polaganju maturskog ispita za obrazovni profil veterinarski tehničar (u daljem tekstu: Priručnik) u okviru koga se utvrđuju:
- posebni preduslovi za polaganje i sprovođenje maturskog ispita;
- zbirka teorijskih zadataka za maturski ispit;
- lista standardizovanih radnih zadataka i kombinacija za maturski praktični rad i obrasci za ocenjivanje;
- način organizacije i realizacije svih delova u okviru maturskog ispita.
Zbirku teorijskih zadataka za maturski ispit i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz škola u kojima se ostvaruje obrazovanje za obrazovni profil veterinarski tehničar, u saradnji sa Centrom.
Centar, za svaku školsku godinu, priprema Priručnik i objavljuje ga na zvaničnoj internet stranici Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
ORGANIZACIJA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za realizaciju maturskog praktičnog rada. Maturski ispit se organizuje u školama u tri ispitna roka koja se realizuju u junu, avgustu i januaru.
Za svakog učenika direktor škole određuje mentore. Mentori su nastavnici stručnih predmeta koji su obučavali učenika u toku školovanja. Oni pomažu učeniku u pripremama za polaganje ispita za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.
U okviru perioda planiranog nastavnim planom i programom za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.
Maturski ispit za učenika može da traje najviše četiri dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.
Za svaki deo maturskog ispita direktor škole imenuje stručnu ispitnu komisiju, koju čine tri člana i tri zamenika.
Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.
ISPIT IZ MATERNJEG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
Cilj ispita je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti kao i opšte kulture.
Ispit iz maternjeg jezika i književnosti polaže se pismeno.
Na ispitu učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme. Ove teme utvrđuje Ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika maternjeg jezika i književnosti.
Pismeni ispit iz maternjeg jezika i književnosti traje tri sata.
Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.
Ispitnu komisiju za maternji jezik i književnost čine tri nastavnika maternjeg jezika i književnosti. Svaki pisani sastav pregledaju sva tri člana komisije i izvode jedinstvenu ocenu.
ISPIT ZA PROVERU STRUČNO-TEORIJSKIH ZNANJA
Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Na ispitu se proveravaju znanja koja se stiču iz predmeta bolesti životinja.
Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji sadrži do 50 zadataka, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.
Ukupan broj bodova ostvaren na testu |
USPEH |
do 50 |
nedovoljan (1) |
50,5-63 |
dovoljan (2) |
63,5-75 |
dobar (3) |
75,5-87 |
vrlo dobar (4) |
87,5-100 |
odličan (5) |
Test i ključ za ocenjivanje testa priprema Centar, na osnovu zbirke teorijskih zadataka za maturski ispit i dostavlja ga školama.
Test sadrži poznate zadatke objavljene u zbirci (75 bodova) i delimično poznate zadatke nastale delimičnom izmenom zadataka (25 bodova).
Test koji učenici rešavaju sadrži zadatke kojima se ispituje dostignutost ishoda učenja propisanih Nastavnim planom i programom za obrazovni profil veterinarski tehničar. Testovi su koncipirani tako da obuhvataju sve nivoe znanja i sve sadržaje koji su procenjeni kao temeljni i od suštinskog značaja za obavljanje poslova i zadataka u okviru zanimanja kao i za nastavak školovanja u matičnoj oblasti.
Komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.
MATURSKI PRAKTIČNI RAD
Cilj maturskog praktičnog rada je provera stručnih kompetencija propisanih Standardom kvalifikacije veterinarski tehničar.
Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava dvastandardizovanaradna zadatka kojima se proveravaju propisane kompetencije.
Za proveru propisanih kompetencija utvrđuje se lista standardizovanih radnih zadataka. Od standardizovanih radnih zadataka sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za maturski praktični rad. Liste standardizovanih radnih zadataka, kombinacije, kriterijumi i obrasci za ocenjivanje sastavni su deo Priručnika.
Na osnovu liste kombinacija iz Priručnika, škola formira školsku listu kombinacija u svakom ispitnom roku. Broj kombinacija u školskoj listi mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit. Učenik izvlači kombinaciju radnih zadataka prilikom prijavljivanja za polaganje maturskog ispita.
Svaki radni zadatak može da se oceni sa najviše 100 bodova.
Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje tročlana ispitna komisija. Direktor škole imenuje članove komisije i njihove zamene. Komisiju čine dva nastavnika stručnih predmeta, od kojih je jedan predsednik komisije i predstavnik poslodavaca, stručnjak u datoj oblasti rada.
Saglasnost na članstvo predstavnika poslodavaca u komisiji, na predlog škola, daje Unija poslodavaca Srbije odnosno Privredna komora Srbije u saradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centrom za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija - predstavnicima poslodavaca vodi Centar.
Svaki član ispitne komisije u svom obrascu za ocenjivanje radnog zadatka utvrđuje ukupan broj bodova po zadatku. Na osnovu pojedinačnog bodovanja svih članova komisije utvrđuje se prosečan broj bodova za svaki zadatak.
Kada kandidat ostvari prosečnih 50 i više bodova, po svakom radnom zadatku, smatra se da je pokazao kompetentnost.
Ako je prosečan broj bodova na jednom radnom zadatku, koji je kandidat ostvario njegovim izvršenjem, manji od 50, smatra se da kandidat nije pokazao kompetentnost. U ovom slučaju ocena uspeha na maturskom praktičnom radu je nedovoljan (1).
Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na maturskom praktičnom radu, jednak je zbiru prosečnih bodova na svim radnim zadacima. Ukupan broj bodova prevodi se u uspeh.
Bodovi se prevode u uspeh prema sledećoj skali:
Ukupan broj bodova |
USPEH |
100-125 |
dovoljan (2) |
126-150 |
dobar (3) |
151-175 |
vrlo dobar (4) |
176-200 |
odličan (5) |
DIPLOMA I UVERENJE
Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil.
Uz diplomu učenik dobija i Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa za obrazovni profil.
PROGRAM MATURSKOG ISPITA ZA OBRAZOVNI PROFIL PREHRAMBENI TEHNIČAR
CILJ MATURSKOG ISPITA
Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za obrazovni profil prehrambeni tehničar, stekao znanja, veštine i stavove, odnosno stručne kompetencije propisane Standardom kvalifikacije prehrambeni tehničar.
STANDARD KVALIFIKACIJE
13. Naziv kvalifikacije: Prehrambeni tehničar
14. Područje rada: Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane
15. Nivo kvalifikacije: IV
16. Svrha kvalifikacije: Sprovođenje i kontrola kvaliteta tehnološkog procesa u prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji.
17. Stručne kompetencije:
- Planiranje i organizovanje sopstvenog rada i rada grupe u malom pogonu prehrambene i biotehnološke proizvodnje
- Priprema vode, sirovina i pomoćnih sirovina u prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji
- Proizvodnja prehrambenih proizvoda
- Pakovanje i skladištenje prehrambenih proizvoda
- Kontrola kvaliteta tehnološkog procesa, osnovnih i pomoćnih sirovina, gotovih proizvoda i ambalaže, u pogonu prehrambene i biotehnološke proizvodnje i laboratoriji
- Vođenje i popunjavanje propisane dokumentacije u prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji
- Očuvanje zdravlja i okoline pri prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji
18. Stručne kompetencije i jedinice kompetencija:
Dužnosti - stručne |
Zadaci - jedinice kompetencija |
Planiranje i organizovanje sopstvenog rada i rada grupe u malom pogonu prehrambene i biotehnološke proizvodnje |
- Proučava uputstva za rad i tehnološku dokumentaciju |
Priprema vode, sirovina i pomoćnih sirovina u prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji |
- Odabira sirovine i pomoćne sirovine za dalji proces proizvodnje na osnovu rezultata kontrole kvaliteta |
Proizvodnja prehrambenih proizvoda |
- Priprema i kontroliše pripremljenost i ispravnost mašina i uređaja za rad |
Pakovanje i skladištenje prehrambenih proizvoda |
- Priprema ambalažu za punjenje i zatvaranje gotovih proizvoda |
Kontrola kvaliteta tehnološkog procesa, osnovnih i pomoćnih sirovina, gotovih proizvoda i ambalaže, u pogonu prehrambene i biotehnološke proizvodnje i laboratoriji |
- Uzima uzorke iz proizvodnog pogona i skladišta za analizu |
Vođenje i popunjavanje propisane dokumentacije u prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji |
- Vodi dnevnu dokumentaciju proizvodnje |
Očuvanje zdravlja i okoline pri prehrambenoj i biotehnološkoj proizvodnji |
- Sprovodi mere bezbednosti i zaštite zdravlja na radu |
STRUKTURA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit za učenike koji su se školovali po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil prehrambeni tehničar, sastoji se iz tri dela:
- ispit iz maternjeg jezika3 i književnosti;
- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;
- maturski praktični rad.
____________
3 Pod maternjim jezikom podrazumeva se srpski jezik, odnosno jezik nacionalne manjine na kome se učenik školovao.
PREDUSLOVI ZA POLAGANJE MATURSKOG ISPITA
Učenik polaže maturski ispit u skladu sa zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po Nastavnom planu i programu za obrazovni profil prehrambeni tehničar.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Centar) priprema Priručnik o polaganju maturskog ispita za obrazovni profil prehrambeni tehničar (u daljem tekstu: Priručnik) u okviru koga se utvrđuju:
- posebni preduslovi za polaganje i sprovođenje maturskog ispita;
- zbirka teorijskih zadataka za maturski ispit;
- lista standardizovanih radnih zadataka za maturski praktični rad i obrasci za ocenjivanje;
- način organizacije i realizacije svih delova u okviru maturskog ispita.
Zbirku teorijskih zadataka za maturski ispit i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz škola u kojima se ostvaruje obrazovanje za obrazovni profil prehrambeni tehničar, u saradnji sa Centrom.
Centar, za svaku školsku godinu, priprema Priručnik i objavljuje ga na zvaničnoj internet stranici Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
ORGANIZACIJA MATURSKOG ISPITA
Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za realizaciju maturskog praktičnog rada. Maturski ispit se organizuje u školama u tri ispitna roka koja se realizuju u junu, avgustu i januaru.
Za svakog učenika direktor škole određuje mentore. Mentori su nastavnici stručnih predmeta koji su obučavali učenika u toku školovanja. Oni pomažu učeniku u pripremama za polaganje ispita za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.
U okviru perioda planiranog nastavnim planom i programom za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.
Maturski ispit za učenika može da traje najviše tri dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.
Za svaki deo maturskog ispita direktor škole imenuje stručnu ispitnu komisiju, koju čine tri člana i tri zamenika.
Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.
ISPIT IZ MATERNJEG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
Cilj ispita je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti kao i opšte kulture.
Ispit iz maternjeg jezika i književnosti polaže se pismeno.
Na ispitu učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme. Ove teme utvrđuje Ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika maternjeg jezika i književnosti.
Pismeni ispit iz maternjeg jezika i književnosti traje tri sata.
Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.
Ispitnu komisiju za maternji jezik i književnost čine tri nastavnika maternjeg jezika i književnosti. Svaki pisani sastav pregledaju sva tri člana komisije i izvode jedinstvenu ocenu.
ISPIT ZA PROVERU STRUČNO-TEORIJSKIH ZNANJA
Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Na ispitu se proveravaju znanja koja se stiču iz predmeta: Ishrana ljudi, Osnovi prehrambene tehnologije, Kvarenje i konzervisanje, Tehnologija vode i Tehnološke operacije.
Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji sadrži do 50 zadataka, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.
Ukupan broj bodova ostvaren na testu |
USPEH |
do 50 |
nedovoljan (1) |
50,5-63 |
dovoljan (2) |
63,5-75 |
dobar (3) |
75,5-87 |
Vrlo dobar (4) |
87,5-100 |
odličan (5) |
Test i ključ za ocenjivanje testa priprema Centar, na osnovu zbirke teorijskih zadataka za maturski ispit i dostavlja ga školama.
Test sadrži poznate zadatke objavljene u zbirci (75 bodova) i delimično poznate zadatke nastale delimičnom izmenom zadataka (25 bodova).
Test koji učenici rešavaju sadrži zadatke kojima se ispituje dostignutost ishoda učenja propisanih Nastavnim planom i programom za obrazovni profil prehrambeni tehničar. Testovi su koncipirani tako da obuhvataju sve nivoe znanja i sve sadržaje koji su procenjeni kao temeljni i od suštinskog značaja za obavljanje poslova i zadataka u okviru zanimanja kao i za nastavak školovanja u matičnoj oblasti.
Komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.
MATURSKI PRAKTIČNI RAD
Cilj maturskog praktičnog rada je provera stručnih kompetencija propisanih Standardom kvalifikacije prehrambeni tehničar.
Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava jedan složeniradni zadatak kojim se proveravaju propisane kompetencije.
Za proveru propisanih kompetencija utvrđuje se lista standardizovanih radnih zadataka. Liste standardizovanih radnih zadataka, kriterijumi i obrasci za ocenjivanje sastavni su deo Priručnika.
Na osnovu liste standardizovanih radnih zadataka iz Priručnika, škola u skladu sa izabranim tehnologijama realizovanim u toku školovanja, formira školsku listu radnih zadataka u svakom ispitnom roku. Broj radnih zadataka u školskoj listi mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit. Učenik izvlači radni zadatak prilikom prijavljivanja za polaganje maturskog ispita.
Radni zadatak se može oceniti sa najviše 200 bodova.
Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje tročlana ispitna komisija. Direktor škole imenuje članove komisije i njihove zamene. Komisiju čine dva nastavnika stručnih predmeta, od kojih je jedan predsednik komisije i predstavnik poslodavaca, stručnjak u datoj oblasti rada.
Saglasnost na članstvo predstavnika poslodavaca u komisiji, na predlog škola, daje Unija poslodavaca Srbije odnosno Privredna komora Srbije u saradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centrom za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija - predstavnicima poslodavaca vodi Centar.
Svaki član ispitne komisije u svom obrascu za ocenjivanje radnog zadatka utvrđuje ukupan broj bodova. Na osnovu pojedinačnog bodovanja svih članova komisije utvrđuje se prosečan broj bodova za svaki zadatak.
Kada kandidat ostvari prosečnih 100 i više bodova izvršenjem radnog zadatka, smatra se da je pokazao kompetentnost.
Ako je prosečan broj bodova na jednom radnom zadatku, manji od 100, smatra se da kandidat nije pokazao kompetentnost. U ovom slučaju ocena uspeha na maturskom praktičnom radu je nedovoljan (1).
Prosečan broj bodova prevodi se u uspeh prema sledećoj skali:
Prosečan broj bodova |
USPEH |
100-125 |
dovoljan (2) |
126-150 |
dobar (3) |
151-175 |
vrlo dobar (4) |
176-200 |
odličan (5) |
DIPLOMA I UVERENJE
Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil.
Uz diplomu učenik dobija i Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa za obrazovni profil.