OPŠTI TIP GIMNAZIJE
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
(4 časa nedeljno, 128 časova godišnje)**
GRAMATIKA (35)
Složena rečenica
Naporedna rečenica i vrste. Sistem prostih rečenica u složenoj rečenici. Vrsta sastavnih (kopulativnih) i suprotnih (adversativnih) rečenica. Rastavne (disjunktivne) rečenice. Osnovni vidovi zaključnih (konkluzivnih) rečenica sa dodacima i rečenica sastavnog karaktera.
Zavisne rečenice. Razlikovanje rečenica: glavna i sporedna rečenica; uputne reči i zavisni veznici. Vrste zavisnih rečenica.
Sistem prostih rečenica u složenoj rečenici. Ubačena prosta rečenica.
Višestruko složena rečenica.
Gramatička sredstva citiranja.
Pravopis
Pravopisna pravila za ubacivanje rečenice, sintagmi. Pravopisna pravila skraćenica načinjena od početnih slova (betüszó) i koje sadrže više slova pojedinih reči (szóösszevonás). Dodaci, nastavci za strana imena i nazive. Pravopisne vežbe u vezi sa složenim rečenicama.
Analiza tekstova
Definicija teksta i vrste tekstova. Elementi (činioci) izrade teksta. Makrokonstrukcija i mikrokonstrukcija tekstova. Vezni elementi teksta: gramatički i semantički pokazatelji (elementi) jezičke celine (ukazivanje na nešto unapred ili unazad pomoću priloga i zamenica, uloga imenskih reči i veznika, nijansirana upotreba veznika srodnih značenja, uloga određenog i neodređenog člana); tekst i naslov.
Proučavanje književnog dela (teksta)
Kompleksna, jezičko-stilistička analiza književnih dela prvenstveno iz 20. veka, uglavnom književnih dela današnjice u širokom dijapazonu (obuhvatajući pesme, tekstove lirike, proze, drame i eseja, dopunjavajući sa analizom publicističkih, naučnih tekstova, rasprava i beseda).
Istorija jezika
Ugro-finski karakter mađarskog jezika. Srodnost sa ugro-finskom jezičkom grupom. Razlozi i tok jezičkih promena.
Sistem mađarskog jezika, promene u fonetici i fondu reči. Tuđice.
Formiranje i razvoj književnog i govornog jezika.
Obnova jezika (značajnije faze).
Karakteristike govornog jezika (uticaj sredstava javnog informisanja posebno na govorni jezik).
Istorijsko-etimološki rečnik mađarskog jezika. (A magyar nyelv történeti-etimológiai szótára).
Svet savremene lingvistike
Razlozi ili motivi koji su uslovili pojavu novih pravaca u lingvistici: (strukturalizam u lingvistici, postupci i metodologija analize u strukturalizmu; matematička logika u lingvistici).
KNJIŽEVNOST (73)
Metodologija proučavanja književnih dela
Estetski kvalitet - estetska vrednost - pogled u svet
Slika o svetu, oblik i stil kao kohezioni elementi književno-umetničkih dela.
Proučavanje književnih dela
Nauka o književnosti, teorija književnosti, istorija književnosti. Analiza i kritička ocena umetničkog dela. Aspekti za analizu lirskih, proznih i dramskih književnih dela. Stilska analiza. Književna kritika, esej i studija. Karakteristike savremene lire. Formska načela proze današnjice, postupci i shvatanje sveta. Moderna drama, apsurdna i dokumentarna drama. Radio-drama i TV drama. Postmoderne i književne pojave i postupci. Ilustrovati konkretnim tekstovima saznanja sa proučavanjem književnih dela.
Moderna književnost
Osnovne karakteristike i predstavnici moderne književnosti. (Informativno.)
Dela za obradu
Franc Kafka: Proces
Albert Kami: Stranac
Samuel Beket: Čekajući Godoa
Horhe Luis Borhes: Knjiga od peska
Gabriel Garsija Markez: Sto godina samoće
Savremena književnost
Glavne karakteristike savremene književnosti. Period posle rata. Nova nastojanja u proteklih 30 godina. Moderna i postmoderna (informativno).
Dela za obradu
Laslo Nemet (Németh László): Gyász (Žalost)
Đula Ilješ (Illyés Gyula): Elégia (Elegija), Nem menekülhetsz (Ne možeš pobeći), Puszták népe (Svet pustara) odlomak
Tibor Deri (Déry Tibor): Szerelem (Ljubav)
Šandor Vereš (Weöres Sándor): Meditáció (Meditacija), Dob és tánc (Doboš i igra), Magyar etüdők (Mađarske etide) odlomci
Geza Otlik (Ottlik Géza): Iskola a határon (Internat na granici)
Mikloš Meselj (Mészöly Miklós): Jelentés öt egérről (Izveštaj o petoro miševa)
Janoš Pilinski (Pilinszky János): Miféle főldalatti harc (Kakav podzemni rat), Harbach, 1944.
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): Novemberi elégia (Novembarska elegija), A virágok hatalma (Moć cveća), Füst ország (Zemlja dima)
Laslo Nađ (Nagy László): Himnusz minden időben (Himna za sva vremena)
Iva Mandi (Mándy Iván): Konyhafal (Kuhinjski zid)
Peter Esterhazi (Esterházi Péter): Egy nehéz nap éjszakája (Noć jednog teškog dana)
Deže Tandori (Tandori Dezső): Egy szó alibije (Alibi za jednu reč)
Domonkoš Silađi (Szilágyi Domonkos): Cirkumdederunt
Andraš Šite (Süto András): Anyám könnyü álmot ígért (Majka obećava lak san) (odlomak)
Vesna Parun: Ti koja imaš nevinije ruke
Danilo Kiš: Enciklopedija mrtvih
Aleksandar Tišma: Knjiga o Blamu
Mađarsko-južnoslovenske književne veze
Đula Ilješ (Illyès Gyula): A Tömegsír előszava (Predgovor Jame)
Danilo Kiš: A modern magyar kőltèszet (O modernoj mađarskoj poeziji)
Miloš Crnjanski: Stražilovo (prevod Karolja Ača) (Àcs Kàroly)
Književnost jugoslovenskih Mađara u posleratnom periodu
Pisci i književničke ambicije kao i časopisi. (Informativno.)
Dela za obradu
Karolj Ač (Àcs Kàroly): Önarckép félhomályban (Autoportret u tami)
Ferenc Feher (Fehèr Ferenc): Szenteleky (Senteleki)
Oto Tolnai (Tolanai Ottó): Kodály (Kodalj)
Ištvan Domonkoš (Domonkos Istvàn): Kormányeltörésben
Nandor Gion (Gion Nándor): Engem nem így hívnak (Ja se ne zovem tako)
Lektira
Šekspir: Hamlet
G. Garsija Markes: Sto godina samoće
J. V. Gete: Faust
F. Dostojevski: Zločin i kazna
Izbor iz savremene lire (mađarska, južnoslovenska i svetska)
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): Tékozló ország (Bludna zemlja)
Peter Esterhazi (Esterházi Péter): Függo (Nedorečeno...)
Književna dela narodnosti koje žive u Republici Srbiji (informativno).
Paralelno sa predloženim književnim delima obraditi i pojmove iz poetike.
KULTURA IZRAŽAVANJA (20)
Usmeno izražavanje
Sastavljanje raznih vrsta usmenog saopštavanja pomoću stečenog znanja iz sastavljanja tekstualnih celina u vezi sa budućim društvenim zadacima i stručnim usavršavanjem učenika. Javna diskusija pomoću unapred pripremljenog koncepta i improvizovana diskusija. Svečani govor povodom proslave dana škole i drugih svečanosti. Govor prilikom otvaranja školskih izložbi, oproštajni govor prilikom završetka školske godine itd. Korišćenje pravila pojedinih govornih stilova u kazivanju tekstova i u sastavljanju tekstova uvežbanih vrsta opštenja.
Pismeno izražavanje
Sređivanje beleški. Proces sastavljanja ili izrade pismenog dela. Korišćenje citata, fusnota i pozivanje na što. Priprema učenika na izradu diplomskog rada.
Oblici razvijanja pismenog izražavanja:
- izveštaj
- mala disertacija.
Četiri pismena zadatka (jedan čas za izradu, dva za ispravku).
NAPOMENA:
Način ostvarivanja programa je identičan po sadržaju kao za srpski jezik i književnost (maternji jezik).
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
(5 časova nedeljno, 160 časova godišnje)**
GRAMATIKA (40)
Složene rečenice
Naporedne rečenice i vrste naporednosti. Sistem (redosled) prostih rečenica u složenoj rečenici. Vrsta sastavnih (kopulativnih) i suprotnih (adversativnih) rečenica. Rastavne (disjunktivne) rečenice. Osnovni vidovi zaključnih (konkluzivnih) i sastavnog karaktera.
Zavisne rečenice. Razlikovanje rečenica: glavne i sporedne rečenice; uputne reči i zavisni veznici. Vrste zavisnih rečenica: subjekatske, predikativne, objektne, mesne, vremenske (temporalne), načinske ili poredbene, uzročne (kauzalne), namerne (finalne) i dalje objekatske (u dativu) zavisne rečenice, kao i uporedne adverbijalne, atributne zavisne rečenice u službi atributa za označavanje kvaliteta, broja i svojina (prisvojne), apozicijska zavisna rečenica. Obeležja sporednih rečenica iz aspekta jezičkih pravila. Sistem prostih rečenica u složenoj: ubačena prosta rečenica.
Višestruko složena rečenica.
Gramatička pravila ili "sredstva" za citiranje.
Pravopis
Jezička i pravopisna pravila za ubačenje sintagmi. Pravopisna pravila skraćenica načinjena od početnih slova i koje sadrže više slova pojedinih reči. Dodaci za strana imena i nazive.
Analiza tekstova
Definicija teksta i vrste tekstova. Elementi (činioci) izrade teksta. Makro - i mikrokonstrukcija tekstova. Vezni elementi teksta: gramatički i semantički pokazatelji (elementi) jezičke celine (ukazivanje na nešto unapred ili unazad pomoću priloga i zamenica, uloga imenskih reči i veznika, nijansirana upotreba veznika srodnih značenje, uloga određenog i neodređenog člana); tekst i naslov.
Proučavanje književnog dela
Kompleksna, jezičko-stilistička analiza prvenstveno književnih dela iz 20. veka, uglavnom književnih dela današnjice u širokom dijapazonu (obuhvatajući pesme, tekstove lirske proze, drame i eseja, dopunjavajući sa analizom publicističkih, naučnih tekstova, rasprava i beseda).
Istorija jezika
Ugro-finski karakter mađarskog jezika. Srodnost sa ugro-finskom jezičkom grupom. Razlozi i istorija jezičkih promena.
Sistem mađarskog jezika, promene u fonoteci i morfologiji (fondu reči) mađarskog jezika. Tuđice.
Formiranje književnog i govornog jezika.
Obnova jezika (značajnije faze).
Karakteristike govornog jezika (uticaj sredstava javnog informisanja posebno na govorni jezik).
Istorijsko-etimološki rečnik mađarskog jezika. (A magyar myelv torteneti-etimologiai szotara).
Svet savremene lingvistike
Razlozi ili motivi koji su uslovili pojavu novih pravaca u lingvistici: (strukturalizam u jeziku, postupci i metodologija analize u strukturalizmu; matematička logika u lingvistici).
KNJIŽEVNOST (100)
1. Metodologija proučavanja književnih dela (30)
Estetski kvalitet - estetska vrednost - pogled na svet
Slika o svetu, forma, stil kao kohezioni elementi književnoumetničkih dela.
Proučavanje književnog dela
Nauka o književnosti, teorija književnosti, istorija književnosti. Analiza i kritička ocena umetničkog dela. Aspekti za analizu lirskih, proznih i dramskih književnih dela. Stilska analiza. Književna kritika, esej i studija. Karakteristike savremene lire. Formska načela proze današnjice, postupci i shvatanje sveta. Moderna drama, apsurdna i dokumentarna drama. Radio i TV drama. Postmoderničke književne pojave i postupci.
2. Moderna književnost
Osnovne karakteristike i predstavnici moderne književnosti. (Informativno.)
Dela za obradu
Franc Kafka: Proces
Albert Kami: Stranac
Samuel Beket: Čekajući Godoa
Horhe Luis Borhes: Knjiga od peska
Gabriel Garsija Markez: Sto godina samoće
3. Savremena književnost (60)
Glavne karakteristike književnosti današnjice. Period posle rata. Književna politika socijalističkog realizma. Nova nastojanja u proteklih trideset godina. Moderna i postmoderna (informativno).
Književnici (pisci) ovog perioda: Laslo Nemet (Németh László), Đula Ilješ (Illyés Gyula), Tibor Deri (Déry Tibor), Šandor Vereš (Weöres Sándor), Geza Otlik (Ottlik Géza), Mikloš Meselj (Mészöly Miklós), Janoš Pilinski (Pilinszky János), Ferenc Juhas (Juház Ferenc), Laslo Nađ (Nagy László), Ivan Mandi (Mándy Iván), Mikloš Sentkuti (Szentkúthy Miklós), Deže Tandori (Tandori Dezső), Peter Nadaš (Nádas Péter), Peter Esterhazi (Esterházy Péter), Andraš Šite (Sütő András), Lajoš Grendel (Grendel Lajos), Domonkoš Silađi (Szilágyi Domonkos), Vesna Parun, Danilo Kiš, Aleksandar Tišma (o njihovom književnom radu informativno).
Dela za obradu
Laslo Nemet (Németh László): (Žalost) Gyász
Đula Ilješ (Illyés Gyula): Elegija Nem menekülhetsz (Ne možeš pobeći), Puszták népe (Svet pustara) odlomak
Tibor Deri (Déry Tibor): Alvilági Játékok (Igre iz podzemlja), Anna néni (Tetka Ana), Szerelem (Ljubav)
Šandor Vereš (Weöres Sándor): Meditáció (Meditacija), Hajdan hársfa voltál (Kad si lipa bila), Talp-orszag (Zemlja-tabane), Dob és tánc (Doboš i igra), Magyar etűdök (Mađarske etide) odlomci
Geza Otlik (Ottlik Géza): Iskola a határon (Internat na granici)
Mikloš Meselj (Mészöly Miklós): Jelentés öt egérről (Izveštaj o pet miševa)
Janoš Pilinski (Pilinszky János): Miféle földalatti harc (Kakav podzemni rat), Harbach, 1944. (Apokrif)
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): Novemberi elégia (Novembarska elegija), A csönd virága (Cvet tišine), A virágok hatalma (Vlast cveća), Füst ország (Zemlja dima)
Laslo Nađ (Nagy László): Világos éjjel (Svetle noći) Lakodalom (Svatovi), Himnusz minden időben (Himna za sva vremena)
Ivan Mandi (Mándy Iván): Konyhafal (Kuhinjski zid)
Mikloš Sentkuti (Szentkúthy Miklós): Holbein: fiatal lány arcképe (Holbajna: Portret jedne mlade devojke)
Peter Nadaš (Nádas Péter): Családi kép lila alkonyatban (Porodična slika u ljubičastom sumraku)
Peter Esterhazi (Esterházy Péter): Egy nehéz nap éjszakája (Noć jednog teškog dana)
Deže Tandori (Tandori Dezsö): Egy szó alibije (Alibi za jednu reč)
Domonkoš Silađi (Szilágyi Domonkos): Cirkumdederunt
Andraš Šite (Sütő András): Anyám könnyű álmot igért (Majka mi obećava)
Lajoš Grendel (Grendel Lajos): Csehszlovakiai magyar novella (čehoslovačka mađarska novela)
Vesna Parun: Ti koja imaš nevinije ruke
Danilo Kiš: Enciklopedija mrtvih
Aleksandar Tišma: Knjiga o Blamu
4. Mađarsko-južnoslovenske književne veze
Zoltan Čuka (Csuka Zoltan) književni prevodilac. Prevodioci Adija (Ady) na srpski jezik. Danilo Kiš kao književni prevodilac. Književni prevodioci na mađarski jezik u Jugoslaviji (informativno).
Dela za obradu
Đula Ilješ (Illyès Gyula): A tömegsír elõszava (Predgovor Jame)
Danilo Kiš: A modern magyar költèszetrõl (O modernoj mađarskoj poeziji)
Miloš Crnjanski: Stražilovo (prevod Karalja Ača) (Acs Kàroly)
5. Književnost jugoslovenskih Mađara posle rata.
Pisci književničke težnje i časopisi. (Informativno.)
Dela za obradu
Karolj Ač (Àcs Kàroly): Önarckép félhomályban (Autoportret u polutami)
Ferenc Feher (Fehèr Ferenc): Szenteleky (Senteleki)
Oto Tolnai (Tolnai Ottó): Kodály (Kodalj)
Ištvan Domonkoš (Domonkos Istvàn): Kormányeltörésben
6. Lektira (oko 12 časova)
Šekspir: Hamlet
J. V. Gete: Faust
F. Dostojevski: Zločin i kazna
Izbor iz savremene lire (mađarska, južnoslovenska i svetska)
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): Tekozlo orszag (Bludna zemlja)
Peter Esterhazi (Eszterházy Péter). Fűggo (Nedovršena)
Književna dela narodnosti koje žive u Republici Srbiji (informativno).
7. Paralelno sa predloženim književnim delima za obradu obraditi i sledeće pojmove i poetike (Rečnik poetike - Poetikai szotar) esej, estetika, filologija, scenarij, groteska, hermeneutika, kritika, montaža, kolaž, poetika, reportaža, semiologija, sinopsa tekst, naviranje svesti, bujica svesti, citat, uložak, polifonija.
KULTURA IZRAŽAVANJA (20)
Usmeno izražavanje
Sastavljanje raznih vrsta usmenog saopštavanja pomoću stečenog znanja iz sastavljanja tekstualnih celina u vezi sa budućim društvenim zadacima i stručnim usavršavanjem učenika. Javna diskusija pomoću unapred pripremljenog koncepta i improvizovana diskusija. Svečani govor povodom proslave dana škole i drugih svečanosti. Govor prilikom otvaranja školskih izložbi, oproštajni govor prilikom završetka školske godine itd. Korišćenje pravila pojedinih govornih stilova u kazivanju tekstova i u sastavljanju tekstova uvežbanih vrsta uspešnog opštenja.
Pismeno izražavanje (opštenje)
Sređivanje beleški. Proces sastavljanja ili izrade pisanog dela. Korišćenje citata, fusnota i pozivanje na što. Priprema učenika na izradu diplomskog rada.
Oblici razvijanja pismenog izražavanja:
- izveštaj
- mala disertacija.
Četiri pismena zadatka (jedan čas za izradu, dva za ispravku).
NAPOMENA:
Način ostvarivanja programa je identičan po sadržaju sa načinom ostvarivanja programa za srpski jezik i književnost (maternji jezik).
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
(4 časa nedeljno, 128 časova godišnje)**
GRAMATIKA (30)
Složena rečenica
Naporedne rečenice i vrste naporednosti. Sistem prostih rečenica u složenoj.
Zavisne rečenice. Objašnjavanje rečenica: glavna i sporedna rečenica; uputne reči i zavisni veznici. Vrste zavisnih rečenica.
Sistem prostih rečenica u složenoj rečenici. Ubačena prosta rečenica. Višestruko složena rečenica. Gramatička "sredstva" za citiranje.
Stilističke vrednosti složenih rečenica u kontekstu.
Pravopis
Pravopisna pravila za ubacivanja rečenica, sintagmi. Pravopisna pravila skraćenica načinjena od početnih slova (betûszó) i koje sadrže više slova pojedinih reči (szóösszevonás). Dodaci nastavci za strana imena i nazive. Pravopisne vežbe u vezi složenih rečenica.
Proučavanje teksta
Kompleksna, jezičko-stilistička analiza književnih dela prvenstveno iz XX. veka, uglavnom književnih dela današnjice u širokom dijapazonu književnih vrsta.
Istorija jezika
Ugro-finski karakter mađarskog jezika. Srodnost sa ugro-finskom jezičkom grupom. Razlozi i tok jezičkih promena.
Sistem mađarskog jezika, promene u fonetici i fondu reči.
Formiranje književnog i govornog jezika.
Obnova jezika (značajnije faze, periodi).
Karakteristike govornog jezika (uticaj sredstava javnog informisanja posebno na govorni jezik).
Istorijsko-etimološki rečnik mađarskog jezika. (A magyar nyelv történeti-etimológiai szótára).
KNJIŽEVNOST (78)
Moderna književnost
Osnovne karakteristike i predstavnici moderne književnosti.
Dela za obradu
Franc Kafka: Proces
Albert Kami: Stranac
Samuel Beket: Čekajući Godoa
Hemingvej: Starac i more
Savremena književnost
Glavne karakteristike književnosti današnjice. Period posle rata. Nova nastojanja u proteklih trideset godina. Moderna i postmoderna (informativno).
Dela za obradu
Laslo Nemet (Németh László): Gyász (Žalost)
Đula Ilješ (Illyés Gyula): Elégia (Elegija), Nem menekülhetsz (Ne možeš pobeći), Puszták népe (Svet pustara) odlomak
Tibor Deri (Déry Tibor): Szerelem (Ljubav)
Šandor Vereš (Weöres Sándor): Meditáció (Meditacija), Dob és tánc (Doboš i igra),
Geza Otlik (Ottlik Géza): Iskola a határon (Internat na granici)
Mikloš Meselj (Mészöly Miklós): Jelentés öt egérrõl (Izveštaj o pet miševa)
Janoš Pilinski (Pilinszky János): Miféle földalatti harc (Kakav podzemni rat), Harbach,
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): A virágok hatalma (Vlast cveća), Füstország (Zemlja dima)
Laslo Nađ (Nagy László): Himnusz minden időben (Himna za sva vremena)
Ivan Mandi (Mándy Iván): Konyhafal (Kuhinjski zid)
Peter Esterhazi (Esterházy Péter): Egy nehéz nap éjszakája (Noć jednog teškog dana)
Andraš Šite (Sűto András): Anyám könnyű álmot ígért (Majka mi obećava lak san) - odlomak
Vesna Parun: Ti koja imaš nevinije ruke
Danilo Kiš: Enciklopedija mrtvih
Aleksandar Tišma: Knjiga o Blamu
Mađarsko-jugoslovenske književne veze
Zoltan Čuka (Csuka Zoltán) književni prevodilac. Prevodioci Adija (Ady) na srpski jezik. Danilo Kiš kao književni prevodilac. Književni prevodioci na mađarski jezik u Jugoslaviji (informativno).
Dela za obradu
Đula Ilješ (Illyés Gyula): A tömegsír előszava (Predgovor Jame)
Danilo Kiš: A modern magyar költészetrő;l (O modernoj mađarskoj poeziji)
Miloš Crnjanski: Stražilovo (prevod Karolja Ača)
Književnost jugoslovenskih Mađara posle rata.
Pisci, književničke ambicije i časopisi. (Informativno.)
Dela za obradu
Karolj Ač (Ács Károly): Önarckép félhomályban (Autoportret u polutami)
Ferenc Feher (Fehér Ferenc): Szenteleky (Senteleki)
Nandor Gion (Gion Nándor): Engem nem úgy hívnak (Ja se ne zovem tako)
Ištvan Domonkoš (Domonkos István): Kormányeltörésben
Lektira
G. G. Markes: Sto godina samoće
J. V. Gete: Faust
Izbor iz savremene lire (mađarska, južnoslovenska i svetska)
Ferenc Juhas (Juhász Ferenc): Tékozló orszag (Bludna zemlja)
Peter Esterhazi (Esterházy Péter). Fűggő (Nedovršena...)
Književna dela narodnosti koje žive u Republici Srbiji (informativno).
Paralelno sa predloženim književnim delima za obradu obraditi i pojmove iz poetike.
KULTURA IZRAŽAVANJA (20)
Usmeno izražavanje
Javna diskusija pomoću unapred pripremljenog koncepta i improvizovana diskusija. Svečani govor povodom proslave dana škole i drugih svečanosti. Govor prilikom otvaranja školskih izložbi, oproštajni govor prilikom završetka školske godine itd.
Pismeno opštenje
Sređivanje beleški. Proces sastavljanja, izrade pisanog dela. Korišćenje citata, fusnota i pozivanje na što. Priprema učenika na izradu diplomskog rada.
Dva pismena zadatka (jedan čas za izradu, dva za ispravku).
NAPOMENA:
Način ostvarivanja programa je identičan po sadržaju sa načinom ostvarivanja programa za srpski jezik i književnost (maternji jezik).
DRUŠTVENO-JEZIČKI SMER
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
(5 časova nedeljno, 160 časova godišnje)**
JEZIK (35)
Sintaksa složene rečenice. Opšti pojmovi. Odnosi koordinacije i subordinacije. Glavne i sporedne rečenice. Tipovi složene rečenice. Slaganje završnih rečenica i delova rečenice.
Subjekat i subjekatska rečenica.
Predikat i predikatska rečenica.
Slaganje predikata sa subjektom.
Atribut i atributivna rečenica.
Objekat i odgovarajuće zavisne rečenice.
KNJIŽEVNOST (90)
Proučavanje književnog dela
Književno delo (misaona suština, filozofske implikacije, subjektivnost autora, jedinstvo kompozicionalne strukture, odnos oblika i sadržine).
Metodologija proučavanja književnosti
Proces stvaranja književnog dela i metodi njegovog izučavanja (kreativni, produktivni i teorijski stav prema književnoj umetnosti).
Čitalac, stvaralac i književno delo.
Književna kultura.
Rumunska proza XX veka
1. Proza između 1900. i 1918. godine
2. Proza između dva rata. Pravci. Predstavnici.
Karakteristika romana između dva rata u rumunskoj i svetskoj književnosti.
M. Sadoveanu: Sud jednih, Sekira
L. Rebreanu: Razračunavanje, Jon
K. Petresku: Zadnja noć ljubavi, prva noć rata
G. Kalinesku: Otilijina enigma
H. P. Bendjesku: Koncert Bahove muzike
Rumunska poezija između dva rata
T. Argezi: Pesme (selekcija)
L. Blaga: Pesme (selekcija)
I. Barbu: Pesme (selekcija)
G. Bakovia: Pesme (selekcija)
I. Minulesku: Pesme (selekcija)
G. Toprčanu: Pesme (selekcija)
Rumunska dramaturgija između dva rata - opšti prikaz
M. Sebastian: Igra raspusta
Posleratna rumunska književnost
Proza
Z. Stanku: Bosonog
M. Preda: Mozomeci
K. Coju: Galerija sa divljom lozom
Poezija
E. Žebeleanu: Osmeh Hirošime
N. Labiš: Smrt srne
N. Stanesku: Sentimentalna priča
M. Soresku: Šekspir
Dramaturgija
M. Soresku: Matica
Dela za obradu iz svetske i jugoslovenske književnosti XX veka
F. Kafka: Proces
A. Kami: Stranac
E. Hemingvej: Starac i more
E. Jonesko: Ćelava pevačica
O. Davičo: Pesme
M. Pavlović: Pinder u šetnji
V. Popa: U selu predaka
B. Konevski: Vezilja
D. Maksimović: Krvava bajka
Selektivna antologija proze na rumunskom jeziku iz AP Vojvodine
Književnost narodnosti u Republici Srbiji
NAPOMENA
Uz obradu književnog dela usvajaju se ili ponavljaju književnoteorijski pojmovi koji su u funkciji obrade.
KULTURA IZRAŽAVANJA (35)
Usmeno izražavanje
Retorika (pojam i vrste); istorijat i podela; razgovor, kratak monolog, posebne govorne vrste, govor. Odnos između govornika i auditorija.
Vežbe javnog govorenja pred većim auditorijem. (Upotreba podsetnik beleški, improvizovani govor, korišćenje mikrofona). Svečana beseda za dan škole, uvodna reč na otvaranju izložbe učeničkih literarnih radova, zaključna reč na skupu ekološke družine i dr.
Pismeno izražavanje
Temeljita priprema učenika za izradu maturskog pismenog zadatka.
NAPOMENA
Način ostvarivanja programa je identičan po sadržaju s načinom ostvarivanja programa za srpski jezik i književnost.
OPŠTI TIP
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)
(4 časa nedeljno, 128 godišnje)**
JEZIK (35)
Padežni sistem. Pojam sistema. Padežna sinonimija. Polivalentnost padeža.
Kongruencija: definicija i osnovni pojmovi; gramatička i semantička kongruencija.
Složena rečenica. Glavne vrste zavisnih rečenica. Pravopis zavisnih rečenica.
Sistem nezavisno složenih rečenica - vrste, karakteristike, funkcije (osnovni pojmovi).
Osnovni pojmovi o negaciji.
Glagoli: obeležavanje vremena i načina (svi oblici); osnovna i modalna značenja.
Red reči u rečenici.
Sistematizacija: reč - značenje, oblik, služba.
Potpuna ovladanost pravopisom.
KNJIŽEVNOST (58)
Proučavanje književnog dela
Svet književnog dela (predmetnost, stvaraočevo lično viđenje sveta i života, materijalizovanje svog modela u književno delo, misaona suština).
Ideje.
Dinamičnost strukture.
Jedinstvo oblika i sadržine.
Metodologija proučavanja književnosti
Nauka o književnosti (teorija književnosti, književna kritika, istorija književnosti).
Pozitivizam u proučavanju književnosti.
Psihološki pristup književnoj umetnosti.
Fenomenološki pristup književnom delu.
Strukturalizam u proučavanju umetnosti reči.
Recepcijski (primalački) odnos prema književnoj umetnosti.
Raznovrsnost i međusobni odnos raznih metodoloških pristupanja proučavanju književnosti.
Smisao i zadaci proučavanja književnosti
Stvaranje književnoumetničkog dela i proučavanje književnosti (stvaralački, produktivni i teorijski odnosi prema književnoj umetnosti).
Pisac, književno delo, čitalac.
Dela za obradu:
Julijan Tamaš: Trska koja misli
Samjuel Beket: Čekajući Godoa
Dela za obradu:
Vasko Popa: Spisak
D. Maksimović: Tražim pomilovanje
M. Pavić: Hazarski rečnik
I. Andrić: Na Drini ćuprija
KNJIŽEVNOST
Savremena književnost
Bitna obeležja evropske književnosti i jugoslovenskih književnosti.
Dela za obradu:
A. Kami: Kuga
M. Šolohov: Čovekova sudbina
M. Selimović: Derviš i smrt
B. Koneski: Vezilja
D. Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča
G. Markes: Sto godina samoće
B. V. Sosjura: Crvena zima
Književnost na rusinskom jeziku
Julijan Tamaš: Rusinska književnost (istorija i status)
Dela za obradu:
Mitro Nađ: Paraziti
Mikola M. Kočiš: Razgovor s Tisom
Vlado Kostelnik: Zemljo moja
Havrijil Nađ: Srce
Đura Laćak: Tal
Štefan Hudak: Pripovetke (izbor)
M. Striber: 55 pesama
Miron Kanjuh: Koncert za psa i smeće
Đura Papharhaji: Krivica, Vredelo je živeti
Ljubomir Sopka: Rani i drugi radovi
Julijan Tamaš: Okupani u večnosti
Mihal Ramač: Vilin konjic
Monografska obrada
Havrijil Kosteljnik - stvaralaštvo
Mihal Kovač - stvaralaštvo
LEKTIRA
Raskršća (antologija male proze).
Antologija rusinske poezije (Đ. Papharhaji).
Izbor iz svetske lirike XX veka (Sezar, Prever, Pasternak, Ahmatova, Cvetajeva, Brodski, Sengor, Sajers).
KNJIŽEVNO-TEORIJSKI POJMOVI
Na navedenim delima ponavljaju se, proširuju, usvajaju i sistematizuju osnovni književno-teorijski pojmovi.
LIRIKA: Lirsko izražavanje (stvaralačke mogućnosti posredovanja jezika između svesti i zbilje; asocijativno povezivanje raznorodnih pojmova; sugerisanje, podsticanje i upućivanje; čitaočeva recepcija; jedinstvo zvukova; ritmova, značenja i smisla).
EPIKA: Strukturni činioci proznog književno-umetničkog dela: objektivno i subjektivno pripovedanje; fiktivni pripovedač; tok svesti; umetničko vreme; umetnički prostor; načelo integracije.
TIPOVI ROMANA: roman lika, prostora, stepenasti, prstenasti, paralelni; roman toka svesti; roman esej; defabuliziran roman.
DRAMA: Struktura i kompozicija drame, antidrama, antijunak.
Drama i pozorište, radio, televizija, film.
Putopis, esej, književna kritika.
Književnost narodnosti Republike Srbije - informativno
KULTURA IZRAŽAVANJA (35)
Usmeno izražavanje
Retorika (pojam i vrste); istorijat i podela; razgovor, monolog, posebne govorne vrste, govor. Odnos između govornika i slušalaca.
Vežbe javnog govorenja - nastup (teze, beleške, improvizovano izlaganje, upotreba tehničkih sredstava).
Svečana beseda, uvodno izlaganje, zaključivanje (zaključna reč).
Pismeno izražavanje
Pripremanje učenika za izradu maturskog pismenog zadatka: prikaz, rasprava, esej.
Četiri pismena zadatka u toku godine (jedan čas za izradu i dva za ispravku).
NAPOMENA:
Način ostvarivanja programa je identičan po sadržaju sa načinom ostvarivanja programa za srpski jezik i književnost.
ZA SLOVAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
SLOVAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
SADRŽAJI PROGRAMA
(Prestalo da važi)
(Prestalo da važi)