Nazad

Romski jezik sa elementima nacionalne kulture

Cilj i zadaci

Cilj nastave romskog jezika je da učenici savladaju osnovne zakonitosti romskog, kao maternjeg jezika, da na njemu komuniciraju, da upoznaju književnost svog naroda, drugih naroda i nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori; da upoznaju svetsku književnost, izgrađuju svest o društveno-istorijskoj i kulturnoj ulozi jezika i književnosti u povezivanju naroda i nacionalnih manjina i njihovih kultura; da se upoznaju sa varijantnim osobenostima romskog jezika i razvijaju jezičke tolerancije prema drugim jezicima.

Nastava romskog jezika, takođe, ima za cilj da osposobi učenike za:

- slušanje i razumevanje govora;

- usmeno izražavanje;

- čitanje i razumevanje teksta;

- pismeno izražavanje na osnovu određene tematike.

Zadaci nastave romskog jezika jesu da:

- osposobi učenike za kompetentno komuniciranje i izražavanje na romskom jeziku;

- osposobi učenike u početnoj fazi da usvajaju osnovne karakteristike fonološkog sistema jezika, izgovora glasova, ritam i karakterističnu intonaciju.

- da osposobi učenike da usvajaju osnovne zakonitosti romskog jezika;

- da učenici usvajaju grafički sistem i osnovne znakove iz pravopisa u okviru usvojenog gradiva;

- da se učenici vaspitavaju u duhu tolerancije prema varijantama i karakteristikama romskog jezika;

- da se upoznaju sa elementima tradicije, istorije i kulture Roma;

- da razvijaju i neguju pozitivan stav prema jezicima i kulturnoj baštini naroda i nacionalnim manjinama u Srbiji i Crnoj Gori i jačaju svest o potrebi saradnje i zajedničkog života;

- da se osposobe za samostalno čitanje i pisanje;

- da razvijaju potrebu za knjigom i da samostalno razvijaju sposobnost pisanih sastava;

- da se navikavaju da redovno i kritički prate štampu, radio i televiziju, elektronsku poštu i internet.

 

Treći razred

Operativni zadaci

Učenici uvežbavaju pravilan izgovor reči i rečenični akcenat.

U okviru određenih tema učenici treba da sačine tekst od deset do petnaest rečenica primenjujući i dijaloge.

Uvežbavanje pisanja i uočavanje razlika između romskog i srpskog alfabeta. Sve to realizovati na kratkim prigodnim tekstovima koji se nalaze u Čitanci i Pismenici.

Do kraja školske godine, treba da primenjuju pravila jezika i pravopisa.

Slobodni razgovori, samostalno izjašnjavanje o pročitanim literarnim delima i njihovoj funkciji.

Sticanje osnovnih znanja za razumevanje i razlikovanje likova i za razumevanje sadržaja.

Tematika

Porodica: Pozivanje gostiju. Primanje gostiju. U gostima. Porodični izlet. Održavanje higijene i odevanje porodice.

Škola: Obrada zajedničkih doživljaja, izleta, školske priredbe, sportska takmičenja.

Neposredna okolina: biblioteka, spomenici, sportski objekti i njihova namena. Divlje životinje, domaće životinje, voće, povrće, cveće, izletišta, zaštita prirode...

Brojevi: Osnovni brojevi. Redni brojevi. Arapski i latinski.

Kultura izražavanja

Usmeno izražavanje

Uvežbavanje pravilnog izgovora.

Na osnovu obrađenih tematskih i književnih materijala dalje razvijati dijaloge.

Učenik treba da samostalno priča o slici, filmskim insertima u vezi sa obrađenom tematikom.

Jednostavno opisivanje bića i predmeta. Vežbe za izmenu i dopunu rečenica.

Sakupljanje reči i izraza o zadatoj tematici. Sklapanje reči u rečenici.

Sklapanje rečenica od sakupljenih reči.

Razvijanje sposobnosti učenika pomoću jezičkih igara.

Pismeno izražavanje

Procenjivanje, kasnije diktat, vežbe za sklapanje rečenica. Prvo usmeno, zatim pismeno.

Osnovni zahtevi razumljive rečenice. Sastavljanje više rečenica o jednom događaju ili osobi.

Sastav pisan na pripovedački način. Zajednički pismeni sastav o jednoj radnji (tema prema godišnjem dobu). Ponavljanje sastava u pisanoj formi na osnovu sećanja.

Osnovni elementi kompozicije: izbor bitnih vežbi, raščlanjivanje sastava.

Razvijanje osnovnog pojma o sastavu: vremenski redosled događaja.

Poznavanje jezika i pravopisa

Iskazne, upitne i zapovedne rečenice. Pravilna upotreba pravopisnih znakova.

Glasovi romskog jezika. Pravopis i pravilan izgovor. Dvoglasi u romskom jeziku.

Slaganje i razlaganje reči na slogove.

Imenice i njihova podela.

Vlastite imenice, njihovo pisanje, imena i prezimena u porodici, razredu, imena mesta...

Zajedničke imenice, domaće i divlje životinje, voće, povrće...

Jednina i množina zajedničkih imenica.

Formiranje romskih glasova. Izgovor.

Čitanje

Vežbanje čitanja na romskom jeziku. Romsko pismo usvojiti grupnom i pojedinačnom obradom slova. Obratiti pažnju na udvojeni diftong Rr i pet aspirovanih suglasnika. Vežbati na kratkim prigodnim tekstovima (ČITANKA).

Tehnika čitanja treba da bude pristupačna učenicima. Obratiti pažnju na pravilan izgovor karakterističnih glasova romskog jezika.

Pisanje

Usvajanje tehnike pisanja treba započeti pisanjem velikih štampanih, a zatim malih štampanih slova. Njihovo vezivanje u reči i u rečenici.

Usvajanje znakova interpunkcije.

Usvajanje jasnog, pravilnog i tečnog čitanja reči u rečenici brzinom koja je približna brzini prirodnog govora. Čitati i pisati prema didaktičko-metodičkim uputstvima.

Za vežbe čitanja koristiti časopise za decu na romskom jeziku.

Literatura

Knjige domaćih i stranih pisaca na romskom jeziku.

Prevedene knjige na romski jezik iz korpusa izabrane srpske književnosti.

Udžbenici

Čitanka

Radna sveska

Pismenica (latinica)

Gramatika I

ORIJENTACIONI RASPORED GODIŠNJEG FONDA ČASOVA (72 časa godišnje)

7. Rad na tekstu - 22

8. Govorne vežbe - 18

9. Jezičke vežbe - 12

10. Gramatika - 10

11. Istorija romskog jezika i kulture - 8

12. Sistematizacija - 2

Način ostvarivanja programa

Ovaj nastavni plan za negovanje maternjeg romskog jezika pipremljen je za one učenike osnovnih škola, čiji je maternji jezik romski, a pohađaju odeljenja sa srpskim nastavnim jezikom ili jezikom drugih nacionalnih manjina. Zadaci obrazovanja iz maternjeg jezika su ovde, prirodno identični sa zadacima obrazovanja iz srpskog kao maternjeg jezika u nastavi, uz specifičnosti romskog jezika. Zvanično pismo romskog jezika je latinično.

Cilj progama rada jeste negovanje maternjeg jezika i osposobljavanje učenika da pišu, čitaju i pravilno govore maternji jezik.

Pored toga, cilj je da se učenici upoznaju sa osnovnim pravilima svog maternjeg jezika, da ih nauče i usvoje. Istovremeno treba da obogaćuju svoj rečnik, razvijaju osećaj prema lepom i da se upoznaju sa kulturom i istorijom Roma. Upravo zbog toga, cilj negovanja maternjeg jezika jeste osposobljavanje učenika, kojima je maternji jezik romski, a pohađaju školu na srpskom jeziku, da svoja znanja, misli i osećanja izražavaju (usmeno i pismeno) na romskom jeziku.

Program rada na negovanju maternjeg jezika u nekim segmentima prati program rada srpskog jezika (gramatika, književnost, teorija).

Čitanje

Jedan od osnovnih zadataka negovanja maternjeg jezika jeste razvijanje tečnog i izražajnog čitanja.

U trećem razredu, prilikom razvijanja tehnike čitanja kod učenika, treba obratiti pažnju na to da oni razumeju tekst koji čitaju i da se užive u to.

Posebnu pažnju treba obratiti na izgovor romskih glasova: aspirati, diftonzi, dvoglasi...

Obrada teksta

Od trećeg razreda, obrađivati literarne tekstove uvežbavanjem čitanja i prepričavanjem sadržaja.

Deca treba da prepričavaju pročitanu sadržinu, da je dramatizuju, da nauče napamet kratke prozne i poetske tekstove. Obradom literarnih dela, kod učenika razvijati moć razmišljanja i rasuđivanja, obogaćivati njihov emocionalni svet, rečnik i sposobnost izražavanja.

Elementi kulture Roma

Upoznavanje elemenata kulture, istorije i tradicije Roma, u nižim razredima uglavnom se ostvaruje upoznavanjem i približavanjem dela tradicionalne književnosti i istorije kroz prilagođeno gradivo. Učenici uče napamet razne pesmice, pitalice, brojalice, poslovice, igraju i pevaju.

Razvijanje sposobnosti govornog izražavanja

U trećem razredu i dalje učiti kazivanje i dramatizaciju tekstova na prethodno podeljenim ulogama. Treba opisivati premete, upoređivati ih, govoriti o fragmentima i slikama. Pri sastavljanju rečenica, podsticati učenike da dodavanjem pojedinih reči upotpune smisao rečenice što tačnije.

Gramatika

U trećem razredu učenici već upoznaju vrste rečenica: iskazne, upitne i zapovedne.

Obraditi glagole (radnja). Obraditi vlastite, prisvojne i zajedničke imenice. Ukazati učenicima da u romskom jeziku ispred imenice može stajati partikula (o); (e) ili (i). Treba se truditi da se postepeno usvoji i znanje o pravilnom rastavljanju reči na kraju reda. Treba predvideti pisanje diktata prvo reči, a kasnije i celih rečenica.

 

 

Redakcija Paragraf Lex-a nije bila u mogućnosti da delove teksta ovog pravilnika na romskom jeziku objavi u Paragraf Lex-u.
Molimo korisnike da se obrate Redakciji koja će vam na vaš zahtev i na način koji vama najviše odgovara (faksom, poštom ili elektronski) poslati tekst koji vam je potreban.

Napomene

Stupanjem na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (“Sl. glasnik RS”, br. 58/2004 i 68/2004-ispr.), odnosno 5. juna 2004. godine, utvrđena je nadležnost Nacionalnog prosvetnog saveta i za donošenje nastavnih planova i programa osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Članovi i predsednik imenovani su od strane Narodne skupštine Republike Srbije Odlukom o izboru članova i predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta ("Sl. glasnik RS", br. 44/2005 i 28/2006 - dr. odluka), od 27. maja 2005. godine.
Nacionalni prosvetni savet izvršio je izmenu ovog pravilnika istovremeno sa izmenama Pravilnika o nastavnom planu i programu za prvi i drugi razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 10/2004) i Pravilnika o nastavnom programu za četvrti razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 3/2006) donošenjem:
Pravinika o izmenama i dopunama Pravilnika o nastavnom planu i programu osnovnog obrazovanja i vaspitanja (“Sl. glasnik RS”, br. 15/2006).