Prethodni

Naziv predmeta:

TEHNIKA DIGITALNOG PRENOSA

Godišnji fond časova:

99 časova

Razred:

Treći

Ciljevi predmeta

1. Sticanje neophodnih znanja za rad u telekomunikacionoj mreži

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Digitalni signali

  • Sticanje znanja o digitalnim signalima
  • Objasni pojam digitalnog signala
  • Pojam digitalnog signala. Pravougaoni impuls. Povorka pravougaonih impulsa. Spektar pravougaonog impulsa
  • Binarni i M-arni signal
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava 66 časova
  • vežbe 33 časa

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • vežbi

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici / kabinetu
  • Vežbe se realizuju u laboratoriji

Preporuke za realizaciju nastave

  • Digitalni signali Definisati signal kao fizički proces koji u sebi nosi određenu poruku, dati primere, prikazati signal u vremenskom i frekvencijskom domenu. Analizu i sintezu složenoperiodičnog pravugaonog signala, odraditi na nivou talasnih oblika
  • Uticaj funkcije prenosnog sistema na digitalne signale Upoznati učenike sa uticajem neidealne funkcije sistema. Naglasiti negativan uticaj šuma. Definisati brzinu prenosa i pojam kanala.
  • Digitalizacija signala Učenicima razjasniti pojam diskretnog signala, diskretizaciju signala po vremenu i po trenutnim vrednostima. Postupak kodovanja i dekodovanja pokazati na primeru konkretnog kodera i dekodera
  • Obrada signala pre izlaska na liniju Obraditi linijsko prilagođenje digitalnog signala, obraditi postupke linijskog kodovanja uz naglašavanje razloga zbog kojih se primenjuju, istaći značaj skremblovanja. Za slučaj optičkog prenosa treba navesti kodove koji su pogodni za ovu vrstu prenosa.
  • Kvalitet digitalnog prenosa Upoznati učenike sa uticajem intersimbolske interferencije i pojavom džitera. Definisati bitsku grešku.
  • Digitalne modulacije Obraditi modulacije digitalnog signala i podvrste
  • Višekanalni prenos sa vremenskom raspodelom kanala Učenici treba da shvate mogućnost višekanalnog prenosa kroz realizaciju vremenskog multipleksa. Princip vremenskog multipleksa objasniti na sistemu sistema PCM-30
  • Regenerativni prenos Objasniti princip regeneracije impulsa kako bi učenici uočili prednost digitalnog prenosa. Istaći značaj pravilne ekstrakcije osnovne digitske učestanosti.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Digitalni signali
  • Uticaj funkcije prenosnog sistema na digitalne signale
  • Digitalizacija signala
  • Obrada signala pre izlaska na liniju
  • Kvalitet digitalnog prenosa
  • Digitalne modulacije
  • Višekanalni prenos sa vremenskom raspodelom kanala
  • Regenerativni prenos

Uticaj funkcije prenosnog sistema na digitalne signale

  • Sticanje znanja o uticaju funkcije sistema na digitalne signale
  • Analizira uticaj prenosa na digitalni signal
  • Uticaj prenosnog sistema na digitalni signal.
  • Uticaj šuma na prenos digitalnog signala.
  • Brzina prenosa
  • Kapacitet kanala

Digitalizacija signala

  • Sticanje znanja o digitalizaciji signala
  • Objasni odmeravanje signala
  • Objasni kvantovanje signala
  • Objasni kodovanje signala
  • Diskretizacija signala po vremenu (uniformno i neuniformno odmeravanje). Teorema o odmeravanju. Rekonstrukcija odmerenog signala.
  • Diskretizacija signala po trenutnim vrednostima (broj nivoa kvantovanja, greška kvantovanja). Uniformno i neuniformno kvantovanje. Kompresija.
  • Kodovanje. Klasifikacija PCM kodera. Dekodovanje.
  • Impulsno kodna modulacija

Obrada signala pre izlaska na liniju

  • Sticanje znanja o obradi signala pre izlaska na liniju
  • Objasni obradu signala pre izlaska na liniju
  • Linijski kodovi. Zaštitno kodovanje, sistemi zaštite, uloga i vrste kodova.

Kvalitet digitalnog prenosa

  • Sticanje znanja o kvalitetu digitalnog prenosa
  • Objasni uticaj intersimbolske interferencije i džitera na kvalitet digitalnog prenosa.
  • Pojava intersimbolske interferencije, bitska greška, džiter, dijagram oka.

Digitalne modulacije

  • Sticanje znanja o digitalnoj modulaciji
  • Objasni ulogu digitalnih modulacija
  • Pojam digitalnih modulacija, i uloga u digitalnim sistemima. Digitalna amplitudska modulacija ASK, digitalna frekvencijska modulacija FSK, digitalna fazna modulacija PSK.

Višekanalni prenos sa vremenskom raspodelom kanala

  • Sticanje znanja o višekanalnom prenosu sa vremenskom raspodelom signala
  • Objasni višekanalno prenos kroz realizaciju vremenskog multipleksiranja i njegovu primenu na sistemu PCM-30
  • Vremensko multipleksiranje
  • Formiranje primarnog PCM-a rama. Ram i nadram sistema PCM-30 Sinhronizacija i signalizacija. Organizacija rama viših nivoa.

Regenerativni prenos

  • Sticanje znanja o regeneretivnom prenosu
  • Objasni princip regeneracije impulsa
  • Princip regeneracije impulsa.

PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

1. Čoja, V., Osnove tehnike digitalnog prenosa za treći razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd, 2003.
2. Z., Urošević, Savić, M., Telekomunikacije - elementi teorije, analize i obrade signala, Nauka Beograd, 1995.
3. Menart, J., Janković, Đ., Živanović, G., Tehnika Digitalnog prenosa za 4. razred elektrotehničke škole, ZUNS Beograd

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Sistemi prenosa
2. Terminalni uređaji
3. Pristupne mreže

 

Naziv predmeta:

PREDUZETNIŠTVO

Godišnji fond časova:

62 časa

Razred:

Četvrti

Ciljevi predmeta

1. Razvijanje poslovnih i preduzetničkih znanja, veština i ponašanja

 

2. Razvijanje preduzetničkih vrednosti i sposobnosti da se prepoznaju preduzetničke mogućnosti u lokalnoj sredini i deluje u skladu sa tim.

 

3. Razvijanje poslovnog i preduzetničkog načina mišljenja.

 

4. Razvijanje svesti o sopstvenim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj orjentaciji

 

5. Osposobljavanje za aktivno traženje posla (zapošljavanje i samozapošljavanje)

 

6. Osposobljavanje za izradu jednostavnog plana poslovanja male firme

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Preduzetništvo i preduzetnik
  • Razumevanje pojma i značaja preduzetništva
  • Prepoznavanje osobenosti preduzetnika
  • navede adekvatne primere preduzetništva iz lokalnog okruženja
  • navede karakteristike preduzetnika
  • objasni značaj motivacionih faktora u preduzetništvu
  • dovede u odnos pojmove preduzimljivost i preduzetništvo
  • Pojam, razvoj i značaj preduzetništva
  • Profil i karakteristike uspešnog preduzetnika
  • Motivi preduzetnika
  • Tehnike i kriterijumi za utvrđivanje preduzetničkih predispozicija
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • Vežbe (62 časa)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • Vežbi

Mesto realizacije nastave

  • Vežbe se realizuju u kabinetu / učionici (deo vežbi se realizuje u kabinetu za informatiku)

Preporuke za realizaciju nastave

  • Preduzetništvo i preduzetnik: Dati primer dobrog preduzetnika i/ili pozvati na jedan čas gosta - preduzetnika koji bi govorio učenicima o svojim iskustvima
  • Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan: Koristiti oluju ideja i vođene diskusije da se učenicima pomogne u kreativnom smišljanju biznis ideja i izboru realne za dalji rad na njoj. Učenici se dele na grupe u kojima ostaju do kraja i rade na delovima poslovnog plana Grupe učenika okupljene oko jedne poslovne ideje vrše istraživanje tržišta po nastavnikovim uputstvima Grupe učenika u posetama malim preduzećima informišu se o načinu pravljenja ponude i samostalno prave ponudu za primer njihovog preduzeća
  • Upravljanje i organizacija: određen broj časova prema izboru nastavnika u informatičkom kabinetu Davati uputstva učenicima gde i kako da dođu do neophodnih informacija. Koristiti sajtove za prikupljanje informacija (www.apr.sr.gov.yu, www.sme.sr.gov.yu; www.mspbg.co.yu...). Poseta socijalnim partnerima na lokalnom nivou (opština, filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, Regionalne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i sl.)
  • Učenički projekt - prezentacija poslovnog plana: Pozvati na jedan čas gosta - preduzetnika za procenu biznis plana. U prezentaciji koristiti sva raspoloživa sredstva za vizualizaciju Preporuka je da se tema "Učenički projekt - izrada i prezentacija poslovnog plana" započne prilikom obrađivanja teme "Procena poslovnih ideja". Na ovaj način predavač može da integriše učenički projekt tokom narednih tema predmeta.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Preduzetništvo i preduzetnik 10 časova
  • Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan 14 časova vežbi
  • Upravljanje i organizacija 10 časova
  • Pravni okvir za osnivanje i funkcionisanje delatnosti 12 časova
  • Ekonomija poslovanja 12 časova
  • Učenički projekt - prezentacija poslovnog plana 10 časova
Razvijanje i procena poslovnih ideja, marketing plan
  • Razvijanje sposobnosti za uočavanje, formulisanje i procenu poslovnih ideja
  • Upoznavanje učenika sa elementima marketing plana
  • Razvijanje smisla za timski rad
  • odabira iz mnoštva ideja onu koja je primenljiva i realna za otpočinjanja biznisa
  • prepozna različite načine otpočinjanja posla
  • uoči međusobno delovanje faktora koji utiču na tržište
  • samostalno prikupi podatke sa tržišta - konkurencija, potencijalni klijenti, veličina tržišta
  • pravi ponudu usluge
  • razvija marketing strategiju za svoju poslovnu ideju i prezentuje svoj marketing plan
  • radi timski u učeničkoj grupi
  • Procena poslovnih mogućnosti za novi poslovni poduhvat
  • SWOT analiza - osnovi
  • Elementi marketing miksa (5P) - proizvod, usluga, cena, kanali distribucije, promocija
  • Faktori poslovnog okruženja: potencijalni klijenti, veličina tržišta, direktna i indirektna konkurencija, trendovi na tržištu itd.
  • Elementi marketing plana
  • Rad na terenu-istraživanje tržišta
  • Važnost tima za produktivnost u poslu
Upravljanje i organizacija
  • Upoznavanje učenika sa stilovima rukovođenja
  • navede osobine uspešnog menadžera
  • poznaje različite upravljačke stilove
  • objasni osnove menadžmenta usluga/proizvodnje
  • uviđa značaj planiranja i odabira ljudskih resursa za potrebe organizacije
  • objasni značaj informacionih tehnologija za savremeno poslovanje
  • Menadžment funkcije (planiranje, organizovanje, vođenje i kontrola)
  • Menadžment stilovi (preduzetnik kao menadžer)
  • Osnovna znanja o upravljanju i liderstvu - demokratski stil, centralizovan, lise fer..
  • Menadžment usluga proizvodnje - upravljanje proizvodnim resursima, upravljanje sirovinama i poluproizvodima, upravljanje proizvodnim procesom)
  • Informacione tehnologije u poslovanju (poslovni informacioni sistemi, internet, intranet i ekstranet u poslovanju, elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, itd.)
Pravni okvir za osnivanje i funkcionisanje delatnosti
  • Upoznavanje sa pravnim okvirom za osnivanje i funkcionisanje delatnosti
  • izabere najpovoljniju organizacionu i pravnu formu organizovanja delatnosti
  • prikupi informacije koje su potrebne za uspešno vođenje posla
  • samostalno sačini ili popuni poslovnu dokumentaciju (CV, poslovna pisma, molbe, zapisnik, obrasci...)
  • Zakonske forme organizovanja delatnosti
  • Institucije i infrastruktura za podršku preduzetništvu
Ekonomija poslovanja
  • Upoznavanje učenika sa finansijskim aspektima preduzeća / radnje
  • planira proizvodnju i troškove za sopstveni biznis
  • klasifikuje troškove preduzeća i izračuna prag rentabilnosti
  • sastavi finansijske izveštaje u najjednostavnijoj formi (bilans stanja, bilans uspeha i tok gotovine preduzeća);
  • prikupi informacije potrebne za proizvodni i finansijski plan i o izvorima finansiranja;
  • prezentuje određeni deo plana proizvodnje/ finansijskog plana
  • Struktura troškova (fiksni i varijabilni troškovi) i prag rentabilnosti
  • Prihodi i gubici
  • Prikupljanje potrebnih podataka na terenu i njihova prezentacija osnovne elemente i organizacioni plan za sopstvenu biznis ideju
Učenički projekt - prezentacija poslovnog plana
  • Osposobljavanje učenika veštini prezentacije poslovnog plana
  • izradi jednostavan poslovni plan (deo poslovnog plana) prema usvojenoj poslovnoj ideji
  • prezentuje poslovni plan (deo) u okviru svoje timske uloge
  • Izrada celovitog biznis plana za sopstvenu biznis ideju
  • Prezentacija pojedinačnih/grupnih biznis planova i diskusija

PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

1 .P. F. Draker, (Peter F. Drucker) Inovacije i preduzetništvo, Privredni pregled, Beograd, 1991.
2. P. F. Draker, (Peter F. Drucker) Moj pogled na menadžment, Adižas, Novi Sad, 2003.
3. F. Kotler Kako kreirati, ovladati i dominirati tržištem, Adižas, Novi Sad, 2003.
4. T. Radovanović, Osnivanje i vođenje malog biznisa, Nacionalna služba za zapošljavanje, Beograd, 2003.
5. Sajtovi: www.apr.sr.gov.yu , www.sme.sr.gov.yu; www.mspbg.co.yu

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

1. Svi opšte stručni predmeti i stručni moduli

 

Naziv modula:

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I OPREMA M1

Trajanje modula:

64 časa

Razred:

prvi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za povezivanje elektro instalacija na telekomunikacione uređaje, merenja, otklanjanje smetnji i kvarova na elektro instalacijama i za povezivanje akumulatora i akumulatorskih baterija

  1. navede vrste i konstruktivne elemente električnih kablova sa bakarnim provodnicima
  2. priprema alat i materijal za obradu i povezivanje električnih kablova
  3. obrađuje i povezuje električne kablove na telekomunikacionu (u daljem tekstu: TK) opremu i uređaje
  4. objasni vrste i ulogu elektro opreme i uređaja u objektu
  5. povezuje električne kablove na električnu opremu i uređaje u objektu
  6. ispita ispravnost monofazne i trofazne električne mreže
  7. objasni vrste i uzroke pojave smetnji i kvarova na električnim instalacijama
  8. otkloni smetnje i kvarove na električnim instalacijama
  9. izvrši merenja na električnim instalacijama
  10. objasni vrste i konstrukciju akumulatora i akumulatorskih baterija
  11. ispita ispravnost akumulatora i akumulatorskih baterija
  12. pripremi alat i materijal za zamenu akumulatorskih ćelija i formiranje akumulatora i akumulatorskih baterija
  13. izvrši zamenu akumulatorskih ćelija i formira akumulatore i akumulatorske baterije
  14. izvrši punjenje akumulatora i akumulatorskih baterija
  15. meri napon i kapacitet akumulatora i akumulatorskih baterija
  16. objasni sistem neprekidnog napajanja TK uređaja i prebacivanje sa osnovnog na rezervno napajanje.
  • Električni kablovi sa bakarnim provodnicima, vrste i konstrukcioni elementi
  • Materijali za izolaciju električnih provodnika i kablova
  • Električne i prenosne karakteristike instalacionih električnih kablova
  • Oprema i uređaji za električne instalacije: razvodni ormani, osiguračke table, fido sklopke, osigurači, prekidači, utikači .....
  • Projekat elektro instalacija objekta
  • Standardi i propisi za iradu električnih instalacija, proračun opterećenja i odabir kablova i opreme
  • Merna oprema i instrumenti za merenja na električnim instalacijama
  • Merne metode za merenje smetnji i pronalaženje mesta i vrste kvara na električnim instalacijama
  • Alat i materijal za obradu i povezivanje električnih kablova
  • Akumulatori i akumulatorske baterije
  • Ispravljači za punjenje akumulatora i akumulatorskih baterija
  • Alat i materijal za formiranje akumulatora i akumulatorskih baterija
  • Sklopke za prebacivanje sa osnovnog na rezervno napajanje
  • Standardi i propisi za proračun kapaciteta i odabir vrste akumulatora i akumulatorskih baterija
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (64 časa)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima za praktičnu nastavu iz TK

Preporuke za realizaciju nastave

  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 24 časa kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Telekomunikacioni kablovi (konstrukcija, eksploatacija, održavanje) autori - S. Ristić, P. Ristić, L. Ristić, Beograd, 2003.
2. Telekomunikacioni kablovi autor - Velimir Šćepanović, Beograd 2003.
3. Uputstvo za izradu EL. instalacija - EPS grupa autora
4. Uputstvo za izradu TK instalacija - ZJPTT grupa autora
5. Uputstvo za rad sa elektrohemijskim izvorima el. energije. TOC VS
6. Katarina Milanović i Goran Stojković, Telekomunikacioni vodovi za drugi razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike

 

Naziv modula:

TELEKOMUNIKACIONE INSTALACIJE I OPREMA M2

Trajanje modula:

116 časova

Razred:

prvi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za obradu, razbrajanje, povezivanje, lemljenje instalacionih kablova i provodnika i montažu instalacione opreme

  1. navede vrste i konstruktivne elemente instalacionih kablova i provodnika
  2. pripremi alat i materijal za obradu i povezivanje instalacionih kablova na reglete i konektore
  3. obradi instalacione kablove, razbroji i poveže na reglete i konektore, upucavanjem i konektovanjem
  4. nastavlja i zalemi instalacione provodnike i kablove na reglete i vrši pletenje žične forme
  5. objasni vrste i ulogu instalacione opreme i uređaja
  6. objasni vrste i uloge osiguranja i uzemljenja telefonske instalacije, opreme i uređaja
  7. montira instalacionu opremu i električno osiguranje opreme i uređaja
  8. izradi telefonsku instalaciju za 3TF priključak
  9. objasni vrste i uzroke pojave smetnji i kvarova na telefonskim instalacijama
  10. ispita telefonsku instalaciju i otkloni smetnje i kvarove
  11. izvrši ranžiranje u ormanima koncentracije
  12. završava telekomunikacione kablove u ormanima koncentracije
  13. izradi i poveže zaštitno uzemljenje na opremu.
  • Instalacioni provodnici i kablovi sa bakarnim provodnicima, koaksijalni kablovi, vrste i konstrukcioni elementi
  • Materijali za izolaciju instalacionih provodnika i kablova
  • Električne i prenosne karakteristike instalacionih kablova i provodnika
  • Oprema i uređaji za telefonske instalacije - razvodni, uvodni i izvodni ormani, osigurački slogovi, osigurači, uzemljivači, reglete KRONE i ostalo
  • Višepinski i BNC konektori (konektori za koaksijalne kablove)
  • Specijalna klješta za obradu kablova i konektovanje
  • Alat za upucavanje provodnika u reglete
  • Lemilice, univerzalni instrument i ostali instalacioni alat
  • Mikro telefonska (MT) kombinacija, tester za konektovane kablove, ispitivač provodnosti (pile)
  • Standardi i propisi za izradu telefonskih instalacija, telekomunikacionu opremu i osiguranje telefonskih uređaja i opreme
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (116 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima za praktičnu nastavu iz TK

Preporuke za realizaciju nastave

  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 24 časa kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Telekomunikacioni kablovi (konstrukcija, eksploatacija, održavanje) autori - S. Ristić, P. Ristić, L. Ristić, Beograd, 2003.
2. Telekomunikacioni kablovi autor - Velimir Šćepanović, Beograd 2003.
3. Uputstvo za izradu TK instalacija - ZJPTT grupa autora
4. Katarina Milanović i Goran Stojković, Telekomunikacioni vodovi za drugi razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd, 2007.
5. Katalozi za opremu i uređaje za TK instalacije (KRONE... )

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike
2. TK mreže sa žičnim vodovima
3. Optičke TK mreže

 

Naziv modula:

ELEKTRONSKE KOMPONENTE M3

Trajanje modula:

116 časova

Razred:

prvi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za ispitivanje, lemljenje i zamenu elektronskih komponenti, korišćenje kataloga, ispitivanje smetnji i popravku analognih telefonskih aparata

  1. navede i objasni vrste, karakteristike, ulogu i praktičnu primenu pasivnih elektronskih komponenata u električnim kolima
  2. izvrši očitavanje vrednosti i izmeri otpornost i ispravnost pasivnih elektronskih komponenti
  3. objasni i navede vrste, karakteristike, ulogu i praktičnu primenu aktivnih elektronskih komponenata u elektronskim kolima
  4. odredi vrstu, tip tranzistora i diode i njihove elkektrode i ispravnost merenjem
  5. navede i objasni vrste, karakteristike, ulogu i praktičnu primenu integralnih kola, mikrofona, slušalica i ostalih komponenti u elektronskim kolima telekomunikacionih (u daljem tekstu: TK) uređaja
  6. ispita ispravnost mikrofona, slušalica i ostalih komponenti elektronskih kola TK uređaja merenjem
  7. izvrši lemljenje elektronskih komponenata na štampane ploče i njihovo odlemljavanje
  8. navede i objasni osnovne komponente analognog telefonskog aparata i njihovu ulogu u procesu telekomunikacija
  9. ispita ispravnost delova analognog telefonskog aparata
  10. zameni ili popravi neispravne delove analognog telefonskog aparata
  11. objasni princip rada analognog telefonskog aparata
  12. ispita ispravnost analognog telefonskog aparata i pronađe smetnje i kvarove na automatskom telefonskom aparatu.
  • Otpornici - vrste prema vrednosti, snazi, vrsti materijala, konstrukciji
  • Promenljivi otpornici
  • Nelinearni otpornici
  • Očitavanje vrednosti otpora pomoću boja i merenje otpornosti unimerom
  • Blok i elektrolitski kondenzatori - očitavanje vrednosti i ispitivanje ispravnosti kondenzatora univerzalnim instrumentom
  • Kalemovi i transformatori - vrste, njihova primena, ispitivanje ispravnosti
  • Diode - vrste, princip rada, ispitivanje ispravnosti, određivanje A i K unimerom
  • Grecov ispravljač - vrste njegova primena i ispitivanje ispravnosti
  • Tranzistori - vrste, princip rada, određivanje tipa tranzistora i njegovih elektroda B, E, C i ispitivanje ispravnosti
  • Integralna kola, mikrofoni, slušalice i ostale elektronske komponente
  • Lemilice i specijalni nastavci za lemljenje i odlemljivanje integralnih kola, univerzalni instrumenti i elektroničarski alat
  • Katalozi za elektronske komponente
  • Analogni telefonski aparati
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (116 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima za praktičnu nastavu iz TK

Preporuke za realizaciju nastave

  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 42 časa kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Ratko Opačić, Elektronika 1 za drugi razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd
2. Stojan Ristić, Pasivne elektronske komponente, Naučna knjiga Beograd, 1989.
3. Osnovi telefonije i telegrafije za 2. razred elektrotehničkih škola autor D. Šeguljev, 1995.
4. Elektronske komponente i sastavni delovi, Tehnička knjiga, Zagreb
5. Katalozi pasivnih i aktivnih komponenata (RCA, INTEL, EI, RIZ)

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike
2. Elektronika
3. Svi praktični moduli

 

Naziv modula:

ŠTAMPANE PLOČE M4

Trajanje modula:

72 časa

Razred:

drugi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za projektovanje, izradu, puštanje u rad, ispitivanje i otklanjanje kvarova na štampanim pločama

  1. uradi specifikaciju potrebnih komponenti iz kataloga na osnovu date električne šeme
  2. koristi softver za projektovanje štampanih ploča
  3. kreira optimalno rešenje projekta štampane ploče
  4. objasni idejno rešenje projekta štampane ploče
  5. opiše tehnološki postupak izrade štampane ploče
  6. napravi štampanu ploču na osnovu projekta
  7. ispita ispravnost veza na štampanoj ploči
  8. montira (zalemi) komponente na štampanu ploču
  9. izabere odgovarajuće instrumente za ispitivanje štampanih ploča
  10. priključi napajanje štampane ploče i izvrši oživljavanje štampane ploče
  11. izvrši merenja na ključnim tačkama štampane ploče
  12. otkloni greške i kvarove na štampanoj ploči
  13. objasni postupak montaže SMD komponenata
  14. opiše proces serijske proizvodnje štampanih ploča.

 

  • Električne šeme elektronskih kola
  • Elektronske komponente - pasivne i aktivne, karakteristike i praktična primena
  • Katalozi za elektronske komponente
  • Izbor potrebnih komponenata sa električne šeme pomoću kataloga
  • Aplikativni softver za projektovanje štampanih ploča
  • Pertinaks ploča za izradu štampane ploče
  • Tehnološki postupak izrade štampanih ploča
  • Načini ispitivanja ispravnosti veza na štampanoj ploči
  • Postupak lemljenja i pribor za lemljenje i odlemljivanje komponenata
  • Instrumenti za ispitivanja komponenata i veza na pločama (univerzalni instrumenti, signal generator, osciloskop, izvori napajanja) i oživljavanje štampane ploče
  • SMD tehnologija
  • Proces serijske proizvodnje
  • Mere zaštite na radu
  • Propisani standardi za izradu štampanih ploča
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (60 časova)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u računarskom kabinetu i kabinetu za praktičnu nastavu iz TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi broj 5, 6, 13 i 14 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova.
  • Teorijski deo nastave se odnosi na uvodne informacije koje se daju učeniku pre početka rada u računarskom kabinetu i kabinetu praktične nastave u obimu od 16 časova
  • Nivo složenosti električne šeme prilagoditi predznanju učenika
  • U zavisnosti od mogućnosti koristiti neki od novijih softvera za projektovanje štampanih ploča
  • U okviru blok nastave učenik se upoznaje sa procesom serijske proizvodnje i montažom SMD komponenata u odgovarajućim preduzećima
  • Na kraju blok nastave učenici pišu izveštaj.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština
4. samostalni praktični rad

PREPORUČENA LITERATURA

1. Tehnologija izrade jednoslojne i višeslojne štampe - izdaje Simens - Centar za obuku Simens Zemun, Radoja Dakića 7
2. Aplikativni softver za izradu štampe
3. Postupak ispitivanja štampanih ploča, testeri i uputstvo za rad, izdaje Simens - Centar za obuku Simens Zemun, Radoja Dakića 7
4. Elektronske komponente i sastavni delovi, Tehnička knjiga, Zagreb
5. Katalozi pasivnih i aktivnih komponenata (RCA, INTEL, EI, RIZ)

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike
2. Elektronika
3. Svi praktični moduli

 

Naziv modula:

TELEKOMUNIKACIONE MREŽE SA ŽIČNIM VODOVIMA M5

Trajanje modula:

96 časova

Razred:

drugi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu telekomunikacione mreže, merenja i otklanjanje smetnji i kvarova na žičnim telekomunikacionim vodovima

  1. objasni vrste i konstruktivne elemente telekomunikacionih (u daljem tekstu: TK) kablova sa bakarnim provodnicima
  2. pripremi alat i materijal za nastavljanje i završavanje punjenih nisko frekventnih simetričnih kablova (gm)
  3. nastavlja punjene nisko frekventne simetrične kablove (gm) u distributivnoj i pristupnoj mreži (3 m alatom)
  4. završava punjene nisko frekventne simetrične kablove (gm) na spoljnom i unutrašnjem kablovskom izvodu, kablovskom i glavnom razdelniku
  5. ispita ispravnost izrađene kablovske TK mreže
  6. objasni vrste i uzroke pojave smetnji na žičnim TK vodovima
  7. otkloni smetnje i kvarove na izrađenoj kablovskoj TK mreži
  8. objasni električne i prenosne karakteristike žičnih TK kablova i prenos signala žičnim TK vodovima
  9. pripremi mernu opremu za merenja na žičnim TK vodovima, baždarenje i podešavanje instrumenata
  10. objasni merne metode za merenje na žičnim TK vodovima
  11. izvrši merenja električnih i prenosnih karakteristika žičnih TK vodova
  12. odredi mesto i vrstu kvara pomoću uravnoteženih mernih mostova merenjem
  13. odredi mesto i vrstu kvara pomoću reflektometra (TDR) merenjem
  14. odredi trasu, dubinu i tačnu indentifikaciju položenog TK kabla pomoću tragača kabla (KMT)
  15. odredi mesto kvara tragačem kabla
  16. pripremi alat i materijal za otklanjanje smetnji i kvarova na žičnim TK vodovima
  17. otkloni smetnje i kvarove na žičnim TK vodovima.

 

  • Telekomunikacioni (u daljem tekstu: TK) kablovi sa bakarnim provodnicima - vrste i konstrukcioni elementi
  • Materijali za izolaciju provodnika i kablova
  • Električne i prenosne karakteristike žičnih TK vodova
  • Prenos električnih signala po simetričnim paricama TK kablova
  • Međusobni uticaji elemenata TK kabla
  • Spoljnji uticaji na TK kablove
  • Smetnje i kvarovi na žičnim TK vodovima
  • Merne metode za merenja električnih i prenosnih karakteristika i pronalaženje mesta i vrste kvara na žičnim TK vodovima
  • Merna oprema i instrumenti za merenja na žičnim TK vodovima - merni mostovi, reflektometar (TDR), tragač kabla (KMT)
  • Alat i materijal za obradu i nastavljanje žičnih TK kablova
  • Standardi i propisi za izgradnju TK mreža
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (66 časova)
  • nastava u bloku (30 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktičnog rada
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 12, 13, 14, 15, 16 i 17 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 30 časova.
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 24 časa kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Telekomunikacioni kablovi (konstrukcija, eksploatacija, održavanje) autori: S. Ristić, P. Ristić, L. Ristić, Beograd, 2003.
2. Telekomunikacioni kablovi, autor - Velimir Šćepanović, Beograd 2003.
3. KABLOVI, dijagnostika kvarova, autor Svetislav Ristić - Tehnička knjiga, Beograd 1987.
4. Uputstvo za izradu Vazdušnih i Kablovskih TK linija - ZJPTT grupa autora
5. Katarina Milanović i Goran Stojković, Telekomunikacioni vodovi za drugi razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd, 2007.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike
2. Tehnika analognog prenosa
3. Tehnika digitalnog prenosa
4. Sa svim modulima

 

Naziv modula:

STACIONARNI SISTEM ZA DETEKCIJU POŽARA M6

Trajanje modula:

64 časa

Razred:

drugi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu instalacija, montažu detektora, signalno komandne centrale i signalno alarmnih uređaja, testiranje opreme i uređaja programiranje, puštanje u rad i održavanje stacionarnih sistema za detekciju požara

  1. objasni princip rada sistema za detekciju požara
  2. pripremi alat, opremu i materijal prema projektu sistema za detekciju požara za određeni objekat
  3. objasni vrste signala, obradu i prenos signala od detektora do signalno komandne centrale
  4. montira detektore požara u objektu prema projektu
  5. montira ručne javljače požara u objektu i van objekta prema projektu
  6. objasni principe rada detektora
  7. montira zvučne i optičke signalne uređaje u objektu i van objekta
  8. postavi instalaciju sistema za detekciju požara prema projektu (strukturno kabliranje)
  9. ispita ispravnost izrađene instalacije
  10. otkloni greške i kvarove na instalaciji
  11. montira signalno komandnu (mikroprocesorsku) centralu sistema za detekciju požara
  12. poveže osnovno i rezervno napajanje sistema
  13. programira servise signalno komandne centrale
  14. ispita ispravnost centrale i pojedinačnih uređaja u okviru sistema
  15. otkloni nedostatke na pojedinačnim uređajima
  16. izvrši završno testiranje i ispitivanje kompletnog sistema pre puštanja u rad
  17. otkloni neispravnosti u radu sistema
  18. pušta sistem u rad
  19. integriše montirani sistem sa centralnim sistemom gradske vatrogasne brigade.
  • Prospektni materijal o vrstama detektora, opisom i principima rada
  • Materijal i oprema za izradu instalacije stacionarnog sistema za detekciju požara
  • Alat i instrumenti za montažu, ispitivanje i testiranje sistema
  • Termodiferencionalni detektori
  • Termomaksimalni detektori
  • Foto elektronski detektori dima
  • Jonizacioni detektori dima
  • Ručni javljači požara
  • Zvučni signalni uređaji
  • Svetlosni signalni uređaji
  • Mikroprocesorska signalno komandna centrala
  • Programski paketi i vrste medija prenosa alarmnog signala na daljinu
  • Standardi i propisi za montažu i instaliranje opreme i uređaja stacionarnih sistema za detekciju požara
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (52 časa)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 4, 5, 7, 11, 13 i 19 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova.
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 14 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Uputstvo proizvođača za instaliranje i integrisanje sistema protivpožarne zaštite
2. Katalog proizvođača, konstrukcija opis rada senzora protivpožarne zaštite
3. Uputstvo za integraciju, programiranje, puštanje u rad i održavanje protivpožarnih sistema

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Moduli Sistema zaštite objekata i prostora
2. Elektronika
3. Sistemi prenosa

 

Naziv modula:

SISTEM ZA KONTROLU NEOVLAŠĆENOG PRISTUPA M7

Trajanje modula:

64 časa

Razred:

drugi

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu instalacija, montažu detektora, signalno komandne centrale i signalno alarmnih uređaja, testiranje opreme i uređaja, programiranje, puštanje u rad i održavanje sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa

  1. objasni princip rada sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  2. pripremi alat, opremu i materijal prema projektu za sistem za kontrolu neovlašćenog pristupa za određeni objekat
  3. montira PIR (infra crvene) i MW (mikrotalasne) detektore u objektu prema projektu
  4. montira magnetne kontakte vrata i prozora, kasa i sefova u objektu prema projektu
  5. montira mikrofonske (akustične senzore, detektore loma stakla i detektore vibracija u objektu prema projektu
  6. montira panik tastere, zvučne i optičke signalne uređaje u objektu i van objekta
  7. objasni princip rada detektora i senzora, vrste signala detekcije, prenos i obradu signala detekcije
  8. izradi instalaciju sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa prema projektu
  9. ispita ispravnost izrađene instalacije
  10. otkloni greške i kvarove na instalaciji
  11. objasni princip rada signalno komandne centrale sistema i objasni njene mogućnosti u sistemu centralizovanog sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  12. montira i instalira signalno komandnu (mikroprocesorsku) alarmnu centralu sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  13. poveže glavno i rezervno napajanje sistema
  14. programira servise signalno komandne centrale
  15. ispita ispravnost centrale i pojedinačnih uređaja, detektora u okviru sistema
  16. otkloni uočene nedostatke na pojedinačnim uređajima
  17. izvrši završno testiranje i ispitivanje kompletnog sistema pre puštanja u rad
  18. otkloni neispravnosti u radu sistema
  19. pušta sistem u rad
  20. integriše montirani sistem sa centralnim sistemom gradskog MUP-a, ili firmom za centralni nadzor i obezbeđenje objekata i prostora.
  • Tehnička dokumentacija sa uputstvom za montažu, ispitivanje, programiranje sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  • Materijal i oprema za izradu instalacije sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  • Alat i instrumenti za montažu, ispitivanje i testiranje sistema
  • PIR (infra crveni) detektori - senzori
  • MW (mikrotalasni) detektori - senzori
  • Magnetni kontakti (MUK) za vrata i prozore
  • Akustični senzor loma stakla
  • Detektori vibracija
  • Senzori za kase i sefove
  • Panik tasteri
  • Zvučni signalni uređaji
  • Svetlosni signalni uređaji
  • Mikroprocesorska signalno komandna alarmna centrala sa više zona
  • Transformatori i akumulatorske baterije za napajanje alarmne centrale i detektora
  • Programiranje montiranog sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa sa centralnim sistemima
  • Standardi i propisi za montažu i instaliranje sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (52 časa)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 8, 14, 15, 17, 18, 20 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 14 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Uputstvo proizvođača za instaliranje i integrisanje sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
2. Katalog proizvođača, konstrukcija opis rada senzora sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa
3. Uputstvo za integraciju, programiranje, puštanje u rad i održavanje sistema za kontrolu neovlašćenog pristupa

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Moduli Sistema zaštite objekata i prostor
2. Elektronika
3. Sistemi prenosa

 

Naziv modula:

OPTIČKE TELEKOMUNIKACIONE MREŽE M8

Trajanje modula:

96 časova

Razred:

treći

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu telekomunikacione mreže, merenja i otklanjanje smetnji i kvarova na optičkim telekomunikacionim vodovima

  1. objasni konstrukciju optičkog vlakna i optičkog kabla i vrste vlakana prema modu prostiranja
  2. pripremi alat i materijal za nastavljanje i završavanje optičkih kablova
  3. nastavlja i završava optičke kablove splajsovanjem i nabacivanjem na konektore
  4. objasni princip prenosa signala i način rada optičke veze preko optičkih kablova
  5. objasni karakteristiku slabljenja optičkog vlakna i ukupnu karakteristiku slabljenja i gubitke signala u optičkom vlaknu zbog savijanja kabla
  6. objasni metode merenja slabljenja na optičkim kablovima
  7. izvrši merenja slabljenja optičkih vlakana tehnikom direktnog merenja
  8. izvrši merenja optičkih vlakana tehnikom povratnog rasejanja pomoću optičkih reflektometara u vremenskom domenu (OTDR)
  9. pripremi alat i materijal za otklanjanje smetnji i kvarova na optičkim kablovima
  10. otkloni smetnje i kvarove na optičkim kablovima.
  • Tehnika optičkih komunikacija - refleksija, odbijanje svetlosti, prelamanje svetlosti, totalna unutrašnja refleksija
  • Konstrukcija optičkog vlakna i optičkog kabla
  • Vrste optičkih vlakana prema modu prostiranja
  • Optičke karakteristike - numerički otvor, funkcija prenosa, slabljenje i uzroci slabljenja, disperzija, propusni opseg
  • Principijelan sastav i način rada optičke veze po optičkim kablovima
  • Monitoring sistemi za neprekidnu kontrolu stanja optičke veze
  • Smetnje i kvarovi na optičkim vlaknima
  • Gubici signala u optičkom vlaknu zbog savijanja kabla
  • Merna oprema i instrumenti za merenja na optičkim telekomunikacionim (*u daljem tekstu: TK) kablovima, optički reflektometar (OTDR)
  • Merne metode za merenje na optičkim TK vodovima
  • Splajser i prateći alat i materijal za obradu i nastavljanje optičkih kablova
  • Otklanjanje smetnji na optičkim TK vodovima
  • Standardi i propisi za izgradnju optičke TK mreže
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (66 časova)
  • nastava u bloku (30 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 3, 7, 8, 9 i 10 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 30 časova
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 36 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Telekomunikacioni kablovi (konstrukcija, eksploatacija, održavanje) autori: S. Ristić, P. Ristić, L. Ristić, Beograd, 2003.
2. Telekomunikacioni kablovi, autor - Velimir Šćepanović, Beograd 2003.
3. KABLOVI, dijagnostika kvarova, autor - Svetislav Ristić - Tehnička knjiga, Beograd 1987.
4. Uputstvo za izradu Vazdušnih i Kablovskih TK linija - ZJPTT grupa autora
5. Katarina Milanović i Goran Stojković, Telekomunikacioni vodovi za drugi razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike, Beograd, 2007.
6. Branislav Đurić, Optoelektronske telekomunikacije, Telefonkabl, Beograd, 1998.
7. Osnovi optoelektronskih komunikacija, autor A. Maričić

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnovi elektrotehnike
2. Tehnika analognog prenosa
3. Tehnika digitalnog prenosa
4. Sa svim modulima

 

Naziv modula:

KOMUTACIONI SISTEMI M9

Trajanje modula:

144 časa

Razred:

treći

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za analizu rada komutacionih sistema i primenu aplikativnog softvera za praćenje njihovih funkcija i obradu korisničkih zahteva

  1. objasni model jednostavne digitalne telefonske mreže
  2. objasni osnovnu blok šemu telefonske centrale
  3. objasni funkcije centrale
  4. objasni osnovne karakteristike telefonske veze
  5. objasni osnovne karakteristike korisničke linije i korisničkog interfejsa
  6. navede i objasni raspoložive tonske signale sa njihovim tehničkim karakteristikama i značenjem
  7. objasni princip vremenske i prostorne komutacije
  8. objasni osnovne principe rada digitalnih komutacionih sistema u eksploataciji
  9. uradi testove ispravnosti primenom aplikativnog softvera (u centrali, razdelniku, pretplatničkoj liniji, prenosničkoj liniji)
  10. tumači dijagnostiku centrale i reaguje na alarme o smetnji
  11. vodi evidenciju obavljenih poslova eksploatacije i održavanja
  12. ažurira bazu kapaciteta i bazu podataka reparacije modula
  13. koristi aplikativni softver za: čitanje statusa pretplatničkog priključka i dozvoljenih usluga i njihovo modifikovanje, merenje na pretplatničkoj liniji u cilju utvrđivanja ispravnosti priključka i linije, čitanje stanja brojača, utvrđivanje stanja nekog pravca...
  14. objasni osnovne principe signalizacije na pretplatničkoj liniji i na prenosničkoj liniji
  15. izvrši analizu statističkih izveštaja: merenje saobraćaja, potencijalno zagušenje, statistika o pozivima po pravcima, po prefiksima (biranim kodovima), po specijalnim brojevima (95, 988...)
  16. objasni pojam sinhronizacije
  17. nabroji tipove sinhronizacije
  18. izvrši analizu tarifnih podataka primenom aplikativnog softvera
  19. izveštava o kvalitetu govornog saobraćaja
  20. nabroji i objasni osnovne delove sistema napajanja kod komutacionog sistema u eksploataciji
  21. objasni sve vrste fiksnih telekomunikacionih usluga i opiše načine realizacije
  22. objasni sve vrste usluga inteligentne mreže i opiše načine realizacije
  23. objasni pravce razvoja novih tehnologija u telekomunikacijama.
  • Model jednostavne digitalne telefonske mreže
  • Hijerarhija u telefonskoj mreži (rang centrale)
  • Osnovna blok šema telefonske centrale
  • Funkcije centrale
  • Telefonske veze i etape lokalne veze
  • Korisnička linija i korisnički interfejs
  • Komutacija kao proces
  • Oblici organizacije komutacionih polja
  • Osnove digitalne komutacije
  • Blok šema digitalnog prenosnika
  • Digitalni komutacioni sistem u eksploataciji.
  • Funkcije komutacionog sistema (signalizacija, sinhronizacija, tarifiranje, saobraćaj, statistika)
  • Funkcije signalizacije (D1 signalizacija, R2 signalizacija, N07 signalizacija)
  • Funkcija saobraćaja (odlazni, dolazni i ukupni saobraćaj)
  • Stepen usluge (QoS - Quality of Service)
  • Karakteristike sistema napajanja u komutacionim sistemima
  • Usluge fiksne telefonije: poziv na čekanju, konferencijska veza, preusmeravanje poziva, odbijanje dolaznih poziva, ograničavanje odlaznih poziva, automatsko pozivanje u određeno vreme
  • Inteligentni servisi fiksne telefonije: besplatni pozivi, univerzalni pristupni broj, telefonska veza sa dodatnom cenom, telefonsko glasanje
  • Pojam i uloga MSAN-a (Multi Service Access Node)
  • Pojam i uloga DSLAM-a (Digital Subscriber Line Access Multiplexer)
  • Koncept IP (Internet Protocol) telefonije
  • Arhitektura IP (Internet Protocol, u daljem tekstu: IP) telefonije
  • Elementi VoIP (Voice over Internet Protocol) sistema
  • Kvalitet usluga VoIP - a Prednosti primene IP telefonije
  • Pravila o bezbednosti, mere zaštite na radu
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (70 časova)
  • laboratorijske vežbe (38 časova)
  • nastava u bloku (36 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • laboratorijskih vežbi
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u računarskom kabinetu i laboratoriji za telekomunikacije
  • Laboratorijske vežbe se realizuju u laboratoriji za telekomunikacije
  • Nastava u bloku se realizuje u TK Centrima u okviru Telekoma Srbija.

Preporuke za realizaciju nastave

  • Na laboratorijskim vežbama najpre proveriti teorijska znanja učenika neophodna za razumevanje vežbi, a zatim pristupiti njihovoj realizaciji.
  • Na kraju vežbi i blok nastave učenici pišu izveštaje.
  • Predviđeno je 16 vežbi, stim što uvodne časove (preporuka 2 časa) treba posvetiti upoznavanju učenika sa opremom i pravilima ponašanja u laboratoriji. Na kraju modula posvetiti 2 časa (preporuka) pregledanju izveštaja vežbi. Svaka vežba traje 2 časa. Predviđeno je da ishodi 1, 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 14, 15, 16, 17 19, 20, 21, 22 budu pokriveni i sa jednom vežbom. Raspored vežbi po ishodima predstavljen je i u tabeli trajanja po ishodima.
  • Digitalne komutacione sisteme u eksploataciji obraditi u okviru blok nastave na konkretnom primeru.
  • Ishodi 2, 3, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 realizuju se u okviru blok nastave, u trajanju od 36 časova.
  • Ishode 2, 3, 8, 9, 10 obraditi kroz jedan dan bloka kao pokazne vežbe u saradnji sa stručnjacima, koji rade na konkretnim sistemima u preporučenom preduzeću, a za postizanje ishoda 9 omogućiti učenicima da vežbaju testiranje ispravnosti na pretplatničkoj liniji, prenosničkoj liniji, razdelniku, centrali. Realizuju se u 9-toj nedelji bloka. Ishode 11 i 12 obraditi kroz jedan dan bloka, i tada omogućiti učenicima da učestvuju u poslovima evidencije i ažuriranja baze podataka reparacije modula i baze kapaciteta. Realizuje se u 11-toj nedelji. Ishod 13 obraditi kao jedan dan bloka u 12-toj nedelji, učenici kroz ovaj blok vežbaju rad u TIS-u (Telekomunikacioni Informacioni sistem). U 17-toj nedelji realizovati jedan dan bloka koji pokriva 14, 15, 16 i 17 ishod, obrađene kao pokazne vežbe o sinhronizaciji i signalizaciji digitalne centrale u eksploataciji i kao samostalne vežbe učenika na analizi statističkih izveštaja. Ishode 18 i 19 obraditi u 19-toj nedelji kroz jedan dan bloka kao samostalne vežbe učenika. Ishod 23 obraditi kao jedan dan bloka u 24-toj nedelji. Ovaj blok je namenjen upoznavanju učenika sa modernim pravcima razvoja u komutacijama, prezentovati ih učenicima u okvirima preduzeća gde je realizovan blok. Raspored blok nastave po ishodima predstavljen je i u tabeli trajanja po ishodima.
  • Pravci razvoja u telekomunikacijama idu ka ukidanju klasičnih komutacionih sistema. Uputiti učenike na nove trendove.
  • Blok nastava se mora izvoditi u predloženom preduzeću (u TK Centrima u okviru Telekoma Srbija) zbog specifičnosti modula.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Stanislav Matić, Principi komutacija u telekomunikacijama, Beograd 1993.
2. Materijali se mogu dobiti od stručnjaka koji rade na održavanju komutacionog sistema u TK centrima Telekoma Srbije.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Tehnika analognog prenosa
2. Tehnika digitalnog prenosa
3. Telekomunikacione instalacije i oprema
4. Sistemi prenosa
5. Terminalni uređaji
6. Pristupne mreže

 

Naziv modula:

BIZNIS CENTRALE M10

Trajanje modula:

132 časa

Razred:

treći

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu telefonskih instalacija, montažu modularnih biznis telefonskih centrala, pretplatničkih terminalnih uređaja, testiranje opreme i uređaja, programiranje, puštanje u rad i njihovo održavanje

  1. objasni princip rada telefonske (TF) centrale modularnog tipa
  2. pripremi alat, opremu i materijal prema projektu za montažu TF centrale i krajnjih pretplatničkih uređaja za određeni objekat
  3. montira instalacionu opremu u objektu prema projektu
  4. postavi TF instalaciju prema projektu (strukturno kabliranje)
  5. ispita ispravnost izrađene TF instalacije
  6. otkloni greške i kvarove na TF instalaciji
  7. montira osnovni i proširujući kabinet centrale
  8. instalira kartice u osnovnom kabinetu
  9. montira operatorsku konzolu sa monitorom
  10. objasni princip rada uređaja za višestruko korišćenje pretplatničkih linija
  11. montira periferne jedinice uređaja za višestruko korišćenje pretplatničkih linija
  12. objasni princip rada pretplatničkih terminalnih uređaja
  13. montira periferne terminalne uređaje telekomunikacionih (TK) sistema
  14. poveže osnovno i rezervno napajanje na TK uređaje
  15. programira servise TF centrale i pretplatničke terminalne uređaje
  16. ispita ispravnost TF centrale i pojedinačnih uređaja u okviru TK sistema
  17. otkloni uočene nedostatke na pojedinačnim uređajima
  18. integriše opremu, TF centralu i periferne uređaje TK sistema sa TK instalacijom i mrežom i TK uređajima u okruženju
  19. izvrši završno testiranje i ispitivanje kompletnog TK sistema pre puštanja u rad
  20. otkloni uočene neispravnosti u radu sistema
  21. pušta sistem u rad.
  • Materijal i oprema za izradu telefonskih instalacija
  • Alat za izradu telefonskih (*u daljem tekstu TF) instalacija i montažu telekomunikacione (*u daljem tekstu TK) opreme i uređaja
  • Instrumenti za ispitivanja, merenja i testiranja TF instalacije, TF centrala i pretplatničkih terminalnih uređaja
  • TF modularnog tipa - biznis centrale
  • Sekretarske garniture
  • PCM (impulsno kodna modulacija) uređaji
  • ISDN (digitalna mreža sa integrisanim službama) uređaji
  • ADSL (asimetrična digitalna pretplatnička linija) uređaji
  • Telefaks aparati
  • TF aparati sa automatskom naplatom
  • TF aparati
  • Uređaji za osnovno i rezervno napajanje TF centrala i uređaja
  • Prospektni materijal sa opisom rada TF centrale i ostalih TK uređaja
  • Vrste, obrada, prenos, predaja i prijem TK signala
  • Prateća tehnička dokumentacija za montažu, instaliranje i puštanje u rad TF centrala i TK opreme i uređaja
  • Programi i uputstva za programiranje servisa koje podržava ugrađena TF centrala i oprema
  • Standardi i propisi za izradu TF instalacija i montažu opreme i uređaja
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (114 časova)
  • nastava u bloku (18 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktičan rad se realizuje u kabinetima praktične nastave
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 4, 7, 9, 11, 13, 16 i 18 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 18 časova
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 24 časa kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Uputstvo proizvođača za instaliranje i integrisanje Biznis centrale
2. Katalog proizvođača, konstrukcija, opis rada Biznis centrale
3. Uputstvo za integraciju, programiranje, puštanje u rad i održavanje Biznis centrale
4. Elektronske digitalne komutacione centrale (EWSD) Priručnici za obuku personala Telekoma, izdaje Simens - Centar za obuku Simens Zemun, Radoja Dakića 7
5. Uvod u SDH mreže, Beograd, 1995. autor Vladimir Čorak, izdaje VF-TEL, Beograd
6. Tehnika Digitalnog prenosa, za 4. razred elektrotehničke škole, autori J. Menart, Đ. Janković, G. Živanović

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Elektronika
2. Tehnika analognog prenosa
3. Tehnika digitalnog prenosa
4. Moduli sistema prenosa, komunikacioni sistemi, TK instalacije i oprema

 

Naziv modula:

AUDIO I VIDEO INTERFONSKI SISTEMI M11

Trajanje modula:

68 časova

Razred:

treći

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za montažu, instaliranje, ispitivanje, programiranje i održavanje audio i video interfonskih sistema i instalacija

  1. objasni princip rada audio i video interfonskog sistema
  2. pripremi alat, opremu i uređaje prema projektu za montažu i instaliranje interfonskog sistema
  3. montira i instalira interfonske MT (mikro telefonske) kombinacije
  4. montira i instalira pozivne table sa više tastera audio interfona
  5. montira i instalira ram za module
  6. montira i instalira elektronski sklop - centralne jedinice
  7. montira i instalira video interfone
  8. montira i instalira električni prihvatnik i napajanje za bravu
  9. objasni vrste, obradu, prenos signala žičnim i koaksijalnim kablovima u audio i video interfonskom sistemu
  10. postavi instalaciju za audio i video interfonski sistem
  11. ispita ispravnost izrađene instalacije za audio i video interfonski sistem
  12. poveže periferne jedinice sa pozivnom tablom i centralnom jedinicom audio interfona
  13. poveže i programira video interfon za jednog ili više korisnika
  14. poveže osnovno i rezervno napajanje
  15. izvrši konfiguraciju, ispitivanje i programiranje sistema
  16. pušta sistem u rad.
  • Projekat audio i video interfonske instalacije
  • Oprema i uređaji audio interfonskih sistema
  • Video interfonski sistem
  • Tehnička dokumentacija, uputstvo za montažu instaliranje, programiranje i puštanje u rad audio i video interfonskih sistema
  • Koaksijalni i žični kablovi i alat za izradu instalacija
  • Konektori - višepinski i BNC (konektori za koaksijalne kablove)
  • Alat i instrumenti za izradu i ispitivanje instalacije i uređaja audio i video interfonskih sistema
  • Standardi i propisi za instaliranje i montažu audio i video interfonskih sistema
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (56 časova)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 7, 10, 13, 15 i 16 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 14 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Uputstvo proizvođača za instaliranje i integrisanje audio i video interfonskih sistema
2. Katalog proizvođača, konstrukcija opis rada audio i video interfonskih sistema
3. Uputstvo za integraciju, programiranje, puštanje u rad i održavanje audio i video interfonskih sistema

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Moduli Sistema zaštite objekata i prostora
2. Elektronika
3. Sistemi prenosa

 

Naziv modula:

TERMINALNI UREĐAJI M12

Trajanje modula:

156 časova

Razred:

treći

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za postavljanje, montažu, instaliranje i servisiranje različitih terminalnih uređaja u okviru telekomunikacionih sistema i usluga

  1. objasni sastavne delove, karakteristike i princip rada različitih vrsta pretplatničkih telefonskih uređaja
  2. montira različite vrste pretplatničkih telefonskih uređaja i odgovarajuće opreme
  3. testira i pušta u rad različite vrste pretplatničkih telefonskih uređaja
  4. servisira i otkloni kvarove na različitim vrstama pretplatničkih telefonskih uređaja
  5. objasni sastavne delove, karakteristike i princip rada mobilnih terminalnih uređaja
  6. instalira i podešava softverske aplikacije na različitim vrstama mobilnih terminalnih uređaja
  7. servisira i otkloni kvarove na različitim vrstama mobilnih terminalnih uređaja
  8. objasni sastavne delove, karakteristike i princip rada različitih vrsta IP (Internet Protocol ) terminala
  9. montira, testira i pušta u rad različite vrste IP (Internet Protocol) terminala
  10. servisira i otkloni kvarove na različitim vrstama IP (Internet Protocol) terminala
  11. opiše nove vrste multimedijalnih telekomunikacionih servisa preko IP-a (Internet Protocol).
  • Pretplatnički telefonski uređaji
  • Analogni telefonski aparati
  • Bežični telefonski aparati
  • Koncepcija ISDN-a (Integrated Services Digital Network), uskopojasni i širokopojasni ISDN (Integrated Services Digital Network)
  • ISDN (Integrated Services Digital Network) telefonski aparati
  • Digitalni telefonski aparati
  • Video telefoni
  • Faks aparati, obrada dokumenata i kompresija signala kod faks aparata
  • Uređaji za posebne usluge telefonskim korisnicima (kontrola tarifnih impulsa, identifikacija pozivajućeg)
  • Kabinski i posrednički uređaji, daljinsko nadgledanje i održavanje "Halo" govornica
  • Pretplatničke telefonske garniture
  • Arhitektura sistema mobilne telefonije (mobilni komutacioni centar, bazne stanice, mobilne stanice)
  • Uspostavljanje veze i sistemi zaštite u mobilnoj telefoniji
  • Mobilni telefoni
  • Nove usluge mobilne telefonije (pristup internetu, prijem i slanje multimedijalnih sadržaja, prijem radio i TV programa...)
  • GSM (Global Service Mobile) i GPRS (General Packet Radio Service) terminali
  • Mobilna telefonija preko satelita
  • Satelitski prenos signala
  • Mobilni satelitski telefoni
  • GPS (Global Positioning System) terminali
  • PDA (Personal Digital Assistant) uređaji kao TK terminali
  • STB (Set-top-box) uređaji kao univerzalni TK terminali
  • IP (Internet Protocol) terminali
  • IP (Internet Protocol) telefonski aparati
  • IP (Internet Protocol) sistemi za poslovna okruženja
  • Nove TK usluge preko IP-a (Internet Protocol) (multimedijalni servisi) - videokonferencijska veza, video-na-zahtev (VOD - Video-On-Demand), digitalni radio i televizija, interaktivna televizija
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (54 časa)
  • laboratorijske vežbe (54 časa)
  • nastava u bloku (48 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • laboratorijskih vežbi
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici
  • Laboratorijske vežbe se realizuju u laboratoriji za telekomunikacije
  • Nastava u bloku se realizuje u TK kompanijama i školskoj laboratoriji za telekomunikacije

Preporuke za realizaciju nastave

  • Na laboratorijskim vežbama najpre proveriti teorijska znanja učenika neophodna za razumevanje vežbe a zatim pristupiti njihovoj realizaciji.
  • Posebnu pažnju posvetiti digitalnim tehnologijama i programski upravljanim terminalnim uređajima
  • U zavisnosti od mogućnosti koristiti novije modele pojedinih vrsta terminalnih uređaja
  • S obzirom na obimnost i različitost vrsta terminalnih telekomunikacionih uređaja neke od laboratorijskih vežbi (koje se u školi ne mogu realizovati) izvesti u saradnji sa odgovarajućim TK preduzećima
  • Kroz obradu mobilne telefonije posebnu pažnju posvetiti aktuelnim modelima mobilnih terminala - mobilnim telefonima treće generacije (UMTS - Universal Mobile Telecommunications System)
  • Laboratorijske vežbe početi od druge nedelje. Realizovati ih sa 14 vežbi, pri čemu će svaka vežba trajati 3 časa; 5 vežbi iskoristiti za terminalne uređaje iz oblasti fiksne telefonije (analogni telefonski aparati, bežični telefonski aparati, ISDN terminali, video telefoni i faks aparati), 5 vežbi za mobilne terminalne uređaje (mobilni telefoni, nove usluge mobilne telefonije, GSM i GPRS terminali, mobilni satelitski telefoni, GPS terminali), a po jednu za PDA, STB i IP terminale; na laboratorijskim vežbama raditi montažu, instaliranje i testiranje terminalnih uređaja i dati osnovna uputstva za njihovo servisiranje kojim će se učenici u skladu sa mogućnostima škole, organizacijom i prema izboru profesora baviti u okviru blok nastave
  • Ishodi 3, 4, 7, 9 i 10 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 42 časa.
  • U okviru blok nastave četiri dana (4 x 6 = 24 časa) organizovati u saradnji sa TK kompanijama i učenicima omogućiti da sa odgovarajućim službama kompanija učestvuju u montaži, testiranju, puštanju u rad, nadgledanju, servisiranju i otklanjanju kvarova na uređajima za posebne usluge telefonskim pretplatnicima (6 časova, u 8 nedelji, realizovano u dva dana za dve grupe učenika), telefonskim aparatima za automatsku naplatu, "Halo" govornicama i kabinskim i posredničkim uređajima (6 časova, u 9. nedelji, realizovano u dva dana za dve grupe učenika), mobilnim terminalima (6 časova, u 15-oj nedelji, realizovano u dva dana za dve grupe učenika) i IP terminalima za poslovna okruženja (6 časova, u 17-toj nedelji, realizovano u dva dana za dve grupe učenika nakon završenih laboratorijskih vežbi i navedenih časova blok nastave u 18, 19. i 20. nedelji u školskoj laboratoriji za telekomunikacije organizovati za dve grupe učenika po tri dana blok nastave koja će se kroz tačno definisan projektni zadatak iskoristiti za proveru sposobnosti montiranja i servisiranja raspoloživih terminalnih uređaja.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Pretplatnički telefonski uređaji, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnove elektrotehnike
2. Elektronika
3. Tehnika analognog prenosa
4. Tehnika digitalnog prenosa
5. Okruženje TK uređaja

 

Naziv modula:

PRISTUPNE MREŽE I UREĐAJI M13

Trajanje modula:

85 časova

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za vršenje montaže, merenja i sistemskih testova, utvrđivanje mesta i vrste kvara, otklanjanje kvarova i smetnji, permanentno nadgledanje i periodično proveravanje na telekomunikacionoj pristupnoj mreži i uređajima

  1. objasni rad ADPCM (Adaptive Differential Pulse Code Modulation) i PCM (Pulse Code Modulation) uređaja
  2. montira PCM (Pulse Code Modulation) uređaje
  3. vrši merenja na PCM (Pulse Code Modulation) uređajima
  4. opiše ulogu i način rada različitih uređaja koji se nalaze u pristupnim mrežama
  5. objasni rad ISDN (Integrated Services Digital Network) mreže i uređaja
  6. montira, instalira i konfiguriše ISDN (Integrated Services Digital Network) linije i uređaje
  7. servisira pretplatničke instalacije i instalacije pristupa ISDN (Integrated Services Digital Network) mreži
  8. izvrši softverske intervencije (reagovanje) na ISDN (Integrated Services Digital Network) mreži za pristup
  9. objasni rad ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) mreže i uređaja
  10. montira, instalira i konfiguriše ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) linije i uređaje
  11. servisira pretplatničke instalacije i instalacije pristupa ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) mreži
  12. izvrši softverske intervencije (reagovanje) na ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) mreži za pristup
  13. objasni način funkcionisanja LAN (Local Area Network) mreže
  14. poveže računarske mreže
  15. izvrši priključenje korisnika na računarsku mrežu
  16. vrši merenja na LAN (Local Area Network) mreži.
  • Pristupna mreža sa bakarnim i optičkim kablovima (istorijat)
  • ADPCM (Adaptive Differential Pulse Code Modulation) i PCM (Pulse Code Modulation, u daljem tekstu: PCM) uređaji - delta modulacija
  • Merenje PCM analizatorom
  • Merenje BER
  • Merenje JITTER-a
  • Modemi
  • Pojam i uloga switch-a, skretnice (router) i prolaza (gateway)
  • Pojam i uloga FMUX (Fibre Optic Multiplexer) uređaja
  • Pojam i uloga DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) i IAD (Integrated Access Device) uređaja
  • Tipovi ISDN (Integrated Services Digital Network, u daljem tekstu: ISDN)
  • Parametri, tehničke karakteristike ISDN
  • Signalizacija (kanali) u ISDN
  • Nivoi protokola kod ISDN
  • Pristup korisnika ISDN (odvijanje jednog poziva)
  • Funkcije TA (Terminal Adapter)
  • Pojam i uloga ISPBX (ISDN Private Branch Exchange)
  • Kabliranje i konfigurisanje ISDN mreže za pristup
  • Servisiranje ISDN mreže i uređaja pomoću softvera za tu namenu
  • Parametri, tehničke karakteristike ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line)
  • DSL, HDSL i ADSL uređaji
  • Standardi ramova podataka kod ADSL
  • Nivoi protokola ADSL
  • DMT (Discrete Multi Tone) modulacija
  • Konfigurisanje ADSL mreže za pristup
  • Merenje karakteristike ADSL
  • Servisiranje ADSL mreže uređaja pomoću softvera za tu namenu
  • Podela računarskih mreža prema topologiji
  • Načini pristupa: Ethernet, Token Ring
  • Komutacija paketa i komutacija kanala
  • Protokoli: OSI (Open System interconnection), TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol), HDSL (High bit-rate Digital Subscriber Line)
  • IP adresiranje
  • Komponente LAN (Local Area Network, u daljem tekstu: LAN) mreža i načini povezivanja: kablovi, mostovi, skretnice, prolazi
  • Konfigurisanje LAN mreže
  • Merenje kvaliteta LAN mreže
  • Pojam i uloga MSAN uređaja
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (51 čas)
  • laboratorijske vežbe (34 časa)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • laboratorijskih vežbi

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici
  • Laboratorijske vežbe se realizuju u laboratoriji za telekomunikacije

Preporuke za realizaciju nastave

  • Laboratorijske vežbe početi kasnije nego teorijsku nastavu (1 sedmicu)
  • Na kraju vežbi učenici pišu izveštaj i zajednički se komentarišu rezultati urađene vežbe
  • Laboratorijske vežbe za koje u školskoj laboratoriji nema odgovarajuće opreme realizovati u saradnji sa nekom od TK kompanija ili pomoću softverske simulacije.
  • DMT (Discrete Multi Tone) modulacija obraditi na informativnom nivou.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. www.iec.org/online/tutorials

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Računarstvo i informatika
2. Telekomunikacione instalacije i oprema
3. Telekomunikacione mreže sa žičnim vodovima
4. Elektronika
5. Optičke telekomunikacione mreže
6. Terminalni uređaji
7. Tehnika analognog prenosa
8. Tehnika digitalnog prenosa

 

Naziv modula:

RADIO I BEŽIČNE TEHNOLOGIJE M14

Trajanje modula:

84 časa

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za montažu i održavanje različitih sistema radio veza

  1. Objasni princip rada različitih sistema radio veza
  2. Montira predajni i prijemni deo sistema
  3. Izvrši orijentaciju i usmeravanje dijagrama zračenja predajne i prijemne antene sa dijagramom zračenja sistema (linka)
  4. Izvrši proveru linka i puštanje u rad
  5. Izvrši redovna merenja i testiranja rada sistema
  6. Otkloni smetnje i kvarove u sistemu radio i bežičnih veza
  7. Objasni načine pristupa satelitskim mrežama
  8. Objasni rad sistema bazne stanice mobilne mreže
  9. Objasni načine funkcionalnog testiranja bazne stanice mobilne mreže
  10. Održava baznu stanicu mobilne mreže.
  • Struktura sistema radio veze
  • Radiodifuzni, radioamaterski sistemi
  • Radarski sistemi
  • Fiksni bežični pristup FWA (Fix Wireless Access), WBA (Wireless Broadband Access), LMDS (Local Multipoint Distribution), WiMax (Worldwide Interoperability for Microwave Access), Bluetooth veze
  • Antene
  • Predajnik u sistemu radio veza
  • Prijemnik u sistemu radio veza
  • Formiranje (simulacija) sistema predajnik-prenosni medijum (simuliranje slabljenja)-prijemnik
  • Merenje karakteristika prenosa sistema u laboratorijskim uslovima
  • Metode merenja karakteristika prenosa sistema (linka)
  • Metode pristupanja difuznim mrežama - prozivanje, CSMA-CD (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection)
  • Standardne frekvencije i načini multipleksiranja geostacionarnih komunikacionih satelita
  • Arhitektura GSM (Global System for Mobile Communication) mreže
  • Delovi i funkcije bazne stanice
  • Merenja na baznoj stanici
  • Merenje spektra signala
  • GPIB instrumentacija
  • Arhitektura, interfejs, nivoi i protokoli UMTS-a (Universal Mobile Telecommunication System)
  • CDMA (Code Division Multple Access)
  • Funkcije UTRAN-a (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (39 časova)
  • laboratorijske vežbe (27 časova)
  • nastava u bloku (18 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • laboratorijskih vežbi
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u kabinetu
  • Laboratorijske vežbe se realizuju u kabinetu
  • Nastava u bloku se realizuje u školskoj radionici ili preduzeću

Preporuke za realizaciju nastave

  • Vežbe treba da počnu 2 sedmice nakon početka modula.
  • Ishodi 4, 5, 6 i 10 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 18 časova.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Radio-predajnici - Miodrag Radojlović (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva)
2. Radio-prijemnici - Miomir Filipović (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva)
3. VF veze - Dragan Šeguljev (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva)

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Osnove elektrotehnike
2. Elektronika
3. Tehnika analognog prenosa
4. Tehnika digitalnog prenosa

 

Naziv modula:

SISTEMI PRENOSA M15

Trajanje modula:

127 časova

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za instaliranje, kontrolu i održavanje sistema prenosa

  1. objasni principe PDH (Plesiochronous Digital Hierarchy) i SDH (Synchronous Digital Hierarchy) sistema prenosa
  2. pušta u rad i vrši inicijalizaciju sistema prenosa ili nekog od njihovih sklopova
  3. isključi neispravne jedinice iz radnog saobraćaja
  4. uspostavi alternativne puteve u slučaju pojave greške
  5. izvrši dodelu saobraćajnih resursa (uspostavljanje saobraćajnog puta)
  6. rekonfiguriše prenos u slučaju povećanog saobraćajnog zahteva
  7. kontroliše sinhronizaciju sistema
  8. servisira i otkloni kvarove na različitim vrstama sistema prenosa
  9. objasni princip optičkog multipleksiranja.
  • Struktura rama primarnog signala protoka 2048 kbit/s, hijerarhija vremenskog multipleksiranja, struktura multipleksnih signala višeg reda iz evropske PDH (Plesiochronous Digital Hierarchy, u daljem tekstu: PDH) sinhronizacija i signalizacija, primer krajnjeg linijskog uređaja, regeneratora i multipleksera u PDH sistemu prenosa, ograničenje PDH tehnike
  • Struktura STM-N signala, virtuelni kontejner, funkcija pointera, mapiranje, fazno izravnanje, struktura zaglavlja sekcije (SOH - Section Overhead), struktura zaglavlja puta (POH - Path Overhead), signali održavanja
  • Sinhroni multiplekseri, sinhroni uređaji za prespajanje, sinhroni linijski uređaji
  • Osnovni principi zaštitnog prebacivanja, zaštita u strukturama tačka-tačka, zaštita u prstenastim strukturama, mehanizam obnove u SDH (Synchronous Digital Hierarchy), sinhronizacija digitalne mreže
  • ATM (Asinhron Transfer Mode)
  • Predajnik optičkog signala, prijemnik optičkog signala, multipleks po talasnim dužinama WDM (Wawelength Division Multiplexing), CWDM (Coarse Wawelength Division Multiplexing) tehnologija, DWDM (Dense Wawelength Division Multiplexing) tehnologija, interliving tehnologija, optički pojačavači
  • Merni uređaji i principi merenja na sistemima prenosa
  • Sistem za upravljanje telekomunikacionom mrežom
  • Evolucija transportne mreže.
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (82 časa)
  • laboratorijske vežbe (21 čas)
  • nastava u bloku (24 časa)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • laboratorijskih vežbi
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u kabinetu
  • Labaratorijske vežbe se realizuju u kabinetu
  • Nastava u bloku se realizuje u školskim radionicama, kabinetima ili Telekomu

Preporuke za realizaciju nastave

  • U okviru blok nastave u saradnji sa TK kompanijama učenicima omogućiti da sa odgovarajućim službama učestvuju u montaži, testiranju, puštanju u rad, nadgledanju, servisiranju i otklanjanju kvarova na različitim uređajima.
  • Ishodi 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 24 časa.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Prenos podataka - dr Zoran Urošević, dr Milan Savić (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva)
2. Uvod u SDH mreže - Vladimir M. Čorak (VF-TEL, Beograd, 1995)
3. Tehnička dokumentacija IRITEL-ovih uređaja

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Tehnika analognog prenosa
2. Tehnika digitalnog prenosa
3. TK mreže sa žičnim vodovima
4. Optičke TK mreže

 

Naziv modula:

ANTENSKI I KABLOVSKO DISTRIBUTIVNI SISTEMI M16

Trajanje modula:

68 časova

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za montažu, instaliranje antenskih sistema, glavne stanice - headend, distribitivnih stanica - hub, optičke mreže, optičkih čvorova i koaksijalne mreže i instalacije kablovsko distributivnih sistema i za održavanje antenskih i kablovsko distributivnih sistema

  1. objasni princip rada antenskih i kablovsko distributivnih sistema (u daljem tekstu: KDS)
  2. izvrši montažu i instaliranje satelitskih antenskih sistema
  3. objasni prenos i vrste signala koji se prenose putem elektro-magnetnih talasa u etru
  4. montira i instalira opremu u glavnoj stanici
  5. izvrši konfiguraciju sistema i instaliranje sistemskih kartica
  6. montira i instalira kontrolne i operatorske konzole sa monitorima za praćenje i upravljanje radom sistema
  7. ispita rad glavne stanice, prijem i obradu signala i predaju ka distributivnim centrima
  8. montira i instalira opremu u distributivnim stanicama
  9. objasni princip rada i prenos signala optičkom kablovskom mrežom
  10. postavi optičku kablovsku mrežu
  11. montira i instalira optičke čvorove
  12. ispita ispravnost izrađene optičke mreže i kvalitet prenosa signala, slabljenje signala na trasi
  13. objasni prenos signala koaksijalnom kablovskom mrežom
  14. postavi koaksijalnu kablovsku mrežu
  15. montira i instalira koaksijalne linijske i distributivne pojačavače
  16. montira koaksijalne razdelnike (splittere) u optičkom čvoru
  17. montira odvodne kutije (tap) za povezivanje koaksijalnog pretplatničkog kabla na glavni koaksijalni kabl
  18. izradi kućnu instalaciju KDS-a
  19. montira koaksijalne konektore, odcepnike, razdelnike, filtre (propusnici i nepropusnici opsega), KX utikače (utikači za koaksijalne kablove) i utičnice
  20. montira Splittere, Cable Modeme, Set-Top Boxa (razdelnike, kabl modeme), programira modeme i povezuje TV prijemnike, PC računare na mrežu
  21. ispita kvalitet izrađene koaksijalne kablovske mreže i instalacije
  22. izmeri kvalitet i intenzitet prijemnog signala kod pretplatnika
  23. objasni princip rada modema i drugih uređaja koji omogućuju povezivanje krajnjih pretplatničkih uređaja na KDS mrežu
  24. izvrši centralni monitoring, neprekidnu kontrolu i nadzor kompletnog KDS sistema
  25. programira i instalira korisničke servise prema zahtevima korisnika.
  • Projekat kablovsko distributivnih sistema (u daljem tekstu: KDS) mreže
  • Alat i materijal za montažu, instaliranje i ispitivanje antenskog i KDS sistema
  • Satelitske antene i oprema sa uputstvima za montažu instaliranje i programiranje
  • Oprema glavne stanice - headend sa tehničkom dokumentacijom, uputstvima za montažu, instaliranje, programiranje i integrisanje sa drugom opremom KDS sistema
  • Oprema za distributivne stanice - hab sa uputstvima za montažu, instaliranje, programiranje i integrisanje
  • Optički kablovi za KDS mreže
  • Optički čvorovi - povezivanje optičkih kablova od glavne stanice, preko distributivnih centara do optičkih čvorova
  • Instrumenti za merenja na optičkoj kablovskoj mreži (optički reflektometar OTDR)
  • Povezivanje optičke i koaksijalne mreže u optičkom čvoru preko splittera
  • Koaksijalni kablovi - alat i materijal za izradu i merenja na koaksijalnim mrežama
  • Koaksijalni pojačavači
  • Projekat koaksijalne mreže i koaksijalne instalacije objekta
  • Instalacioni koaksijalni kablovi, odvodne kutije, konektori, odcepnici, razdelnici, filtri, KX utikači (utikači za koaksijalne kablove) i utičnice
  • Spiltteri, Set-Top Box, Cable Modem (razdelnici, kabl modemi)
  • Uputstvo i programi za instaliranje i programiranje korisničkih servisa
  • Standardi i propisi za projektovanje i izgradnju KDS mreže
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (56 časova)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 2, 4, 5, 6, 7 i 8 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova.
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 20 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Antene i prostiranje EMT - priručnik
2. Predajnici i priručnici - udžbenik za elektrotehničke škole
3. Uputstva za izradu KDM
4. Opis baznih i distributivnih stanica
5. Uputstva za merenja na baznim i distributivnim stanicama
6. Branislav Đurić, Optoelektronske telekomunikacije, Telefonkabl, Beograd, 1998.
7. Osnovi optoelektronskih komunikacija, autor A. Maričić
8. SDH optički sistemi prenosa, Beograd 2001, autori N. Radivojević, Petrović G.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Tehnika digitalnog prenosa
2. Sistemi prenosa
3. Optičke TK mreže
4. Radio i bežične tehnologije

 

Naziv modula:

SISTEM VIDEO NADZORA M17

Trajanje modula:

70 časova

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za montažu, instaliranje, ispitivanje, programiranje i održavanje sistema video nadzora

  1. objasni princip rada sistema za video nadzor
  2. pripremi alat, opremu i uređaje prema projektu za montažu i instaliranje video nadzora
  3. montira nosače kamera van objekta i u objektu prema projektu
  4. montira i instalira CCD vodootporne kamere sa automatskim uključivanjem i isključivanjem
  5. montira i instalira CCD kamere unutar objekta
  6. montira i instalira transformator za napajanje kamera i rezervnim napajanjem
  7. montira i instalira fiksne objektive za kamere - optiku
  8. montira i instalira kolor monitor sa više ulaza i izlaza
  9. montira i instalira višekanalni digitalni snimač - multiplexer, HDD 80 Gb i druge komponente centralne jedinice sistema video nadzora
  10. objasni prenos audio i video signala, komandnih i upravljačkih signala i obradu signala u sistemu video nadzora
  11. postavi instalaciju za prenos video i audio signala i instalaciju za prenos komandnih i upravljačkih signala sistema video nadzora
  12. ispita ispravnost izrađene instalacije sistema video nadzora
  13. poveže kameru i integriše komponente sistema video nadzora
  14. poveže sistem sa PC računarom korisnika i omogući prenos signala na daljinu
  15. poveže osnovno i rezervno napajanje centralnih jedinica video sistema
  16. izvrši konfiguraciju, ispitivanje i programiranje sistema prema zahtevima korisnika
  17. pušta sistem u rad.
  • Projekat sistema video nadzora objekta
  • 1/3" CCD vodootporne kamere sa IR (infra crvenim) diodama
  • 12 IR LED (infra crvene svetleće diode) sa automatskim uključivanjem i isključivanjem, opseg preko 10 metara
  • Kamere za unutrašnju montažu CCD, auto iris, audio
  • Objektivi za kamere f6.0/F2.0 (54 stepeni) i fiksni objektivi
  • Transformator za napajanje kamera, napojna ispravljačka ploča, akumulatorske baterije za rezervno napajanje
  • Multiplekser digitalni, HDD 80 Gb, višekanalni
  • Kompresija M-JPEG (720 x 480), detekcija kretanja, alarmni ulazi
  • Port i Softver za pregled snimaka i zapisa na PC računaru
  • Višekanalni video monitor sa više audio i video ulaza-izlaza
  • Koaksijalni kablovi RG59, BNC konektori (konektori za koaksijalne kablove), žični kablovi i konektori
  • Alat i instrumenti za ispitivanje instalacije i uređaja (testeri)
  • Tehnička dokumentacija, uputstva za montažu, instaliranje, testiranje i programirane sistema
  • Standardi i propisi za projektovanje, montažu i instaliranje sistema video nadzora
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • praktična nastava (58 časova)
  • nastava u bloku (12 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • praktične nastave
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Praktična nastava se realizuje u kabinetima praktične nastave za TK
  • Nastava u bloku se realizuje u preduzećima

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ishodi 4, 8, 9, 11, 13 i 15 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 12 časova.
  • Teorijski deo nastave se realizuje u okviru praktične nastave u obimu od 14 časova kao uvodni deo u modul i svaku praktičnu vežbu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Uputstvo proizvođača za instaliranje i integrisanje sistema video nadzora
2. Katalog proizvođača, konstrukcija, opis rada video kamera, IC kamera, senzora sistema video nadzora
3. Uputstvo za integraciju, programiranje, puštanje u rad i održavanje sistema video nadzora

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Moduli Sistema zaštite objekata i prostora
2. Elektronika
3. Sistemi prenosa

 

Naziv modula:

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA M18

Trajanje modula:

114 časova

Razred:

četvrti

 

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA
Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI MODULA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osposobljavanje učenika za izradu projektne dokumentacije telekomunikacionih uređaja ili sistema i vođenje evidencije o stanju telekomunikacionih uređaja ili sistema, potrošnog materijala i rezervnih delova

  1. prikupi podatke za izradu projekta
  2. analizira prikupljene podatke
  3. analizira zahteve investitora
  4. uradi idejno rešenje prema zahtevu projektanta
  5. navede delove projektne dokumentacije
  6. analizira uslove za postavljanje opreme
  7. primenjuje važeće propise i standarde i prati izmene u toj oblasti
  8. definiše tehničke uslove
  9. sastavi tehnički opis
  10. primeni propisane zaštitne mere i mere zaštite životne sredine u projektu
  11. predloži način izvođenja radova na osnovu projekta
  12. koristi softverski paket za izradu potrebnih proračuna i sređivanje rezultata u vidu tabele
  13. uradi jednostavnije crteže i učestvuje u izradi grafičke dokumentacije
  14. uradi specifikaciju materijala i opreme prema projektnoj dokumentaciji i napiše zahtev za nabavku
  15. uradi predmer i predračun radova sa materijalom
  16. kompletira ponudu
  17. navede kriterijume za izbor najpovoljnijeg ponuđača
  18. rangira ponude na osnovu postavljenih kriterijuma ponude za izbor opreme
  19. čita dokumentaciju i klasifikuje elemente telekomunikacionih (u daljem tekstu: TK) uređaja ili sistema
  20. evidentira izmene u konfiguraciji TK uređaja ili sistema
  21. prikupi i ažurira podatke o: nastalim smetnjama i kvarovima na TK uređajima ili sistemima, vremenu njihovog trajanja, načinu otklanjanja, rezultatima merenja, stanju merne opreme, potrošnog materijala i rezervnih delova
  22. vodi dnevnik rada o izvršenim radnim zadacima, učešću zaposlenih i njihovoj efikasnosti.
  • Sadržaj projekta
  • Propisi za postavljanje telekomunikacionih (TK) uređaja i sistema (standardi)
  • Sadržaj prateće dokumentacije (građevinska dozvola, atesti proizvođača opreme, rešenje o vršenju tehničke kontrole ...)
  • Principi napajanja i klimatizacije TK opreme
  • Standardi opreme i vrste standardnih materijala
  • Upoznavanje sa softverom za grafičku i tekstualnu obradu projekta i prateće dokumentacije
  • Procedure za tehničku kontrolu TK uređaja i sistema (algoritam puštanja u rad)
  • Karakteristike i opšti principi rada pojedinih vrsta TK uređaja i sistema
  • Vrste i namena merne opreme, potrošnog materijala i rezervnih delova
  • Pravila o bezbednosti, mere zaštite na radu
  • Vrste mogućih evidencija
  • Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.
  • Nedeljni prikaz broja časova dat je u gantogramu.

Oblici nastave
Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (35 časova)
  • vežbe (37 časova)
  • nastava u bloku (42 časa)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 grupe prilikom realizacije:

  • vežbi
  • nastave u bloku

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u računarskom kabinetu
  • Vežbe se realizuju u računarskom kabinetu
  • Nastava u bloku se realizuje u školi, na terenu i u preduzećima (TELEKOM, PTT, ...)

Preporuke za realizaciju nastave

  • Na vežbama najpre upoznati učenike sa kabinetima. Proveriti teorijska znanja učenika neophodna za razumevanje vežbi, a zatim pristupiti njihovoj realizaciji.
  • Posebnu pažnju posvetiti sadržaju projekta i prateće dokumentacije za izradu tehničke dokumentacije, propisima za postavljanje TK uređaja, sistema i opreme (standardima).
  • U zavisnosti od mogućnosti koristiti neke od novijih softvera za izradu tehničke dokumentacije, formiranje baze podataka, sastavljanje izveštaja i vođenje dnevnika rada.
  • U okviru blok nastave, u saradnji sa preduzećima u kojima bi se obavljala, upoznati učenike sa različitim načinima i specifičnostima vođenja tehničke dokumentacije, projektne dokumentacije, kao i evidencije u okviru različitih vrsta TK uređaja ili sistema.
  • Vežbe početi od treće nedelje. Realizovati ih sa 15 vežbi pri čemu će svaka vežba trajati dva časa. Pet časova vežbi je planirano za upoznavanje sa kabinetom i odbranu vežbi (ukupno 35 časova). Vežbe se realizuju u računarskom kabinetu jer je potrebno koristiti i Internet za neke podatke, pojedine softverske pakete za proračune, tabele, izradu zahteva za nabavku opreme i materijala, razna rangiranja i na kraju kompletiranje tehničke dokumentacije.
  • Ishodi 1, 6, 8, 11, 13, 20, 21 i 22 realizuju se u okviru blok nastave u trajanju od 42 časa.
  • U okviru blok nastave dva dana (2x6=12 časova) organizovati u saradnji sa TK kompanijama i učenicima omogućiti da sa odgovarajućim službama u kompanijama učestvuju u prikupljanju podataka za izradu projekta, u sedmoj i jedanaestoj nedelji deljeni na dve grupe; četiri dana bloka (2x6=12 i 3x4=12) organizovati u računarskom kabinetu, u školi, gde bi uradio jednostavnije crteže i učestvovao u izradi grafičke dokumentacije (od 13. do 17. nedelje). Poslednji dan bloka odraditi u 23-oj nedelji (6 časova deljeni u dve grupe) u saradnji sa TK kompanijom gde bi učenik evidentirao izmene u konfiguraciji TK uređaja ili sistema, prikupio i ažurirao zadatke o smetnjama i kvarovima na TK uređajima, rezultate merenja, stanje merne opreme, potrošnog materijala kao i zaključak u vođenom dnevniku rada o izvršenim radnim zadacima.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. testove znanja
3. testove praktičnih veština

PREPORUČENA LITERATURA

1. Primeri tehničke dokumentacije

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Svi stručni moduli i predmeti

 

Naziv predmeta:

ISTORIJA - izabrane teme

Godišnji fond časova:

74 ili 70 časova

Razred:

Prvi ili drugi

Ciljevi predmeta

1. osnovnih pojmova istorijske nauke;
2. društva i društvenih odnosa u prošlosti;
3. uticaja privrede na društvo i način života;
4. pojma država i njenog razvitka u vremenu i prostoru;
5. razvojnosti kulturnih pojava i procesa;
6. verovanja i običaja i povezanosti vere i kulture u prošlosti i sadašnjosti
7. ekonomskih promena u prošlosti i sadašnjosti i posledice tih promena na društvo, državu i kulturu;
8. uloge pojedinaca u pojavama i procesima prošlih i sadašnjih vremena

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Priče iz starina

  • Upoznavanje verovanja i običaja naroda u prošlosti i sadašnjosti
  • Razumevanje mitova kao predstave sveta u određenom istorijskom vremenu
  • poznaje verske predstave ljudi u prošlosti;
  • poznaje običaje ljudi u prošlosti i sadašnjosti;
  • uoči sličnosti i razlike u običajima verskih zajednica;
  • objasni mit kao obeležje određenog kulturno-istorijskog perioda;
  • objasni biljne i životinjske predstave u mitovima, religiji, običajima, likovnim predstavama...
  • Politeizam, monoteizam - judaizam, hrišćanstvo, islam
  • Post, Božić, Uskrs, slava, Kurban Bajram, Jon Kipur
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava (74 ili 70 časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se ne deli na grupe

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici

Preporuke za realizaciju nastave

  • Zadatak nastavnika je da učenicima ponudi 6 nastavnih tema od kojih će učenici, kao grupa, prema svojim sklonostima izabrati 3 teme koje će obraditi na časovima istorije. Od te tri teme najmanje jedna mora biti iz nacionalne istorije.
  • Za svaku predloženu tematsku celinu dati su ciljevi, ishodi i sadržaji. Ishodi su centralno mesto ovog programa i oni treba da posluže profesorima da nastavni proces u ovom predmetu bude tako oblikovan da se navedeni ishodi postignu. Do ishoda možemo doći pravilnim i dobrim odabirom sadržaja. To znači da sadržaje koje smo Vam ponudili možete prilagođavati učenicima sa kojima radite, kako bi najlakše i najbrže dostigli navedene ishode. Uspeh u realizaciji sadržaja i postizanju ishoda zavisi od metoda / aktivnosti koje ste planirali. Predlažemo Vam stalnu interakciju sa učenicima, primenu radioničarskog rada, istraživačke metode / aktivnosti.... Učenike treba podsticati na istraživački rad i rešavanje problemskih pitanja. Važno mesto u postizanju ishoda imaju i nastavna sredstva (karte, atlasi...) Učenike treba upućivati i na ostalu literaturu

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. praćenje ostvarenosti ishoda
2. aktivnost na času

Okvirni broj časova po temama
Nije naveden zbog izborne strukture predmeta

  • Priče iz starina
  • Problemi savremenog sveta
  • Znameniti Srbi
  • Migracije
  • Vojska, oružje, rat
  • Život i običaji na dvoru
  • Srpska revolucija 1804-1835
  • Kultura Srba na prelazu iz XIX u XX vek
  • Srpske dinastije
  • Građanske revolucije - put ka modernoj naciji
  • Balkan između istoka i zapada
  • Izumi
  • Industrijske revolucije

Problemi savremenog sveta

  • Prepoznavanje problema savremenog sveta
  • uoči promene u svetu u drugoj polovini XX veka koje su izazvane ekonomskim i vojno-političkim pregrupisavanjem;
  • uoči ekološke probleme savremenog sveta
  • uoči tehnološki razvoj savremenog sveta
  • uoči suprotnosti izazvane tehnološkim razvojem savremenog sveta
  • Evropske i svetske institucije
  • Problem siromaštva
  • Ekološki problemi
  • Problemi u obrazovanju
  • Nuklearni otpad
  • Savremena industrija

Znameniti Srbi

  • Razumevanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture u prošlosti i sadašnjosti
  • Sticanje znanja o znamenitim Srbima koji su obeležili epohe u kojima su živeli
  • Razvijanje kritičkog stava prema njihovoj ulozi u društvu
  • poznaje načine na koje društvo i kultura utiču na formiranje ličnosti i ponašanja pojedinaca;
  • objasni uloge pojedinca za razvoj nacije, društva i kulture;
  • razlikuje naučno-istorijske od slobodnih i tendencioznih ili mitskih interpretacija
  • Državnici
  • Vladari
  • Pisci
  • Slikari...

Migracije

  • Sticanje znanja o migracijama kao konstantnim pojavama u istoriji ljudskog društva;
  • Razumevanje uzročno-posledičnih veza privredno-ekonomskog, političkog i kulturnog razvoja društva u odnosu na migracije.
  • navede osnovne činioce migracija kao društvenih pojava;
  • analizira dinamiku unutar društva koja dovodi do pojačanog kretanja društva;
  • objasni uticaj migracija na svakodnevni život ljudi
  • Pojam i tipovi migracija
  • Najstarije ljudske migracije (praistorijske, biblijske, migracije antičkog sveta)
  • Velika seoba naroda (od Huna do Mađara)
  • Kolonizacija Novog sveta
  • Savremene migracije (privredno-ekonomske, političke, prisilne)
  • Srpske seobe (od Zakarpatja do XX veka)

Vojska, oružje, rat

  • Sticanje znanja o oružju, vojsci i ratovima
  • Razvijanje kritičkog stava prema ratu kao društvenoj pojavi
  • opiše razvoj oružja, vojne organizacije i tipove rata;
  • objasni ulogu pojedinca u ratu kao društvenoj pojavi;
  • razlikuje negativne i pozitivne posledice rata;
  • argumentovano diskutuje o ratu kao društvenoj pojavi;
  • karakteristične ratove određene epohe
  • tipove rata (osvajački, odbrambeni, kolonijalni....)
  • najveće vojskovođe i njihovo vreme (npr. Aleksandar Makedonski, Hanibal, Napoleon)
  • karakteristične bitke određenih epoha
  • ratovi XX veka (međunarodne konvencije)

Život i običaji na dvoru

  • Sticanje znanja o životu i običajima na evropskim dvorovima
  • objasni ulogu dvora u društvenom, političkom, ekonomskom i kulturnom razvoju države;
  • kritički i analitički sagleda uslovljenost života na dvoru pripadnošću određenom kulturnom području;
  • razlikuje pozitivne i negativne posledice života na dvoru na ukupan društveni razvoj.
  • Pojam monarhije
  • Zapadnoevropski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
  • Vizantijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
  • Osmanlijski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)
  • Srpski dvor (odabrani primeri i opšta obeležja)

Srpska revolucija 1804-1835

  • Sticanje znanja o srpskoj revoluciji kao najznačajnijem događaju borbe za nacionalno oslobođenje
  • Razumevanje aspekata srpske revolucije kao društvene pojave
  • objasni uzroke, tok i posledice srpske revolucije
  • sagleda srpsku revoluciju kao deo širih evropskih zbivanja
  • navede najznačajnije ličnosti i njihovu ulogu u srpskoj revoluciji
  • objasni politički, sociološki i kulturni aspekt srpske revolucije
  • objasni značaj formiranja državnih institucija i kodifikovanog prava i utemeljenja novovekovnih srpskih dinastija
  • Turska na prelazu iz XVIII u XIX vek
  • Buna na dahije
  • Ustanci
  • Društvene i privredne promene u Srbiji
  • Izgradnja moderne srpske države
  • Srpska revolucija u kontekstu evropskih zbivanja
  • Značajne ličnosti revolucije

Kultura Srba na prelazu iz XIX u XX vek

  • Sticanje znanja o kulturi Srba na prelazu iz XIX u XX vek
  • Razumevanje različitih kulturnih uticaja na prostoru Srbije
  • Uočavanje međuzavisnosti pojedinca, društva i kulture
  • prepozna osnovne karakteristike kulturnog preobražaja kod Srba na prelazu iz XIX u XX vek
  • razlikuje način života stanovnika grada i sela u odnosu na regiju
  • razlikuje dinamiku promena, načina života pojedinca u odnosu na društvenu pripadnost
  • navede uslove koji određuju kulturne procese
  • objasni način na koje društvene institucije i institucije kulture služe zadovoljenju ličnih i zajedničkih potreba
  • obrazovanje kod Srba
  • novi umetnički pravci u: književnosti, likovnoj umetnosti, arhitekturi, muzici (romantizam, realizam, impresionizam)
  • kultura života u gradu i selu
  • evropeizacija Srbije

Srpske dinastije

  • Sticanje znanja o istorijskom periodu kojem odabrana dinastija pripada
  • Sticanje znanja o ulozi i značaju dinastije za epohu kojoj pripada
  • odredi epohu kojoj dinastija pripada
  • opiše pojedinca, pripadnika odabrane dinastije, i njegovu ulogu u nacionalnom i evropskom kontekstu
  • kritički se odnosi prema mestu i ulozi dinastije i pojedinca, pripadnika dinastije (vladar), u istorijskom razvitku Srba
  • opiše uticaj dinastije na politički, ekonomski i kulturni razvitak države
  • Pojam dinastije i principi nasleđivanja
  • Uloga dinastije i pojedinaca u političkom, privrednom i kulturnom razvitku Srbije
  • Dinastički sukobi

Građanske revolucije - put ka modernoj naciji

  • Negovanje svesti o nacionalnoj pripadnosti i razvijanje duha tolerancije prema pripadnicima drugih nacija
  • objasni pojam nacije i proces njenog razvoja
  • analizira pozitivne i negativne aspekte procesa stvaranja nacije na primeru sopstvenog naroda
  • objasni značaj građanskih revolucija za razvoj nacije
  • razlikuje nacionalizam, šovinizam i patriotizam
  • Pojam nacije kroz ideje Francuske građanske revolucije
  • Ideje Francuske građanske revolucije u revolucionarnim pokretima evropskih nacija
  • Nacionalno ujedinjenje (Nemačka, Italija.....)
  • Srpsko nacionalno pitanje i nacionalna pitanja u tri velika carstva (Rusija, Austro-Ugarska, Turska)
  • Nacionalizam, šovinizam, patriotizam
  • Nacija danas

Balkan između istoka i zapada

  • Razumevanje prožimanja različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih uticaja i interesa na Balkanu
  • opiše geopolitički položaj Balkana
  • opiše prožimanje različitih kulturnih, geopolitičkih i ekonomskih interesa na Balkanu
  • Podela Carstva i doseljavanje Slovena
  • Velika šizma
  • Balkan na razmeđu različitih uticaja (Vizantija, Turska, Zapadna Evropa)
  • Istočno pitanje
    1. Balkan u geopolitičkoj podeli XX veka

Izumi

  • Upoznavanje učenika sa predmetima koje je čovek izumeo i sa njihovom primenom
  • Uočavanje linije razvojnosti izuma
  • Poznavanje ličnosti koje su svojim izumima doprinele promeni slike sveta
  • navede najznačajnije izume čoveka u prošlosti i sadašnjosti
  • opiše razvojnost čovekovih izuma
  • objasni kako je čovek koristio izume
  • poznaje ličnosti čiji izumi su doprineli promeni slike sveta
  • Izumi menjaju sliku sveta
  • Izumi izazivaju otpore
  • Izumi unapređuju privredu i menjaju sliku društva
  • Značajne ličnosti i njihovi izumi

Industrijske revolucije

  • Poznavanje ključnih pronalazaka za industrijske revolucije
  • Razumevanje perioda industrijske revolucije
  • Uočavanje značaja promena u privredi i društvu koje su nastale u vreme industrijskih revolucija
  • navede najznačajnije pronalaske u pojedinim industrijskim revolucijama
  • objasni uticaj industrijskih revolucija na razvoj društva
  • opiše promene u odnosima u svetu u vreme industrijskih revolucija
  • objasni značaj industrijskih revolucija na promene u svakodnevnom životu ljudi
  • poznaje ličnosti značajne za industrijske revolucije
  • znati najznačajnije pronalaske u pojedinim industrijskim revolucijama
  • uviđati promene u razvoju privrede zahvaljujući industrijskim revolucijama
  • znati uticaj industrijskih revolucija na razvoj društva
  • znati promene u odnosima u svetu u vreme industrijskih revolucija
  • uočiti značaj industrijskih revolucija na promene u svakodnevnom životu ljudi
  • poznavati ličnosti značajne za industrijske revolucije

PREPORUČENA LITERATURA ZA REALIZACIJU PREDMETA

1. Radne sveske od prvog do četvrtog razreda gimnazije.
2. Istorija privatnog života, 1-3, Beograd, Klio, 2000-2003.
3. Veselinović, A., Ljušić, R., Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.
4. Blagojević, M., Medaković, D., Ljušić, R., Dimić, Lj., Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000-2001.
5. Aleksov, B., Uporedne hronologije, Novi Sad, 2003.
6. Jovanović, N., Leksikon ličnosti, Novi Sad, 2000.

LITERATURA ZA NASTAVNIKE:

1. Oksfordska istorija Grčke i Helenističkog doba, Beograd, Klio, 1999.
2. Oksfordska istorija Rimskog sveta, Beograd, Klio, 1999.
3. Ostrogorski, G., Istorija Vizantije, Beograd,
4. Peinter, S., Istorija srednjeg veka, Beograd, Klio, 1997.
5. Mantran, R., Istorija Osmanskog carstva, Beograd, Klio 2002.
6. Brodel, F., Mediteran, 1-2, Beograd, Geopoetika, 2001.
7. Kenigsberger, H. Mouz, Dž., Bouler, Dž., Evropa u šesnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.
8. Penington, D. H., Evropa u sedamnaestom veku, Beograd, Klio, 2002.
9. Herder, H., Evropa u devetnaestom veku, Beograd, Klio, 2003.
10. Roberts, Dž. M., Evropa 1880-1945, Beograd, Klio, 2002.
11. Longvort, F., Stvaranje istočne Evrope, Beograd, Klio, 2002.
12. Grupa autora, Istorija srpskog naroda, Beograd,
13. Ćirković, S., Mihaljčić, R., Leksikon srpskog srednjeg veka, Beograd, 1999.
14. Veselinović, A., Ljušić, R., Srpske dinastije, Novi Sad, 2001.
15. Blagojević, M., Medaković, D., Ljušić, R., Dimić, Lj., Istorija srpske državnosti, 1-3, Novi Sad, 2000-2001.
16. Dimić, Lj., Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije,

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

1. Srpski jezik i književnost

 

Naziv predmeta:

TEHNIKA MULTIMEDIJA

Godišnji fond časova:

70 časova

Razred:

Drugi

Ciljevi predmeta

1. Upoznavanje sa osnovnim elementima multimedijalnih sistema

 

2. Usvajanje osnovnih znanja o vrstama multimedijalnih sadržaja

 

3. Usvajanje osnovnih znanja o softverskim alatima za kreiranje multimedijalnih sadržaja

 

4. Usvajanje osnovnih znanja o multimedijalnim aplikacijama

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Pojam i primena multimedija

  • Usvajanje osnovnih znanja o multimediji i njenoj primeni
  • Objasni pojam multimedija
  • Navede osnovne vrste multimedijalnih sadržaja
  • Navede oblasti primene multimedija
  • Pojam multimedija
  • Vrste multimedijalnih sadržaja
  • Područja primene multimedija
  • Hipermedija
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • Vežbe 70 časova

Podela odeljenja na grupe

  • Program se realizuje u grupi od 8 do 12 učenika

Mesto realizacije nastave

  • Vežbe se realizuju u kabinetu za informatiku

Preporuke za realizaciju nastave

  • Pojam i primena multimedija Program realizovati kroz časove laboratorijskih vežbi u računarskoj učionici. Odeljenje podeliti u dve grupe (po 10 učenika). Vežbe realizovati u bloku od 2 časa nedeljno (po svakoj grupi). Na početku svake vežbe učenicima dati teorijske osnove neophodne za razumevanje i izvođenje vežbe, a zatim na konkretnim primerima vežbu izvesti na računaru. To isto treba da izvede svaki učenik samostalno (ili najviše dva učenika za jednim računarom).
  • Elementi multimedijalnih sistema Hardverske komponente multimedijalnih sistema pomenuti informativno. Posebnu pažnju posvetiti upoznavanju sa softverskim alatima i učenike osposobiti da prate i primenjuju aktuelne novitete u razvoju softvera.
  • Obrada teksta Obradu teksta, kao i ostalih vrsta multimedijalnih sadržaja, realizovati pomoću aktuelnih programskih paketa po izboru nastavnika
  • Obrada zvuka Učenicima naglasiti razloge kompresije zvuka i pokazati načine konvertovanja zvučnog signala iz originalnog formata u neki drugi format. (na primer MP3 ili WAV)
  • Obrada slika Obraditi aktuelne formate slika (BMP, GIF, JPEG, TIF). Ukazati na razlike u formatima.
  • Animacije Kod obrade animacija poseban akcenat staviti na animacije na Web-u (Shockwave Flash, GIF), a sa kreiranjem interaktivnih animacija ih upoznati samo informativno
  • Video zapisi Video formate (MPEG, MJPEG, AVI, DV, RM, DivX) i standarde u kompresiji obraditi informativno. Pažnju posvetiti alatima za obradu video zapisa.
  • Prezentacija multimedijalnih sadržaja Pri realizaciji ishoda vezanih za primenu multimedije posebnu pažnju posvetiti primeni multimedije na Web-u.
  • Multimedijalne aplikacije U okviru ovih ishoda učenicima postaviti zadatak da kreiraju jednu Web stranicu na osnovu svih prethodno stečenih znanja

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Pojam i primena multimedija 4 časa
  • Elementi multimedijalnih sistema 4 časa
  • Obrada teksta 7 časova
  • Obrada zvuka 7 časova
  • Obrada slika 7 časova
  • Animacije 10 časova
  • Video zapisi 10 časova
  • Prezentacija multimedijalnih sadržaja 5 časova
  • Multimedijalne aplikacije 16 časova

Elementi multimedijalnih sistema

  • Usvajanje osnovnih znanja o hardverskim i softverskim komponentama multimedijalnih sistema
  • Navede hardverske komponente neophodne za kreiranje određenih vrsta multimedijalnih sadržaja
  • Navede odgovarajuće softverske alate za kreiranje i prezentaciju određenih vrsta multimedijalnih sadržaja
  • Hardverske komponente za kreiranje multimedijalnih sadržaja
  • Platforme, periferije, interfejsi
  • Distribuirani multimedijalni sistemi
  • Ulazni uređaji
  • Izlazni uređaji
  • Softverski alati za kreiranje multimedijalnih sadržaja

Obrada teksta

  • Usvajanje osnovnih znanja o radu sa tekstom i alatima za obradu teksta
  • Koristi alate za obradu teksta
  • Koristi OCR softver
  • Kreira dokumente u PDF formatu
  • Vrši editovanje teksta
  • Tekst kao sastavni deo multimedijalnih sadržaja
  • Rad sa tekstom i alati za obradu teksta
  • OCR softver
  • PDF format
  • Fontovi
  • Editovanje teksta

Obrada zvuka

  • Usvajanje osnovnih znanja o formatima, standardima i obradi zvuka
  • Razlikuje formate zvuka
  • Razlikuje standarde u kompresiji zvuka
  • Koristi softverske alate za obradu zvuka
  • Zvuk kao sastavni deo multimedijalnih sadržaja
  • Formati zvuka
  • Standardi u kompresiji zvuka
  • Sistem za prepoznavanje govora
  • Sinteza govora iz teksta
  • Alati za obradu zvuka

Obrada slika

  • Usvajanje osnovnih znanja o formatima, standardima i obradi slike
  • Razlikuje formate slika
  • Razlikuje standarde u kompresiji slika
  • Koristi softverske alate za obradu slika
  • Slika kao sastavni deo multimedijalnih sadržaja
  • Digitalno predstavljanje slika
  • Predstavljanje boja
  • Formati slika
  • Principi kompresije slika - tehnike i standardi
  • Alati za obradu slika

Animacije

  • Usvajanje osnovnih znanja o kreiranju animacija
  • Navede vrste kompjuterskih animacija
  • Kreira jednostavne animacije
  • Vrste kompjuterskih animacija
  • Animacije na Web-u
  • Interaktivne animacije

Video zapisi

  • Usvajanje osnovnih znanja o formatima, standardima i obradi video zapisa
  • Razlikuje formate video zapisa
  • Razlikuje standarde u kompresiji video zapisa
  • Koristi softverske alate za obradu video zapisa
  • Formati video zapisa
  • Standardi u kompresiji video zapisa
  • Konvertovanje video formata različitih zapisa
  • Alati za obradu video zapisa

Prezentacija multimedijalnih sadržaja

  • Usvajanje osnovnih znanja o prikazivanju multimedijalnih sadržaja
  • Navede načine prikazivanja multimedijalnih sadržaja
  • Navede uređaje za prikazivanje multimedijalnih sadržaja
  • Objasni način snimanja multimedijalnih sadržaja
  • Načini prikazivanja multimedijalnih sadržaja
  • Uređaji za prikazivanje (TV, radio, video projektori i drugi)
  • Snimanje multimedijalnih sadržaja (CD, DVD, hard disk)

Multimedijalne aplikacije

  • Usvajanje osnovnih znanja o kreiranju multimedijalnih aplikacija
  • Kombinuje različite multimedijalne sadržaje
  • Koristi alate za World Wide Web
  • Kreira jednostavne Web stranice
  • Kombinacija više različitih multimedijalnih sadržaja
  • Izrada multimedijalnih projekata
  • Multimedija i Internet
  • Alati za World Wide Web
  • Dizajniranje za World Wide Web

PREPORUČENA LITERATURA

1. Tajvon, Majstor za multimediju, kompjuterska biblioteka Čačak, 2004.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Računarstvo i informatika
2. Matematika

 

Naziv predmeta:

FIZIKA 1

Godišnji fond časova:

74 časa

Razred:

Prvi

Ciljevi predmeta

1. Produbljivanje razumevanja i usvajanje novih znanja iz osnovnih oblasti u klasičnoj i modernoj fizici;

 

2. Produbljivanje razumevanja o naučnom mišljenju i naučnim metodama i shvatanje fizičke slike sveta;

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Kinematika

  • Sticanje osnovnih znanja iz kinematike i primena u praksi
  • oformi sliku o fizici kao prirodnoj nauci;
  • objasni značaj fizike kao fundamentalne nauke i njen uticaj na razvoj tehničkih nauka i disciplina;
  • objasni razliku između hipoteza, modela i teorija;
  • navede fizičke veličine i da koristi jedinice osnovnih i izvedenih veličina u skladu sa Međunarodnim sistemom jedinica;
  • objasni razliku između fizičkih skalarnih i vektorskih veličina, kao i primere za te veličine;
  • koristi referentne sisteme;
  • navede karakteristike mehaničkog kretanja;
  • objasni različite vrste kretanja (translatorno, rotaciono);
  • opiše fizičke veličine i jednostavne oblike mehaničkog kretanja tela;
  • meri i izračunava brzinu i ubrzanje pravolinijskog ravnomernog odnosno neravnomernog kretanja;
  • koristi jedinicu za brzinu i ubrzanje u SI;
  • izmeri i izračuna brzinu i ubrzanje;

 

  • Fizika - oblast i priroda naučne discipline. Fizički ogledi i zakoni. Fizičke veličine i formule
  • Sistematizacija fizičkih veličina (Međunarodni sistem jedinica)
  • Skalarne i vektorske fizičke veličine
  • Osnovne operacije sa vektorima:
    - Sabiranje i oduzimanje vektora na primeru fizičkih veličina (brzina, ubrzanje, sila, vektor položaja),
    - Skalarni i vektorski proizvod vektora
  • Prostor, vreme, kretanje. Referentni sistem, vektor položaja i pomeraja
  • Srednja i trenutna brzina. Srednje i trenutno ubrzanje. Podela kretanja prema brzini.
  • Ravnomerno pravolinijsko kretanje. Grafičko predstavljanje zavisnosti v=f(t) i c=f(t)
  • Ravnomerno ubrzano i ubrzano pravolinijsko kretanje. Grafičko predstavljanje zavisnosti a=f(t) i v=f(t). Ravnomerno usporeno pravolinijsko kretanje
  • Kružno kretanje
  • Rotaciono kretanje čvrstih tela
  • Ugaoni pomeraj, ugaona brzina. Ugaono ubrzanje
  • Ravnomerno ubrzano rotaciono kretanje
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava 74 časa

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se ne deli na grupe

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici

Preporuke za realizaciju nastave

  • Korišćenje stručne literature, šema, folija za grafoskop,
  • demonstracionih sredstava, rad u kabinetu za fiziku, korišćenje edukativnih programa na računaru
  • Jasno i konkretno izlaganje gradiva sa osvrtom na konkretne primere iz svakodnevnog života i prakse
  • Razvijanje i stvaranje takmičarskog duha kod učenika, kritičkog pristupa u rešavanju problema, individualnost ali i smisao za saradnju i zajedničko nalaženje rešenja
  • Planiranje interaktivnih metoda rada

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Kinematika ... 20
  • Dinamika i statika ... 22
  • Gravitaciono polje ... 8
  • Osnovi relativističke mehanike ... 6
  • Molekulske sile i agregatna stanja ... 5
  • Gasni zakoni i termodinamika ... 7
  • Dinamika fluida ... 6

Dinamika i statika

  • Sticanje osnovnih znanja iz dinamike i statike i primena u praksi
  • objasni interakciju kao uzrok svih promena i pojava u prirodi i da uočava koja interakcija je uzrok konkretne promene ili pojave;
  • objasni pojam oblika energije
  • objasni proces rada kao procesa transformisanja oblika energije;
  • primenjuje zakon održanja energije, impulsa, momenta impulsa
  • koriste jedinice energije i snage u SI
  • Princip inercije, masa i impuls, Prvi Njutnov zakon
  • Osnovni zakon klasične dinamike
  • Treći Njutnov zakon
  • Inercijalni i neinercijalni sistem referencije. Inercijalne sile (centripet. i centrifugalna sila).
  • Trenje
  • Moment sile kao vektorski proizvod dva vektora, moment inercije
  • Moment impulsa
  • Osnovna jednačina dinamike rotacionog kretanja
  • Mehanički rad i snaga
  • Mehanička energija (potencijalna i kinetička)
  • Opšti karakter zakona održanja
  • Zakon održanja impulsa
  • Zakon održanja momenta impulsa
  • Zakon održanja mehaničke energije

Gravitaciono polje

  • Sticanje osnovnih znanja iz gravitacije i primena u praksi
  • objasni gravitaciju i njen uticaj na kretanje tela, pojave i procese na Zemlji i u Sunčevom sistemu;
  • razlikuje silu teže od težine tela kako bi mogao da razume bestežinsko stanje tela.
  • Fizičko polje. Njutnov zakon gravitacije i jačina gravitac. polja
  • Gravitaciona sila Zemlje i njeno ubrzanje. Težina tela i bestežinsko stanje
  • Kretanje u gravitacionom polju, slobodan pad, vertikalan hitac, kos hitac
  • Rad u gravitacionom polju. Gravitaciona potencijalna energija, Potencijal gravitacionog polja

Osnovi relativističke mehanike

  • Sticanje osnovnih znanja iz relativističke mehanike i primena u praksi
  • objasni razlike između klasične i relativističke mehanike
  • objasni osnovne postulate specijalne teorije relativnosti
  • objasni kada nastaju kontrakcija dužine i dilatacija vremena
  • objasni zavisnost mase od brzine
  • objasni pojam sopstvene i relativističke energije
  • Istorijski pregled i rekapitulacija klasične mehanike
  • Postulati specijalne teorije relativnosti
  • Kontrakcija dužine i dilatacija vremena
  • Zavisnost mase od brzine
  • Relativistička energija

Molekulske sile i agregatna stanja (fizika velikog broja molekula)

  • Sticanje osnovnih znanja o zakonima agregatnih stanja i njihovoj primeni
  • objasni molekulske sile i uzajamno delovanje molekula
  • objasni uzajamno delovanje dva molekula
  • uoči kada nastaje toplotno širenje
  • objasni razliku između kristala i amorfnih tela
  • primeni Hukov zakon elastičnosti na čvrsta tela
  • razlikuje agregatna stanja i objasni osobine tečnosti
  • objasni pojave kao što su površinski napon i viskoznost
  • Uzajamno delovanje molekula, molekulske sile
  • Grafik potencijalne krive uzajamnog delovanja dva molekula
  • Toplotno širenje
  • Struktura čvrstih tela. Kristali i amorfna tela
  • Elastičnost čvrstih tela, Hukov zakon elastičnosti
  • Tečnosti, osobine tečnosti, viskoznost
  • Površinski napon i kapilarne pojave

Gasni zakoni i termodinamika

  • Sticanje osnovnih znanja iz termodinamike
  • objasni pojam idealnog gasa i zakonitosti idealnog gasa
  • objasni proces izohorni, izobarni, izotermni
  • objasni rad i toplotu kao proces transformisanja energije i da razlikuje toplotu od temperature
  • objasni kada je proces adijabatski i uoči njegovu primenu u svakodnevnom životu
  • objasni pojam entropije kao mere neuređenosti
  • Pojam idealnog gasa. Termodinamičke veličine
  • Jednačina stanja idealnog gasa
  • Diskusija jednačine stanja idealnog gasa, gasni zakoni, Avogadrov zakon (Bojl-Mariotov zakon, Gej-Lisakov zakon, Šarlov zakon)
  • Prvi princip termodinamike, adijabatski procesi
  • Drugi princip termodinamike, entropija, toplotne mašine (Karnoov ciklus)

Dinamika fluida

  • Sticanje osnovnih znanja iz dinamike fluida
  • objasni pojam fluida
  • objasni pojmove statičkog, hidrodinamičkog i dinamičkog pritiska
  • primeni Bernulijevu jednačinu
  • Fluidi, jednačina kontinuiteta
  • Bernulijeva jednačina
  • Primena Bernulijeve jednačine, Toričelijeva teorema

PREPORUČENA LITERATURA

1. E. Danilović, M. Raspopović, S. Boćin, Fizika za prvi razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000.
2. J. Janjić, M. Pavlov, B. Radivojević: FIZIKA za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
3. M. Raspopović i dr, Fizika sa zbirkom zadataka i priručnikom za laboratorijske vežbe, za I razred četvorogodišnjih stručnih škola Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1998.
4. Grupa autora: FIZIKA za drugi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
5. Grupa autora: FIZIKA za treći razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
6. Nataša Čaluković: Fizika II, Zbirka zadataka za drugi razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
7. Nataša Čaluković: Fizika III, Zbirka zadataka za treći razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
8. Grupa autora: FIZIKA za četvrti razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
9. Nataša Čaluković: Fizika, Zbirka zadataka za četvrti razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
10. Kvark media, Multimedijalni edukativni programi Fizika 1 i 2 Multisoft+, Užice 1999.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

1. Matematika
2. Osnove elektrotehnike
3. Stručni predmeti

 

Naziv predmeta:

FIZIKA 2

Godišnji fond časova:

70 časova

Razred:

Drugi

Ciljevi predmeta

1. Produbljivanje razumevanja i usvajanje novih znanja iz osnovnih oblasti u klasičnoj i modernoj fizici;

 

2. Produbljivanje razumevanja o naučnom mišljenju i naučnim metodama i shvatanje fizičke slike sveta

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Oscilacije

  • Usvajanje osnovnih znanja iz oscilacija
  • objasni pojam oscilacija, njihov nastanak kao i karakteristične veličine oscilatornog kretanja (period, učestanost, amplituda)
  • razlikuje slobodne, prinudne i prigušene oscilacije
  • objasni nastanak elektromagnetnih oscilacija i uoči njihovu primenu
  • objasni pojam rezonancije i uoči njenu primenu u svakodnevnom životu
  • Oscilacije u mehanici, harmonijske oscilacije
  • Slobodne, prinudne, prigušene oscilacije
  • Elektromagnetne oscilacije
  • Rezonancija
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava 70 časova

Podela odeljenja na grupe

  • Odeljenje se ne deli na grupe

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici

Preporuke za realizaciju nastave

  • Korišćenje stručne literature, šema, folija za grafoskop, demonstracionih sredstava, rad u kabinetu za fiziku, korišćenje edukativnih programa na računaru
  • Jasno i konkretno izlaganje gradiva sa osvrtom na konkretne primere iz svakodnevnog života i prakse
  • Razvijanje i stvaranje takmičarskog duha kod učenika, kritičkog pristupa u rešavanju problema, individualnost ali i smisao za saradnju i zajedničko nalaženje rešenja
  • Planiranje interaktivnih metoda rada

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Oscilacije ... 6
  • Talasi ... 14
  • Optika ... 13
  • Kvantna svojstva el. magnetnog zračenja i mikročestica ... 13
  • Struktura atoma ... 12
  • Struktura atomskog jezgra ... 12

Talasi

  • Usvajanje osnovnih znanja o talasima
  • objasni šta su talasi i kako nastaju
  • objasni nastanak elektromagnetnih talasa i razlikuje različite vrste elektromagnetnih talasa
  • objasni primenu elektromagnetnih talasa u svakodnevnom životu (na primeru radara)
  • objasni princip superpozicije talasa
  • razlikuje pokretne od stojećih talasa
  • uoči šta su izvori zvuka, kakva je razlika između zvuka, tona i šuma
  • objasni osnovne karakteristike zvuka
  • uoči pojavu Doplerovog efekta u akustici
  • objasni pojave interferencije, difrakcije i polarizacije mehaničkih talasa
  • Mehanički talasi, karakteristike, vrste, nastanak
  • Elektromagnetni talasi, karakteristike, vrste, nastanak
  • Radar i njegova primena
  • Princip superpozicije talasa, pokretni i stojeći talasi
  • Akustika, izvori zvuka
  • Karakteristike zvuka
  • Doplerov efekat u akustici
  • Interferencija talasa
  • Difrakcija talasa
  • Polarizacija talasa

Optika

  • Usvajanje osnovnih znanja o zakonitostima optike
  • razlikuje prelamanje od odbijanja svetlosti i da objasni osnovne zakonitosti prelamanja i odbijanja svetlosti
  • objasni ogledalo i sočivo i osnovne zakonitosti prelamanja kroz ove optičke objekte
  • objasni pojave interferencije, polarizacije i disperzije svetlosti
  • Prelamanje svetlosti
  • Odbijanje svetlosti
  • Ogledala
  • Sočiva
  • Interferencija svetlosti
  • Difrakcija svetlosti
  • Polarizacija svetlosti
  • Disperzija svetlosti
  • Doplerov efekat u optici

Kvantna svojstva elektromagnetnog zračenja i mikročestica

  • Usvajanje osnovnih znanja kvantnih svojstava EM zračenja i mikročestica
  • objasni pojam kvanta i pojam fotona
  • objasni kada nastaje fotoefekat
  • objasni uzrok nastanka fotoefekta
  • objasni Komptonov efekat
  • objasni talasna svojstva čestica
  • Pojam Kvanta. Foton
  • Masa i impuls fotona
  • Fotoelektrični efekat
  • Ajnštajnov zakon fotoelektričnog efekta
  • Komptonov efekat
  • De Broljeva relacija
  • Difrakcija elektrona, elektronski mikroskop

Struktura atoma

  • Usvajanje osnovnih znanja o strukturi atoma
  • objasni sastav i strukturu atomskog jezgra
  • objasni stacionarna stanja i nivoe energije atoma
  • objasni Borove postulate
  • objasni kada nastaju kvantni prelazi
  • objasni kako i gde nastaje rendgensko zračenje
  • razlikuje vrste rendgenskog zračenja
  • razlikuje spontano od stimulisanog zračenja
  • primeni stimulisane emisije
  • Raderfordov ogled, struktura atoma
  • Stacionarna stanja i nivoi energije atoma, Borovi postulati
  • Kvantni prelazi, pobuđivanje i zračenje atoma
  • Rendgensko zračenje
  • Spontana i stimulisana emisija zračenja
  • Primena spontane i stimulisane emisije, laseri
  • Podela lasera
  • Holografija

Struktura atomskog jezgra

  • Usvajanje osnovnih znanja o strukturi atomskog jezgra
  • objasni strukturu atomskog jezgra
  • objasni nastanak defekta mase i strukturu atomskog jezgra
  • objasni radioaktivne raspade jezgra
  • objasni nastanak nuklearnih reakcija, fisije i fuzije
  • objasni i primeni detektore radioaktivnog zračenja
  • zaštiti od radioaktivnog zračenja
  • Struktura atomskog jezgra
  • Defekt mase i stabilnost atomskog jezgra
  • Radioaktivni raspadi jezgra
  • Nuklearne reakcije, fisija i fuzija jezgra
  • Detektori radioaktivnog zračenja Gajger-Milerov brojač i jonizaciona komora
  • Dozimetri i zaštita od zračenja
  • Elementarne čestice, pojam i klasifikacija

PREPORUČENA LITERATURA

1. E. Danilović, M. Raspopović, S. Boćin, Fizika za prvi razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000.
2. J. Janjić, M. Pavlov, B. Radivojević: FIZIKA za prvi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
3. M. Raspopović i dr, Fizika sa zbirkom zadataka i priručnikom za laboratorijske vežbe, za I razred četvorogodišnjih stručnih škola Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1998.
4. Grupa autora: FIZIKA za drugi razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
5. Grupa autora: FIZIKA za treći razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
6. Nataša Čaluković: Fizika II, Zbirka zadataka za drugi razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
7. Nataša Čaluković: Fizika III, Zbirka zadataka za treći razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
8. Grupa autora: FIZIKA za četvrti razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja, Naučna knjiga Beograd 2000.
9. Nataša Čaluković: Fizika, Zbirka zadataka za četvrti razred gimnazije, KRUG, Beograd, 2003.
10. Kvark media, Multimedijalni edukativni programi Fizika 1 i 2 Multisoft+, Užice 1999.

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

- Matematika
- Osnove elektrotehnike
- Stručni predmeti

 

Naziv predmeta:

GEOMETRIJA

Godišnji fond časova:

66 časova

Razred:

Treći

Ciljevi predmeta

1. Unapređivanje znanja iz geometrije;

 

2. Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa;

 

3. Razvijanje osećaja za prostor, razlikovanje geometrijskih figura i njihovi uzajamni odnosi i transformacije;

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Osnovni i izvedeni geometrijski pojmovi

  • Sistematizacija i upotpunjavanje znanja o osnovnim i izvedenim geometrijskim pojmovima i njihovim uzajamnim odnosima
  • razlikuje međusobne položaje tačaka, pravih i ravni: kolinearnost, komplanarnost tačaka; paralelnost (pravih, ravni, prave i ravni), mimoilaznost pravih,...
  • rešava jednostavne kombinatorne probleme prebrojavanja geometrijskih objekata
  • definiše duž, polupravu, ugao, trougao, poluravan, diedar, rogalj
  • razlikuje uglove sa paralelnim i normalnim kracima
  • primenjuje teoreme o unutrašnjim i spoljašnjim uglovima trougla za rešavanje jednostavnih problema
  • navede i primeni osnovne stavove o podudarnosti trouglova
  • definiše krug, kružnu liniju i elemente kruga (centar, poluprečnik, tetiva, luk)
  • konstruiše tangentu i sečicu kruga
  • konstruiše simetralu duži (ugla)
  • konstruiše opisani (upisani) krug datog trougla
  • konstruiše visine trougla i ortocentar
  • definiše srednju liniju
  • definiše težišnu duž trougla i težište
  • primeni osnovne relacije u jednakokrakom i jednakostraničnom trouglu
  • razlikuje vrste četvorouglova
  • dokaže i primeni osnovne stavove o trapezu i paralelogramu
  • konstruiše trougao i četvorougao
  • razlikuje konveksne i nekonveksne figure
  • primeni formule za izračunavanje broja dijagonala, zbir unutrašnjih uglova, zbir spoljašnjih uglova konveksnog mnogougla
  • primeni vezu između periferijskog i centralnog ugla kruga nad istim lukom
  • definiše osobine pravilnih mnogouglova
  • primeni translaciju, rotaciju, osnu i centralnu simetriju
  • Osnovni i izvedeni pojmovi: aksioma, teorema, dokaz
  • Tačka, prava, ravan; međusobni položaj, odnosi pripadanja
  • Duž, ugao, diedar, rogalj
  • Normalnost pravih i ravni
  • Ugao između prave i ravni, ugao između dve ravni
  • Podudarnost figura, podudarnost trouglova, primena
  • Četvorougao, mnogougao, krug
  • Translacija, rotacija, simetrija (osna, centralna, ravanska)
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava 66 časova

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se ne deli na grupe

Mesto realizacije nastave

  • Teorijska nastava se realizuje u učionici

Preporuke za realizaciju nastave

  • Osnovni i izvedeni geometrijski pojmovi Insistirati na izvođenju precizne i uredne konstrukcije jednostavnih figura. Insistirati na znanju i razumevanju dokaza najjednostavnijih tvrđenja (npr. o simetrali duži). Kod definisanja i obrade transformacija koristiti pogodne modele ili simulacije na računaru.
  • Sličnost mnogouglova Naglasiti analogiju između stavova podudarnosti i odgovarajućih stavova sličnosti trouglova. Navesti kao primer merenje visine Keopsove piramide, koje se pripisuje Talesu; osvrnuti se na istorijski značajno Eratostenovo merenje Zemljinog meridijana. U zavisnosti od raspoloživog vremena može se, ali nije neophodno, eksplicitno obraditi transformacija homotetije
  • Krug i delovi kruga Pri realizaciji najpre rešavati jednostavnije zadatke, a zatim preći na složenije kako bi se učenici adekvatno pripremili za polaganje prijemnih ispita na fakultetima
  • Obim i površina mnogouglova Insistirati na primeni trigonometrije
  • Pri realizaciji najpre rešavati jednostavnije zadatke, a zatim preći na složenije kako bi se učenici adekvatno pripremili za polaganje prijemnih ispita na fakultetima

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Osnovni i izvedeni geometrijski pojmovi 27 časova
  • Sličnost mnogouglova 9 časova
  • Krug i delovi kruga 15 časova
  • Obim i površina mnogouglova 15 časova

Sličnost mnogouglova

  • Sistematizacija i upotpunjavanje znanja o sličnosti mnogouglova i primena
  • primeni Talesovu teoremu
  • definiše slične figure, koeficijent sličnosti i stavove o sličnosti trouglova
  • primeni stavove o sličnosti trouglova u dokazima sličnosti figura
  • definiše i primeni Pitagorinu teoremu
  • Razmera i proporcionalnost duži
  • Talesova teorema
  • Sličnost figura
  • Sličnost trouglova
  • Primena sličnosti na pravougli trougao (Euklidovi stavovi, Pitagorina teorema) i primena

Krug i delovi kruga

  • Sistematizacija i upotpunjavanje znanja o obimu i površini kruga i njegovih delova
  • definiše delove kruga i kružne linije
  • navede i primeni obrasce za obim i površinu kruga i njegovih delova
  • Kružni luk, isečak, odsečak, prsten
  • Obim i površina kruga
  • Dužina kružnog luka
  • Površina kružnog isečka
  • Površina kružnog odsečka
  • Površina kružnog prstena

Obim i površina mnogouglova

  • Sistematizacija i upotpunjavanje znanja o obimu i površini mnogouglova
  • navede i primeni obrasce za obim i površinu trougla i četvorougla
  • izvede obrasce za površinu pravilnih mnogouglova
  • izvede obrasce za poluprečnike opisanih i upisanih kružnica
  • Obim i površina trougla (jednakokrakog, jednakostraničnog, pravouglog)
  • Heronov obrazac
  • Obim i površina paralelograma
  • Obim i površina trapeza
  • Obim i površina pravilnih mnogouglova

PREPORUČENA LITERATURA

1. Despotović, R., Tošić R., Šešelja B., Matematika za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
2. Ivanović Ž., Ognjanović S., Matematika 1, zbirka zadataka i testova za prvi razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
3. Ognjanović S., Ivanović Ž., Matematika 3, zbirka zadataka i testova za treći razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
4. Bogoslavov V., Zbirka rešenih zadataka iz matematike 1, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
5. Bogoslavov V., Zbirka rešenih zadataka iz matematike 3, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
6. Kečkić J., Matematika sa zbirkom zadataka za prvi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
7. Kečkić J., Matematika sa zbirkom zadataka za treći razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
8. Zbirke zadataka za prijemne ispite tehničkih fakulteta

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

- Matematika

 

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE C (C)

Godišnji fond časova:

66 ili 62 časa

Razred:

Treći ili četvrti

Ciljevi predmeta

1. Usvajanje osnovnih tehnika programiranja.

 

2. Pisanje programa različitih tipova složenosti.

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Programiranje računara

  • Usvajanje osnovnih znanja o programiranju i programskim jezicima.
  • Objasni ulogu i značaj programskih jezika.
  • Navede osnovne tipove programskih jezika i objasni razlike među njima.
  • Koristi osnovne operacije razvojnog okruženja za pisanje programa (komande editora, uređivanje, prevođenje i izvršavanje programa)
  • Pojam softvera. Uloga softvera u računaru.
  • Programski jezici, istorijski razvoj, podela i osobine.
  • Razvojno okruženje. Kompajler i linker.
  • Pojam sintakse i semantike programskih jezika.
  • Sintaksni dijagrami.
  • Bekusova notacija.
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • Vežbe 66 ili 62 časa

Podela odeljenja na grupe

  • Program se realizuje u grupi od 8 do 12 učenika

Mesto realizacije nastave

  • Vežbe se realizuju u kabinetu za informatiku

Preporuke za realizaciju nastave

  • Nastava se izvodi u računarskom kabinetu. Odeljenje podeliti u dve grupe (po 10 učenika). Vežbe realizovati u bloku od 2 časa nedeljno (po svakoj grupi). U uvodnom delu dvočasa dati učenicima teorijsku osnovu neophodnu za razumevanje i izvođenje vežbe, a zatim na konkretnim primerima vežbu izvesti na računaru. Potom učenik samostalno piše i testira programe na računaru (ili najviše dva učenika za jednim računarom).
  • Prilikom realizacije ovih ishoda vrlo je bitno da učenici ovladaju postupkom rešavanja problema pomoću algoritma. Usvaja se pravilo - pisanja algoritma za svaki problem koji će se rešavati u daljem radu.
  • Akcenat je prvenstveno na praktičnoj primeni (pisanje programa), a ne na teoriji i sintaksi programskog jezika.
  • Potrebno je pisati programe koji će realizovati probleme iz grupe predmeta prirodnih nauka i elektrotehnike
  • Naredbe ciklusa realizovati kroz primere koji rešavaju neke konkretne probleme iz elektrotehnike ili neko crtanje (zvezdica, brojeva po ekranu).
  • Kroz zadatke sa nizovima uvežbavati i naredbe grananja i naredbe ciklusa.
  • Obraditi mehanizme za razbijanje složenih problema na jednostavnije potprobleme.
  • Posebnu pažnju posvetiti prenosu parametara.
  • Insistirati na korišćenju biblioteka funkcija.
  • Višedimenzionalne nizove obraditi na primerima iz života.
  • Prilikom obrade stringova formirati funkcije za rad sa stringovima, koje se često koriste, kao i funkcije za odgovarajuće ispisivanje stringa na ekranu.

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Programiranje računara 3 časa
  • Algoritmi 7 časova
  • Struktura jezika i tipovi podataka 3 časa
  • Izrazi i naredbe 6 časova
  • Tok programa i upravljanje izvršavanjem 6 časova
  • Naredbe ciklusa 9 časova
  • Jednodimenzionalni niz 9 časova
  • Funkcije i strukture programa 9 časova
  • Višedimenzionalni nizovi (matrice) 7 časova
  • Stringovi 7 časova

Algoritmi

  • Usvajanje novog načina razmišljanja, precizno formulisanje problema, pravilna analiza algoritma radi otklanjanja formalnih i logičkih grešaka.
  • Objasni pojam algoritma. Navede svojstva algoritma.
  • Napiše i testira algoritam sa prostom linijskom strukturom.
  • Napiše i testira algoritam sa razgranatom strukturom.
  • Napiše i testira algoritam sa cikličnom strukturom
  • Definicija i svojstva algoritma.
  • Zadatak i algoritam. Grafički zapis algoritma.
  • Analiza problema. Etape rešavanja zadatka. Provera ispravnosti algoritma.
  • Struktura algoritma.
  • Primeri složenih algoritama.

Struktura jezika i tipovi podataka

  • Usvajanje znanja o osnovnim elementima programskog jezika i strukturi programa.
  • Navede strukturne delove programa.
  • Nabroji osnovne tipove podataka.
  • Napiše i testira program sa prostom linijskom strukturom u kojima se koriste naredbe za ulaz i prikaz podataka.
  • Struktura programskog jezika. Struktura programa.
  • Ključne reči, identifikatori, definicija konstanti i promenljivih.
  • Osnovni tipovi podataka.
  • Naredbe i funkcije za unos i prikaz podataka

Izrazi i naredbe

  • Osposobljavanje za pisanje programa sa prostom linijskom strukturom.
  • Napiše i testira programe sa prostom linijskom strukturom u kojima se koriste aritmetički i logički izrazi.
  • Napiše i testira programe sa standardnim funkcijama.
  • Operatori jezika. Aritmetički operatori. Operator dodele vrednosti. Relacijski operatori. Logički operatori. Prvenstvo operatora. Izrazi.
  • Dodatni operatori dodele vrednosti. Operatori inkrementiranja i dekrementiranja.
  • Standardne funkcije

Tok programa i upravljanje izvršavanjem

  • Osposobljavanje za pisanje programa sa razgranatom strukturom.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi naredba grananja (if, if - else).
  • Napiše i testira programe sa višestrukim grananjem (switch/case).
  • Tok izvršavanja. Donošenje odluke naredbom if i if - else.
  • Naredba višestrukog grananja.
  • Bezuslovno grananje.

Naredbe ciklusa

  • Osposobljavanje za pisanje programa sa cikličnom strukturom.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi naredba ciklusa for.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi naredba ciklusa while i do - while/repeat.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste naredbe ciklusa i grananja.
  • Savlađivanje osnovnih ciklusa. Naredbe za organizaciju ciklusa sa konačnim brojem ponavljanja (for).
  • Organizacija ciklusa sa neodređenim brojem ponavljanja (while i do while/repeat).
  • Naredbe za iskakanje iz ciklusa. Naredbe za preskakanje preostalih naredbi do kraja ciklusa.

Jednodimenzionalni niz

  • Savladavanje osnovnih tehnika u radu sa nizovima
  • Napiše i testira programe u kojima se formira i ispisuje niz.
  • Napiše i testira programe u kojima se određuje maksimalni i minimalni element niza.
  • Napiše i testira programe u kojima se sortira i pretražuje niz.
  • Niz kao struktuiran tip podatka.
  • Definisanje niza.
  • Inicijalizacija niza.
  • Pristupanje elementima niza. Pretraživanje niza.
  • Sortiranje niza.
  • Traženje minimalnog i maksimalnog elementa niza.

Funkcije i strukture programa

  • Usvajanje osnovnih znanja o potprogramima
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste funkcije: pozivanje funkcije i prenos parametara po vrednosti.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste funkcije: bočni efekti i globalni identifikatori.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste rekurzivne funkcije.
  • Definisanje funkcija. Parametri i argumenti funkcija.
  • Formalni parametri. Stvarni parametri.
  • Predaja parametara po vrednosti. Bočni efekti funkcija.
  • Nepromenljivi i nepostojani formalni argumenti.
  • Globalni indentifikatori.
  • Rekurzivne funkcije.

Višedimenzionalni nizovi (matrice)

  • Savladavanje osnovnih tehnika u radu sa višedimenzionalnim nizovima
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste višedimenzionalni nizovi: pristup elementu niza i prolasci kroz matricu.
  • Definicija višedimenzionalnog niza.
  • Inicijalizacija višedimenzionalnog niza.
  • Pristupanje elementima višedimenzionalnog niza.
  • Prolasci kroz matricu.

Stringovi

  • Usvajanje osnovnih znanja o stringovima
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste stringovi: pristup elementima stringa.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste stringovi: osnovne funkcije za rad sa stringovima.
  • Definicija stringa.
  • Inicijalizacija stringa.
  • Pristup elementima stringa pomoću indeksa.
  • Osnovne funkcije za rad sa stringovima.

PREPORUČENA LITERATURA

1. Grupa autora, Programski jezici C, C++, Mikroknjiga Beograd, 2007.
2. Programiranje za treći razred elektrotehničke škole, Laslo Kraus, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Beograd, 2004.
3. Priručnik za objektno programiranje

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Matematika
2. Informatika i računarstvo
3. Programiranje C++

 

Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE C++ (C++)

Godišnji fond časova:

62 časa

Razred:

Četvrti

Ciljevi predmeta

1. Usvajanje naprednijih tehnika programiranja.

 

2. Pisanje složenijih programa.

 

3. Usvajanje osnova za dalje, samostalno sticanje znanja i usavršavanje.

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Pokazivači

  • Savladavanje osnovnih tehnika u radu sa pokazivačima
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste pokazivači (prenos parametara po referenci).
  • Napiše i testira programe u kojima se pristupa elementima niza pomoću pokazivača.
  • Napiše i testira programe u kojima su pokazivači argumenti funkcija.
  • Napiše i testira programe u kojima funkcije vraćaju pokazivače.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste pokazivači na funkcije.
  • Definicija pokazivačkih promenljivih.
  • Pristup podacima pomoću pokazivača.
  • Pokazivači i nizovi.
  • Pokazivači i funkcije (pokazivači kao argumenti funkcija, funkcije koje vraćaju pokazivače, pokazivači na funkcije).
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • Vežbe 62 časa

Podela odeljenja na grupe

  • Program se realizuje u grupi od 8 do 12 učenika

Mesto realizacije nastave

  • Vežbe se realizuju u kabinetu za informatiku

Preporuke za realizaciju nastave

  • Pokazivači Pokazivače obraditi kao vrlo efikasan mehanizam za: obradu nizova, dinamičko formiranje objekata u memoriji i njihovu obradu.
  • Upoznavanje sa modularnim programiranjem Akcenat postaviti na efikasnosti koja se postiže upotrebom modula
  • Slogovi (strukture) Slogove obraditi kao dobar alat za predstavljanje apstraktnih objekata kao što su kompleksni brojevi, geometrijski likovi i slično. Kroz zadatke sa slogovima uvežbavati i tehnike rada sa funkcijama, pokazivačima i modulima.
  • Datoteke Datoteke obraditi na primerima iz života.
  • Upoznavanje sa objektno orijentisanim programiranjem Akcenat je na osnovnim konceptima objektno orjentisanog programiranja. Primeri moraju biti jasni i što kraći kako bi učenik mogao da ih što lakše savlada

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Pokazivači 8 časova.
  • Upoznavanje sa modularnim programiranjem 5 časova
  • Slogovi (strukture) 8 časova
  • Datoteke 15 časova.
  • Upoznavanje sa objektno orijentisanim programiranjem 26 časova.

Upoznavanje sa modularnim programiranjem

  • Osposobljavanje učenika da piše modularne programe.
  • Napiše i testira module sa korisnim funkcijama.
  • Modularno programiranje.

Slogovi (strukture)

  • Usvajanje osnovnih znanja o slogovima
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste slogovi i nizovi slogova: upotreba funkcija.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste slogovi i nizovi slogova: upotreba pokazivača.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste slogovi i nizovi slogova: upotreba modula.
  • Definicija sloga.
  • Slogovi i funkcije.
  • Pokazivači i slogovi.
  • Nabrajanja. Unije. Polja bitova.

Datoteke

  • Usvajanje osnovnih znanja o datotekama.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste tekstualne datoteke.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste binarne datoteke.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi direktan pristup datoteci.
  • Otvaranje i zatvaranje datoteka.
  • Rad sa tekstualnim datotekama.
  • Rad sa binarnim datotekama.
  • Pozicioniranje unutar datoteke (direktan pristup).

Upoznavanje sa objektno orijentisanim programiranjem

  • Savladavanje osnovnih tehnika objektno orjentisanog programiranja
  • Napiše i testira programe u kojima se demonstrira primena klase.
  • Napiše i testira programe u kojima se operatori preklapaju.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi nasleđivanje.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi polimorfizam.
  • Napiše i testira programe u kojima se koriste apstraktni tipovi podataka.
  • Napiše i testira programe u kojima se koristi rukovanje izuzecima.
  • Pregled osnovnih koncepata objektno orijentisanog programiranja.
  • Klase: definicija, funkcije članova klasa.
  • Konstruktori i destruktori.
  • Preklapanje operatora: operatorske funkcije, neki posebni operatori, osnovni ulazno-izlazni tokovi.
  • Nasleđivanje: definisanje izvedenih klasa, virtuelne metode, višestruko nasleđivanje, polimorfizam.
  • Generičke funkcije i klase: definisanje šablona, generisanje funkcija, generisanje klasa.
  • Obrada izuzetaka: rukovanje izuzecima, prijavljivanje izuzetaka, prihvatanje izuzetaka.

PREPORUČENA LITERATURA

1. Grupa autora, Programski jezici C, C++, Mikroknjiga, Beograd, 2007.
2. Programiranje za treći razred elektrotehničke škole, Laslo Kraus, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Beograd, 2004.
3. Priručnik za objektno programiranje

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA / MODULIMA

1. Programiranje C (neophodno da je učenik na prethodnoj godini imao za izborni predmet Programiranje C)
2. Matematika
3. Računarstvo i informatika

 

Naziv predmeta:

UVOD U ANALIZU

Godišnji fond časova:

62 časa

Razred:

Četvrti

Ciljevi predmeta

1. Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja

 

2. Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja osnovnog matematičko-logičkog jezika

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Binomni obrazac

  • Sticanje osnovnih znanja o binomnom obrascu
  • navede osobine binomnih koeficijenata
  • primeni osobine binomnih koeficijenata u rešavanju zadataka
  • primeni binomnu formulu
  • Binomni koeficijenti
  • Binomni obrazac
  • Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

  • teorijska nastava 62 časa

Podela odeljenja na grupe

  • Odeljenje se ne deli na grupe

Mesto realizacije nastave

  • Vežbe se realizuju u učionici

Preporuke za realizaciju nastave

  • Ponoviti kombinacije
  • Povezati dosadašnja znanja o jednačini prave sa znanjem o izvodima
  • Staviti naglasak na geometrijsku i mehaničku interpretaciju izvoda
  • Insistirati na što većem samostalnom radu učenika
  • Insistirati na grafičkom predstavljanju
  • Od diferencijalnih jednačina drugog reda obraditi samo jednačinu oblika y" = k

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

  • praćenje ostvarenosti ishoda
  • testove znanja
  • testove praktičnih veština

Okvirni broj časova po temama

  • Binomni obrazac 10 časova
  • Izvodi funkcija 10 časova
  • Integrali 14 časova
  • Određeni integral 16 časova
  • Diferencijalne jednačine 12 časova

Izvodi funkcija

  • Sticanje znanja o izvodu funkcije
  • navede tablicu izvoda elementarnih funkcija
  • izračuna izvod zbira, razlike, proizvoda i količnika funkcija;
  • izračuna izvod složene funkcije
  • Priraštaj funkcije
  • Problem tangente
  • Pojam i definicija izvoda funkcije
  • Teoreme o izvodu funkcije i primena
  • Izvodi elementarnih funkcija
  • Izvodi složenih funkcija

Integrali

  • Sticanje osnovnih znanja o integralima
  • objasni pojam i primenu integrala
  • napiše formule za tablične integrale
  • primeni metode zamene i parcijalne integracije pri izračunavanju integrala
  • reši integral racionalne funkcije
  • Pojam primitivne funkcije i neodređenog integrala
  • Osobine neodređenog integrala
  • Tablica osnovnih integrala
  • Metoda zamene
  • Metoda parcijalne integracije
  • Integral racionalne funkcije

Određeni integral

  • Sticanje osnovnih znanja o određenom integralu
  • navede osobine određenog integrala
  • primeni određeni integral za izračunavanje površine ravnih figura, površine i zapremine obrtnih tela i dužinu luka
  • Definicija i egzistencija određenog integrala
  • Osobine određenog integrala
  • Njutn-Lajbnicova formula
  • Neke primene određenog integrala-kvadratura, kubatura, rektifikacija

Diferencijalne jednačine

  • Sticanje osnovnih znanja o diferencijalnim jednačinama
  • prepozna tip diferencijalne jednačine
  • reši diferencijalnu jednačinu
  • Pojam diferencijalne jednačine
  • Diferencijalna jednačina koja razdvaja promenljive
  • Homogena diferencijalna jednačina
  • Linearna diferencijalna jednačina
  • Bernulijeva diferencijalna jednačina
  • Diferencijalna jednačina drugog reda

PREPORUČENA LITERATURA

1. Pap E., Tošić R., Lozanov-Crvenković Z., Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
2. Ognjanović S., Ivanović Ž., Matematika 4, zbirka zadataka i testova za četvrti razred gimnazija i tehničkih škola, Krug, Beograd
3. Bogoslavov V., Zbirka rešenih zadataka iz matematike 4, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
4. Kečkić J., Matematika sa zbirkom zadataka za četvrti razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
5. Zbirke zadataka za prijemne ispite za tehničke fakultete

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

- Matematika

 

PROGRAM MATURSKOG ISPITA
ZA OGLEDNI OBRAZOVNI PROFIL ELEKTROTEHNIČAR TELEKOMUNIKACIJA

CILJ MATURSKOG ISPITA

Maturskim ispitom proverava se da li je učenik, po uspešno završenom obrazovanju za odgovarajući obrazovni profil, stekao programom propisana znanja, veštine i glavne stručne kompetencije za zanimanja za koja se školovao u okviru obrazovnog profila po programu ogleda.

STRUKTURA MATURSKOG ISPITA

Maturski ispit za učenike koji su se školovali po oglednom programu za obrazovni profil elektrotehničar telekomunikacija, sastoji se od tri nezavisna ispita:

- ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine;

- ispit za proveru stručno-teorijskih znanja;

- maturski praktični rad.

PREDUSLOVI ZA POLAGANJE MATURSKOG ISPITA

Učenik polaže maturski ispit u skladu sa Zakonom. Maturski ispit može da polaže učenik koji je uspešno završio četiri razreda srednje škole po programu ogleda za ovaj obrazovni profil.

Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja - Centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Centar) u Priručniku o polaganju maturskog ispita za obrazovni profil elektrotehničar telekomunikacija (u daljem tekstu: Priručnik):

- određuje posebne preduslove za polaganje maturskog ispita;

- utvrđuje listu tema za pismeni ispit iz ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine, sa uputstvima za organizaciju ispita i ocenjivanje;

- priprema zbirku zadataka za završni test provere stručno-teorijskih znanja sa uputstvima za strukturiranje testa i njegovo ocenjivanje;

- priprema listu standardizovanih radnih zadataka i kombinacija za maturski praktični rad i liste za ocenjivanje sa uputstvima za organizaciju i realizaciju ispita.

Jedinstvenu listu tema za pismeni ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine određuju nastavnici srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled za dati obrazovni profil.

Zbirku zadataka za završni test i praktične radne zadatke pripremaju nastavnici stručnih predmeta iz svih škola u kojima se ostvaruje ogled, u saradnji sa Centrom.

Centar dostavlja Priručnik svakoj školi koja ostvaruje nastavni plan i program ogleda.

Priručnik se može dopunjavati svake školske godine.

ORGANIZACIJA MATURSKOG ISPITA

Maturski ispit sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao.

Za svakog učenika direktor škole određuje mentore. Mentori su nastavnici stručnih predmeta koji su obučavali učenika u toku školovanja. Oni pomažu učeniku u pripremama za polaganje testa za proveru stručno-teorijskih znanja i maturskog praktičnog rada.

U okviru perioda planiranog programom ogleda za pripremu i polaganje maturskog ispita, škola organizuje konsultacije i dodatnu pripremu učenika za polaganje ispita, obezbeđujući dodatne uslove u pogledu prostora, opreme i vremenskog rasporeda.

Maturski ispit za učenika može da traje najviše četiri dana. U istom danu učenik može da polaže samo jedan deo maturskog ispita.

Za svaki deo maturskog ispita direktor škole određuje članove ispitne komisije, koju čine tri člana i tri zamenika.

Svaki deo maturskog ispita se ocenjuje i na osnovu tih ocena utvrđuje se opšti uspeh na maturskom ispitu.

Ispit iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine

Cilj ispita iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine je provera jezičke pismenosti, poznavanja književnosti, kao i opšte kulture.

Ispit se polaže pismeno i traje tri sata.

Na pismenom ispitu iz srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine učenik obrađuje jednu od četiri ponuđene teme, koje utvrđuje ispitni odbor škole, na predlog stručnog veća nastavnika srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine, sa jedinstvene liste tema objavljene u Priručniku.

Ocenu pisanog rada utvrđuje ispitna komisija na osnovu pojedinačnih ocena svakog člana ispitne komisije.

Ispit za proveru stručno-teorijskih znanja

Cilj ovog dela maturskog ispita je provera stručno-teorijskih znanja neophodnih za obavljanje poslova i zadataka za čije se izvršenje učenik osposobljava tokom školovanja. Ova znanja stiču se kroz sledeće predmete/module:

- Elektronika;

- Osnove elektrotehnike;

- Tehnika analognog prenosa;

- Tehnika digitalnog prenosa;

- Optičke telekomunikacione mreže;

- Komutacioni sistemi;

- Pristupne mreže i uređaji;

- Terminalni uređaji;

- Sistemi prenosa;

- Radio i bežične tehnologije.

Ispit se polaže pismeno, rešavanjem testa za proveru stručno-teorijskih znanja, koji sadrži do 50 zadataka, a vrednuje se sa ukupno 100 bodova. Bodovi se prevode u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

Ukupan broj bodova ostvaren na testu

USPEH

do 50

nedovoljan (1)

50,5 - 63

dovoljan (2)

63,5 - 75

dobar (3)

75,5 - 87

vrlo dobar (4)

87,5 - 100

odličan (5)

Test priprema Centar, na osnovu zbirke zadataka za završno testiranje.

Ispitnu komisiju za pregled testova čine tri nastavnika stručnih predmeta.

Maturski praktični rad

Cilj maturskog praktičnog rada je provera glavnih stručnih kompetencija propisanih planom i programom ogleda za obrazovni profil elektrotehničar telekomunikacija, koje se grupišu i glase:

- montaža i testiranje uređaja i opreme u okviru različitih telekomunikacionih sistema, uz izradu tehničke dokumentacije i vođenje evidencija;

- održavanje telekomunikacione mreže, opreme i uređaja uz vođenje evidencija o izvedenim radovima.

Maturski praktični rad sprovodi se u školi i prostorima gde se nalaze radna mesta i uslovi za koje se učenik obrazovao.

Ocenu o stečenim propisanim kompetencijama daje ispitna komisija koju čine:

- dva nastavnika stručnih predmeta za obrazovni profil, od kojih je jedan predsednik komisije;

- predstavnik poslodavaca - stručnjak u datoj oblasti koga predlaže Unija poslodavaca Srbije u saradnji sa odgovarajućim poslovnim udruženjima, Privrednom komorom Srbije i Centrom. Bazu podataka o članovima ispitnih komisija vodi Centar.

Na maturskom praktičnom radu učenik izvršava dva radna zadatka. Broj radnih zadataka odgovara broju propisanih glavnih stručnih kompetencija, a svaka kompetencija proverava se jednim radnim zadatkom.

Od standardizovanih radnih zadataka sačinjava se odgovarajući broj kombinacija radnih zadataka za maturski praktični rad. Broj kombinacija mora biti za 10% veći od broja učenika koji polažu maturski ispit u jednoj školi. Učenik izvlači kombinaciju radnih zadataka.

Svaki radni zadatak može da se oceni sa najviše 100 bodova. Uspeh na maturskom praktičnom radu zavisi od ukupnog broja bodova koje je učenik stekao izvršavanjem svih propisanih radnih zadataka.

Svaki član ispitne komisije unosi ocene u svoj obrazac za ocenjivanje, koji sadrži standarde za dati radni zadatak.

Na osnovu pojedinačnog ocenjivanja svih članova, ispitna komisija utvrđuje prosečan broj bodova za svaki radni zadatak i taj podatak unosi u Zbirni obrazac za ocenjivanje radnih zadataka na maturskom praktičnom radu, koji je sastavni deo Zapisnika o polaganju maturskog ispita, i koji je dat u Priručniku.

Ukupan broj bodova koji učenik ostvari na maturskom praktičnom radu, jednak je zbiru postignutih bodova na svim radnim zadacima. Ukupan broj bodova prevodi se u uspeh. Skala uspešnosti je petostepena.

UKUPAN BROJ BODOVA

USPEH

2 radna zadatka

do 100

nedovoljan (1)

101 - 126

dovoljan (2)

127 - 150

dobar (3)

151 - 174

vrlo dobar (4)

175 - 200

odličan (5)

DIPLOMA I UVERENJE

Učenik koji je položio maturski ispit, stiče pravo na izdavanje Diplome o stečenom srednjem obrazovanju.

Uz Diplomu učenik dobija i Uverenje o položenim ispitima u okviru savladanog programa ogleda za obrazovni profil.