Prethodni

MUZIČKA KULTURA

 

Godišnji fond časova:

70 ili 64

Razred: drugi ili treći ili četvrti

Ciljevi predmeta

1. Osposobljavanje učenika za razlikovanje obeležja stilova različitih muzičkih žanrova;
2. Razvijanje svesti o značaju i ulozi muzičke umetnosti kroz razvoj civilizacije i društva;
3. Osposobljavanje učenika za razlikovanje osnovnih odlika umetnosti različitih civilizacija i kultura kroz sagledavanje elemenata muzičkih dela;
4. Osposobljavanje učenika za uočavanje razlika i sličnosti između naše i drugih tradicija i kultura u domenu muzike;
5. Osposobljavanje učenika za uočavanje međusobnog uticaja različitih kultura prožimanjem karakterističnih elemenata muzičkih dela;
6. Unapređivanje estetskih kriterijuma kod učenika;
7. Razvijanje divergentnog mišljenja kroz rešavanje problemskih i projektnih zadataka;
8. Razvijanje navika kod učenika za praćenje kulturno-umetničkih manifestacija u lokalnoj sredini i putem elektronskih medija (koncerti, televizija, film, internet);
9. Osposobljavanje učenika za samostalno istraživanje stručne literature, arhive, medijateke, interneta;
10. Osposobljavanje učenika za javno nastupanje (javni časovi, koncerti...)
11. Osposobljavanje učenika za kreativnu izradu muzičkih udaračkih instrumenata;
12. Upoznavanje učenika sa značajnim srpskim kompozitorima i izvođačima;
13. Osposobljavanje učenika za primenu umetničkih veština u drugim predmetima i svakodnevnom životu;
14. Osposobljavanje učenika za timski i istraživački rad;
15. Podsticanje umetničkog razvoja i usavršavanja u skladu sa individualnim interesovanjima i sposobnostima.

 

 

TEMA

CILJ

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Izražajna sredstva muzičke umetnosti
- Muzički instrumenti -
Muzički oblici
- Poznavanje različitih muzičkih oblika, formi i žanrova i njihovih sastavnih elemenata.
- Poznavanje i razumevanje pojava i razvoja najznačajnijih muzičkih oblika kroz vekove.
Opšta muzička teorija i analiza
Muzika u prvobitnoj društvenoj zajednici i kulturama Starog veka.
Muzika srednjeg veka.
Muzika renesanse.

- Stimulacija razvoja sposobnosti razlikovanja boje zvuka instrumenata kao i njihovih sastava.
- Razumevanje korelacije između izbora izvođačkog sastava, sadržaja i karaktera kompozicije.

Razvijanje sposobnosti razumevanja i razlikovanja strukture i dramaturgije određenog muzičkog žanra.
Razumevanje specifičnih karakteristika narodne muzike našeg područja.
Osposobljavanje za samostalno kreativno izražavanje u okviru manjih formi.

- Razvoj muzičke pismenosti, usvajanje pojmova koji se odnose na nazive tonova, lestvice, intervale, akorde, ritam i metar, tempo, dinamiku i agogiku...
- Negovanje precizne intonacije, dikcije i artikulacije teksta pesama, razvoj ritmičkih sposobnosti, razvoj muzičkog sluha i poznavanje vokalnih tehnika, - Stimulacija uspešnog solo ili izvođenja kompozicija u okviru ansambla.
- Povezivanje aktivnosti pevanja i kretanja na sceni kao celine koja deluje stimulativno na razvoj elementarnih muzičkih sposobnosti (precizno intonativno pevanje uz dočaravanje ritma pokretom)

- Osposobljavanje učenika za razlikovanje karakteristika muzičkih stilova od prvobitne zajednice do kraja renesanse.
- Razvijanje sposobnosti uočavanja uticaja narodnog stvaralaštva na umetničko stvaralaštvo.
- Razvijanje navika za slušanje umetničke muzike.
- Osposobljavanje učenika za samostalno istraživanje, odnosno stimulacija podsticaja za dalje istraživanje.
- Osposobljavanje uočavanja razlika karaktera kompozicija u odnosu na period nastanka.
- Prepoznavanje naziva kompozicija nakon slušanja istih, kao i prepoznavanje i imenovanje elementarnih muzičkih elemenata koji se odnose na dinamiku, tempo, oblik dela...
- Formiranje muzičkog ukusa i adekvatnog muzičkog ekspresivnog doživljaja muzičkog dela prilikom slušanja (audio aparatima i uživo na koncertima)
- Razvijanje estetskih kriterijuma kod učenika
- Osposobljavanje učenika za prepoznavanje i razlikovanje kulture i tradicije kako svog tako i drugih narod

- Poznaje karakteristike zvuka i tona (visinu, jačinu, trajanje i boju) kao i elemente koji na to utiču.
- Razlikuje boju zvuka pojedinih vrsta instrumenata i ansambala.
- Razlikuje izvođačke sastave: instrumentalne, vokalne, vokalno instrumentalne.

- Poznaje i razlikuje muzičke oblike, forme i žanrove kao i njihove sastavne elemente: tema, rečenica, period, pesma, princip variranja, cikličnost.. opera: uvertira, arija, rečitativ, numere.. kao i njihovu podelu na osnovu izvođačkih sastava: vokalni, instrumentalni, vokalno instrumentalni..
- Samostalno kreira manje muzičke forme u skladu sa mogućnostima koristeći klasične instrumente i-ili kompjutersku tehnologiju.

- Učenik je usvojio i proširio znanja o osnovnim muzičko-teoretskim pojmovima.
- Vlada elementima muzičke pismenosti, zna da pročita i piše note u violinskom i bas ključu, u različitim tonalitetima, metrima i sa različitim ritmičkim kombinacijama.
- Poznaje oznake za tempo, dinamiku i agogiku i ume da ih primeni na konkretnom muzičkom primeru.
- Uspešno izvodi melodijsko-ritmičke zahteve uz igru uloga na sceni.
- Precizno izvodi ritmičko-melodijske zahteve uz osmišljene koreografije.
- Poznaje muzičke intervale i akorde i može samostalno da ih formira od zadatog tona.
- Poznaje kompjuterske programe za pisanje nota i obradu zvuka.

- Prepoznaje i razlikuje odlike stilova u muzičkom izražavanju od prvobitne zajednice do kraja renesanse.
- Ispoljava potrebu za svakodnevnim slušanjem muzike i na osnovu toga formira trajno interesovanje prema muzici uopšte
- Prepoznaje nazive odslušanih kompozicija uz poznavanje njihovih autora, oblika kao i vreme nastanka...
Ekspresivno, autonomno doživljava karakter odslušane kompozicije
- Poseduje adekvatan muzički ukus.
- Samoinicijativno posećuje koncerte i druge muzičke manifestacije.
- Prepoznaje estetske vrednosti u kulturi svog i naroda drugih zemalja uočavanjem karakterističnih obeležja muzike svetske narodne baštine.
- Sagledava i vrednuje uticaj narodnog stvaralaštva na umetničko stvaralaštvo.

Izvori zvuka i tona.
Osobine zvuka i tona.
Podela muzičkih instrumenata po načinu dobijanja tona i po građi.
Gudački, žičani, duvački,
Instrumenti sa dirkama,
Perkusioni instrumenti
Sa određenom i neodređenom
Visinom tona. Narodni instrumenti. Elektronski instrumenti. Orkestri i instrumentalni sastavi.

Slušanje muzike:
Koncert za violinu po izboru
(Paganini - de mol i De dur,
Vivaldi- a mol, Bah-a mol,
Ce dur,
E dur.
Mocart-Ce dur, Ge dur,
A dur,
De dur. Betoven-De dur,
Mednelson-e mol,
Čajkovski-De dur,
Vienjavski-De-dur....)
Za violu: Brams-Prvi deo
Nemačkog rekvijema, deonice
Iz Berliozovog Harolda u
Italiji,
Hindemit-koncerti..
Za violončelo: Izbor
kompozicija
Vivaldija, Hajdna, Šumana,
Dvoržaka i Sen Sansa za ovaj
Instrument..
Za kontrabas: Izbor dela
Sen Sansa, Gustav Maler,
Za harfu: Mocart-Koncert za
harfu i flautu u Ce duru
Sen Sans-Koncert za Harfu u
Ge duru
Za gitaru: Izbor dela Tarege,
Segovije,
Granadosa, De Falje,
Albenisa...
Primeri savremene muzike
za gitaru.
Izbor dela za mandolinu,
tamburu,
Balalajku, citru..
Za duvačke instrumente:
Za flautu
Bah-Svita za flautu i orkestar
ha mol, Smetana-Vltava,
Debisi i
Ravel-Izbor..
Za obou: Vivaldi 12
koncerata,
Hajdn-Ce dur, Mocart-Ce dur
Rihard Štraus.. Sonate
Hendla
Sen Sans, Dejan Despić
7 pastorala
Za obou solo.
Za Fagot: Vivaldi, koncert
Za klarinet: Mocart, koncert
u A duru, K.M. Veber, koncerti
U ef molu i Es duru,
D. Obradović,
Sonata za solo klarinet,
Boki Milošević, odlomci iz Odabranih dela..
Za saksofon: Izbor iz džez muzike.
Za trubu: Verdi, iz opere Aida- drugi čin, Vagner, Valkire, treći
čin, Musorgski, Slike s izložbe,
Maršing bendovi, Izbor pesama
Sa festivala Dragačevska truba,
Luis Armstrong, Mails Dejvis...
Za trombon-odlomci iz dela Stravinskog, Žar ptica,
Ravel-Bolero.
Za hornu: K. Ferster, koncert u Es dur,
Sens Sans-koncert op 94,
R. Štraus
Primeri narodnih duvačkih Instrumenata: frula, zurle, Kaval, leika, rog, duvački instrumenti drugih naroda - Aboridžini, Alpski rogovi...
Koncert, Es dur.
Za klavir: Izbor iz Bahovih, Mocartovih, Betovenovih, Šopenovih, Listovih koncerta, Čajkovski, Primeri za džez i Zabavnu muziku...
Za orgulje: Izbor iz dela J.S Baha,
Hendla, Franka...
Za harmoniku: Izbor umetničke Muzike za harmoniku, Narodna kola,
Pjacola-Liber tango..
Za udaraljke: izbor repertoara
Ansanbla SPE, B.Bartok
Koncert za udarljke i čelestu,
Izbor kompozicija rok i džez muzike,
Narodna muzika-Tapan, Goč, Daire.. Tarabuka, Kastanjete... Za orkestre:
- simfonijski - izbor simfonije
iz klasike i romantizma. (Hajdn, Mocart, Betoven, Čajkovski, Brams, Berlioz, Brams, Dvoržak, Maler..
Gudački-izbor dela Vivaldija, Baha, Mocarta..
Duvački-Hendl, Muzika za vatromet, Dragačevski trubači, Big bend, Vojni orkestri...
Perkusionisti: Izbor dela SPE, primeri narodne, zabavne,džez i muzike drugih zemalja po izboru.

Vokalni i vokalno instrumentalni
oblici: duhovni i svetovni. Vrste višeglasja.
Homofonija i polifonija.
Melizmatika i silabika.
Oblici instrumentalne muzike (apsolutni i programski), Muzička dramaturgija i tok.
Preporučeni oblici za obradu:
Vokalni i vokalno instrumentalni-
Duhovni:
Liturgija, opelo, misa, rekvijem, motet, kantata, oratorijum, pasija, koral, horska pesma.
Svetovni: Opera, Opereta, Mjuzikl, Solo pesma, Horska pesma, Rukovet, Kantata,
Zabavna pesma (džez, rok, narodna pesma..
Instrumentalni oblici-apsolutni:
Sonatni ciklusi: sonata, simfonija, koncert, kamerna muzika. Polifoni oblici: fuga, invencija, barokna svita.
Programski oblici: simfonijska poema, simfonijska svita, komad, programska simfonija.

Preporučeni primeri za Slušanje muzike: Mokranjac-Liturgija i Opelo, Mocart-Krunidbena misa, Rekvijem Palestrina-Misa Papi Marčelu, Moteti renesansnih Kompozitora po izboru,
Kantate-J.S.Bah (izbor), Oratorijumi (Hendl, izbor), Pasija po Mateji, Bah,
Korali-Bah, izbor.
Horska pesma: Milojević,
Dušan Maksimović Dumaks,
Svetislav Božić...
Opera-Verdi, Rosini, Belini,
Pučini, Vagner.. izbor...
Operete: Ofembah i J. Štraus-
Izbor..
Mjuzikl-Mačke, Brilijantin,
Kosa, Cigani lete u nebo...
Solo pesme-Šubert, Šuman..
Milojević, Bajić.. izbor
Rukoveti-Mokranjac
Džez, Rok, Zabavna, Narodna-
pesma po izboru domaćih i
stranih autora.

Instrumentalni oblici:
Sonata-Mocart, Betoven..
izbor,
Simfonije-izbor iz
klasicizma,
Romantizma i savremenih
autora..
Koncert-List, Šopen,
Rahmanjihov, Čajkovski,
Medelson,
Grig.. i mnogi drugi po
izboru.
Kamerna muzika: barokna dela,
Klasičarski kvarteti,
Savremeni autori-izbor
Fuga, invencija-Bah, Frank..
Barokna svita-Bah..
Simfonijska poema-
List, Smetana..
Simfonijska svita-
Korsakov, Šeherezada...
Izbor iz raznih zbirki
Klavirskih komada klasičnih,
romantičarskih i savremenih
autora.
Programska simfonija-
Berlioz-Fantastična,
List-Dante i Faust...
Gustav Maler...
Durske i molske lestvice,
stupanj, stepen, vođica,
tetrahord, intervali,
trozvuci, četvorozvuci,
vrste takta, trajanje nota,
tempo, dinamika, agogika..
Primeri za slušanje:
-V.A. Mocart-Sonata Ce duru
KV 545
-F. Šopen-Valcer u ce molu
OP 19
-T. Albinoni-Adađo
-N.R.Korsakov-Priča o caru
Saltanu-Bumbarov let
Izbor primera za solfeđo i
primera iz muzičke literature
raznih autora
(Bora Popović,
Vlada Jovanović,
Zorislava Vasiljević,
Miodrag Vasiljević..) kao i
horske literature
za ilustraciju, izvođenje
i analizu.
Izbor narodnih i
zabavnih pesama.
Koreni muzike i njene
prvobitne uloge, izvori,
dokumenti, najstariji
muzički instrumenti.
Primeri za slušanje:
Snimci tradicionalne
muzike raznih naroda. Muzika
u životu starih istočnih
naroda, Grčke i Rima
(uloga, oblici, instrumenti,
teorija). Jevreji - Psalmi po
izboru: Grci (napitnica
Seikilosa).

---------------------------

Stara hrišćanska
muzika: gregorijanski koral
i vizantijsko pevanje.
Rani oblici višeglasja:
organum, diskant, motet
(starofrancuski).
Svetovna muzika srednjeg
veka: trubaduri, minezengeri.
Počeci duhovne i svetovne
muzike kod nas.
Primeri za slušanje:
Gregorijanski korali-izbor,
vizantijsko pevanje,
organum, Hildegard of
Bingen (izbor).Rambo de
Vakeira-Kalenda maja; Adam
de la Al- Igra o Robenu i
Marioni;
Kir Stefan Srbin -
Ninja sili, Vkusite i vidite.
Tri veka velikih dostignuća u
umetnosti (14, 15. i 16).
Razvoj duhovnog i svetovnog
višeglasja.
Motet, misa, madrigal.
Najveći predstavnici
renesansne vokalne muzike:
Palestrina, Orlando di
Laso, Galus, Marencio,
Da Venoza.
Instrumentalna muzika
renesanse.
Renesansa kod nas:
Franjo Bosanac,
Andrija Motovunjanin.
Primeri za slušanje:
Žaneken - Bitka kod
Marinjana; Palestrina-
Misa Papi Marčelu
(odlomak); Laso-Madona
mia kara; Eho; Galus-
Pater noster; Evo kako
umire pravednik.
Neki madrigali
Marencija ili Da Venoze;
Đ. Gabrijeli -
Sonata piano e forte;
Neka tačka iz
programa ansambla
"Renesans"; Motovunjanin -
Frotola. Franjo Bosanac-
Ti spavaš a ja bdim...
(ansambl "Ars nova").

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:
teorijska nastava ( časova)
kabinetske vežbe ( časova)

Podela odeljenja na grupe
Odeljenje se deli na 2 ili više grupa prilikom realizacije:
kabinetskih vežbi

Mesto realizacije nastave
nastava se realizuje u kabinetu muzičke kulture.

 

IZABRANA POGLAVLJA MATEMATIKE

 

Godišnji fond časova:

64 časa

Razred: četvrti

Ciljevi predmeta:

1. Razvijanje logičkog i apstraktnog mišljenja
2. Razvijanje sposobnosti jasnog i preciznog izražavanja i korišćenja matematičko-logičkog jezika
3. Razvijanje sposobnosti određivanja i procene kvantitativnih veličina i njihovog odnosa
4. Razumevanje funkcionalnih zavisnosti, njihovo predstavljanje i primena
5. Razvijanje sistematičnosti, urednosti, preciznosti, temeljnosti, istrajnosti

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI
Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI PO TEMAMA

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Polinomi

• Proširivanje znanja o polinomima

• izvrši operaciju deljenja dva polinoma
• primeni Bezuovu teoremu na određivanje ostatka deljenja polinoma
• primeni Bezuovu teoremu na određivanje nepoznatih koeficijenata polinoma (ako je poznat ostatak deljenja)

• Deljenje polinoma
• Bezuova teorema

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja

Oblici nastave
Predmet se realizuje kroz sledeće oblike nastave:
• teorijska nastava (64 časa)

Mesto realizacije nastave
• Nastava se realizuje u učionici ili kabinetu za matematiku

Iracionalne jednačine i nejednačine

• Sticanje osnovnih znanja o iracionalnim jednačinama i nejednačinama

• reši jednostavnije iracionalne jednačine i primenjuje ranije stečena znanja o kvadratnoj jednačini
• reši jednostavnije iracionalne nejednačine i primeni ranije stečena znanja o kvadratnoj nejednačini

• Iracionalne jednačine (kvadratni koren)
• Iracionalne jednačine (kubni koren)
• Iracionalne nejednačine

Eksponencijane i logaritamske jednačine i n nejednačine

• Proširivanje znanja o eksponencijalnim i logaritamskim jednačinama, sticanje znanja o eksponencijalnim i logaritamskim nejednačinama

• reši eksponencijalne jednačine
• reši jednostavnije eksponencijalne nejednačine
• reši logaritamske jednačine
• reši jednostavnije logaritamske nejednačine
• primeni kvadratnu jednačinu i nejednačinu na rešavanje eksponencijalnih i logaritamskih jednačina i nejednačina

• Eksponencijalne jednačine
• Eksponencijalne nejednačine
• Logaritamske jednačine
• Logaritamske nejednačine

Preporuke za realizaciju nastave
• obrazložiti cilj predmeta, način i kriterijum ocenjivanja
• neophodna predznanja ponoviti uz maksimalno angažovanje učenika
• podsticati učenike na razmišljanje i samostalno zaključivanje
• primenjivati raznovrsne oblike i metode rada, kako bi se podstakla aktivnost učenika
• insistirati na preciznosti, tačnosti, sistematičnosti i urednosti u radu
upućivati učenike na pretraživanje različitih izvora i primenu savremenih tehnologija
Kombinatorika:
• pri rešavanju zadataka prebrojavanja razmatrati varijacije, permutacije i kombinacije sa i bez ponavljanja.
• Pri obradi novog gradiva koristiti što više konkretnih primera iz života.
Verovatnoća i statistika:
obradi novog gradiva koristiti što više konkretnih primera iz života i struke

Ocenjivanje
Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:
1. usmenu proveru znanja
2. pismenu provera znanja
3. testove znanja

Okvirni broj časova po temama
• Polinomi 6 časova
• Iracionalne jednačine i nejednačine 8 časova
• Eksponencijalne jednačine i nejednačine 8 časova
• Kombinatorika 12 časova
• Verovatnoća i statistika 22 časa
• U toku školske godine predviđena su 4 pismena zadatka (po 2 u polugodištu). Za realizaciju pismenih zadataka sa ispravkama planirano je 8 časova.

Kombinatorika

• Sticanje osnovnih znanja iz kombinatorike

• primeni pravilo zbira i pravilo proizvoda
• odredi broj permutacija datoga skupa
• odredi broj varijacija datoga skupa
• odredi broj kombinacija datoga skupa
• napiše permutacije (varijacije, kombinacije) datoga skupa od najviše četiri člana
• odredi k-ti binomni koeficijent u razvoju binoma na n-ti stepen
• odredi nepoznati član u razvoju binoma na n-ti stepen koji zadovoljava date uslove

• Kombinatorika. Pravilo zbira i pravilo proizvoda
• Permutacije
• Varijacije
• Kombinacije
• Binomni obrazac

Verovatnoća i statistika

• Sticanje osnovnih znanja iz verovatnoće i statistike

• uoči slučajne događaje
• prepozna koji su događaji mogući, povoljni, sigurni, nemogući
• izračuna verovatnoću preko klasične definicije verovatnoće (statističke definicije verovatnoće)
• odredi uslovnu verovatnoću događaja A u odnosu na događaj B
• objasni formulu totalne verovatnoće i ume da je primeni
• objasni i primeni Bajesovu formulu
• ume da navede primer slučajne promenljive
• primeni raspodelu verovatnoća poznatu pod nazivom binomna raspodela
• primeni raspodelu verovatnoća poznatu pod nazivom normalna raspodela
• ume da izračuna numeričke karakteristike slučajnih promenljivih (matematičko očekivanje, disperziju, medijanu i mod)
• ume da prepozna osnovne pojmove statistike
• ume da formira statističke tabele i na osnovu njih da grafički prikaže podatke
• ume da izračuna određene karakteristike slučajnog uzorka (aritmeričku sredinu uzorka, medijanu uzorka, mod uzorka i disperziju uzorka)

• Slučajni događaji. Prostor elementarnih događaja
• Različite definicije verovatnoće
• Uslovna verovatnoća
• Formula totalne verovatnoće. Bajesova formula
• Slučajne promenljive. Diskretne slučajne promenljive i binomna raspodela
• Neprekidne slučajne promenljive i normalna raspodela
• Numeričke karakteristike slučajnih promenljivih (matematičko očekivanje, disperzija, medijana, mod)
• Statistika. Osnovni pojmovi
• Formiranje statističkih tabela i grafičko prikazivanje podataka
• Karakteristike empirijske raspodele (aritmerička sredina uzorka, medijana uzorka, mod uzorka, disperzija uzorka)

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

• Fizika
• Stručni predmeti