Prethodni

Naziv modula:

Povrede kostiju i zglobova

Trajanje modula:

8 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Sticanje znanja o uzrocima i vrstama povreda koštano-zglobnog sistema i usvajanje veština za njihovo zbrinjavanje;

•   Sticanje znanja o imobilizacionim sredstvima i usvajanje tehnika njihove primene.

 

•   prepozna znake povreda zglobova i kostiju;

•   primenjuje mere u borbi protiv šoka;

•   definiše ciljeve i pravila  imobilizacije;

•   izvrši imobilizaciju pojedinih telesnih segmenata;

•   kontroliše postavljenu imobilizaciju;

•   zbrine prelom sa krvarenjem;

•   primeni "trostruki hvat";

•   učestvuje u prenošenju osobe sa povredom kičmenog stuba.

 

Nastava u bloku:

•   Povrede zglobova: nagnječenje, uganuće, iščašenje i prelom;

•   Povrede kostiju;

•   Imobilizacija - pojam, ciljev;

•   Pravila imobilizacije;

•   Sredstva za imobilizaciju;

•   Imobilizacija kičmenog stuba;

•   Specifičnosti oslobađanja disajnih puteva pri povredi vratne kičme;

•   Imobilizacija gornjih ekstremiteta;

•   Imobilizacija grudnog koša;

•   Imobilizacija karlice;

•   Imobilizacija donjih ekstremiteta.

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   nastava u bloku (8 časova)

Podela odeljenja na grupe

Odeljenje se deli na grupe (do 10 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   kabinet za prvu pomoć

•   nastava u prirodi

Preporuke za realizaciju nastave

•   Značaj blagovremeno pružene prve pomoći ilustrovati sa što više primera;

•   Koristiti realistički prikaz povreda;

•   Organizovati rad u parovima ili grupi.

 

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

1.   usmeno izlaganje;

2.   testove znanja;

3.   aktivnost na času;

4.   praćenje rada;

5.   samostalni rad.

 

 

Naziv modula:

Povrede izazvane dejstvom fizičkih, hemijskih i bioloških faktora

Trajanje modula:

8 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Sticanje znanja o povredama izazvanim fizičkim, hemijskim i biološkim faktorima;

•   Usvajanje veština za praktično pružanje prve pomoći.

•   prepozna različite termičke povrede;

•   na odgovarajući način zbrine različite termičke povrede;

•   opiše postupak spasioca u različitim akcidentima i koristi mere samozaštite;

•   pruži adekvatnu prvu pomoć kod povreda elektricitetom;

•   prepozna hemijska oštećenja organizma i zbrine ih na adekvatan način;

•   pruži prvu pomoć kod bioloških povreda.

 

Nastava u bloku:

•   Povrede izazvane dejstvom visoke temperature na organizam: toplotni udar, sunčanica, opekotine;

•   Povrede izazvane dejstvom niske temperature na organizam: hipotermija i smrzotine;

•   Povrede elektricitetom: povrede električnom strujom i udar groma;

•   Hemijske opekotine;

•   Nagla trovanja udisanjem i gutanjem otrova;

•   Trovanja ugljenmonoksidom;

•   Trovanja kaustičnim sredstvima;

•   Trovanje alkoholom, lekovima i psihoaktivnim supstancama;

•   Biološke povrede;

•   Ujed zmija i drugih životinja;

•   Ubodi insekata (pčela, osa, stršljen, škorpion, pauk, krpelj).

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   nastava u bloku (8 časova)

Podela odeljenja na grupe

Odeljenje se deli na grupe (do 10 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   kabinet za prvu pomoć

Preporuke za realizaciju nastave

•   Značaj blagovremeno pružene prve pomoći ilustrovati sa što više primera;

•   Koristiti realistički prikaz stanja i povreda;

•   Organizovati rad u parovima ili grupi.

 

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

1.   usmeno izlaganje;

2.   testove znanja;

3.   aktivnost na času;

4.   praćenje rada;

5.   samostalni rad.

 

 

Naziv modula:

Povrede pojedinih telesnih segmenata i posebne povrede

Trajanje modula:

8  časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Sticanje znanja o povredama pojedinih telesnih segmenata;

•   Sticanje znanja o kraš i blast povredama i utopljenju;

•   Sticanje znanja o povredama u saobraćaju i specifičnostima o postupku na mestu nesreće;

•   Sticanje znanja o politraumi;

•   Sticanje znanja o trijažiranju p/o;

•   Usvajanje veština za praktično pružanje prve pomoći.

•   prepozna i zbrine kraniocerebralne povrede;

•   prepozna i zbrine povrede oka i uva;

•   prepozna i zbrine p/o sa povredama organa trbuha i karlice;

•   prepozna kraš i blast povrede i pruži adekvatnu prvu pomoć;

•   zbrine utopljenika uz poznavanje mera za bezbednost spasioca;

•   opiše postupak kod saobraćajnog udesa;

•   učestvuje u izvlačenju povređenog iz automobila i skidanju kacige kod motociklista;

•   opiše redosled zbrinjavanja povreda kod politraumatizovanih;

•   vrši trijažu p/o.

 

Nastava u bloku:

•   Kranio-cerebralne povrede;

•   Povrede oka i uva;

•   Povrede organa grudnog koša;

•   Povrede organa trbuha i karlice;

•   Kraš povrede;

•   Blast povrede;

•   Utopljenje u vodi;

•   Saobraćajni traumatizam;

•   Politrauma;

•   Trijaža p/o.

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   nastava u bloku (8 časova)

Podela odeljenja na grupe

Odeljenje se deli na grupe (do 10 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   kabinet za prvu pomoć

•   nastava u prirodi

Preporuke za realizaciju nastave

•   Značaj blagovremeno pružene prve pomoći ilustrovati sa što više primera;

•   Koristiti realistički prikaz stanja i povreda;

•   Organizovati rad u parovima ili grupi;

•   Organizovati poligon sa većim brojem povređenih/obolelih.

 

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

1.   usmeno izlaganje;

2.   testove znanja;

3.   aktivnost na času;

4.   praćenje rada;

5.   samostalni rad.

 

Naziv modula:

Iznenada nastale tegobe i bolesti

Trajanje modula:

6  časa

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Sticanje znanja o postupcima kod najčešćih iznenada nastalih tegoba i bolesti.

 

•   prepozna najčešće iznenada nastale tegobe i bolesti i pruži adekvatnu prvu pomoć. 

 

Nastava u bloku:

•   Povišena telesna temperatura;

•   Bol u grudima;

•   Hipertenzija;

•   Bronhijalna astma;

•   Bol u trbuhu;

•   Povraćanje i proliv;

•   Glavobolja i vrtoglavica;

•   Alergijske reakcije.

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Oblici nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   nastava u bloku (6 časa)

Podela odeljenja na grupe

Odeljenje se deli na grupe (do 10 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   kabinet za prvu pomoć;

•   nastava u prirodi.

Preporuke za realizaciju nastave

•   Značaj blagovremeno pružene prve pomoći ilustrovati sa što više primera;

•   Koristiti realistički prikaz stanja i povreda;

•   Organizovati rad u parovima ili grupi;

•   Organizovati poligon sa većim brojem povređenih/obolelih.

 

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

1.   usmeno izlaganje;

2.   testove znanja;

3.   aktivnost na času;

4.   praćenje rada;

5.   samostalni rad.

 

5. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA, ODNOSNO MODULIMA

-   Anatomija i fiziologija

-   Fizika

-   Hemija

-   Zdravstvena nega

 

ZDRAVSTVENA NEGA

 

1.   OSTVARIVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA -  OBLICI I TRAJANJE

 

 

 

RAZRED

 

NASTAVA

 

 

PRAKSA

 

 

 

UKUPNO

 

Teorijska nastava

 

Vežbe

 

Praktična nastava

 

Vežbe u bloku

I

68

136

 

 

 

204

 

2CILJEVI PREDMETA

-         Sticanje potrebnih stručnih znanja, radnih veština i navika u praktičnoj primeni znanja odn. izvršavanju profesionalnih zadataka;

-         Usvajanje etičkog kodeksa kao pravila ponašanja u profesionalnom radu;

-         Razvijanje ljubavi prema pozivu i humanog odnosa prema bolesnim, starim, socijalno ugroženim i hendikepiranim licima;

-         Sticanje sposobnosti sagledavanja ličnosti bolesnika - štićenika;

-         Osposobljavanje učenika za uspešno  prenošenje znanja na zaštiti zdravlja populacije;

-         Osposobljavanje učenika za implementaciju praktičnih znanja u toku izvođenja zadataka iz profesionalne nadležnosti;

-         Sticanje znanja radi učešća u aktivnom procesu obuke populacije za zdrave stilove života.

 

3.  NAZIV I TRAJANJE MODULA

 

Razred: prvi

 

Red.br.

NAZIV MODULA

Trajanje modula (časovi)

1.

Zdravstvena nega kao medicinska disciplina

14

2.

Organizacija zdravstvene službe

16

3.

Profilaksa infekcije u zdravstvenim ustanovama i kućnim uslovima

54

4.

Bolesnička soba

40

5.

Sprovođenje lične higijene bolesnika i drugih lica u stanju potrebe

48

6.

Položaj bolesnika u postelji, prenos bolesnika i pomoć pri kretanju

32

 

 

4.  CILJEVI, ISHODI, OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

    

 Razred: prvi

 

Naziv modula 1:                    

Zdravstvena nega kao medicinska disciplina

Trajanje modula:     

14 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje učenika sa definicijom, zadacima i ulogom zdravstvene nege u profesionalnom osposobljavanju zdravstvenognegovatelja;

•   Upoznavanje sa organizacijom zdravstvene nege;

•   Razvijanje profesionalnog,etičkog odnosa prema bolesniku i  licima u stanju potrebe.

•   definiše i navede ciljeve i zadatke zdravstvene nege;

•   prepozna organizaciju zdravstvene nege

•   objasni  etičke principe i kodeks ponašanja zdravstvenog radnika, kao i značaj čuvanja profesionalne tajne;

•   primeni pravila ponašanja i komunikacije sa učesnicima u procesu zdravstvene nege.

 

 

 

Teorija:

•   Cilj, zadaci i predmet izučavanja zdravstvene nege;

•   Pojam etike zdravstvenog radnika i osnovna načela;

•   Čuvanje profesionalne tajne;

•   Kodeks ponašanja i lik zdravstvenog negovatelja pri radu u bolničkim uslovima, uslovima kućne nege i obavljanju profesionalnih zadataka iste

•   Organizacija i podela zdravstvene nege.

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastava (10 časova)

•   vežbe (4 časa).

Podela odeljenja na grupe

•   odeljenje se deli na  grupe (do 8 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici

•   vežbe se realizuju u školskom kabinetu zdravstvene nege sa fondom od 4 časa nedeljno.

Preporuke za realizaciju nastave

•   na  časovima vežbi  u kabinetu učenici su obavezni da nose radnu uniformu i odgovarajuću obuću

•   kodeks etike zdravstvenog radnika.

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

Vežbe:

•   Upoznavanje učenika sa kabinetom za zdravstvenu negu i nastavnim sredstvima za rad;

•   Radna uniforma zdravstvenog negovatelja i mere lične zaštite.

 

 

 

Naziv modula 2:                    

Organizacija zdravstvene službe

Trajanje modula:     

16 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje sa zadacima, vrstama i organizacijom rada zdravstvenih i socijalnih ustanova;

•   Upoznavanje sa medicinskom dokumentacijom.

•   prepozna  vrste zdravstvenih ustanova prema nivoima sistema zdravstvene zaštite;

•   nabroji vrste medicinske dokumentacije i prepozna način vođenja obaveznih zdravstvenih obrazaca;

•   opiše zadatke zdravstvenih ustanova na različitim nivoima zdravstvene zaštite.

 

 

 

 

Teorija:

•   Vrste zdravstvenih ustanova,

specifičnosti i zadaci:

        - primarne

        - sekundarne

        - tercijarne;

•   Organizacija rada zdravstvenih ustanova;

•   Specifičnosti ustanova za smeštaj i trajni boravak osoba sa posebnim potrebama (dom za nezbrinutu decu, ustanove za smeštaj i lečenje mentalno ometenih u razvoju, gerontološki centri);

•   Medicinska dokumentacija.

 

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastavu (16 časova).

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici.

Preporuke za realizaciju nastave

•   slike različitih zdravstvenih ustanova

•   različiti obrasci medicinske dokumentacije

•   pravilnik o kućnom redu zdravstvenih ustanova.

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

 

Naziv modula 3:                    

Profilaksa infekcije u zdravstvenim ustanovama i kućnim uslovima

Trajanje modula:     

54 časa

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje sa  profilaksom intrahospitalnih i infekcija u kućnim uslovima;

•   Upoznavanje sa merama  dezinfekcije i sterilizacije;

•   Razvijanje svesti o potrebi samozaštite i zaštite obolelih u toku rada sa zaraznim materijalom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

•   prepozna način prenošenja infekcije;

•    primeni opšte mere u suzbijanju infekcije;

•   definiše metode dezinfekcije i sterilizacije

•   primeni metode dezinfekcije i sterilizacije na upotrbljenom priboru,aparatima, uređajima i ostalom materijalu koji dolazi u kontakt sa bolesnikom

•   kontroliše izvršenu sterilizaciju.

Teorija:

•   Pojam i vrste infekcije;

•   Vogralikov lanac;

•   Opšte mere u suzbijanju infekcije u kućnim uslovima;

•   Intrahospitalne infekcije;

•   Dezinfekcija - pojam, vrste, metode i sredstva;

•   Vrste i primena dezinfekcionih sredstava;

•   Sterilizacija - pojam, vrste, metode i sredstva;

•   Kontrola sterilizacije.

Vežbe:

•     Dezinfekcija ruku i lična zaštita zdravstvene negovateljice;

•    Vrste i primena dezinfekcionih sredstava;

•   Priprema metalnih instrumenata za  sterilizaciju;

•   Priprema operacionog rublja i zavojnog materijala za sterilizaciju;

•   Rukovanje i čuvanje sterilnog materijala;

•   Pravilno odlaganje, transport, sterilizacija i reciklaža infektivnog otpada.

 

 

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastavu (22 časova)

•   vežbe (32 časova).

Podela odeljenja na grupe

•   odeljenje se deli na  grupe (do 8 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici

•   vežbe se realizuju u školskom kabinetu zdravstvene nege sa fondom od 4 časa nedeljno.

Preporuke za realizaciju nastave

•   na  časovima vežbi  u kabinetu učenici su obavezni da nose radnu uniformu i odgovarajuću obuću

•   šema Vogralikovog lanca infekcije

•   različite vrste dezinfekcionih sredstava

•   uređaji i aparati za sterilizaciju

•   metalni instrumenti, zavojni materijal i operaciono rublje.

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

 

 

 

Naziv modula 4:                    

Bolesnička soba

Trajanje modula:     

40 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje sa opremom i izgledom različitih vrsta  bolesničkih soba;

•   Razvijanje sposobnosti za estetsko oplemenjivanje bolesničke sobe;

•   Upoznavanje učenika sa različitim vrstama bolesničkih postelja;

•   Upoznavanje učenika sa potrebama bolesnika različitog zdravstvenog stanja za funkcionalnijim vrstama postelje i opreme.

•    opremi i estetski urediti bolesničku sobu;

•    namesti bolesničku postelju i promeni lično i posteljno rublje;

•   razlikuje vrste postelja i  rukuje sa standardnim i specijalnim posteljama;

•    sprovodi  higijenu bolesničke sobe, nameštaja i opreme;

•   demonstrira nameštanje bolesničke postelje sa nepokretnim bolesnikom.

 

Teorija:

•   Položaj i osnovne karakteristike

•    bolesničke sobe;

•   Nameštaj i oprema bolesničke sobe;

•   Vrste bolesničkih postelja;

Oprema bolesničke postelje - sastav i način upotrebe.

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastavu (4 časa)

•   vežbe (36 časova).

Podela odeljenja na grupe

•   odeljenje se deli na grupi (do 8 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici

•   vežbe se realizuju u školskom kabinetu zdravstvene nege sa fondom od 4 časa nedeljno.

Preporuke za realizaciju nastave

•   na  časovima vežbi  u kabinetu učenici su obavezni da nose radnu uniformu i odgovarajuću obuću

•   slike i šeme različitih načina opremanja bolesničke sobe i postelje

•   standardna i specijalna bolesnička postelja.

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

 

Vežbe:

•   Nameštanje prazne bolesničke postelje i postelje sa bolesnikom;

•   Promena  posteljnog rublja  (donjeg čaršava,navlake za ćebe i jastučnice);

•   Promena ličnog rublja nepokretnog bolesnika (pižame i spavaćice);

•   Pravilno odlaganje, transport i pranje bolničkog rublja.

 

 

Naziv modula 5:                     

Sprovođenje lične higijene bolesnika i drugih lica u stanju potrebe

Trajanje modula:     

48 časova

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje učenika sa značajem održavanja i postupcima sprovođenja lične higijene;

•   Razvijanje pozitivnih higijenskih navika i njihovo usvajanje;

•   Upoznavanje učenika sa funkcijama kože i značajem održavanja lične higijene u cilju zaštite očuvanja integriteta kože i sluzokože.

•   prepozna  potrebu za sprovođenjem lične higijene;

•   definiše mere lične higijene;

•    pravilno sprovodi mere lične higijene;

•    izvodi  ličnu higijenu bolesnika u kućnim uslovima;

•   objasni značaj održavanja lične higijene i nabroji funkcije kože.

Teorija:

•   Značaj lične higijene;

•   Higijenske potrebe polupokretnih i nepokretnih bolesnika.

Vežbe:

•   Umivanje bolesnika (aktivnog i pasivnog);

•   Toaleta usne duplje;

•   Pranje kose (u polusedećem i ležećem položaju);

•   Kupanje nepokretnog bolesnika (u bolesničkoj postelji i u kadi);

•   Higijena polno-analne regije.

 

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastavu (4 časa)

•   vežbe (44 časa.)

Podela odeljenja na grupe

•   odeljenje se deli na grupe (do 8 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici

•   vežbe se realizuju u školskom kabinetu zdravstvene nege sa fondom od 4 časa nedeljno.

Preporuke za realizaciju nastave

•   na  časovima vežbi  u kabinetu učenici su obavezni da nose radnu uniformu i odgovarajuću obuću

•   materijal i higijenska sredstva za održavanje lične higijene

•   savremena tehnička pomagala za sprovođenje lične higijene

•   demonstracioni prikaz postupaka sprovođenja lične higijene na fantom lutki.

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

 

 

 

 

Naziv modula 6                     

Položaj bolesnika u postelji, prenos bolesnika i pomoć pri kretanju

Trajanje modula:     

32 časa

CILJEVI MODULA

ISHODI MODULA

Po završetku modula učenik će biti u stanju da:

OBAVEZNI I PREPORUČENI SADRŽAJI  MODULA

PREPORUČENE AKTIVNOSTI I NAČIN OSTVARIVANJA MODULA

•   Upoznavanje  učenika sa tehnikom  pomeranja i prenosa bolesnika;

•   Upoznavanje učenika sa vrstama položaja bolesnika u postelji;

•   Usvajanje veština o načinu obuke bolesnika koji koriste različita pomagala za hod.

•   izvede pomeranje i prenos bolesnika;

•    promeni položaj bolesnika;

•    obuči povređenog/obolelog za aktivnost samozbrinjavanja u cilju promene položaja;

•    koristi savremena pomagala za kretanje bolesnika i obučava ih za upotrebu.

Teorija:

•   Osnovna podela i vrste položaja u postelji (aktivni, pasivni i prinudni);

•   Stalni prinudni položaj;

•   Privremeni prinudni položaj;

•   Prenos bolesnika.

Vežbe:

•   Pomeranje i okretanje bolesnika u postelji;

•   Zaštitni položaj i pokreti;

•   Podizanje pacijenta iz bolesničke postelje i invalidskih kolica;

•   Priprema zdravstvenog negovatelja i materijala za postavljanje bolesnika u različite položaje;

•   Prenos bolesnika iz postelje na ležeća i sedeća kolica;

•   Hod uz tuđu pomoć, pomoću pomagala (štake, tronožac, sobna kolica i dr).

 

 

Na početku modula učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija nastave

Modul se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

•   teoretsku nastavu (12 časova)

•   vežbe (20 časova).

Podela odeljenja na grupe

•   odeljenje se deli na grupe (do 8 učenika u grupi) prilikom realizacije vežbi.

Mesto realizacije nastave

•   teorijska nastava se realizuje u učionici

•   vežbe se realizuju u školskom kabinetu zdravstvene nege sa fondom od 4 časa nedeljno.

Preporuke za realizaciju nastave

•   na  časovima vežbi  u kabinetu učenici su obavezni da nose radnu uniformu i odgovarajuću obuću

•   slike i šeme različitih vrsta položaja

•   nastavni film

•   razna pomagala (štake, dubak, tronožac, sobna kolica).

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vrši se kroz:

•   praćenje ostvarenosti ishoda

•   usmeno izlaganje

•   testove znanja

•   aktivnost na času

•   domaći zadatak

•   test praktičnih veština.

 

5. KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA, ODNOSNO MODULIMA

-   Anatomija i fiziologija

-   Higijena i zdravstveno vaspitanje

-   Patologija

-   Ishrana

-   Neuropsihijatrija

-   Medicinska rehabilitacija

-   Infektologija

-   Zdravstvena nega u kući.

 

 

Naziv predmeta:

HIGIJENA I ZDRAVSTVENO VASPITANJE

Godišnji fond časova:

68 časova

 

Razred: prvi

Ciljevi predmeta

-   Sticanje znanja o higijenskim principima na osnovu kojih učenici formiraju pozitivan stav sa ciljem da se usvoji i uvek primenjuje zdravo ponašanje - zdrav stil življenja, kao osnova za očuvanje zdravlja, održavanja lične higijene u prevenciji nastanka raznih bolesti i poremećaja koji nastaju kao posledica  nedovoljnog i nepravilnog održavanja lične higijene i nehigijenskog načina življenja;

-   Sticanje znanja o uticaju fizičke aktivnosti na organizam - u zavisnosti od starosnog doba i psihofizičkih sposobnosti, kao i usvajanje fizičke aktivnosti  kao stila života;

-   Sticanje znanja o značaju očuvanja mentalnog zdravlja i upoznavanja higijenskih aspekata prevencije;

-   Sticanje znanja o značaju i ulozi higijene ishrane u zaštiti i unapređenju zdravlja i poremećaji i bolesti koji najčešće nastaju kao posledica nepravilne ishrane;

-   Sticanje znanja i shvatanje značaja komunalne higijene, školske higijene, higijene rada, higijene vanrednih uslova kao i upoznavanje sa pozitivnim i negativnim uticajima životne sredine na zdravlje;

-   Sticanje znanja o ciljevima, metodama i oblicima zdravstveno-vaspitnog rada, kao i priprema učenika za samostalan zdravstveno-vaspitni rad.

 

TEMA

CILJEVI

ISHODI

Po završetku teme učenik će biti u stanju da:

PREPORUČENI SADRŽAJI  PO TEMAMA

NAČIN

OSTVARIVANJA PROGRAMA

 

Lična higijena

•   Sticanje pozitivnih stavova i navika u ličnoj higijeni;

•   Sticanje znanja o  higijenskim principima koji sprečavaju nastanak poremećaja i bolesti usled nepravilnog održavanja lične higijene;

•   Sticanje znanja o bolestima koje se prenose polnim kontaktom.

 

•  navede definiciju zdravlja SZO;

•  objasni pojam duševnog i telesnog zdravlja;

•  navede faktore koji utiču na zdravlje;

•  objasni značaj redovnog lekarskog pregleda;

•   održava ličnu higijenu;

•   odabere zdravstveno ispravna sredstva za održavanje lične higijene;sa posebnim osvrtom na higijenu usne duplje i sredstava u prevenciji kariesa

•   se zaštiti od  bolesti koje se prenose polnim kontaktom;

•   odabere i upotrebi odgovarajuće kontraceptivno sredstvo;

•   odabere adekvatnu odeću i obuću.

•   Definicija zdravlja, koncept zdravlja;

•   Značaj i principi  održavanja higijene kože, sluzokože i adneksa;

•   Indeks KEP;

•   Higijenski zahtevi sredstava za održavanje lične higijene i poremećaji koji nastaju usled neodgovarajućeg kvaliteta tih sredstava;

•   Bolesti koji nastaju usled nepravilnog održavanja lične higijene;

•   Polno prenosive bolesti;

•   Zdravstveni aspekti; kontracepcije i primene kontraceptivnih sredstava

•   Higijenski i zdravstveni značaj odeće i obuće.

Na početku nastane teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave / učenja, planom rada i načinima ocenjivanja.

Realizacija  nastave

Nastavna tema se realizuje kroz sledeće oblike nastave:

teorijska nastava (68 časova)

Mesto realizacije nastave

•   Učionica

 

Preporuke za realizaciju nastave

•   aktivna nastava

•   demonstracija

•   rad u grupama

 

Ocenjivanje

Vrednovanje ostvarenosti ishoda vršiti kroz:

1.   praćenje ostvarenosti ishoda

2.   testove znanja

3.   aktivnost na času

 

Broj časova po temama

•   Lična higijena (10 časova)

•    Higijena fizičke kulture i telesnog vaspitanja (10 časova)

•   Mentalna higijena (20 časova)

•   Higijena ishrane (5 časova)

•   Komunalna higijena (11 časova)

•   Školska higijena  (5 časova)

•   Zdravstveno vaspitanje (5 časova)

•   Higijena u vanrednim uslovima (2 časa).

 

 

Higijena fizičke kulture i telesnog vaspitanja

•   Sticanje znanja o fiziologiji rada, zamora, umora i premora;

•   Sticanje znanja o odmoru, rekreaciji i snu;

•   Sticanje znanja o uticaju atmosferskih faktora na zdravlje;

•   Sticanje znanja o uticaju vode i fizičke aktivnosti na očuvanje i unapređenje zdravlja;

•   Sticanje znanja o uticaju fizičke aktivnosti na organizam, u zavisnosti od starosnog doba i psihofizičkih sposobnosti.

•   razlikuje  vrstu  rada mora i prilagodi telesnoj  konstituciji i zdravstvenom stanju organizma;

•    planira dnevne aktivnosti, fizičku aktivnost, odmor i san;

•   koristi blagodeti vode, vazduha i sunčevog zračenja u cilju unapređenja zdravlja;

•   se zaštiti od nepovoljnog dejstva sunčevog zračenja;

•   primenjivanjem  fizičke aktivnost prihvata zdrav stil života.

•   Fiziološki aspekti higijene rada, odmora,rekreacije i sna;

•   Umor, zamor,  premor;

•   Uloga sunčevog zračenja, vode, vazduha i fizičke aktivnosti u očuvanju i unapređenju zdravlja;

•   Fizička aktivnost kao mera prevencije oboljenja u različitim životnim dobima.

 

Mentalna higijena

•  Sticanje znanja o značaju očuvanja mentalnog zdravlja i upoznavanje sa faktorima koji mogu da naruše mentalno zdravlje;

•  Sticanje znanja o specifičnostima mentalnog zdravlja  u zavisnosti od starosnog doba;

•  Sticanje znanja o rizičnom ponašanju dece i adolescenata;

•  Sticanje znanja o bolestima zavisnosti i njihovoj prevenciji.

•   se prilagođava uticajima sredine i deluje kao stabilna i zrela ličnost

•   odupre faktorima koji narušavaju mentalno zdravlje

•   primeni mere koje podižu nivo psihičke kondicije;

•   usvoji zdrav stil života, što znači da ne postane zavisan od nikotina, alkohola i opojnih droga.

•   Mentalno zdravlje, odnos telesnog i mentalnog zdravlja,  faktori koji utiču na mentalno zdravlje;

•   Interpersonalni odnosi i njihova pozitivna modifikacija;

•   Specifičnosti mentalnog zdravlja kod dece i omladine;

•   Zrelost mladih za brak i formiranje porodice;

•   Specifičnosti mentalnog zdravlja žena u prelaznom dobu i starih ljudi;

•   Prevencija duševnih poremećaja u zavisnosti od starosnog doba;

•   Stres;

•   Prevencija bolesti zavisnosti: pušenje, narkomanija i alkoholizam.

 

 

 

Higijena ishrane

•  Sticanje znanja o značaju i ulozi higijene ishrane u zaštiti i unapređenju   zdravlja;

•  Sticanje znanja o hranljivim materijama, namirnicama i njihovoj biološkoj vrednosti;

•  Sticanje znanja o povezanosti  pravilne ishrane i nastanku bolesti;

•  Sticanje znanja u cilju usvajanja navika za zdrav način života.

•   se pravilno hrani i koristi zdravstveno bezbedne namirnice;

•   navede koje hranljive materije je neophodno da unosi;

•    objasni značaj i ulogu  vitamina

•   objasni koje bolesti nastaju usled nepravilne ishrane i neispravne hrane;

•   prepozna bolesti nastaju usled poremećaja ponašanja u ishrani;

•    zapamti  da sve konsultacije vezane za bolesti nepravilne ishrane traži od stručnog lica

•   Fiziologija ishrane;

•   Energetski bilans;

•   Hranljive materije;

•   Grupe namirnica i njihova biološka vrednost;

•   Vitamini:rastvorljivi u mastima i vitamini rastvorljivi u vodi;

•   Osnovni principi pravilne ishrane;

•   Procena uhranjenosti i poremećaji usled nepravilne ishrane;

•   Poremećaji ponašanja u ishrani;

•   Bolesti usled neispravne hrane;

•   Sanitarno-higijenski nadzor, zdravstvena ispravnost, zdravstveno bezbedna hrana i zakonska regulativa.

 

 

 

Komunalna higijena

•  Sticanje znanja o pozitivnim i negativnim uticajima spoljne sredine na zdravlje;

•  Sticanje znanja o značaju vode za piće i resursima vode kod nas;

•  Sticanje znanja o kruženju materijai energija  i zaštiti životne sredine;

•  Sticanje znanja o higijeni stanovanja i higijenskom mestu stanovanja;

•  Sticanje znanja o zračenjima u životnoj sredini;

•  Sticanje znanja o otpadnim materijama u životnoj sredini;

•  Sticanje znanja o značaju zemljišta;

•  Sticanje znanja o atmosferi i aerozagađenju;

•  Sticanje znanja o globalnim poremećajima u životnoj sredini.

•   poveže kako vlaga, atmosferski pritisak, kretanje vazduha i temperatura utiču na zdravlje;

•   poveže kako aerozagađenje dovodi do nastanka bolesti;

•   analizira značaj higijenski ispravne vode za piće i bolesti koje nastaju upotrebom  zagađene vode;

•   objasni metode prečišćavanja vode

•   objasni metode upravljanja otpadnim materijama

•   razlikuje tipove naselja i objasni značaj higijene stanovanja.

•   Sastav atmosfere i aerozagađenje;

•   Higijenski, epidemiološki, ekološki i zdravstveni značaj vode za piće;

•   Higijenski zahtevi odlaganja otpadnih voda i čvrstih otpadnih materija;

•   Sastav zemljišta, kruženje materije i mere zaštite zemljišta od zagađenja;

•   Higijena naselja, tipovi naselja i higijena stanovanja;

•   Zračenja u životnoj sredini.

 

 

Školska higijena

•  Sticanje znanja o karakteristikama rasta i razvoja dečjeg uzrasta;

•  Sticanje znanja o uticaju  faktora školske sredine na zdravlje učenika;

•  Sticanje osnovnih znanja o predškolskim ustanovama, domovima i objektima za rekreaciju.

•  prepozna karakteristike rasta i razvoja pojedinih faza dečjeg uzrasta;

•  opiše kako školska sredina, objekti i nameštaj utiču na zdravlje;

•  analizira osnovne karakteristike i prednosti korišćenja predškolskih ustanova, domova i objekata za rekreaciju;

•  proceni značaj prevencije bolesti koje bi nastale  kao posledica uticaja  školske sredine na učenika.

•   Osnovne karakteristike rasta i razvoja, periodizacija dečjeg  uzrasta;

•   Školski objekti i školski nameštaj, faktori školske sredine koji utiču na zdravlje učenika;

•   Organizacija nastave;

•   Predškolske ustanove, domovi učenika, odmarališta i objekti za rekreaciju;

•   Najčešća oboljenja koja nastaju usled uticaja organizacije nastave  i školske sredine.

 

 

 

Higijena u vanrednim uslovima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Higijena radne sredine i tokom vanrednih uslova

•  Sticanje znanja o uticaju radne sredine, štetnih noksi na zdravlje ljudi, prevenciji profesionalnih oboljenja i traumatizma;

•  Sticanje znanja o specifičnostima vanrednih situacija i specifičnoj epidemiološkoj problematici;

•  Sticanje znanja o snabdevanju higijenski ispravnom vodom i hranom tokom vanrednih  stanja.

 

 

•  razlikuje faktore  i štetne nokse koje utiču na zdravlje,  primeni preventivne mere i spreči  profesionalne bolesti i profesionalni traumatizm;

•  prepozna doprinos  mera  zaštite ugroženih kategorija stanovništva, prepozna specifičnosti i posledice koje nastaju u vanrednim uslovima;

•  prepozna probleme koji nastaju sa vodosnabdevanjem, ishranom  i smeštajem u vanrednim  uslovima.

 

•   Uticaj radne sredine i procesa rada na zdravlje, podela i značaj štetnih noksi radne sredine;

•   Prevencija profesionalnih oboljenja i profesionalnog traumatizma, zaštita zdravlja i posebni zahtevi za rad  sa ugroženim kategorijama stanovništva;

•   Specifičnosti vanrednih uslova koji nastaju usled elementarnih i drugih vrsta katastrofa;

•   Specifični higijensko-epidemiološki problemi u vanrednim uslovima;

•   Snabdevanje higijenski ispravnom vodom za piće  u vanrednim uslovima, ishrana u vanrednim uslovima;

•   Higijena smeštaja stanovništva u vanrednim  uslovima;

•   Zadaci zdravstvene službe u sprovođenju higijenskih mera tokom vanrednih  stanja.

 

 

 

 

Zdravstveno vaspitanje

•  Sticanje znanja o ciljevima, metodama i oblicima zdravstveno-vaspitnog rada;

•  Sticanje znanja o korišćenju i primeni zdravstveno-vaspitnih sredstava;

•  Sticanje znanja o sprovođenju zdravstveno-vaspitnog rada u svakodnevnoj  praksi.

•  objasni  ciljeve zdravstveno vaspitnog rada;

•  napravi operativni plan i program zdravstveno-vaspitnog rada u okviru svoje kompetencije;

•  primeni oblike i metode zradvstveno- vaspitnog rada;

•  koristi očigledna zdravstveno- vaspitna sredstva.

 

•   Ciljevi i principi zdravstvenog vaspitanja;

•   Planiranje i programiranje zdravstvenog vaspitanja;

•   Metode i oblici zdravstveno-vaspitnog rada;

•   Očigledna sredstva u zdravstveno-vaspitnom radu;

•   Zdravstveno vaspitanje kao obavezan vid zdravstvene zaštite;

•   Zdravstveno vaspitanje kao sastavni deo rada zdravstvenih radnika.

 

 

KORELACIJA SA DRUGIM PREDMETIMA

-   Biologija

-   Hemija

-   Fizika

-   Anatomija i fiziologija

-   Patologija

-   Mikrobiologija sa epidemiologijom

-   Neuropsihijatrija

 

-   Zdravstvena nega

-   Prva pomoć

 

 

Sledeći