26. Anesteziologija, Reanimatologija i Intenzivna terapija (60 meseci)
Opšte odredbe specijalizacije
Namena specijalizacije
Specijalizacija je edukativni proces koji ima za cilj sticanje stručnog i praktičnog medicinskog znanja koje će omogućiti uspešno i samostalno:
- Sprovođenje preoperativne pripreme za anesteziju
- Izvođenje svih anestezioloških i reanimacionih postupaka za vreme hirurške intervencije kao i za vreme različitih terapijskih i dijagnostičkih postupaka
- Sprovođenje reanimacije i intenzivnog lečenja u hirurškim jedinicama intenzivnog lečenja
- Sprovođenje reanimacionih postupaka na nehirurškim odeljenjima intenzivnog lečenja na kojima je potrebna potpora funkcije respiratornog, kardiovaskularnog i ostalih vitalnih sistema
- Sprovođenje mera reanimacije u specijalizovanim ambulantama stacionarnih ustanova i transportnim jedinicama
- Lečenje akutnog i hroničnog bola
Trajanje specijalizacije
Specijalizacija iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije traje 5 godina (60 meseci).
Lekaru na specijalizaciji pripada godišnji odmor čiji su dužina i način korišćenja regulisani zakonom. Vreme korišćenja godišnjeg odmora određuje specijalizant u dogovoru sa mentorom kod koga obavlja specijalistički staž.
Vreme provedeno na godišnjem odmoru uračunava se u vreme koje je provedeno na specijalističkom stažu.
Struktura specijalizacije
Proces specijalizacije podeljen je na sedam celina koje se obavljaju prema predviđenom redosledu. Time se obezbeđuje postupnost i kontinuitet edukativnog procesa.
Lekar na specijalizaciji započinje staž na određenom nivou nakon što dobije uput. Posle obavljenog staža u navedenim celinama, obavezno je polaganje kolokvijuma u cilju provere stečenog znanja.
Uslov za prelazak u sledeći nivo specijalističkog staža jesu obavljen staž i položen kolokvijum na prethodnom nivou.
Provera znanja
U toku specijalističkog staža vrši se kontinuirana provera praktičnog i teorijskog znanja. Posebna provera znanja u obliku kolokvijuma obavlja se na kraju svake celine specijalističkog staža.
Kolokvijumi predstavljaju oblik provere uspešnosti edukacije specijalizanta. Polažu se na kraju završene svake celine specijalističkog staža i obavljaju se onim redosledom kojim se obavlja i specijalistički staž.
Kolokvijum se polaže isključivo kod nastavnika i saradnika Katedre a koji su određeni od strane šefa Katedre.
Specijalizanti tokom specijalizacije polažu sledeće kolokvijume:
1. Opšta anesteziologija
2. Kardiologija
3. Specijalna anesteziologija
4. Pedijatrijska anestezija
5. Reanimatologija i intenzivno lečenje
PREGLED PROGRAMA SPECIJALIZACIJE
1. OPŠTA ANESTEZIOLOGIJA | 12 meseci |
2. INTERNA MEDICINA I HIRURGIJA | 9 meseci |
3. SPECIJALNA ANESTEZIOLOGIJA | 18 meseci |
4. REANIMATOLOGIJA | 3 meseca |
5. INTENZIVNO LEČENJE | 8 meseci |
6. DODATNA EDUKACIJA | 8 meseci |
7. PRIPREMA ZA POLAGANJE ISPITA | 2 meseca |
DVOSEMESTRALNA NASTAVA OBAVLJA SE NA TREĆOJ GODINI SPECIJALISTIČKOG STAŽA |
Mesto specijalizacije
Delovi specijalizacije 1 i 2 obavljaju se u mentorskim ustanovama, ukoliko za to postoje uslovi.
Mentorstvo podrazumeva postojanje specijaliste odgovarajućeg profila i uslova za savlađivanje svih veština predviđenih programom specijalizacije.
Ukoliko ne postoje uslovi za obavljanje specijalističkog staža u mentorskoj ustanovi, mesto obavljanja specijalističkog staža određuje šef Katedre.
Delovi specijalizacije 3, 4, 5 i 6 obavljaju se u ustanovama koje su nastavne baze Medicinskog fakulteta a što je propisano programom specijalizacije.
U toku treće godine specijalističkog staža sprovodi se obavezna teoretska dvosemestralna nastava.
Nije moguće menjati mesto specijalizacije bez posebnog odobrenja šefa Katedre.
Radno-edukativine obaveze u toku specijalizacije
Za sprovođenje medicinskih postupaka lekara na specijalizaciji odgovoran je lekar specijalista pod čijom se kontrolom sprovodi edukativni proces.
U cilju sticanja potrebnih znanja i veština, pored edukacije u toku redovnog radnog vremena, specijalizant ima obavezu i da učestvuje u dežurstvima u ustanovi u kojoj obavlja specijalistički staž.
Broj dežurstva ne može biti veći od jednog nedeljno.
STRUKTURA SPECIJALIZACIJE
1. OPŠTA ANSTEZIOLOGIJA - 12 meseci |
|
2. INTERNA MEDICINA I HIRURGIJA - 9 meseci |
|
1. Kardiologija i koronarna jedinica | 6 meseci |
2. Pulmologija | 1 mesec |
3. Nefrologija | 1 mesec |
4. Hirurgija | 1 mesec |
3. SPECIJALNA ANESTEZIOLOGIJA - 18 meseci |
|
1. Anestezija u pedijatriji | 4 meseca |
2. Anestezija u neurohururgiji | 2 meseca |
3. Anestezija u oftalmologiji | 1 mesec |
4. Anestezija u ORL | 1 mesec |
5. Anestezija u maksilofacijalnoj hirurgiji | 1 mesec |
6. Anestezija u endokrinoj hirurgiji | 1 mesec |
7. Anestezija u grudnoj hirurgiji | 1 mesec |
8. Anestezija u kardiovaskularnoj hirurgiji | 2 meseca |
9. Anestezija u ortopedskoj hirurgiji | 1 mesec |
10. Anestezija u urologiji | 1 mesec |
11. Anestezija ginekologiji i akušerstvu | 1,5 mesec |
12. Anestezija u plastičnoj i rekonstruktivnoj hirurgiji | 1 mesec |
13. Ambulantna anestezija | 15 dana |
4. REANIMATOLOGIJA - 3 meseca |
|
1. Reanimaciona ambulanta Urgentnog centra | 2 meseca |
2. Operaciona sala Urgentnog centra | 1 mesec |
5. INTENZIVNO LEČENJE - 8 meseci |
|
1. Jedinica intenzivnog lečenja Urgentnog centra | 5 meseci |
2. Metabolička jedinica Urgentnog centra | 1 mesec |
3. Jedinica intenzivnog lečenja u kardiovask. hirurgiji | 2 meseca |
6. ZAVRŠNA EDUKACIJA - 8 meseci |
|
1. Anestezija u digestivnoj hirurgiji | 6 meseci |
2. Izborna edukacija | 2 meseca |
7. PRIPREMA ZA POLAGANJE ISPITA - 2 meseca |
|
OBAVEZNA DVOSEMESTRALNA NASTAVA OBAVLJA SE U TREĆOJ GODINI SPECIJALISTIČKOG STAŽA |
|
1. OPŠTA ANESTEZIOLOGIJA
Trajanje obuke: 12 meseci |
|
|
Mesto obuke: Mentorska ustanova |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preanestetička vizita | 50 | 200 |
Priprema bolesnika za operaciju | 50 | 200 |
Sprovođenje premedikacije | 50 | 200 |
Punkcija periferne vene | 10 | 50 |
Kanulacija periferne vene | 50 | 200 |
Priprema infuzionih rastvora | 10 | 100 |
Priprema lekova za sprovođenje anestezije | 10 | 100 |
Priprema i provera ispravnosti opreme i aparata za anesteziju | 50 | 200 |
Veštačko disanje manuelnom ventilacijom preko maske za lice | 50 | 200 |
Laringoskopija rigidnim laringoskopom | 50 | 200 |
Endotrahealna intubacija | 50 | 200 |
Postavljanje orofaringealnog tubusa | 50 | 200 |
Endotrahealna i orofaringealna aspiracija | 50 | 200 |
Uvođenje nazogastrične sonde | 10 | 20 |
Vešt. disanje manuelnom ventilacijom preko endotrahealnog tubusa | 10 | 60 |
Sprovođenje opšte balansirane anestezije | 50 | 100 |
Sprovođenje inhalacione anestezije | 20 | 30 |
Sprovođenje intravenske anestezije | 10 | 25 |
Centralna sprovodna anestezija | 50 | 50 |
Neinvazivni monitoring funkcije kardiovask. sistema | 50 | 200 |
Intraoperativni monitoring plućne funkcije | 50 | 200 |
Pulsna oksimetrija | 50 | 200 |
Kapnografija | 10 | 30 |
Monitoring neuromišićne funkcije | 10 | 30 |
Monitoring telesne temperature | 50 | 200 |
Monitoring diureze | 10 | 100 |
Perioperativna nadoknada tečnosti i elektrolita | 50 | 200 |
Sprovođenje transfuzije krvi i krvnih derivata | 10 | 30 |
Regulacija acidobazne ravnoteže | 10 | 50 |
Priprema i provera ispravnosti defibrilatora | 5 | 20 |
Veštačko disanje samoširećim balonom | 5 | 20 |
Dezinfekcija i sterilizacija anesteziološke opreme | 5 | 20 |
Priprema i provera ispravnosti mehaničkog ventilatora | 10 | 20 |
Sprovođenje osnovnih oblika mehaničke ventilacije pluća | 20 | 20 |
Uzimanje uzorka krvi za gasne analize | 10 | 40 |
Postanestezijski nadzor bolesnika | 50 | 200 |
Oksigenoterapija | 10 | 40 |
Postoperativna kontrola bola | 50 | 200 |
Lečenje postoperativne muke i povraćanja | 10 | 40 |
Perioperativna antibiotska terapija | 10 | 50 |
2. INTERNA MEDICINA I HIRURGIJA
A. KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA |
|
|
Trajanje obuke: 6 meseci |
|
|
Mesto obuke: Odeljenje kardiologije i Koronarna jedinica mentorske ustanove | ||
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Evaluacija bolesnika sa ishemijskim oboljenjem srca | 10 | 60 |
Evaluacija bolesnika sa oboljenjem srčanih zalistaka | 10 | 20 |
Evaluacija bolesnika sa poremećajem srčanog ritma | 10 | 30 |
Evaluacija bolesnika sa oboljenjem perikarda | 5 | 5 |
Evaluacija bolesnika sa kardiomiopatijom | 5 | 5 |
Evaluacija bolesnika sa srčanom slabošću | 5 | 5 |
Neinvazivna dijagnostika oboljenja srca | 10 | 30 |
Invazivna dijagnostika oboljenja srca | 10 | - |
Lečenje hipertenzivne bolesti | 50 | 10 |
Lečenje poremećaja srčanog ritma | 20 | 10 |
Kardioverzija | 5 | - |
Lečenje akutnog infarkta miokarda | 20 | 5 |
Lečenje srčane slabosti | 10 | 5 |
Lečenje kardiogenog šoka | 5 | 2 |
B. PULMOLOGIJA |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Odeljenje pulmologije mentorske ustanove |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Evaluacija bolesnika sa oboljenjem respiratornog sistema | 10 | 20 |
Funkcionalno ispitivanje pluća | 10 | - |
Lečenje hronične opstruktivne plućne bolesti | 10 | 5 |
Lečenje hronične restriktivne plućne bolesti | 10 | 5 |
Lečenje respiratorne slabosti | 10 | 5 |
Lečenje urgentnih stanja u pulmologiji | 10 | 10 |
Respiratorna fizikalna terapija | 5 | 10 |
C. NEFROLOGIJA |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Odeljenje nefrologije mentorske ustanove |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Evaluacija bolesnika sa oboljenjem bubrega | 10 | 20 |
Funkcionalno ispitivanje bubrega | 10 | - |
Lečenje bubrežne slabosti | 10 | 10 |
Sprovođenje hemodijalize | 10 | - |
Sprovođenje peritonealne dijalize | 5 | - |
Sprovođenje kontinuirane arterio-venske hemofiltracije | Fakultativno | - |
D. OPŠTA HIRURGIJA |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Odeljenje opšte hirurgije mentorske ustanove |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Obrada manjih hirurških rana | 20 | 5 |
Lokalna infiltraciona anestezija | 5 | 10 |
Nekrektomija | 10 | - |
Lečenje opekotina | 10 | - |
Kateterizacija mokraćne bešike | 10 | 20 |
3. SPECIJALNA ANESTEZIOLOGIJA
1. ANESTEZIJA U PEDIJATRIJI |
|
|
Trajanje obuke: 4 meseca |
|
|
Mesto obuke: Dečje klinike medicinskih fakulteta (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija pedijatrijskog bolesnika | 50 | 50 |
Preoperativna priprema deteta | 80 | 20 |
Sprovođenje premedikacije | 50 | 50 |
Kanulacija periferne vene | 50 | 50 |
Inhalacioni uvod u anesteziju | 20 | 5 |
Intravenski uvod u anesteziju | 40 | 40 |
Endotrahealna intubacija | 50 | 50 |
Tamponada usne duplje | 10 | 5 |
Održavanje anestezije | 50 | 50 |
Monitoring pedijatrijskog bolesnika | 50 | 50 |
Nadoknada tečnosti i elektrolita | 50 | 50 |
Transfuzija krvi | 10 | 5 |
Regulacija acidobazne ravnoteže | 10 | 5 |
Postanestezijski nadzor deteta | 50 | 50 |
Postoperativna kontrola bola | 50 | 50 |
Anestezija za dijagnostičke procedure u dece | 20 | 10 |
Anestezija za najčešće hirurške intervencije u dece (operacija kile, slepog creva i slično) | 50 | 50 |
Anesteziološko zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji | 20 | 5 |
Intenzivno lečenje pedijatrijskog bolesnika | 20 | 5 |
Kardiopulmonalna reanimacija deteta | Fakultativno |
|
2. ANESTEZIJA U NEUROHIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 2 meseca |
|
|
Mesto obuke: Institut za neurohirurgiju KCS |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija neurohirurškog bolesnika | 20 | 20 |
Regulacija intrakranijalnog pritiska | 10 | 10 |
Anestezija za operacije u supratentorijalnom području | 15 |
|
Anestezija za operacije u zadnjoj lobanjskoj jami | 10 |
|
Anestezija za operacije vaskularnih moždanih lezija | 30 |
|
Anestezija za hirurgiju kičme i perifernih nerava | 30 |
|
Anestezija za neuroradiološke dijagnostičke procedure | 10 |
|
Postoperativno intenzivno lečenje neurohirurškog bolesnika | 30 | 5 |
3. ANESTEZIJA U OFTALMOLOGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za očne bolesti KCS ili Klinike za očne bolesti Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija oftalmološkog bolesnika | 20 | 20 |
Regulacija intraokularnog pritiska | 20 | 5 |
Anestezija za operacije na prednjem segmentu oka | 10 | 5 |
Anestezija za operacije na zadnjem segmentu oka | 5 | 2 |
Regionalna anestezija za oftalmološke operacije | 20 | 10 |
Anestezija za oftalmološke operacije u dečjem uzrastu | 10 | 5 |
Anestezija za dijagnostičke procedure u dece | 10 | 5 |
4. ANESTEZIJA U OTORINOLARINGOLOGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju KCS, Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija otorinolaringološkog bolesnika | 20 | 20 |
Anestezija za operaciju krajnika | 5 | 5 |
Anestezija za operacije grkljana | 5 | 5 |
Anestezija za operacije nosa i sinusa | 5 | 5 |
Anestezija za operacije srednjeg uva | 5 | 2 |
Anestezija za endoskopske ORL procedure | 10 | 10 |
Anestezija za lasersku hirurgiju u ORL | 2 | 2 |
Anestezija za vađenje stranog tela iz disajnih puteva | Fakultativno | - |
Anestezija za traheostomiju | 2 | 2 |
Postoperativno intenzivno lečenje ORL bolesnika | 10 | 10 |
5. ANESTEZIJA U MAKSILOFACIJALNOJ HIRURGIJI | ||
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju KCS, Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Anestezija za korektivne maksilofacijalne operacije | 5 | 10 |
Anestezija za hirurško zbrinjavanje maksilofacijalne traume | 5 | 5 |
6. ANESTEZIJA U ENDOKRINOJ HIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCS i drugim Klinikama Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) | ||
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija bolesnika sa endokrinim oboljenjem | 20 | 20 |
Preoperativna priprema bolesnika sa endokrinim oboljenjem | 20 | 20 |
Perioperativni monitoring i regulacija glikemije | 10 | 5 |
Anestezija za operacije štitaste žlezde | 20 | 10 |
Mere održanja disajnog puta kod otežane intubacije | 5 | 2 |
Anestezija za operacije paratireoidnih žlezda | 2 | - |
Anestezija za operacije nadbubrežne žlezde | 2 | - |
Postoperativno lečenje endokrinog hirurškog bolesnika | 5 | - |
7. ANESTEZIJA U GRUDNOJ HIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za plućne bolesti, tuberkulozu i grudnu hirurgiju KCS i Klinike za grudnu hirurgiju drugih Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) | ||
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija grudnog hirurškog bolesnika | 10 | 5 |
Endotrahealna intubacija dvolumenskim tubusom | 10 | 10 |
Izolovana ventilacija jednog plućnog krila | 10 | 10 |
Anestezija za resekciju pluća | 10 | 5 |
Anestezija za endoskopske torakalne dijagnostičke procedure | 2 | 2 |
Postoperativno lečenje grudnog hirurškog bolesnika | 10 | 5 |
8. ANESTEZIJA U KARDIOVASKULARNOJ HIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 2 meseca |
|
|
Mesto obuke: Institut za kardiovaskularne bolesti KCS i drugim Klinikama za kardiovaskularne bolesti Kliničkih centra (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija vaskularnog bolesnika | 10 | 20 |
Preoperativna evaluacija kardiohirurškog bolesnika | 10 | 10 |
Invazivni hemodinamski monitoring | 20 | 20 |
Anestezija za invanzivne dijagnostičke procedure u kardiovaskularnoj hirurgiji | 5 | 5 |
Anestezija za kardioverziju | 5 | 10 |
Anestezija za operacije karotidne arterije | 10 | 5 |
Anestezija za operacije abdominalne aorte | 10 | 10 |
Anestezija za periferne vaskularne operacije | 10 | 10 |
Anestezija za amputacione operacije | 3 | 4 |
Anestezija za kardiohirurške operacije | 5 | - |
Dijagnoza i lečenje perioperativnog infarkta | 5 | 2 |
Dijagnoza i lečenje perioperativnih poremećaja srčanog ritma | 10 | 5 |
9. ANESTEZIJA U ORTOPEDSKOJ HIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju KCS i Klinikama i specijalnim bolnicama za ortopedsku hirurgiju Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija ortopedskog bolesnika | 10 | 10 |
Anestezija za kratkotrajne hirurške procedure u ortopedskom previjalištu | 10 | 5 |
Opšta anestezija za ortopedske hirurške intervencije | 5 | 5 |
Opšta anestezija za operacije na kičmenom stubu | 5 | 2 |
Regionalna anestezija za hirurgiju gornjih ekstremiteta | 5 | 5 |
Regionalna anestezija za hirurgiju donjih ekstremiteta | 10 | 5 |
Postoperativno intenzivno lečenje ortopedskog bolesnika | 10 | 10 |
Profilaksa tromboembolijske bolesti u ortopedskih bolesnika | 10 | 10 |
10. ANESTEZIJA U UROLOGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za urologiju i nefrologiju KCS i drugim Klinikama za urologiju Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija urološkog bolesnika | 20 | 20 |
Anestezija kod bolesnika sa bubrežnom slabošću | 10 | 5 |
Anestezija za endoskopske urološke procedure | 10 | 10 |
Anestezija za ekstrakorporalnu litotripsiju | 10 | 10 |
Anestezija za radikalne operacije tumora urotrakta | 5 | 5 |
Postoperativno intenzivno lečenje urološkog bolesnika | 10 | 5 |
11. ANESTEZIJA U GINEKOLOGIJI I AKUŠERSTVU |
|
|
Trajanje obuke: 1,5 mesec |
|
|
Mesto obuke: Institut za ginekologiju i akušerstvo KCS i Klinikama za ginekologiju i akušerstvo drugih Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija trudnice | 5 | 10 |
Anestezija za kratkotrajne ginekološke procedure | 10 | 20 |
Anestezija za ginekološke operacije | 10 | 5 |
Regionalna anestezija tokom vaginalnog porođaja | 5 | 5 |
Regionalna anestezija za carski rez | 2 | 2 |
Opšta anestezija za carski rez | 30 | 10 |
Anesteziološko zbrinjavanje opstetričkih krvarenja | 5 | 5 |
Anesteziološki postupci kod preeklampsije | 5 | 5 |
Postoperativno intenzivno lečenje ginekološkog bolesnika | 40 | 5 |
Reanimacija novorođenčeta | Fakultativno | - |
12. ANESTEZIJA U PLASTIČNOJ I REKONSTRUKTIVNOJ HIRURGIJI | ||
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
Mesto obuke: Centar za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju KCS i Klinikama za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju i opekotine drugih Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) | ||
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija bolesnika | 10 | 5 |
Opšta anestezija za korektivne hirurške intervencije | 10 | 5 |
Regionalna anestezija za korektivne hirurške intervenije | 5 | 2 |
Intenzivno lečenje bolesnika sa opekotinama | 5 | 5 |
Anestezija za previjanje opekotina | 5 | 2 |
13. AMBULANTNA ANESTEZIJA |
|
|
Trajanje obuke: 15 dana |
|
|
Mesto obuke: Poliklinika KCS i drugim Poliklinikama Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija bolesnika | 10 | 10 |
Anestezija za ambulantne dijagnostičke i hirurške postupke | 10 | 10 |
4. REANIMATOLOGIJA
Trajanje obuke: 3 meseca |
|
|
Mesto obuke: Reanimaciona ambulanta Urgentnog Centra KCS - i reanimacionim ambulantama drugih Urgentnih Centara (gde postoje uslovi za edukaciju) - 2 meseca |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Procena opšteg stanja vitalno ugroženog bolesnika | 20 | 30 |
Primena Glasgow koma skale u proceni stanja svesti | 20 | 30 |
Primena trauma skora u proceni stanja traumatizovanog bolesnika | 50 | 50 |
Izvođenje kardiopulmonalne reanimacije | 50 | 50 |
Postavljanje laringealne maske | 20 | 20 |
Intubacija bolesnika sa povredom vratne kičme | 10 | 10 |
Izvođenje perkutane traheostomije | fakultativno |
|
Evaluacija i reanimacija bolesnika sa kraniocerebralnom povredom | 20 | 20 |
Evaluacija i reanimacija bolesnika sa povredom grudnog koša | 20 | 20 |
Evaluacija i reanimacija bolesnika sa povredom ili hitnim hirurškim oboljenjem abdomena | 40 | 40 |
Evaluacija i reanimacija bolesnika sa ortopedskom traumom | 20 | 20 |
Evaluacija i reanimacija politraumatizovanog bolesnika | 30 | 30 |
Uspostavljanje centralnog venskog puta | 30 | 30 |
Plasiranje centralnog venskog katetera za hemodijalizu | 10 | 5 |
Kanilisanje radijalne arterije | 30 | 30 |
Anestezija za evakuaciju intrakranijalnog hematoma | 30 | 10 |
Anestezija za urgentne torakalne i abdominalne operacije | 50 | 50 |
Anestezija za urgentne ortopedske operacije | 30 | 30 |
5. INTENZIVNO LEČENJE
1. Mesto obuke: Jedinica intenzivnog lečenja Urgentnog Centra KCS i jedinicama intenzivne nege drugih urgentnih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
Trajanje obuke: 5 meseci |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Intenzivno lečenje bolesnika posle srčanog zastoja | 10 | 10 |
Intenzivno lečenje bolesnika sa kraniocerebralnom povredom | 30 | 10 |
Dijagnoza i lečenje komatoznih stanja | 20 | 20 |
Intenzivno lečenje politraumatizovanog bolesnika | 50 | 50 |
Dijagnoza i lečenje hemoragijskog šoka | 50 | 50 |
Dijagnoza i lečenje septičnog šoka | 20 | 30 |
Dijagnoza i lečenje neurogenog šoka | 10 | 10 |
Dijagnoza i lečenje akutnog pankreatitisa | 20 | 20 |
Mehanička ventilacija pluća i uspostavljanje različitih ventilacionih oblika | 50 | 50 |
Neinvazivna mehanička ventilacija | 30 | 30 |
Odvikavanje bolesnika od ventilatora | 50 | 50 |
Dijagnoza i lečenje ARDS-a | 10 | 5 |
Dijagnoza i lečenje MODS-a | 20 | 20 |
Intenzivno lečenje bolesnika sa kvadriplegijom | 5 | 5 |
Utvrđivanje moždane smrti | Fakultativno | - |
3. Mesto obuke: Metabolička jedinica Urgentnog Centra KCS i drugim Metaboličkim jedinicama Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
Trajanje obuke: 1 mesec |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Lečenje neregulisane šećerne bolesti i akutnih komplikacija | 20 | 20 |
Lečenje poremećaja acido-baznog stanja | 20 | 20 |
Lečenje akutnih endokrinih poremećaja | 5 | 5 |
3. Mesto obuke: Jedinica int. lečenja Instituta za KVB KCS |
|
|
Trajanje obuke: 2 meseca |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Lečenje bolesnika sa akutnom kardiovaskularnom slabošću | 50 | 50 |
Postoperativno intenzivno lečenje vaskularnog bolesnika | 50 | 50 |
Postoperativno intenzivno lečenje kardiohirurškog bolesnika | 10 | 5 |
6. ZAVRŠNA EDUKACIJA
1. ANESTEZIJA U DIGESTIVNOJ HIRURGIJI |
|
|
Trajanje obuke: 6 meseci |
|
|
Mesto obuke: Institut za bolesti digestivnog sistema KCS i Klinikama za bolesti digestivnog sistema drugih Kliničkih centara (gde postoje uslovi za edukaciju) |
|
|
VEŠTINA | Asistira | Izvodi |
Preoperativna evaluacija bolesnika sa hirurškim oboljenjem GIT | 40 | 50 |
Preoperativna priprema bolesnika sa hirurškim oboljenjem GIT | 40 | 50 |
Anestezija za endoskopske procedure u hirurgiji GIT | 20 | 30 |
Opšta anestezija za operacije GIT | 30 | 70 |
Regionalna anestezija za operacije GIT | 20 | 50 |
Anestezija za laparoskopske hirurške intervencije | 20 | 50 |
Totalna parenteralna ishrana | 10 | 5 |
Intenzivno lečenje gastroenterološkog hirurškog bolesnika | 30 | 30 |
2. IZBORNA EDUKACIJA |
|
|
Trajanje obuke: 2 meseca |
|
|
Mesto obuke: po izboru |
|
|
Shodno svom interesovanju specijalizant bira jednu od nastavnih baza Medicinskog fakulteta za dodatnu edukaciju |
(72 meseca)
Cilj i namena specijalizacije
Zdravstvena specijalizacija iz Urologije je školski i razvojni proces, u kojem specijalizant stiče teoretska i praktična znanja koja ga osposobljavaju za samostalno zbrinjavanje bolesnika sa akutnim i hroničnim urološkim bolestima.
Specijalizacija Urologije traje 6 godina. Pri tome specijalizant prvo savladava
OPŠTI DEO - u trajanju 2 godine, a zatim i
POSEBNI DEO - u trajanju od 4 godine
Provera znanja
Na kraju specijalizacije u okviru svake pojedinačne oblasti (specijalizacije) mentor proverava znanje specijalizanta u obliku kolokvijuma i rezultate upisuje u indeks specijalističkog staža. Obavezni kolokvijumi su:
1. Opšti deo
2. Bolesti burega
3. Bolesti mokraćne bešike
4. Oboljenja uretre
5. Oboljenja polnih organa
POČETNI (OPŠTI) DEO SPECIJALIZACIJA (obavezan je za sve hirurške specijalnosti u trajanju od 2 godine, a može se obaviti u regionalnoj zdravstvenoj ustanovi ili u specijalizovanoj univerzitetskoj klinici odn. institutu).
(LEGENDA: a - asistira; o - operiše)
1.2. HIRURŠKE INFEKCIJE | 2 meseca |
Kandidat je obavezan da savlada bazična teorijska, kao i temeljna praktična znanja o mehanizmima biološke odbrane organizma od infekcije, o patogenim mikroorganizmima, kao prouzrokovačima infekcije uopšte, o prevenciji i lečenju hemoterapeuticima, antibioticima i o imunizaciji. Posebnu pažnju treba obratiti na pojedine grupe i sojeve kao što su: stafilokokne infekcije, streptokokne infekcije, erizipel, antraks, infekcije izazvane gram-negativnim bacilima, klostridijalne i dr. anaerobne infekcije, aktinomikotične infekcije, infekcije izazvane gram-negativnom florom, gljivične i virusne infekcije.
Tokom praktične edukacije, specijalizant je dužan da uradi sledeće:
- obrada inficiranih mekih tkiva (o) | 10 |
- obrada panaricijuma (o) | 6 |
- obrada dijabetične gangrene (o) | 2 |
1.2. ABDOMINALNA HIRURGIJA | 12 meseci |
Tokom ovog dela specijalizacije, specijalizant treba da savlada i usvoji temeljna teoretska i praktična znanja iz dijagnostike, diferencijalne dijagnostike i lečenja svih akutnih abdominalnih stanja (sindrom peritonitisa, sindrom ileusa i sindrom intraabdominalnog krvarenja).
Tokom ovog dela specijalizacije specijalizant je dužan da uradi sledeće:
- apendektomije (o) | 9 |
- uklještene kile | 5 (a); 9 (o) |
- dehiscencija laparotomijske rane (o) | 4 |
- sutura perforativnog ulkusa (o) | 4 |
- anastomoza tankog creva (o) | 10 |
1.3. TRAUMATOLOGIJA | 4 meseca |
Tokom ovog dela specijalizacije, specijalizant treba da savlada sledeća teorijska znanja:
- funkcionalna antomija lokomotornog aparata
- osnovni pojmovi o etiopatogenezi povreda (mehanizmi nastanka, klasifikacije)
- reanimacija i terapija šoka kod traumatizovanih i politraumatizovanih
- dijagnostički postupci u traumatologiji (grudni koš, duge kosti)
- savladavanje osnova ultrazvučne dijagnostike povreda trbuha
- konzervativno lečenje preloma kostiju
- traumatski i hemoragijski šok
- druge vitalne sistemske komplikacije traume (tromboembolija, masna embolija, respiratorne komplikacije, digestivni poremećaji, hidro-elektrolitski disbalans, posttraumatske psihoze i dr. delirantna stanja)
- priprema bolesnika za operativno lečenje
- postoperativna nega bolesnika
- operativni zahvati na koštano-zglobnom sistemu
- indikacije za urgentnim operativnim zahvatima u traumi i politraumi
- komplikacije preloma kostiju
- infekcije na kostima
Specijalizant je takođe dužan da uradi sledeće hirurške procedure:
- ekstenzija preloma dugih kostiju ekstremiteta (o) | 15 |
- repozicija preloma (o) | 15 |
- punkcija zglobnog izliva (o) | 10 |
- punkcija velikih telesnih šupljina (o) | 10 |
- dijagnostička artroskopija (o) | 5 |
- obrada velikih defekata mekih tkiva (o) | 20 |
- torakalna drenaža (o) | 5 |
- jednostavna osteosinteza sa odstranjivanjem osteosintetskog materijala (o) | 10 |
1.4. ANESTEZIOLOGIJA SA REANIMATOLOGIJOM | 2 meseca |
Specijalizant usvaja teorijska i praktična znanja iz regionalne, opšte i kombinovane anestezije. Izučava osnove procene i pripreme bolesnika za planirani hirurški zahvat. Savladava osnove kardio-pulmonalne reanimacije.
Specijalizant je takođe dužan da uradi sledeće:
- uzimanje učešća u 50 opštih anestezija
- procena i priprema 15 pacijenata za planirani hir. zahvat
- sudelovanje u 5 kardio-pulmonalnih reanimacija
- učestvuje u izvođenju 25 regionalnih anestezija
- plasiranje 10 centralnih venskih katetera (CVK)
1.5. HIRURŠKA INTENZIVNA TERAPIJA | 2 meseca |
Specijalizant usvaja teorijska i praktična znanja iz oblasti intenzivne nege hirurških bolesnika.
1.6. OPEKOTINE | 1 mesec |
Specijalizant usvaja znanja iz sledećih oblasti:
- pružanje prve pomoći kod opekotina
- transport opečenih
- primarna obrada svežih opekotina
- ocena i procena težine i stepena opečene površine
- patofiziologija opekotina
- mehanizam zarastanja opekotina
- terapija opekotinskog šoka
- urgentne hirurške procedure kod opekotina
- ekscizija opekotinske rane
- uzimanje i konzerviranje slobodnih kožnih transplantata
- indikacije za upotrebu slobodnih kožnih transplantata
- teoretske osnove formiranja slobodnih kožnih transplantata iz kulture tkiva
- akutna tubulska nekroza kao indikacija za akutnu hemodijalizu
- opekotine disajnih puteva
- negativni energetski bilans kod opečenih bolesnika
- imunološki aspekt kod opečenih
- hemijske opekotine i antidoti
- masovne opekotine, opekotine u politraumi, opekotine u ratu
Specijalizant odrađuje sledeće operativne procedure i zahvate:
- primarna obrada veće opekotine (o) | 1 |
- nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom (o) | 5 |
- nekrektomija sa ekscizijom do facije (o) | 2 |
- uzimanje auotransplantata kože Watson-ovim nožem ili električnim dermatomom (o) | 10 |
- esharotomija (o) | 1 |
- fasciotomija (o) | 1 |
1.7. PATOLOGIJA | 1 mesec |
Specijalizant savladava osnovna teorijska znanja iz oblasti kliničke patologije i uzima učešće u kliničkim autopsijama. Takođe savladava osnove pojedinih histopatoloških tehnika kao i tumačenje histopatoloških preparata iz oblasti koju specijalizira.
Nakon završenog opšteg dela, specijalizant, kako je već navedeno, pred 3-članom komisijom (mentor i dva člana), polaže glavni kolokvijum (ocena se upisuje u specijalistički indeks), i on predstavlja uslov za dalji nastavak specijalizacije iz opšte hirurgije.
POSEBNI DEO SPECIJALIZACIJE
Raspored staža u trajanju od 48 meseci:
- plastična, rekonstruktivna i estetska hirurgija | 1 mesec |
- ginekologija | 2 meseca |
- onkologija | 1 mesec |
- torakalna hirurgija | 1 mesec |
- kardiovaskularna hirurgija | 1 mesec |
- nefrologija | 2 meseca |
- dijagnostička i interventna uroradiologija | 2 meseca |
- urologija | 38 meseci |
Ukupno: 48 meseci
Sadržaj programa
Plastična, rekonstrukfivna i estetska hirurgija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretsko i osnovno praktično znanje iz:
- posebnosti hirurške tehnike na području plastične i rekonstruktivne hirurgije
- principa mikrohirurgije
- transplantacije tkiva
- reparatorne hirurgije povređene ruke (rekonstrukcija mekih delova, tetiva, živaca, rešavanje preloma kostiju ruke, replantacija amputiranih prstiju)
- problematike limfedema donjih ekstremiteta
- lečenja dekubitalnih ulceracija
- lečenja tumora kože (benigni, maligni)
- lečenja koloida i hipertrofičnih ožiljaka
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
- uzimanje jednostavnog transplantata kože - 5
- abdominoplastika - 4
- limfedem donjeg ekstremiteta - 4
- ingvinalna limfadenopatija - 2
- rekonstrukcija polnih organa spoljnih - 2
- transplantacija kože - 3
Ginekologija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretska i osnovna praktična znanja o:
- anatomiji male karlice i karličnog dna
- fiziologiji i patofiziologiji ženskog genitalnog trakta
- akutnim ginekološkim bolestima
- akutnim bolestima u trudnoći (uključujući krvavljenja iz materice)
- metodama posleporođajne fizioterapije mišića karličnog dna i trbušne duplje
- rešavanju rascepanih mekih porođajnih puteva
- vođenju porođaja sa karličnim položajem
- operativnom dovršavanju porođaja (vakum, forceps)
- principima lečenja ginekoloških maligniteta
- operativnoj tehnici za korekciju izmenjene statike materice
- tehnici vaginalne totalne histerektomije
- tehnici prednje i zadnje vaginalne plastike
- dijagnostici i lečenju endometrioze
- tehnici laparoskopskih operacija opsežnih adhezivnih procesa
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
vaginalna plastika - 3
plastika po Burchu - 2
šivenje epiziotomije - 5
Onkologija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretska i osnovna praktična znanja iz:
- interdisciplinarne obrade bolesnika sa malignom bolesti tokom planiranja dijagnostičkih i terapeutskih postupaka
- značaja histološke verifikacije i tipizacije kao i određivanja stepena diferencijacije tumora za planiranje terapije i prognoze
- značaja određivanja stadijuma raširenosti bolesti pre terapije po TNM sistemu i dijagnostičkih načina koji su za to potrebni: npr. endoskopija, limografija, scintigrafija, aspiraciona biopsija
- indikacija za različite načine lečenja i njihove kombinacije (hirurgija, radioterapija, hemoterapija, imunoterapija, endokrinoterapija) i u vezi sa njima o rezultatima lečenja
- uloge hirurgije u onkologiji obzirom na njenu namenu (kurativna, palijativna, dijagnostička)
- načela operativne tehnike kod malignih tumora, uključujući moguće komplikacije u pogledu posebnosti bolesti i moguće ranije radiaciono ili hemijsko lečenje
- načela i tehnike intrerterijalne hemoterapije
- načina radioterapije, značaja i hirurških tehnika uklanjanja zaštitne limfne žlezde
- tehnika i mogućih komplikacije potkožnih venskih pregrada
- značaja redovnih kontrolnih pregleda posle lečenja
- mogućnosti rehabilitacije bolesnika sa malignom bolesti (fizikalna, psihička i socijalna)
- namene i značaja obaveznog prijavljivanja bolesnika sa malignom bolesti, njihove centralne registracije i obaveze lekara te delatnosti
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
- uklanjanje malignog tumora kože - 2
Torakalna hirurgija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretsko i osnovno praktično znanje iz:
- anatomije i fiziologije pluća, medijastinuma i pleure
- dijagnostike, diferencijalne dijagnoze, terapije i prognoze bolesti iz područja torakalne hirurgije
- vrsta operativnih zahvata u torakalnoj hirurgiji
- mora ovladati tehnikom tipične torakotomije i resekcije rebra
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
- torakotomija - 5
- zatvaranje torakotomije - 5
- torakalna drenaža - 5
- torakalna punkcija - 2
Kardiovaskularna hirurgija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretsko i osnovno praktično znanje o:
- osnovnoj patologiji i dijagnostici vaskularnih bolesti
- indikacijama i vrstama operativnih zahvata
- osnovama vantelesnog krvotoka
- operativnim pristupima velikim krvnim sudovima
- arterijskoj i venskoj anastomozi
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
- anastomozu krvnih sudova ili šav velikog suda - 3
- preparacija velikih sudova - 4
Nefrologija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretsko i osnovno praktično znanje iz:
- prepoznavanja sindroma bolesti bubrega
- ocene funkcije bubrega i sedimenta urina
- obrade bolesnika sa arterijskom hipertenzijom
- prepoznavanja i rešavanja najčešćih poremećaja vode, elektrolita i acidobazne ravnoteže
- konzervativnog rešavanja hronične bubrežne slabosti
- doziranja lekova kod hronične bubrežne slabosti
- indikacija za biopsiju bubrega
- osnova imunosupresivnog lečenja bolesnika sa transplantiranim bubregom i prepoznavanja najčešćih komplikacija (na hospitalnom odeljenju)
- principima hemodijalize i peritonealne dijalize
- dijaliznim membranama, dijaliznim tečnostima i monitorima
- vaskularnim pristupima za hemodijalizu i pristupima za peritonealnu dijalizu akutnoj i hroničnoj dijalizi
- plazmaferezi, imunoadsorpciji, LDL-aferezi, hemoperfuziji akutnim i hroničnim komplikacijama dijalize (u centru za dijalizu)
- prepoznavanju i obradi najčešćih komplikacija posle transplantacije bubrega (u centru za transplantaciju bubrega)
Dijagnostička i interventna uroradiologija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretska i osnovna praktična znanja iz:
- dijagnostičkih radioloških metoda u urologiji (osnovne rentgenske dijagnostike urotrakta, ultrazvuk, skener, magnetna rezonanca)
- perkutanom pristupu bubregu (perkutana nefrostoma, perkutana punkcija bubrežne ciste, perkutano postavljanje ureteralnog katetera, perkutana dilatacija ureteralne stenoze)
Urologija
Sadržaj: Specijalizant stiče teoretsko i osnovna praktična znanje o:
- anatomiji, fiziologiji, patofiziologiji i patologiji nadbubrega, bubrega, uretera, mokraćne bešike, prostate i semenih kesica, uretre i spoljnih genitalija (testisa, ovojnica, semevoda)
- laboratorijskim analizama krvi i urina, pregledu eksprimata prostate i semene tečnosti
- indikacijama i tehnici izvođenja sledećih instrumentalnih ispitivanja
- endoskopija uretre, mokraćne bešike, uretera i šupljine bubrega (uretroskopija, cistoskopija, ureterorenoskopija)
- biopsiji klješticama i aspiracijom
- urodinamskom ispitivanju gornjih i donjih mokraćnih organa
- uvođenju ureteralnih katetera i unutrašnjih splintova
- ultrazvuku mokraćnih organa i trbuha
- punkciji mokraćne bešike i bubrega
- indikacijama, tehnici i vrednosti rentgenskih ispitivanja u urologiji (pregledni snimak urogenitalnog trakta, cistogram, intravenska urografija, uretrografija, retrogradna pijelografija, angiografija)
- indikacijama i vrednosti izotopskih ispitivanja, CT i magnetne rezonance na području urologije
- indikacijama i kotraindikacijama za konzervativno i operativno lečenje bolesti urotrakta
- lečenju funkcionalnih smetnji urotrakta (električna stimulacija, vežbe za jačanje mišića karličnog dna)
- preoperativnoj pripremi bolesnika za operaciju
- posleoperativnom lečenju, zajedno sa enteralnom i parenteralnom ishranom
- farmakoterapiji u urologiji
- sprečavanju i lečenju posleoperativnih komplikacija
- spremanju bolesnika i prognostičkoj proceni kod uroloških bolesti
- minimalno invazivnom lečenju u urologiji (TUEVAP, termoterapija, stentovi)
- dezintegrativnim metodama u lečenju kalkuloze urinarnog trakta (ESWL, URS, PNLP).
Specijalizant treba da uradi sledeće operativne zahvate:
OPERATIVNI ZAHVATI (VEŠTINE) KOJE SPECIJALIZANT TREBA DA URADI NA UROLOŠKOJ KLINICI
OPERATIVNI RAD
Operiše
Potreban broj urađenih operacija
1. Nefrostomija operativna 2 - 5
2. Amputacija penisa 1
3. Radikalna orhiektomija 5
4. UCN 2 - 5
5. Ureterokutaneostomija 5 - 10
6. Operacije stres inkontinencije 3 - 5
ASISTIRA
Potreban broj urađenih operacija
7. Ligatura dorzalne vene penisa 10
8. Parcijalna cistektomija 1
9. Nefrektomija sekundarna i teza 10
10. Ureterocistoneostomija 5
11. Ureterokutaneostomija 5
12. Perineostomija 2
13. Ureterokolostomija 2
14. Implantacija penilnih proteza 1 - 2
15. Revaskularizacija penisa 2
16. Mikrohirurška epididimo-deferencijalna anastomoza 1- 5
17. Implantacija spermatocele 5
18. Operacije hipospadije 1 - 5
19. I.imfadenektomija retroperitonealna 5
20. Radikalna nefrektomija 5 - 10
21. Ureteropijelicne plastike 5 - 10
22. Nefrektomije parcijalne 2 - 5
23. Sutura veziko-vaginalne fistule 3 - 5
24. Uretrorafija
25. TUR tumora mokraćne bešike 10
26. Nefroureterektomija 5 - 10
27. Nefrolitotomija longitudinalna 3 - 5
28. UCN kod fistula ureterovaginalnih 2 - 3
29. TUR prostatae + uretrotomija interna 10 - 20
30. Cistektomija totalna 3 - 5
31. Pannefrektomija 5
32. Plastika uretre 5
33. Ileal conduit 5
34. Vezikointestinoplastika 5
35. Ureterorenoskopija 5
36. ESWL 20
37. Transplantacija bubrega 2 - 5
ENDOSKOPSKI RAD
Potreban broj urađenih operacija
38. Pregled prostate ultrazvukom 5
39. TUR tumora mokraćne bešike 5
40. TUR prostate 5
41. Perkutana nefrostomija 5
42. Buziranje uretralnih stenoza 10
43. Uretrotomija interna 2
44. Perkutana nefrolitolapaksija 6
45. Laparoskopske intervencije u urologiji 8
OPERATIVNI ZAHVATI (VEŠTINE) KOJE SPECIJALIZANT TREBA DA URADI U MATIČNOJ USTANOVI
OPERATIVNI RAD
OPERIŠE
Potreban broj urađenih operacija
46. Cirkumcizija 20
47. Frenulotomija 10
48. Operacije hidrocele 10
49. Orhiektomija obična 5 - 10
50. Epididimektomija 5
51. Biopsija testisa 10 - 20
52. Cistostomija 5 - 10
53. Cistolitotomija 5
54. Operacija varikocele 20
55. Laparotomija za peritonelnu dijalizu 20
56. Pijelolitotomija 10 - 20
57. Ureterolitotomija lumbalna 10
58. Nefrektomija lakša primarna 10 - 20
59. Prostatektomija transvezikalna 5 - 10
60. Descensus testis 10
ASISTIRA
61. Epididimektomija 5
62. Pijelolitotomija 10
63. Ureterolitotomija 10
64. Cistostomija 10
65. Cistolitotomija 5
66. Ablacija tumora mokraćne bešike 5
67. Operacija varikocele 5
68. Orhiektomija radikalna 5
69. Nefrektomija primarna 10
70. Ureterolitotomija pelvična i ilijačna 10
71. Prostatektomija 10
72. Nefrostomija 10
73. Amputacija penisa parcijalna 5
74. Pijelolitotomija sekundarna 10
75. Ureterolitotomija sekundarna 10
76. Nefrolitotomija obična 10
77. Descenzus testisa 5
78. Resekcija ciste bubrega 1
ENDOSKOPSKI RAD
79. Kateterizacija mokraćne bešike 100
80. Cistoskopija eksplorativna 50
81. Cistografija 20
82. Uretrocistografija 20
83. Troakar cistostomija 10
84. Uretrocistoskopija eksplorativna 20
85. Punkcija mokraćne bešike 10
86. Bimanuelni tuse 20
87. Biopsija prostate iglom - transperinealna 20
88. Kateterizacija uretera 30
II. Elektrolitotripsija kamena mokraćne bešike 5
I
Specijalizacija iz kardiohirurgije podrazumeva organizovanje teorijske edukacije i praktične obuke lekara na specijalizaciji, koji bi po završenoj obuci i položenom ispitu stekli zvanje lekara specijaliste kardio hirurgije.
Cilj planske edukacije u toku specijalizacije iz kardiohirurgije, je formiranje kardio hirurga koji bi bio osposobljen da sprovodi i unapređuje kardio hiruršku praksu u oblasti dijagnostike, operativnog lečenja i kliničke kontrole srčanih bolesnika.
II
Činjenica da se kardiovaskularna oboljenja, prema aktuelnim epidemiološkim studijama u našoj zemlji, kao i u Evropi, nalaze na prvom mestu među nekontaktnim oboljenjima, ističe značaj formiranja ove hirurške specijalizacije, u okviru tercijarne zdravstvene zaštite našeg stanovništva.
III
Specijalizacija iz kardio hirurgije traje 6 godina i sastoji se iz dva dela. Prvi deo se odnosi na opštu hirurgiju (u trajanju od 2 godine), a drugi deo se odnosi na kardio hirurgiju (u trajanju od 4 godine).
Svakom specijalizantu se određuje mentor za celokupni specijalistički staž (univerzitetski nastavnik sa više od 10 godina specijalističkog staža u kardio hirurgiji). Za pojedine oblasti mentor može odabrati komentore (nastavnike, doktore ili magistre nauka sa više od 10 godina specijalističkog staža u kardio hirurgiji), radi pomoći u edukaciji specijalizanta.
IV
Prvi deo specijalizacije (2 godine) specijalizant provodi u ustanovi u kojoj se radi opšta hirurgija (instituti, klinike, odeljenja) i koje imaju uslove za edukaciju iz opšte hirurgije po propisanom planu specijalizacije.
Drugi deo specijalizacije (4 godine) specijalizant provodi u Univerzitetskoj ustanovi u kojoj se radi kardio hirurgija (instituti, klinike) i koje imaju uslove za realizaciju propisanog plana specijalizacije iz kardio hirurgije.
Ukoliko se specijalizacija obavlja u ustanovi u kojoj se ne može u celosti realizovati staž specijalizacije po predviđenom planu (ne mogućnost primene odgovarajućih dijagnostičkih i operativnih procedura), potrebno je obezbedi da specijalizant određeni vremenski period provede u drugim institucijama u zemlji, ili eventualno inostranstvu, u vremenu predviđenim programom specijalizacije.
Vreme provedeno van institucije se računa u specijalistički staž, ukoliko je specijalizant dobio zadovoljavajuću ocenu od nadležnog rukovodioca ustanove u kojoj je obavio deo specijalizacije.
V
Specijalizacija se zasniva na negovanju principa akademizma i formiranju profila tzv akademskog hirurga kao tekovine savremenih trendova u edukaciji lekara specijalista. Mentor upoznaje specijalizanta sa osnovama naučne metodologije kao sredstva dominantnog kulturološkog i edukacionog iskustva, i kao baze za razvoj sposobnosti uočavanja i kanalisanja ideja biološke problematike u formalnu, naučno formulisanu hipotezu koja treba da omogući kliničku realizaciju postavljenih ciljeva. Specijalizant treba da poseduje osnovna znanja kompjuterske tehnologije, informatike i biostatistike, što je preduslov za njegovo uključivanje u naučno-istraživački rad (pisanje stručnih radova, učešće na seminarima, prezentacije na kongresima itd.). Tokom specijalizacije kandidat ima obavezu da objavi "in ehtenco" dva rada iz oblasti kardio hirurgije u domaćim ili internacionalnim časopisima.
VI
Organizacija specijalizacije iz kardio hirurgije vrši se preko poslediplomske Katedre za kardio hirurgiju na Medicinskom fakultetu, koja donosi i program dvosemestralne teorijske nastave za specijalizante.
VII
Po odobrenoj specijalizaciji, specijalizantu se uručuje specijalistički index (stažerska knjižica) i specijalizantski karton u koji se upisuju asistencije i operacije koje svojim potpisom overava najstariji specijalista koji je operisao ili asistirao operaciju specijalizantu.
Tokom specijalizacije, mentor ima obavezu da u odgovarajućim vremenskim intervalima kandidatu zakazuje konsultacije i kolokvijume u cilju provere stečenog znanja. Nakon završenog prvog dela dvogodišnje specijalizacije iz opšte hirurgije, specijalizant polaže kolokvijum pred tročlanom komisijom opštih hirurga (mentor i dva člana - nastavnici Medicinskog fakulteta), i čije je polaganje uslov za nastavak specijalizacije iz kardio hirurgije.
VIII SADRŽAJ SPECIJALIZACIJE
1. POČETNI (OPŠTI) DEO SPECIJALIZACIJE odnosi se na edukaciju iz opšte hirurgije (identičan je za sve profile hirurških specijalizacija) i traje 2 godine.
(legenda: p - posmatra, a - asistira, o - operiše)
1.1. HIRURŠKE INFEKCIJE | 2 meseca |
Kandidat je obavezan da savlada bazična teorijska, kao i temeljna praktična znanja o mehanizmima biološke odbrane organizma od infekcije, o patogenim mikroorganizmima, kao prouzrokovačima infekcije uopšte, o prevenciji i lečenju hemoterapeuticima, antibioticima i o imunizaciji. Posebnu pažnju treba obratiti na pojedine grupe i sojeve kao što su: stafilokokne infekcije, streptokokne infekcije, erizipel, antraks, infekcije izazvane gram negativnim bacilima, klostridijalne i druge anaerobne infekcije, aktinomikotične infekcije, infekcije izazvane gram negativnom florom, gljivične i virusne infekcije.
Tokom praktične edukacije, specijalizant je dužan da uradi sledeće:
- obrada inficiranih mekih tkiva |
|
- (o) | 10 |
- obrada panaricijuma |
|
- (o) | 6 |
- obrada dijabetične gangrene |
|
- (o) | 2 |
1.2. ABDOMINALNA HIRURGIJA | 7 meseci |
Tokom ovog dela specijalizacije, specijalizant treba da savlada i usvoji temeljna teoretska i praktična znanja iz dijagnostike, diferencijalne dijagnostike i lečenja svih akutnih abdominalnih stanja (sindrom peritonitisa, sindrom ileusa i sindrom intraabdominalnog krvarenja).
Tokom ovog dela specijalizacije specijalizant je dužan da uradi sledeće:
- apendektomije (o) | 5 |
- uklještene kile | 5 (a), 5 (o) |
- dehiscencija laparotomijske rane (o) | 2 |
- sutura perforativnog ulkusa (o) | 2 |
- anastomoza tankog creva (o) | 6 |
- slezina -splenektomija- (o) | 3 |
1.3. TRAUMATOLOGIJA | 9 meseci |
Tokom ovog dela specijalizacije, specijalizant treba da savlada sledeća teorijska znanja:
- funkcionalna anatomija lokomotornog aparata
- osnovni pojmovi o etiopetogenezi povreda (mehanizmi nastanka, klasifikacije)
- reanimacija i terapija šoka kod traumatizovanih i politraumatizovanih
- dijagnostički postupci u traumatologiji (grudni koš, duge kosti)
- savladavanje osnova ultrazvučne dijagnostike povreda trbuha
- konzervativno lečenje preloma kostiju
- traumatski i hemoragijski šok
- druge vitalne sistemske komplikacije traume (tromboembolija, masna embolija, respiratorne komplikacije, digestivni poremećaji, hidroelektrolitski disbalans, postraumatske psihoze i druga delirantna stanja)
- priprema bolesnika za operativno lečenje
- postoperativna nega bolesnika
- operativni zahvati na koštano-zglobnom sistemu
- indikacije za urgentnim operativnim zahtevima u traumi i politraumi
- komplikacije preloma kostiju
- infekcije na kostima
Specijalizant je takođe dužan da uradi sledeće hirurške procedure:
- ekstenzija preloma dugih kostiju ekstremiteta (o) | 15 |
- repozicija preloma (o) | 15 |
- punkcija zglobnog izliva (o) | 10 |
- punkcija velikih telesnih šupljina (o) | 10 |
- dijagnostička artroskopija | 5 |
- obrada velikih defekata mekih tkiva (o) | 20 |
- torakalna drenaža (o) | 5 |
- jednostavna osteosinteza sa odstranjivanjem osteosintetskog materijala (o) | 10 |
1.4. ANESTEZIOLOGIJA SA REANIMATOLOGIJOM | 2 meseca |
Specijalizant usvaja teorijska i praktična znanja iz regionalne, opšte i kombinovane anestezije. Izučava osnove procene i pripreme bolesnika za planirani hirurški zahvat. Savladava osnove kardio-pulmonalne reanimacije. Specijalizant je takođe dužan da uradi sledeće:
- uzimanje učešća u 50 opštih anestezija
- procena i priprema 15 pacijenata za planirani hirurški zahvat
- sudelovanje u 5 kardio-pulmonalnih reanimacija
- učestvuje u izvođenju 25 regionalnih anestezija
- plasiranje 10 centralnih venskih katetera (CVK)
- privremeni pejsmejker (o) | 5 |
Specijalizant usvaja teorijska i praktična znanja iz oblasti intenzivne nege hirurških bolesnika.
1.5. HIRURŠKA INTENZIVNA TERAPIJA | 2 meseca |
Specijalizant usvaja teorijska i praktična znanja iz oblasti intenzivne nege hirurških bolesnika
1.6. OPEKOTINE | 1 mesec |
Specijalizant usvaja znanja iz sledećih oblasti:
- pružanje prve pomoći kod opekotina
- transport opečenih
- primarna obrada svežih opekotina
- ocena i procena težine i stepena opečene površine
- patofiziologija opekotina
- mehanizam zarastanja opekotina
- terapija opekotinskog šoka
- urgentne hirurške procedure kod opekotina
- ekscizija opekotinske rane
- uzimanje i konzerviranje slobodnih kožnih transplantata
- indikacije za upotrebu slobodnih kožnih transplantata
- teoretske osnove formiranja slobodnih kožnih transplantata iz kulture tkiva
- akutna tubulska nekroza kao indikacija za akutnu hemodijalizu
- opekotine disajnih puteva
- negativni energetski bilans kod opečenih bolesnika
- imunološka aspekt kod opečenih
- hemijske opekotine i antidoti
- masovne opekotine, opekotine u politraumi, opekotine u ratu
Specijalizant odrađuje sledeće operativne procedure i zahvate:
- primarna obrada veće opekotine (o) | 1 |
- nekrektomija sa primarnom tangencijalnom ekscizijom (o) | 5 |
- nekrektomija sa ekscizijom do fascije (o) | 2 |
- uzimanje autotransplantata kože Watson-ovim nožem ili električnim dermatomom (o) | 10 |
- esharotomija (o) | 1 |
- fasciotomija (o) | 1 |
1.7. PATOLOGIJA | 1 mesec |
Specijalizant savladava osnovna teorijska znanja iz oblasti kliničke patologije i uzima učešće u kliničkim autopsijama. Takođe savladava osnove pojedinih histopatoloških tehnika kao i tumačenje histopatoloških preparata iz oblasti koju specijalizira.
Nakon završenog opšteg dela, specijalizant, kako je već navedeno, pred tročlanom komisijom (mentor i dva člana), polaže glavni kolokvijum (ocena se upisuje u specijalistički indeks), i on predstavlja uslov za dalji nastavak specijalizacije iz opšte ili kardiovaskularne hirurgije
2. POSEBNI DEO SPECIJALIZACIJE odnosi se na edukaciju iz kardio hirurgije i traje 4 godine
legenda: (p - posmatra, a - asistira, o - operiše)
2.1. UVOD U KARDIOHIRURGIJU, KARDIOANESTEZIJA I HEMODINAMSKI MONITORING | (2 meseca) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Anatomija i patološka anatomija srca i krvnih sudova, fiziologija i patofiziologija kardiovaskularnog sistema, hemodinamika i hemodinamski monitoring, neinvazivna i invazivna kardiovaskularna dijagnostika, klinička kardiologija i angiologija, indikacije i priprema bolesnika za operativno lečenje, anestezija na otvorenom srcu i postoperativni tretman kardiohirurških bolesnika.
Praktična edukacija
*Kardiološka ambulanta (EKG dijagnostika)
*Ehokardiografski kabinet (EHO, stress EHO, i doppler dijagnostika srca)
*Kabinet nuklearne medicine (kardioscintigrafija i kardioscan)
*Radiološki kabinet (periferne angiografije, endovaskularni stent, NMR, MSL i skeneri u kardiovaskularnoj dijagnostici)
*Vaskularna laboratorija (EHO i doppler vaskularna dijagnostika)
*Kateterizaciona laboratorija (kateterizacija srca, aortografija, ventrikulografija, koronarografija, elektrofizioloska dijagnostika i interventne kardiološke procedure-balon dilatacija, stentovi)
*Pejsmejker centar (dijagnostika poremećaja srčanog ritma - 24hEKG Holter monitoring, pejsmejker kontrole)
*Uvod u anesteziju (monitoring EKG-a, TA, CVP, Swan-Ganz kateter)
2.2 EKSTRAKORPORALNA CIRKULACIJA | (2 meseca) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Ekstrakorporalna cirkulacija i monitoring, mašina za EKK cirkulaciju i delovi EKK sistema, intraoperativna protekcije miokarda, hemodinamski i biohemijski monitoring, tehnike kardiopulmonalnog bypassa (parcijalni, totalni, cirkulatorni arest), asistirana cirkulacija i mehanička potpora cirkulacije.
Praktična edukacija
*Sternotomija | 100 (a) | 200 (o) |
*Kanilisanje srca i aorte | 100 (a) | 200 (o) |
*Kanilisanje femoralnih krvnih sudova | 10 (a) | 20 (o) |
* Kanilisanje aksilarne arterije | 10 (a) | 20 (o) |
*Dekanulacija i deareacija srca | 100 (a) | 200 (o) |
*Drenaža medijastinuma i zatvaranje sternotomije | 100 (a) | 200 (o) |
*Postavljanje epimiokardijalnih pejsmejker elektroda | 50 (a) | 50 (o) |
2.3. HIRURGIJA UROĐENIH SRČANIH MANA | (6 meseci) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Anatomija i patološka anatomija, fiziologija i patofiziologija urođenih srčanih mana u dece i odraslih, specifičnost dijagnostike urođenih srčanih mana, klinička pedijatrijska kardiologija i indikacije za operativno lečenje.
Praktična edukacija
*Pedijatrijska Kardiologija
(osnovi dijagnostike, klinike i postoperativnog tretmana urođenih srčanih mana u dece)
*Podvezivanje Ductusa Bottali | 2 (p) | 2 (a) |
*Zatvaranje ASD a | 2 (a) | 2 (o) |
*Zatvaranje VSD a | 2 (a) | 2 (o) |
*Koarktacija aorte | 2 (p) | 2 (a) |
*Tetralogia Fallot |
|
|
Palijativna operacija | 2 (p) | 2 (a) |
korektivna operacija | 2 (p) | 2 (a) |
2.4. HIRURGIJA AORTE | (10 meseci) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Etiopatogeneza, morfologija, dijagnostika, klinika, i lečenje akutnih i hroničnih formi stenozantno-okluzivne i aneurizmatske bolesti, disekcija i drugih patoloških stanja aorte.
Praktična edukacija
*Torakotomija | 10 (a) | 5 (o) |
*Hirurško rešavanje akutne disekcije ascedentne aorte | 10 (a) |
|
*Hirurško rešavanje aneurizme ascedentne aorte i luka aorte | 10 (a) |
|
*Hirurško rešavanje aneurizme torakalne aorte |
| 5 (a) |
2.5. KORONARNA HIRURGIJA | (10 meseci) |
|
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Dijagnostika, klinika, razvoj i morfološke sekvele stenozanto-okluzivnih promena na koronarnim arterijama i srčanom mišiću. Značaj preoperativnog ispitivanja funkcije leve komore, komplikacije infarkta miokarda, indikacije i tehnike operativnog rešavanja koronarne bolesti i komplikacija infarkta miokarda.
Praktična edukacija
*Priprema venskog grafta | 50 (a) | 200 (o) |
*Priprema arterijskog grafta | 50 (a) | 100 (o) |
*Revaskularizacija miokarda-aortokoronarni bypass |
|
|
- na zaustavljenom srcu | 100 (a) | 10 (o) |
-na kucajućem srcu | 20 (a) | 5 (o) |
*Koronarna endarteriektomija | 10 (a) | 5 (o) |
*Hirurško rešavanje komplikacija infarkta miokarda | 10 (a) |
|
(Aneurizme komora, VSD, mitralna insuficijencija) |
|
|
2.6. HIRURGIJA SRČANIH ZALISTAKA | (10 meseci) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Dijagnostika, klinika, morfologija i hemodinamika stečenih srčanih mana, indikacije za operaciju, tehnike reparacije ili zamene zaliska, vrste i karakteristike arterficijalnih zalistaka, postoperativne komplikacije.
Praktična edukacija
*Hirurško rešavanje stečene mitralne mane
- Zamena mitralnog zalistka | 50 (a) | 3 (o) |
- Rekonstrukcija mitralnog zalistka | 10 (a) | 2 (o) |
*Hirurško rešavanje stečene aortne mane |
|
|
- Zamena aortnog zalistka | 50 (a) | 3 (o) |
*Hirurško rešavanje triskuspidalne insuficijencije |
|
|
- Rekonstrukcija i trikuspidalnog zalistka | 5 (a) | 2 (o) |
- Zamena trikuspidalnog zalistka | 5 (a) | 2 (o) |
*Hirurško rešavanje multivalvularne bolesti |
|
|
- Rekonstrukcija ili zamena 2 ili 3 srčana zalistka | 10 (a) |
|
2.7. HIRURGIJA PERIKARDA I TUMORI SRCA | (3 meseca) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Etiopatogeneza i klinika akutnih i hroničnih formi perikarditisa, indikacije i tehnike operativnog ili neoperativnog rešavanja; Klinika, etiopatogeneza tumora srca (miksoma) i timusa i tehnike operativnog rešavanja.
Praktična edukacija
*Resekcija perikarda kod eksudativnog perikarditisa | 3 (a) | 3 (o) |
*Resekcija perikarda kod hroničnog konstruktivnog perikarditisa | 3 (a) | 2 (o) |
*Ekstirpacija miksoma srca | 10 (a) | 2 (o) |
*Perikardiocenteza | 3 (a) | 2 (o) |
*Timektomija | 3 (a) | 2 (o) |
2.8. HIRURGIJA POREMEĆAJA SRČANOG RITMA | (2 meseca) |
|
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Etiopatogeneza, klasifikacija brzih i sporih poremećaja srčanog ritma i indikacije za različite oblike nefarmakološkog tretmana. Klinika i modaliteti elektroterapije, vrsta elektrostimulatora (pejsmejkera).
Praktična edukacija
*Implantacija trajnog endovenskog pejsmejkera
- komorski (VVI), pretkomorski (AAI) | 10 (a) | 3 (o) |
- pretkomorsko-komorski (DDD) | 5 (a) |
|
Implantacija defibrilatora | 2 (p) |
|
2.9. POVREDE SRCA I KRVNIH SUDOVA |
| (2 meseca) |
Specijalizant treba da stekne teorijsko znanje: Dijagnostika, klinika i hirurški tretman izolovanih i kombinovanih povreda srca i krvnih sudova, principi zbrinjavanja politraume.
Praktična edukacija
*Hirurško rešavanje povreda arterija i vena medijastinuma | 3 (a) |
(tehnike: sutura, patch plastika, interpozicija grafta, bypass) |
|
*Hirurško rešavanje povrede srca | 3 (a) |
2.10. TRANSPLANTACIONA HIRURGIJA
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja: Indikacije i kontraindikacije za transplantaciju srca, srca i pluća; Tehnike pripreme srca (pluća) donora za transplantaciju, hirurške tehnike transplantacije i kontraindikacije za uzimanje srca (pluća) donora; Postransplantacione komplikacije.
Praktična edukacija
* Transplantacija srca
* Transplantacija pluća
Praktična edukacija je fakultativna i odvija se kada se steknu uslovi u zemlji.
2.11. MINIMALNA INVAZIVNA KARDIO HIRURGIJA I ROBOT HIRURGIJA
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja Indikacije i kontraindikacije za primenu minimalnih invazivnih kardiohirurških procedura, tehniku rada sa posebnom vrstom opreme i aparatima.
*Praktična edukacija
Praktična edukacija je fakultativna (u inostranim centrima) ili kada se steknu uslovi u zemlji.
2.12. POSTOPERATIVNA INTENZIVNA TERAPIJA I REANIMACIJA | (1 mesec) |
Specijalizant treba da stekne teorijska znanja i veštine: Arteficijalna ventilacija i respiratorni monitoring, RKG i hemodinamski monitoring, tretman srčane slabosti (intraortna balon pumpa), privremeni spoljni pejsmejker i defibrilator u tretmanu aritmija srca, bilans tečnosti i elektrolita, biohemijski i acido-bazni monitoring, substitucija koloida i kristaloida, kontrola drenova, monitoring diureze, RTG kontrola, gastrointestinalna sukcija, kontrola periferne cirkulacije i temperature, kontrola neuroloških funkcija i znakova infekcije.
(60 meseci)
Cilj specijalizacije
Specijalizacija iz ginekologije i akušerstva služi za sticanje teorijskih i praktičnih znanja iz oblasti ginekologije i akušerstva, kao i usavršavanja određenih praktičnih veština koje su neophodne za samostalni rad u ovoj oblasti.
Trajanje specijalizacije
Planira se da specijalizacija iz ginekologije i akušerstva traje 5 godina. Prva godina obuhvata "basic" studije, dok su ostale 4 predviđene za klinički rad u primarnim, sekundarnim i tercijernim ustanovama koje se bave ginekologijom i akušerstvom.
Provera znanja
Posle obavljenog staža iz svakog od pojedinih nastavnih predmeta specijalizanti polažu Kolokvijume. Predviđeno je polaganje 11 kolokvijuma:
1. Visokorizične trudnoće
- bolesti majke: dijabetes mellitus i endokrinološke bolesti, hipertenzija u trudnoći, imunološke bolesti majke, kardiovaskularne bolesti
- stanja fetusa: intrauterini zastoj u rastu, višeplodna trudnoća, prevremeni porođaj, postterminska trudnoća, prevremena ruptura ovojaka
2. Hitna stanja u perinatalnoj medicini: vanmaterična trudnoća, trofoblastne gestacijske bolesti, placenta previa, abruptio placentae, preeklampsija/eklampsija, fetus mortus in utero
3. Dijagnostika u perinatalnoj medicini: pernatalna dijagnostika i genetika, ultrazvučna dijagnostika u perinatologiji, antepertalni monitoring fetusa
4. Kontracepcija i arteficijalni prekid trudnoće
5. Ginekološka endokrinologija: poremećaji menstrualnog ciklusa, heperandrogenemije, anovulacija, krvarenja u toku adolescencije, reproduktivnog doba i perimenopauze, klimaktrijum
6. Dijagnostički i terapijski postupci u infertilitetu
7. Metode asistiranih reproduktivnih tehnika
8. Operacije u ginekologiji
9. Benigni i maligni tumori vulve, vagine, grlića materiće, materice, jajovoda i jajnika
10. Porođaj
11. Puerperijum
Mesto obavljanja specijalizacije
Prve 2 godine kliničkog staža mogu se obaviti u regionalnim medicinskim centrima. Poslednje 2 godine u okviru kojih je i dvosemestralna nastava, obavezno se mora obaviti u ustanovama od tercijarnog značaja, a to su one ustanove koje imaju više od 1000 porođaja godišnje i više od 1000 operacije godišnje.
PROGRAM SPECIJALIZACIJE
BASIC PROGRAM:
1. abdominalna hirurgija (7.5 meseci)
2. urologija (2 meseca)
3. neonatologija (1 mesec)
4. patologija (1 mesec)
5. onkologija (2 meseca)
6. anestezija (1 mesec)
7. humana genetika (1 mesec)
8. ultrazvuk (3 meseca)
9. transfuziologija (0.5 meseci)
Ginekologija
1. opšta ginekologija (6 meseca)
2. ginekološka onkologija (4 meseca)
3. ginekološka urologija (2 meseca)
4. urgentna ginekologija (3 meseca)
5. adolescentna ginekologija (1 mesec)
Akušerstvo
1. porodilište (12 meseci)
2. perinatologija (4 meseca)
Fertilitet i ginekološka endokrinologija
1. ginekološka endokrinologija (2 meseca)
2. IVF program (2 meseca)
3. kontracepcija (2 meseca)
Dispanzer za žene (2 meseca)
Psihosomatika u ginekologiji i akušerstvu (1 mesec)
VEŠTINE
Osnovne veštine
1. uzimanje akušerske istorije bolesti
2. uzimanje ginekološke istorije bolesti
3. komunikacija sa kolegama i saradnicima
4. fizikalni pregled abdomena i dojki
5. bimanuelni ginekološki i akušerski pregled
6. uzimanje briseva za citološki i bakteriološki pregled
Osnovne preoperativne i operativne tehnike
1. interpretacija preoperativnih analiza i rezultata
2. odgovarajuća preoperativna priprema pacijenta
3. dobijanje pismene saglasnosti za operaciju
4. odabir odgovarajuće operativne procedure
5. donošenje adekvatnih odluka tokom operacije
Postoperativna nega
1. intenzivna postoperativna terapija tečnostima
2. drenaža
3. komplikacija rana
4. tretman ostalih ginekoloških i akušerskih postoperativnih komplikacija
5. komunikacija sa kolegama i rodbinom pacijenta
Hirurške procedure
1. evakuacija stranog tela
2. incizija abscesa Bartolnijeve žlezde
3. laparotomija zbog ekstrauterinog graviditeta
4. tretman krvarenja
5. cistektomija
6. abdominalna histerektomija
7. miomektomija
8. eksplorativna laparotomija
9. laparoskopija (dijagnostička i terapijska)
10. histeroskopija
11. prednja i zadnja vaginalna plastika
12. vaginalna histerektomija
13. aplikacija serklaža
14. ekscizija lezija na vagini, vulvi i perineumu.
Antenatalna zaštita
1. prenatalni skrining
2. genetske bolesti
3. fetalne anomalije
4. hemolitička bolest
5. infekcija u trudnoći
6. multiple trudnoće
7. terapija krvarenja tokom trudnoće
8. tretman PROM a
9. tretman IUGR
10. terapija malprezentacija ploda
11. CTG interpretacija
Akušerski ultrazvuk
1. prvi trimestar: vitalnost, broj embriona i merenje CRL
2. drugi trimestar: BPD, HC, AC, FL
3. treći trimestar: vitalnost, prezentacija i lokalizacija posteljice.
Patologija trudnoće
1. diabetes mellitus
2. arterijska hipertenzija
3. oboljenja bubrega majke
4. oboljenja jetre majke
5. tromboembolije
6. poremećaji koagulacije
7. bronhijalna astma
8. abdominalni bol u trudnoći
9. bolesti digestivnog trakta majke
10. infektivne bolesti
11. epilepsija
12. endokrine bolesti
13. psihijatrijske bolesti
14. neurološke bolesti
15. maligne bolesti
16. missed ab
17. molla hydatodisa
18. spontani pobačaji (preteći i započeti)
Porođaj
1. indukcija porođaja
2. analgezija u porođaju
3. interpretacija CTG
4. uzimanje lab. analiza
5. vođenje preterminskog porođaja
6. vođenje porođaja nakon prethodnog carskog reza
7. porođaj kod preeklampsije i eklampsije
8. tretman intrauterusnih infekcija
9. vođenje porođaja koid intrauterusne smrti ploda
10. normalan porođaj
11. primena vakuuma
12. primena forcepsa
13. unutrašnji okret ploda
14. prolaps pupčanika
15. carski rez
16. ponovni carski rez
17. rezidua posteljičnog tkiva ili neodljubljivanje posteljice
18. karlični porođaj
19. porođaj kod blizanačke trudnoće
20. ruptura uterusa tokom porođaja
21. distocija u porođaju
Postpartalni nadzor
1. tretman postpartalnih krvarenja
2. tretman porođajnih povreda mekih tkiva porođajnog puta, kao i povrede mokraćne bešike i rektuma
3. reanimacija novorođenčeta
Ginekološki problemi
1. poremećaji menstrualnog ciklusa
2. premenstrualni sindrom
3. amenorea
4. dismenorea
5. endometrioza
6. pelvična inflamatorna bolest
7. perimenopauzalna krvarenja
8. hormonska supstituciona terapija
9. terapija infekcija vagine i vulve
10. hirzutizam
11. urođene anomalije genitalnog trakta
12. adolescentna ginekologija
Infertilitet i sterilitet
1. ispitivanje muškog steriliteta
2. ispitivanje ženskog steriliteta
3. savetovanje para
4. rešavanje psihoseksulanih problema
5. tehnike asisitirane reprodukcije: IVF, inseminacija
Kontracepcija
1. vrste kontraceptiva
2. operativna sterilizacija
3. medikamentozni i arteficijalni prekid male trudnoće
4. insercija i ekstrakcija spirale
5. prekid odmakle trudnoće
6. postkoitalna kontracepcija
7. eksplorativne kiretaže i biopsije
Onkologija
1. kolposkopija
2. tretman premalignih lezija grlića, vagine i vulve
3. dijagnoza i terapija malignih bolesti spoljašnjih i unutrašnjih genitalnih organa
(48 meseci)
Osnove i cilj specijalizacije
Specijalizacija otorinolaringologije je organizovani i standardizovani proces poslediplomskog obrazovanja tokom koga doktor medicine stiče teorijska i praktična znanja iz oblasti otorinolaringologije, srodnih medicinskih disciplina i medicine uopšte, koja omogućavaju da kao specijalista kompetentno i uspešno samostalno zbrinjava većinu bolesnika sa akutnim i hroničnim poremećajima i bolestima otorinolaringološkog područja, a da se u svim ostalim slučajevima dovoljno sigurno snalazi u dijagnostici da bi bolesnike pravovremeno uputio na odgovarajuće mesto na lečenje. Zbrinjavanje podrazumeva primenu najviših standarda u dijagnostici, lečenju, rehabilitaciji i prevenciji oboljenja. Specijalista otorinolaringologije osposobljen je i za planiranje i izvođenje stručnih projekata, shvata neophodnost kontinuirane medicinske edukacije uz implementaciju svih novih naučnih i tehnoloških saznanja, a takođe stiče osnovu da svoja znanja, veštine i iskustva prenosi mladim kolegama.
Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija otorinolaringologije traje četiri godine (uz mogućnost produžavanja u slučaju nedovoljnog uspeha kandidata, a na predlog mentora) za koje vreme je će se obaviti kompletan program sticanja znanja i veština u kvalitetu i obimu koji odgovaraju evropskim standardima. Pod četiri godine specijalizacije podrazumeva se 48 meseci, u šta su uključeni i godišnji odmori lekara na specijalizaciji u skladu sa zakonom. Specijalizacija podrazumeva celodnevni angažman i ne može se obavljati uz drugi posao istovremeno. ORL specijalisti koji žele da se usavrše iz užih zdravstvenih ORL specijalizacija mogu nastaviti supspecijalističko školovanje neposredno u produžetku osnovne specijalizacije ili kasnije. Supspecijalizacije otorinolaringologije su iz oblasti audiologije, fonijatrije i rinoalergologije i traju po 2 godine.
Strukturu četvorogodišnjeg specijalističkog staža otorinolaringologije čine:
1. Otorinolaringologija - 32 meseca,
2. Maksilofacijalna hirurgija - 1 mesec,
3. Neurohirurgija - 2 meseca,
4. Opšta hirurgija - 3 meseca,
5. Plastična i rekonstruktivna hirurgija - 1 mesec.
6. Dvosemestralna nastava - 9 meseci,
Po pravilu, sve četiri godine specijalizacije, obavljaju se na klinikama medicinskih fakulteta, a najmanje 12 meseci otorinolaringologije (od ukupno 32 meseca) i kompletna dvosemestralna nastava (9 meseci). Deo specijalističkog staža može se obavljati i u za to kvalifikovanim otorinolaringološkim ustanovama koje imaju ORL stacionar, ali striktno po ovom programu i pod rukovodstvom mentora imenovanih od strane ovlašćenih organa prema važećim kriterijumima i standardima.
Program provere znanja
Specijalizacija otorinolaringologije se obavlja po tačno utvrđenom programu, u mentorskom sistemu, uz usmerenost na individualni rad sa svakim lekarom na specijalizaciji i uz stalnu proveru stečenog znanja, organizovani sistem kolokvijuma i završni spescijalistički ispit.
Tokom dvosemestralne nastave obaviće se najmanje dva kolokvijuma:
1. Primenjene bazične nauke (anatomija, fiziologija, histologija, patološka anatomija) u ORL regije (uvo, nos, paranazalne šupljine, usna duplja, farinks, larinks, vrat, traheobronhalno stablo, ezofagus).
2. Klinička patologija ORL regije: otologija, audiologija, rinologija i rinoalergiologija, faringologija, laringologija, traheobronhoezofagologija. Ovaj se kolokvijum može polagati u dva dela.
Predispitni kolokvijum iz otorinolaringologije kandidat polaže najkasnije mesec dana pred ispit pred dvočlanom komisijom nastavnika ORL katedre i sastoji se u detaljnoj proveri teorijskih znanja kandidata.
Po završetku obaveznog specijlističkog staža, kandidat, koji je od strane mentora ocenjen da ima neophodno potrebno teorijsko i praktično znanje i ako je položio predviđene kolokvijume, pristupa polaganju završnog ispita pred ovlašćenom komisijom.
Program specijalizacije po oblastima i veštinama
I/1 Otorinolaringologija - 32 meseca | ||
1. Otoskopija | ||
gleda 10 | izvodi 500 |
|
2. Otomikroskopija | ||
gleda 10 | izvodi 500 |
|
3. Čitanje RTG snimaka (standardni, CT i MR) temporalne kosti | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
4. Tonalna liminarna audiometrija | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
5. Supraliminarna audiometrija | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
6. Govorna audiometrija | ||
gleda 5 | tumači 5 |
|
7. Timpanometrija | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
8. Stapedius refleks | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
9. Akumetrijske testove | ||
gleda 5 | izvodi 50 |
|
10. Kalorični test | ||
gleda 5 | tumači 50 |
|
11. Kliničko ispitivanje vestibularnog aparata (testovi ortostatike i dinamostatike) | ||
gleda 10 | izvodi 100 |
|
12. Sirmerov test | ||
gleda 2 | tumači 2 |
|
13. Elektrogustometrija | ||
gleda 2 | tumači 2 |
|
14. BERA | ||
gleda 5 |
|
|
15. Otoakustička emisija | ||
gleda 5 |
|
|
16. Elektronistagmografija | ||
gleda 10 | tumači 10 |
|
17. Određivanje slušnih aparata | ||
gleda 10 | izvodi 5 |
|
18. Rehabilitacija nagluvosti kod dece | ||
gleda 10 |
|
|
19. Rehabilitacija nagluvosti kod odraslih | ||
gleda 10 |
|
|
20. Ispiranje uva | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
21. Ispiranje cerumena | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
22. Biopsija promene u uvu i zvukovodu | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
23. Ekstrakcija stranih tela zvukovoda | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
24. Obrada rana aurikule i okolnih struktura | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
25. Paracenteza | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
26. Insercija ventilacionih cevčica | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
27. Antrotomija | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
28. Mastoidektomija | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
29. Miringoplastika | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
30. Operacija egzostoza i benignih tumora | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
31. Operacija preaurikularnih fistula | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
32. Operacija kongemtalnih anomalija spoljašnjeg i srednjeg uva | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
33. Olapostaza | ||
gleda 2 | asistira 5 |
|
34. Timpanoplastika | ||
gleda 5 | asistira 20 |
|
35. Radikalna trepanacija temporalne kosti | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
36. Operacija endokranijalnih i ekstrakranijalnih otogenih komplikacija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
37. Operacija otoskleroze | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
38. Dekompresija facijalnog nerva | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
39. Operacije malignih tumora spoljašnjeg uva | ||
gleda 2 | asistira 5 | izvodi 5 |
40. Operacije malignih tumora srednjeg uva | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
41. Ugradnja kohlearnog implanta | ||
gleda 2 |
|
|
42. Labirintektomija | ||
gleda 1 |
|
|
43. Resekcija vestibularnog nerva | ||
gleda 1 |
|
|
44. Operacije neurinoma pontocerebelarnog ugla | ||
gleda 1 |
|
|
I/2 Rinologija i rinoalergologija | ||
45. Operacije glomus tumora | ||
gleda 1 |
|
|
46. Rinoskopija | ||
gleda 10 | izvodi 500 |
|
47. Zadnja rinoskopija | ||
gleda 5 | izvodi 50 |
|
48. Endoskopija nosa, epifaringoskopija | ||
gleda 5 | asistira 10 | izvodi 10 |
49. Čitanje radigrafskih snimaka (standardni, CT i MR) nazo-paranazalnih | ||
gleda 5 | tumači 10 |
|
50. Olfaktometrija | ||
gleda 5 | izvodi 5 |
|
51. Biopsija tumorskih promena nosa i paranazalnih šupljina | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
52. Kutani prick test na inhalacione alergene | ||
gleda 5 | asistira 10 | izvodi 10 |
53. Nazalni provokativni testovi | ||
gleda 2 |
|
|
54. Akustička rinometrija, rinomanometrija | ||
gleda 5 | izvodi 5 |
|
55. Zbrinjavanje rana u predelu nosa i lica | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
56. Incizija hematoma i abscesa septuma | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
57. Zaustavljanje epistakse kauterizacijom | ||
gleda 5 | asistira 10 | izvodi 10 |
58. Prednja tamponada nosa | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
59. Zadnja tamponada nosa | ||
gleda 3 | asistira 3 | izvodi 3 |
60. Repozicija nosnih kostiju | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
61. Strana tela nosa | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
62. Septoplastika | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
63. Endonazalna polipektomija | ||
gleda 5 | asistira 10 |
|
64. Ekscizija manjih promena na licu i nosu uz rekonstrukciju defekta | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
65. Mukotomija nosne školjke | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 1 |
66. Trepanacija maksilarnog sinusa - Caldwell Luc | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 1 |
67. Resekcija manjih tumora nosa i lica | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
68. UZ paranazalnih šupljina | ||
gleda 5 | izvodi 5 |
|
69. Rinoseptoplsatika | ||
gleda 5 | asistira 10 |
|
70. Funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
71. Lateralna rinotomija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
72. Osteoplastične operacije frontalnog sinusa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
73. Etmoidektomije (endonazalne i ekstranazaine) | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
74. Operacije sfenoidnog sinusa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
75. Operacije malignih tumora maksile (maksilektomija) | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
76. Operacija tumora paranazalnih šupljina | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
77. Operacije rinofime | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
78. Zbrinjavanje povreda lica Le Fort | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
79. Zbrinjavanje frontoetmoidnih povreda | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
80. Ridlova operacija frontalnog sinusa | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
81. Zatvaranje nazolikvoreje | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
82. Operacije ozene | ||
gleda 1 |
|
|
I/3 Faringologija | ||
83. Orofaringoskopija | ||
gleda 10 | izvodi 500 |
|
84. Radiološka (CT, MR) dijagnostika farinksa | ||
gleda 5 | tumači 10 |
|
85. Endoskopska dijagnostika farinksa | ||
gleda 5 | izvodi 10 |
|
86. Dijagnostika poremećaja akta gutanja | ||
gleda 5 | tumači 5 |
|
87. Zbrinjavanje povreda farinksa | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 2 |
88. Biopsija tumorskih promena usne duplje i farinksa | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
89. Scintigrafija pljuvačnih žlezda | ||
gleda 2 |
|
|
90. Sialografija | ||
gleda 2 |
|
|
91. Zbrinjavanje povreda usne duplje | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
92. Ekstrakcija stranih tela usne duplje i ždrela | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
93. Incizija peritonzilarnog abscesa, retrofaringealnog abscesa | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 5 |
94. Tonzilekromija u lokalnoj anesteziji | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 20 |
95. Tonzilekromija u opštoj anesteziji | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 50 |
96. Adenoidektomija | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 50 |
97. Zbrinjavanje krvarenja nakon tonzilektomije | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 2 |
98. Ekstirpacija podvilične pljuvačne žlezde | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 2 |
99. Operacija tumora usne duplje i farinksa | ||
gleda 10 | asistira 10 |
|
100. Operacija juvenilnog fibroma | ||
gleda 1 |
|
|
101. Radiološka dijagnostika i embolizacija juvenilnog angiofibroma | ||
gleda 1 |
|
|
102. Operacija malignog tumora usne duplje | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
103. Operacija malignog tumora jezika | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
104. Operacija malignog tumora orofarinksa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
105. Operacija tumora parafarinksa | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
106. Operacija tumora retrofarinksa | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
107. Operacija abscesa i flegmone parafarinksa, retrofarinksa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
108. Operacije tumora pljuvačnih žlezda | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
109. Parotidektomija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
110. Operacija ahalazije krikofaringealnog sfingtera | ||
gleda 1 |
|
|
111. Operacije pulzionih divertikula hipofarinksa | ||
gleda 1 |
|
|
112. Operacije rascepa usne, nepca | ||
gleda 1 |
|
|
I/4 Laringologija i traheobronhoezofagologija | ||
113. Indirektna laringoskopija | ||
gleda 10 | izvodi 500 |
|
114. Direktna laringoskopija | ||
gleda 10 | izvodi 10 |
|
115. Direktna Iaringomikroskopija | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 10 |
117. Inlubacija | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 10 |
118. Hndoskopska dijagnostika larinksa i hipofarinksa | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 10 |
119. Radiološka dijagnostika (tomogram larinksa, CT i MR) | ||
gleda 10 | tumači 20 |
|
120. Biopsija promena u larinksu u indirektnoj laringoskopiji, u direktnoj laringomikroskopiji | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 10 |
121. Stroboskopija | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
122. Fonijatrijski testovi procene kvaliteta glasa | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
123. Ultrazvuk vrata | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
124. Fonijatrijska rehabilitacija glasa i govora | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
125. Operacija kongenitalnih malformacija larinksa (laringokele, membrane, ciste, laringomalacije) | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
126. Operacija pseudotumora i benignih tumora larinksa u direktnoj laringomikroskopiji | ||
gleda 10 | asistira 10 | izvodi 10 |
127. Ekstrakcija stranih tela larinksa | ||
gleda 2 | asistira 2 | izvodi 2 |
128. Operacija medijalne ciste vrata | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 2 |
129. Operacija lateralne ciste vrata | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
130. Bkstirpacija limfnih čvorova vrata | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 2 |
131. Incizije abscesa i flegmina vrata i poda usne duplje | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
132. Hirurško zbrinjavanje težih povreda larinksa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
133. Zbrinjavanje povreda vrata | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
134. Operacija unilateralnih i bilateralnih pareza rekurensa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
135. Operacije laringokele | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
136. Totalna laringektomija | ||
gleda 10 | asistira 20 |
|
137. Funkcionalna hirurgija malignih tumora larinksa | ||
gleda 10 | asistira 20 |
|
138. Disekcije vrata | ||
gleda 10 | asistira 20 |
|
139. Rekonstrukcije velikih defekata lica i vrata | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
140. Parcijalne faringektomije | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
141. Totalne faringolaringektomije | ||
gleda 10 | asistira 20 |
|
142. Hemitireoidektomija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
143. Totalna tireoidektomija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
144. Operacije tumora vrata | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
145. Laterofiksacija glasnica | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
146. Hirurška korekcija glasnica kod unilateralnih pareza rekurensa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
147. Ugradnja vokalnih proteza | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
148. Dekanilman i sutura traheostome | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
149. Promena trahealne kanile | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
150. Laringotraheobronhoskopija | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 10 |
151. Ezofagoskopija dijagnostička (korozivna oštećenja, zapaljenja, tumori, fistule) | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
152. Ezofagoskopija terapijska (strana tela) | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
153. Bužiranje jednjaka | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
154. Endoskopska dijagnostika akt gutanja | ||
gleda 5 | asistira 5 |
|
155. Rentgen dijagnostika poremećaja gutanja i pasaža jednjaka | ||
gleda 5 | tumači 5 |
|
156. Gastrostomija | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
157. Ekstrakcija stranog tela traheobronhalnog stabla | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
158. Plasiranje nazogastrične sonde | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
159. Traheostomija (hirurška i urgentna) | ||
gleda 5 | asistira 5 | izvodi 5 |
160. Operacije stenoza traheje | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
161. Operacije tumora vratnog dela traheje | ||
gleda 1 | asistira 1 |
|
162. Operacije stenoza larinksa | ||
gleda 2 | asistira 2 |
|
II oblast: Maksilofacijalna hirurgija - 1 mesec | ||
1. Repozicija i imobilizacija frakture mandibule | ||
asistira: 2 |
|
|
2. Repozicija i impbilizacija frakture maksile | ||
asistira: 2 |
|
|
III oblast: Neurohirurgija - 1 mesec | ||
1. Nativna neuroradiološka ispitivanja (indikacije i tumačenje nalaza) | ||
gleda: 10 | asistira: 10 |
|
2. Mijelografija (indikacije i tumačenje nalaza) | ||
gleda: 5 |
|
|
3. CT (indikacije i tumačenje nalaza) | ||
gleda: 15 | asistira: 15 |
|
4. NMR (indikacije i tumačenje nalaza) | ||
gleda: 7 | asistira: 7 |
|
5. Scintigrafija mozga (indikacije i tumačenje nalaza) | ||
gleda: 10 |
|
|
6. Ultrazvučni pregled glave | ||
gleda: 10 | asistira: 10 |
|
7. EEG (osobenosti izvođenja i tumačenja u razvojnom periodu) | ||
gleda: 5 |
|
|
8. Obrada rana poglavine | ||
gleda: 10 | asistira: 30 |
|
9. Tumori PCU | ||
gleda: 10 | asistira: 13 |
|
10. Transfenoidalna operacija tumora hipofize | ||
gleda: 10 | asistira: 10 |
|
11. Tumori baze lobanje (prednji pristup) | ||
gleda: 10 | asistira: 10 |
|
12. Kraniotomija | ||
asistira: 2 |
|
|
13. Trepanacija lobanje | ||
asistira: 2 |
|
|
IV oblast: Opšta hirurgija za ORL - 3 meseca | ||
1. Endotrahealna intubacija | ||
izvodi: 10 |
|
|
2. Veštačko disanje - manuelne i insuflacione metode | ||
izvodi: 10 |
|
|
3. Totalna tireoidektomija sa identifikacijom n. Rekurensa | ||
asistira: 2 |
|
|
4. Paratireoidektomija | ||
asistira: 2 |
|
|
5. Sutura perforacije jednjaka | ||
asistira: 2 |
|
|
6. Divertikulektomija i korikomiotomija | ||
gleda: 3 |
|
|
7. Radikalna operacija Ca kardije | ||
gleda: 5 |
|
|
8. Radikalna operacija Ca jednjaka | ||
gleda: 5 |
|
|
9. Rekonstrukcija jednjaka | ||
gleda: 5 |
|
|
10. Skopija i grafija grudnog koša | ||
izvodi. 5 |
|
|
11. Obrada lacerokontuznih rana | ||
izvodi: 10 |
|
|
12. Šav manjih krvnih sudova zbog povrede | ||
asistira: 2 |
|
|
13. Tehnika arteficijalne ventilacije | ||
gleda: 5 |
|
|
14. Uvođenje nazogastrične sonde | ||
gleda: 1 | asistira: 3 |
|
15. Obrada rane na licu | ||
izvodi: 5 |
|
|
16. Hirurško lečenje infekcija na vratu | ||
izvodi: 2 |
|
|
17. Kardiopulmonalna reanimacija | ||
gleda: 20 | asistira: 20 |
|
18. Zbrinjavanje gnojnih infekcija šake | ||
izvodi: 5 |
|
|
V oblast: Plastična i rekonstruktivna hirurgija za ORL - 1 mesec | ||
1. Korekcija otopostaze |
|
|
gleda: 30 | asistira: 20 |
|
2. Manje korektivne operacije kapaka, nosa, usni i aurikula | ||
gleda: 30 | asistira: 20 |
|
3. Hirurško lečenje dekubitalnih ulcera | ||
gleda: 15 | asistira: 10 |
|
4. Cirkumzacija i frenulotomija | ||
gleda: 15 | asistira: 10 |
|
5. Rinoplastika | ||
gleda: 24 | asistira: 20 |
|
6. Uzimanje transplantata | ||
izvodi: 3 |
|
|
7. Rekonstrukcije kože | ||
asistira: 5 |
|
|
8. Tretman opekotina | ||
izvodi: 4 |
|
|
Program teorijske nastave prema oblastima
Opšti deo
1. Medicinska dokumentacija u ORL - priprema bolesnika za operaciju
2. Klinička klasifikacija malignih tumora po TNM sistemu
3. Specifičnosti biopsije u ORL
Otologija
1. Klinička anatomija uva
2. Kongenitalne malformacije uva
3. Povrede uva i frakture temporalne kosti
4. Akutna zapaljenja srednjeg i unutrašnjeg uva - otoantritis, mastoiditis i labirintitis
5. Sekretorni otitis media
6. Hronični zapaljenski procesi srednjeg uva
7. Akutna nagluvost i gluvoća
8. Komlikacije zapaljenja srednjeg uva
9. Otoskleroza
10. Paralize nervusa facialisa
11. Hirurgija unutrašnjeg slušnog hodnika - vrtoglavice i tumori statoakustikusa
12. Tumori spoljnjeg i srednjeg uva
13. Mastoidektomija, timpanoplastika - nega operisanog uva
14. CT i MR dijagnostika u ORL
Audiologija
1. Fiziologija sluha i ravnoteže
2. Osnovi audiologije
3. Otoneurološka dijagnostika
4. Ispitivanje i veštačenje sluha
5. Audiološka rehabilitacija
6. Audiološka diferencijalna dijagnoza jednostranih oštećenja sluha
7. Osnovi vestibulologije
8. Ekspertiza vestibularnih poremećaja
9. Objektivno ispitivanje sluha
10. Profesionalna i toksička oštećenja sluha
Rinologija
1. Klinička anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih šupljina
2. Povrede nosa
3. Devijacije i deformacije nosne pregrade i nosne piramide
4. Septorinoplastika
5. Povrede maksilofacijalnog masiva
6. Povrede frontoetmoidalne regije
7. Akutna i hronična zapaljenja sluzokože nosa
8. Akutna i hronična zapaljenja paranazalnih sinusa
9. Rinosinusogene komplikacije
10. Alergijske i imunološke manifestacije u ORL
11. Nosnosinusna polipoza
12. Tumori nosa
13. Tumori paranazalnih sinusa
14. Hirurgija paranazalnih sinusa
Faringologija
1. Klinička anatomija i fiziologija farinksa
2. Povrede usne duplje i ždrela
3. Zapaljenski procesi farinksa i tonzila
4. Tonzilarni problem
5. Zapaljenski procesi pljuvačnih žlezda
6. Tumori pljuvačnih žlezda
7. Tumori epifarinksa
8. Tumori mezofarinksa
9. Parafaringealni tumori
10. Tumori usne duplje
Laringologija i vrat
1. Klinička anatomija larinksa
2. Klinička fiziologija larinksa
3. Kongenitalne malformacije larinksa
4. Povrede larinksa i vrata
5. Stenoze larinksa
6. Akutna i hronična zapaljenja larinksa
7. Benigni tumori larinksa
8. Prekancerozna stanja larinksa
9. Opšti problemi malignih tumora larinksa
10. Metode ispitivanja lokalizacije i proširenosti malignih tumora larinksa
11. Terapijski protokol lečenja malignih tumora larinksa
12. Hirurške metode lečenja malignih tumora larinksa
13. Limfni sistem vrata i limfadenopatija
14. Diferencijalna dijagnoza izraštaja na vratu
15. Lečenje regionalnih metastaza malignoma ORL područja
Traheobronhologija i bronhoezofagologija
1. Strana tela donjih disajnih puteva
2. Korozivne povrede aerodigestivnih puteva
3. Strana tela jednjaka
4. Povrede jednjaka i komplikacije
Fonijatrija
1. Osnovi fonijatrije
2. Metode pregleda u fonijatriji
3. Organska oštećenja glasa
4. funkcionalna oštećenja glasa
5. Profesionalna disfonija
6. Poremećaji govora
7. Lečenje disfonija i poremećaja govora
8. Ocena radne sposobnosti u fonijatriji
9. Rascepi usne i nepca - fonijatrijski aspekt
Plastična i rekonstruktivna hirurgija u ORL
1. Osnovni principi plastične i rekonstruktivne hirurgije u ORL
2. Rekonstrukcije defekata kože i mekih tkiva lica
3. Rekonstrukcija fistula ždrela
4. Laserska hirurgija u ORL
Anestezija i reanimacija u ORL
1. Anestezija u ORL
2. Reanimacija i postoperativna nega bolesnika
3. Akutna respiracijska insuficijencija
4. Krvarenja u području gornjih aerodigestivnih puteva
Patohistološka dijagnostika u ORL
Program specijalizacije po oblastima i veštinama
I oblast: Otorinolaringologija (32 meseca)
II Otologija i audiologija
1. Otoskopija | |
gleda 10 |
|
2. Otomikroskopija | |
gleda 10 | izvodi 500 |
3. Čitanje RTG snimaka (standardni, CT i MR) temporalne kosti | |
gleda 5 | tumači 50 |
4. Tonalna liminama audiometrija | |
gleda 5 | tumači 50 |
5. Supraliminarna audiometrija | |
gleda 5 | tumači 50 |
(48 meseci)
Cilj i namena specijalizacije oftalmologije je obrazovanje lekara u toku koga se stiču teorijska i praktična znanja iz oftalmologije, srodnih medicinskih grana i medicine uopšte koja omogućuju da kompetentno i uspešno samostalno zbrinjava većinu bolesnika sa akutnim i hroničnim oftalmološkim poremećajima i bolestima oka.
Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija oftalmologije traje 4 godine.
Četvorogodišnja specijalizacija oftalmologije obavlja se po tačno utvrđenom programu, uz redovne provere znanja. Za organizaciju ovog procesa, u okviru definisane šeme, odgovoran je mentor.
Po pravilu, sve 4 godine specijalizacije obavljaju se na klinikama medicinskih fakulteta.
Prva godina specijalizacije može se obaviti i u za to kvalifikovanim i osposobljenim vankliničkim oftalmološkim ustanovama, ali striktno po istom ovom planu i programu i pod rukovodstvom mentora imenovanih u skladu sa strogim kriterijumima i visokim standardima.
Kontinuirana provera znanja
Od početka specijalizacije do njenog kraja obavlja se pedantna i dosledna kontinuirana provera stečenog znanja, u skladu sa ovim programom.
Kolokvijumi su:
1. Očni kapci, suzni aparat i orbita.
2. Vežnjača, rožnjača, beonjača, povrede prednjeg segmenta.
3. Očno sočivo, urođene katarakte, senilne katarakte, ostale katarakte, hirurško lečenje katarakte, aphakia i psedophakia.
4. Dužica, cilijarno telo i horoidea, zapaljenja uvee, tumori uvee.
5. Glaukom, vidni živac, neurooftalmologija.
6. Vitreoretinalna oboljenja, ablacija retine, hirurgija zadnjeg segmenta, povrede zadnjeg segmenta.
7. Medical retina, retinopathia diabetica, sistemske bolesti i oko.
8. Dečja oftalmologija, nasledne bolesti, retinopathia prematurorum, prevencija ambliopije, retinoblastom.
Spisak veština koje je obavezno savladati u toku specijalizacije, po godinama
I godina
- uzimanje oftalmološke anamneze,
- utvrđivanje osećaja svetla i određivanje projekcije,
- određivanje oštrine vida subjektivnim metodom na daljinu,
- određivanje oštrine vida subjektivnim metodom na blizinu,
- objektivne metode za utvrđivanje oštrine vida,
- određivanje oštrine vida kod zamućenih medija,
- makroskopski pregled prednjeg segmenta oka (fokalizovano svetlo, upotreba lupe),
- pregled na biomikroskopu,
- testovi bojenja (fluorescien, Bengal-rose),
- Shirmer-ov test,
- vreme pucanja suznog filma (brake up time),
- ispiranje suznih puteva,
- ispitivanje osetljivosti rožnjače,
- pahimetrija,
- određivanje dubine prednje komore,
- ispitivanje pupilarnog refleksa,
- Subjektivno određivanje refrakcije,
- objektivno određivanje refrakcije (skijaskopija, refraktometrija),
- keratometrija,
- fokometar,
- korekcija refrakcionih anomalija korekcionim staklima,
- Utvrđivanje punctum proximum,
- test pokrivanja i otkrivanja (cover-uncover test),
- utvrđivanje ortoforije, heteroforije, heterotropije,
- određivanje vodećeg oka,
- primena Madoh cilindra,
- test dukcije i verzije (ispitivanje motiliteta),
- određivanje stanja konvergencije,
- merenje ugla razrokosti,
- određivanje diplopija,
- određivanje fiksacije,
- utvrđivanje elemenata binokularnog vida,
- provera stereo-vida,
- utvrđivanje NRKK i ARKK,
- Provera širine vidnog polja i traženje ispada u vidnom polju (konfrontacija, sferna perimetrija kinetička i statička, kampimetrija, Amsler-ova rešetka),
- Određivanje očnog pritiska (digitalno, impresioni tonometar, aplanaciona tonometrija),
- dnevna kriva,
- tonografija,
- određivanje skleralnog rigiditeta,
- Egzoftalmometrija (Hertel),
- Oftalmoskopija (direktna, indirektna monokularna i binokularna, upotreba lupa od 20 i od 90 D, Hrubu-evo staklo),
- Dijafanoskopija (prosvetljavanje prednjeg i zadnjeg segmenta oka),
- Gonioskopija,
- biomikroskopija očnog dna (uz upotrebu kontaktnog stakla sa 3 ogledala),
- Traženje i utvrđivanje anomalija kolornog vida (seudoizohromatske tablice, Farnsworth, Nagel-ov anomaloskop),
- Dijagnostika intraokularnih stranih tela (nativni Rtg, lokalizacija pomoću Comberg-ove proteze),
- Rtg snimaka, CT i NMR kranijuma, orbita i paranazalnih šupljina,
- Zbrinjavanje najčešćih povreda u ambulanti (erozija rožnjače, ophthalmia electrica, combustio, causoma),
- uklanjanje stranih tela vežnjače,
- instrumentalno uklanjanje stranih tela rožnjače na biomikroskopu,
- hirurško zbrinjavanje manjih površnih povreda kože i vežnjače u ambulantnoj operacionoj sali (uz asistenciju),
- dijagnostika najčešćih hitnih stanja u ambulanti (perforativne i kontuzione povrede, akutni glaukom, akutni prednji uveitis, vaskularni incidenti na očnom dnu),
- Uzimanje brisa sa kapaka, vežnjače i rožnjače.
II godina
- Tumačenje ERG, EMG, VEP i EOG, adaptometrija (Goldman - Weekers, niktometar),
- Provokacioni testovi kod glaukoma,
- Sondiranje i bužiranje suznih puteva (uz asistenciju),
- Tumačenje ehografskih i angiografskih nalaza,
- tumačenje Rtg, CT i NMR u složenijim slučajevima,
- Kompjuterizovana perimetrija (izvođenje i tumačenje nalaza),
- HRT (izvođenje i tumačenje nalaza),
- Fotografisanje promena na prednjem segmentu (makroskopski i foto-spalt),
- fotografisanje promena na očnom dnu (fundus kamera),
- Ekskohleacije halaciona,
- incizije apscesa kapaka,
- hirurška obrada manjih rana na vežnjači i na koži (u ambulantnoj sali, uz asistenciju),
- Davanje subkonjunktivalnih injekcija,
- Dijagnostički scraping rožnjače.
III godina
- Ehobiometrija, ehografija oka i orbite,
- Fluoresceinska angioskopija, fluoresceinska angiografija,
- LFK perifernih promena na očnom dnu,
- delimično izvođenje panfundus fotokoagulacije (pod direktnim nadzorom),
- LFK intervencije na dužici kod glaukoma (pod direktnim nadzorom),
- YAG-laser kapsulotomija (pod direktnim nadzorom),
- Određivanje, prepisivanje i aplikacija kontaktnih sočiva,
- Postavljanje indikacija i izvođenje ortoptičkog i pleoptičkog tretmana,
- Zasejavanje materijala dobijenog brisom na podlogu,
- inkubiranje bakteriološke kulture na krvnom agaru,
- osnovi očitavanja rezultata na agar-ploči,
- ponovno zasejavanje radi dobijanja antibiograma,
- osnovno tumačenje antibiograma,
- pravljenje preparata za citološku analizu posle uzimanja materijala scraping-om - osnovi mikroskopske citološke dijagnostike,
- osnovna tehnika fiksacije materijala dobijenog biopsijom ili operacijom,
- upoznavanje sa tehnikom pravljenja trajnih histoloških preparata iz parafinskog kalupa,
- histološka dijagnostika najčešćih promena na koži i vežnjači,
- histologija intraokularnih tumora,
- Biopsije promena na koži i vežnjači,
- operacije ksantelazme,
- hirurško uklanjanje benignih lezija sa kože kapaka,
- operacije pterigijuma (uz asistenciju).
IV godina
- Hir. uklanjanje benignih lezija kapaka | 15 |
- Ablacija pterigijuma sa autotransplantacijom vežnjače | 3 |
- Operacije strabizma na pravim mišićima | 3 |
- Hir. uklanjanje tumora kapaka sa plastikom kože | 5 |
- Hir. uklanjanje tumora kapka sa plastikom kapka | 2 |
- Hir. korekcija položaja kapka (entropijum, ektropijum, lagophthalmus) | 5 |
- Cuclokruoanemisatio, kruopexia retinae ili kruocoagulatio lezija u oblasti prednjeg segmenta | 3 |
- Ekstrakcija korneoskleralnih sutura pod oper. mikrosk. | 5 |
Program teorijske edukacije i provere znanja po godinama
(dvosemestralna teorijska nastava)
I deo - Uvod u oftalmologiju i bazična znanja (Introduction and Basic Scince in Ophtalmology) - umesto dosadašnjeg I semestra dvosemestralne teorijske nastave.
Ovaj deo teorijske nastave, u obliku predavanja, seminara i diskusija, sluša se, po unapred utvrđenom planu, u toku I ili II godine specijalizacije. Teorijska nastava treba da obuhvati odabrana poglavlja iz anatomije, embriologije, refrakcije, binokularnog vida, imunologije, biohemije, genetike, mikrobiologije, farmakologije i patologije, ali i da doprinese sticanju osnovnih znanja iz: osnova epidemiologije nezaraznih bolesti, osnova javnozdravstvene oftalmologije, osnova medicinske etike (pre svega odnosa prema oftalmološkom bolesniku i prema kolegama), osnova oftalmologije zasnovane na dokazima, osnova dobre kliničke prakse, osnova dobre istraživačke prakse, etike istraživačkog rada u struci i publikovanju rezultata, kao i da uputi specijalizante na učenje iz literature (uz korišćenje savremenih sredstava komunikacije i danas dostupnih baza podataka).
II deo - Klinička oftalmologija. Teorijska nastava treba da obuhvati odabrana poglavlja iz svih oblasti kliničke oftalmologije, prevencije i rehabilitacije.
(48 meseci)
Cilj specijalizacije
Specijalizacija iz dermatovenerologije je stručno obrazovni proces u toku koga specijalizant dobija teoretska i praktična znanja iz oblasti dermatovenerologije koja ga osposobljavaju za samostalno lečenje obolelih od akutnih i hroničnih kožnih i veneričnih bolesti.
Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija iz dermatovenerologije traje 4 godine (48 meseci)
- Opšta dermatovenerologija i specijalnosti od značaja za dermatovenerologiju 27 meseci
- Specijalna dermatovenerologija 21 mesec
Provera znanja
2.1. Provera znanja u toku specijalističkog staža
Znanje i ovladavanje propisanim veštinama koje specijalizant stiče tokom staža proveravaju se trajnim stručnim nadzorom od strane mentora i povremenim kolokvijumima. Kolokvijumi mogu biti usmeni i pismeni (test).
Znanje se proverava prikazivanjem bolesnika, pripremom seminara, referisanjem pregleda literature, učešćem u stručnim diskusijama kao i učešćem u pisanju stručnih radova.
Tokom specijalističkog staža specijalizant polaže dva kolokvijuma i radi dva seminarska rada.
I kolokvijum (dermatološka propedevtika i urgentna stanja u dermatologiji) polaže posle 6 meseci od početka staža.
II kolokvijum posle završetka dvosemestralne nastave. Kolokvijum organizuje i vodi glavni mentor. Dva seminarska rada iz oblasti specijalne dermatovenerologije specijalizant prezentira na stručnim sastancima lekara dermatovenerologa.
Uslov za nastavak specijalizacije su uspešno položeni kolokvijumi i pozitivna ocena glavnog mentora.
Program specijalizacije
Program specijalizacije iz dermatovenerologije koncipiran je tako da se u prvoj i drugoj godini obavlja staž iz opšte dermatovenerologije (18 meseci), a u trećoj i četvrtoj godini se nastavlja staž iz specijalne dermatovenerologije (21 mesec). Takođe je predviđeno da se u toku specijalizacije obavi specijalističko kruženje koje obuhvata druge specijalnosti koje su od značaja za dermatovenerologiju (9 meseci).
Teoretska nastava (dvosemestralna nastava iz dermatovenerologije) obavlja se u III godini specijalizacije na univerzitetskoj klinici (Institutu za dermatovenerologiju), po utvrđenom programu koji je baziran na savremenim saznanjima iz oblasti dermatovenerologije i obuhvata:
- fiziologija, imunologija i struktura kože
- uloga epidermalnih lipida u barijernoj funkciji kože
- histopatologija kožnih oboljenja
- patofiziologija kožnih oboljenja
- fizikalni principi dijagnostičkih i terapijskih postupaka u dermatovenerologiji
- farmakološki principi u lokalnoj dermatoterapiji
- genodermatoze
- alergijske kožne bolesti
- autoimune kožne bolesti
- polno prenosive bolesti
- dečja dermatologija
- dermatološka onkologija
- flebologija
- fizikalne i hirurške procedure u dermatovenerologiji
- eritematozne, skvamozne i papulozne dermatoze
- dermatološka mikologija i parazitologija
- virusne i bakterijske bolesti kož.e
Predavanja se održavaju van radnog vremena tako da ne remete "kruženje" specijalizanata.
Opšta dermatovenerologija (18 meseci)
- U okviru staža iz opšte dermatovenerologije specijalizant provodi 9 meseci na dermatološkim odeljenjima u radu sa hospitalizovanim bolesnicima. Od toga 3 meseca pod neposrednim nadzorom mentora, a potom kao samostalni sobni lekar pod nadzorom nadležnog specijaliste. U toku staža na odeljenju specijalizant vodi po 3 različita bolesnika. Uzima anamnezu, opisuje dermatološki status, kontroliše laboratorijske analize i druge dijagnostičke procedure, kontroliše sprovođenje lokalne i opšte terapije, stara se o interkliničkim pregledima bolesnika, referiše na vizitama, prisustvuje konzilijarnim pregledima i glavnim vizitama. Na polovini staža specijalizant se uključuje u dežurstva.
- U dermatološkoj ambulanti specijalizant provodi 9 meseci. Prva 3 meseca pod nadzorom mentora, a posle samostalno pod nadzorom nadležnog specijaliste. U toku staža u dermatovenerološkoj ambulanti specijalizant pregleda 50 bolesnika nedeljno. Upoznaje se i ovladava principima dijagnostike i lečenja ambulantnih dermatoloških bolesnika, takođe se upoznaje i sa vođenjem medicinske dokumentacije (bolesnički kartoni, pisanje izveštaja).
Opšti deo staža za dermatovenerologiju (9 meseci)
Interna medicina - 2 meseca (urgentna 1 mesec; reumatologija 1 mesec)
Specijalizant se upoznaje sa internističkim pristupom bolesniku posebno iz oblasti urgentnih internističkih stanja i reumatskih bolesti kao i tumačenjem rezultata biohemijskih, hematoloških, imunoloških analiza i drugih nalaza (EKG, RTG, EHO)
Infektivne bolesti - 2 meseca
Specijalizant se upoznaje sa principima dijagnostike, terapije i prevencije infektivnih bolesti posebno iz grupe virusnih oboljenja uključujući i AIDS.
Plastična hirurgija - 1 mesec
Specijalizant se upoznaje i ovladava dermatohirurškim procedurama (incizija kutanih apscesa, ekstirpacija kutanih cisti, ekscizija manjih kutanih tumora, duboka biopsija kože, laserska hirurgija)
Mikrobiologija i imunologija - 2 meseca
Specijalizant se upoznaje sa principima laboratorijske, bakteriološke, virusološke, parazitološke i serološke dijagnostike dermatoloških i veneričnih oboljenja.
Psihijatrija - 1 mesec
Specijalizant se upoznaje sa dijagnostikom i lečenjem psihičkih poremećaja koje su od posebnog značaja za psihodermatoze.
Vaskularna hirurgija - angiologija (1 mesec)
Upoznavanje osnovnih procedura u dijagnostici oboljenja arterijskog sistema donjih ekstremiteta
Specijalna dermatovenerologija (21 mesec)
Dečija dermatovenerologija - 4 meseca
Ovladavanje specifičnom problematikom dijagnostike i terapije dermatoveneroloških oboljenja u dečjem uzrastu sa posebnim osvrtom na genodermatoze.
Antivenerični dispanzer - 2 meseca
Specijalizant pored dijagnostike i lečenja veneričnih oboljenja upoznaje i specifičnu organizaciju rada antiveneričnog dispanzera: vođenje medicinske dokumentacije, sprovođenje epidemioloških anketa i drugih metoda u suzbijanju veneričnih oboljenja.
Dermatohistopatologija - 3 meseca
Specijalizant se obučava u izvođenju osnovnih citoloških, histoloških i imunofluorescentnih tehnika za pripremu preparata za citološku, histopatološku i imunofluorescentnu dijagnostiku kožnih bolesti.
Alergologija u dermatovenerologiji - 2 meseca
Specijalizant se obučava za izvođenje i interpretaciju alergoloških epikutanih i intradermalnih testova u dijagnostici alergijskih dermatoza.
Dermatološka flebologija - 2 meseca
Sepcijalizant se upoznaje sa kliničkom i funkcionalnom dijagnostikom hronične venske insuficijencije i terapijskim modalitetima u lečenju ulcus crurisa.
Aktinoterapija (2 meseca); Fizikalna terapija u dermatologiji (2 meseca); Dermatoonkologija (1 mesec)
Specijalizant se upoznaje sa vidovima fototerapije (UVA / UVB, PUVA) i indikacijama za njihovu primenu. Upoznaje se sa primenom jonizujućeg zračenja pri lečenju malignih kožnih neoplazmi. Prisustvuje konzilijumu za melanome i konzilijumu za limfome.
Upoznaje tehniku dermatoskopije pigmentnih lezija kože. Ovladava fizikalnim procedurama lečenja kožnih i veneričnih bolesti.
Profesionalna oboljenja kože (1 mesec)
Specijalizant se upoznaje i ovladava postupcima u dijagnostici, terapiji i prevenciji profesionalnih deratoza, kao i mogućnostima rehabilitacije bolesnika.
Dermatološka mikologija
Specijalizant se obučava za pravilno uzimanje uzoraka: kože, nokta, sluzokože, dlaka i pripremu nativnog preparata. Ovladava tehnikom mikroskopske dijagnostike gljivičnih oboljenja. Upoznaje se sa načinom kultivacije i identifikacije dermatofita i kvasnica.
Ovladava dijagnostikom gljivičnih oboljenja kože i kose primenom Wood-ove lampe.
PROGRAM SPECIJALIZACIJE PO GODINAMA
I godina specijalizacije
opšta dermatovenerologija
- rad sa hospitalizovanim bolesnicima (odeljenje) | 6 meseci |
- rad sa ambulantnim bolesnicima (ambulanta) | 6 meseci |
II godina specijalizacije
Opšta dermatovenerologija
- rad sa hospitalizovanim bolesnicima (odeljenje) | 3 meseca |
- rad sa ambulantnim bolesnicima (ambulanta) | 3 meseca |
Opšti deo specijalizacije za dermatovenerologiju
- interna medicina (urgentna i reumatologija) | 2 meseca |
- infektivne bolesti | 2 meseca |
- vaskularna hirurgija (angiologija) | 1 mesec |
- psihijatrija | 1 mesec |
III godina specijalizacije
Opšti deo specijalizacije za dermatovenerologiju
plastična hirurgija | 1 mesec |
mikrobiologija i imunologija | 2 meseca |
specijalna dermatologija
dermatološka mikologija | 2 meseca |
antivenerični dispanzer | 2 meseca |
dermatološka flebologija | 2 meseca |
dermatohistopatologija | 3 meseca |
IV godina specijalizacije
specijalna dermatologija
dečja dermatologija | 4 meseca |
alergologija u dermatologiji | 2 meseca |
profesionalne dermatoze | 1 mesec |
aktinoterapija | 2 meseca |
fizikalna terapija u dermatologiji | 2 meseca |
dermatoonkologija | 1 mesec |
SPISAK VEŠTINA
DERMATOLOŠKA MIKOLOGIJA | ||||
| Vrsta | Pod nadzorom | Samostalno | Ukupno |
1. | uzimanje materijala (skvame, dlake, nokti) za mikološki pregled | 30 | 20 | 50 |
2. | nativni pregled uz sposobnost uočavanja morfoloških elemenata gljivica | 30 | 20 | 50 |
3. | zasejavanje materijala na Sabouraud - ovu podlogu | 30 | 20 | 50 |
4. | tumačenje rezultata mikoloških kultura dermatofita i kvasnica | 10 | 10 | 20 |
5. | primene Wood-ove lampe u mikološkoj dijagnostici | 10 | 10 | 20 |
MIKROBIOLOGIJA I IMUNOLOGIJA / SEROLOGIJA | ||||
6. | uzimanje uretralnog sekreta i cervikalnog brisa za bakteriološki pregled | 10 | 10 | 20 |
7. | prepoznavanje gonokoka u preparatu bojenom po Gramu | 20 | 10 | 30 |
8. | prepoznavanje Trichomonas vaginalis-a u nativnom preparatu | 10 | 10 | 20 |
9. | dijagnostika Gardnerellae vaginalis u nativnom i preparatu bojenom po Gramu | 3 | 2 | 5 |
10. | izvođenje i tumačenje nespecifičnih reakcija na sifilis VDRL | 5 | 5 | 10 |
11. | izvođenje i tumačenje specifičnih reakcija na sifilis ITP, TPHA, FTA - abs | 3 | 2 | 5 |
12. | pregled i tumačenje nalaza uretralnog i cervikalnog brisa na hlamidije (DIF) i mikoplazme (MYCOFAST). | 5 | 5 | 10 |
13. | primena i izvođenje tehnike mikroskopiranja u tamnom polju i prepoznavanje T. pallidum | 2 | 2 | 4 |
14. | otkrivanje herpes virusa iz mukokutanih lezija (DIF) | 3 | 2 | 5 |
15. | tehnika uzimanja materijala iz kutanih lezija skabijesa i prepoznavanje Sarcoptes-a u nativnom preparatu | 5 | 5 | 10 |
DERMATOLOŠKA ALERGOLOGIJA | ||||
16. | aplikacija epikutanih testova - standardne i ciljane baterije | 30 | 20 | 50 |
17. | tumačenje rezultata epikutanih testova | 30 | 20 | 50 |
18. | prick - testiranje inhalatorni i drugi alergeni | 20 | 10 | 30 |
DERMATOLOŠKA FLEBOLOGIJA | ||||
19. | osnovne tehnike pregleda površnog i dubokog venskog sistema donjih ekstremiteta | 10 | 10 | 20 |
20. | Rumpel - Leede test za ispitivanje fragilnosti dermalnih kapilara | 5 | 5 | 10 |
21. | Doppler venskog sistema donjih ekstremiteta | 10 | - | 10 |
SPECIJALNE DIJAGNOSTIČKE PROCEDURE | ||||
22. | izvođenje trihograma i analiza nalaza | 5 | 5 | 10 |
23. | prepoznavanje najčešćih pilarnih displazija na polarizacionom mikroskopu | 5 | - | 5 |
24. | Dermatoskopija pigmentnih lezija kože | 20 | 10 | 30 |
DERMATOHISTOPATOLOGIJA | ||||
25. | tehnike biopsije kože | 30 | 20 | 50 |
26. | izvođenje i tumačenja TZANCK-ovog testa | 10 | 10 | 20 |
27. | tumačenje najčešćih dermatopatoloških nalaza u hematoksilineozin tehnici | 40 | 60 | 100 |
28. | uzimanje materijala za imunofluorescentni pregled | 10 | 10 | 20 |
29. | direktni i indirektni imunofluorescentni test, detektovanje depozita imunoglobulina i komplementa | 15 | 15 | 30 |
TERAPIJSKE PROCEDURE | ||||
30. | određivanje tipa kože pre UV / PUVA zračenja | 10 | 10 | 20 |
31. | PUVA terapija | 20 | 20 | 40 |
32. | UVB fototerapija / SUP | 5 | 5 | 10 |
33. | intraleziona aplikacija lekova | 5 | 5 | 10 |
34. | tehnika primene okluzije u dermatološkoj terapiji | 10 | 10 | 20 |
35. | obrada bolesnika sa buloznim dermatozama i metabolički kompromitovanih bolesnika sa prostranim zahvatanjem kože | 10 | 10 | 20 |
36. | aplikacija flastera po metodi Giljea |
| 10 |
|
37. | primena hidrokoloida i kompresije u lečenju ulkusa | 10 | 10 | 20 |
38. | hemijska ablacija nokatne ploče | 3 | 2 | 5 |
39. | hemijski piling | 5 | 5 | 10 |
FIZIKALNE PROCEDURE U DERMATOLOGIJI | ||||
40. | aplikacija tečnog azota - veruke, kondilomi, keratoze, moluske i dr. | 25 | 25 | 50 |
41. | aplikacija podofilina / podofilotoksina u lečenju kondiloma | 10 | 10 | 20 |
42. | lokalna primena ultrazvuka u dermatologiji | 3 | 2 | 5 |
43. | Elektrokauterizacija | 20 | 20 | 40 |
44. | kiretaža veruka, kondiloma, moluski, keratoza i dr. | 15 | 15 | 30 |
45. | Elektrodepilacija | 5 | 5 | 10 |
33. Fizikalna medicina i rehabilitacija
(60 meseci)
Cilj specijalizacije
Cilj i namena je da specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije (FMR) bude osposobljen da usvojenim teoretskim znanjem i stečenim vestinama može dijagnostifikovati i lečiti većinu bolesnika sa malformacijama, obolenjima i povredama lokomotornog aparata kao i drugih sistema bilo kao vodeći član tima ili komplementarni član sa dopunskim fizijatrijskim lečenjem. Specijalizanti iz FMR treba da ovladaju svim potrebnim znanjem za timskim radom, njegovim vođenjem i koordinacijom kao i za samostalnu kompetentnost fizijatra - konsultanta.
Trajanje i plan specijalizacije po oblastima
Interna medicina - kardiologija - 1 mesec
Interna medicina - pulmologija - 1 mesec
Interna medicina - reumatologija - 1 mesec
Neurologija - 3 meseca
Neurohirurgija - 15 dana
Ortopedija - 3 meseca
Pedijatrija - 1 mesec
Dečja hirurgija - 1 mesec
Agensi - 4 meseca
Elektrodijagnostika - 2 meseca
Fizikalni pregled, dijagnostika i ambulant. poliklinički rad - 3 meseca
Rana rehabilitacija - respiratorna - 1 mesec
Rana rehabilitacija - traumatologija - 1 mesec
Rana rehabilitacija - hirurgija - 15 dana
Rana rehabilitacija - neurologija - 1 mesec
Rana rehabilitacija - neurohirurgija - 1 mesec
Rana rehabilitacija - kardiologija - 1 mesec
Rana rehabilitacija - kardiovaskularna hirurgija - 15 dana
Sekundarna rehabilitacija neuroloških pacijenata - 1.5 meseci
Sekundarna rehabilitacija ortopedskih pacijenata - 1 mesec
Sekundarna rehabilitacija respiratornih pacijenata - 15 dana
Sekundarna rehabilitacija reumatoloških pacijenata - 1 mesec
Rehabilitacija starih - 15 dana
Dečja rehabilitacija - 2.5 meseci
Specifičnosti dečje rehabilitacije - 15 dana
Protetika i ortotika - 3 meseca
Balneoklimatologija - 1 mesec
Dvosemestralna nastava - 9 meseci | Ukupno: 48 meseci |
Provera znanja
Posle obavljenog staža iz svakog od pojedinih nastavnih predmeta specijalizanti polažu Kolokvijume. Predviđeno je polaganje 7 kolokvijuma:
1. Elektrodijagnostika
2. Rana rehabilitacija
3. Fizikalni agensi
4. Dečja rehabilitacija
5. Rehabilitacija reumatoloških bolesnika
6. Rehabilitacija kardioloških bolesnika
7. Rehabilitacija ortopedskih bolesnika
Program specijalizacije
Specijalizacija se odvija u dve faze: opšti deo i specijalni deo. U opštem delu se uče teoretska i praktična znanja iz neophodnih kliničkih i nekih bazičnih grana medicine. Specijalni deo obuhvata fizikalne agense, propedevtiku fizijatrijskog pregleda, funkcionalnu i neurofiziološku dijagnostiku, principe rane rehabilitacije, rehabilitacione postupke po sistemima i u različitim uzrastima.
STRUKTURA SPECIJALIZACIJE PO GODINAMA
Oblasti | Vreme u mesecima | Semestri |
1. godina - uvodni opšti deo | 12 | I i II |
Urgentna medicina | 4 | |
Traumatologija | 2 | |
Fizikalna medicina i rehabilitacija rana rehabilitacija (4 meseca) ambulantno poliklinički rad (2 meseca) | 6 | |
2. godina | 12 | III i IV |
Fizikalna medicina (agensi) | 6 | |
Vaskularna hirurgija | 1 | |
Interna medicina | 3 | |
Radiološka i ultrazvučna dijagnostika | 2 | |
3. godina | 12 | V i VI |
Ortopedija | 4 | |
Neurologija | 4 | |
Neurofiziologija | 2 | |
Neurohirurgija | 1 | |
Reumatologija | 1 | |
4. godina | 12 | VII i VIII |
Kardiovaskularna rehabilitacija | 2 | |
Respiratorna rehabilitacija | 2 | |
Rehabilitacija u traumatologiji i ortopediji | 3 | |
Balneorehabilitacija | 2 | |
Medicina sporta | 15 dana | |
Manuelna medicina | 15 dana | |
5. godina | 12 | IX i IX |
Pedijatrija | 1 | |
Dečija hirurgija | 1 | |
Dečija rehabilitacija | 3 | |
Protetsko-ortotička rehabilitaciia | 3 | |
Neurološka rehabilitacija | 2 | |
Funkcionalna dijagnostika | 2 |
Program
Za svaku godinu je načinjen opseg znanja i osposobljenosti (veština) a program omogućava da se zahtevi periodičnog ispita ispune, (pravila oko uputa *u njihovom programu ministarstvo daje mentora i upute)
I godina:
Uvodni opšti deo
Urgentna medicina - 4 meseca
Traumatologija - 2 meseca
Fizikalna i rehabilitacijska medicina - 2 meseca
ZNANJA
- O orijentacionoj dijagnostici povreda i oboljenja lokomotornog aparata, neuroloških bolesti, bolesti srca i krvnih sudova i disajnih smetnji
- lečenju, komplikacijama i kriterijumima za upućivanje na fizikalno lečenje
- osnovnim metoda fizikalnog lečenja indikacijama i kontraindikacijama za sve vrste fizikalnog lečenja, osnovnim smernicama kompleksne rehabilitacije, osnovnim smernicama indikacijama i kontraindikacijama za propisivanje tehničkih pomagala.
VEŠTINE
* Metode i testiranja u FMR
* Metode medicinske rehabilitacije
* Funkcionalno ocenjivanje i ocena preostale funkcionalne sposobnosti kao osnovu procene preostale radne sposobnosti
* Osnovne smernice za prepisivanje jednostavnih tehničkih pomagala.
2 godina:
Fizikalna medicina (6 meseci)
svi postupci u radu fizio i radne terapije odeljenja FMR
ZNANJA:
- racionalna propisivanje agenasa
- odgovornost u propisivanju FMR
- fizikalna dijagnostika
- respiratorna terapija
- tromboprofilaksa
- termoterapija, mehanoterapija, hidroterapija, fototerapija, elektroterapija, kineziterapija metod vertikalizacije, radne terapije
VEŠTINE:
- upoznavanje sa oblicima FM kao metoda za kasnije pravljenje programa medicinske rehabilitacije
- upotreba svih standardnih metoda i postupaka za primenu FM
- racionalno propisivanje agenasa
- indikacije i kontraindikacije za propisivanje svih oblika FM
- sva testiranja za ocenu uspešnosti propisane FM.
Traumatologija i vaskularna hirurgija (4 meseca)
ZADACI
- učestvovanje pri odlučivanju o visini amputacije
- upoznavanje neinvazivnih i invazivnih metoda za dijagnostiku prokrvljenosti
- asistiranje pri hirurškim zahvatima - amputaciji: transfemoralna transtibijalna.
- dijagnostika i diferencijalna dijagnostika stanja povreda
- indikacije za konzervativno i operativno lečenje
- moguće komplikacije i zahvati kod imobilizacije
- preventiva pri imobilizaciji
- manje hirurške intervencije (ušivanje rana, incizije, punkcije zglobova i hematoma, operacije inkarcriranih nokata, odstranjivanje šavova i imobilizacijskih žica)
- lečenje opekotina reimplantacija delova ektsremiteta, oštećenih tetiva i živaca
- osobine zarastanja, vođenje lečenja,
- blokade nerava
- najosnovnije načine osteosmaze kod fraktura (prisustvovati pri najmanje 10 različitih osteosinteza)
- konzervativno lečenje preloma
- poznavati proces zarastanja i moguće komplikacije
- poznavanje ocene zarastanja preloma na rtg slikama,
- plasirati urinske katetere (i suprapubično) kod politraumatizovanih bolesnika
- postaviti i zameniti trahealnu kanilu, poznavati hirurško zbrinjavanje preloma kičm. stuba
- poznavanje dijagnostike zarastanja preloma
- naučiti primenu zaštitnih ortoza
Radiološka i ultrazvučna dijagnostika (2 meseca)
- Ocenjivanje stanja skeleta iz nativnih rentgenograma,
- procenjivanje CT I NMR ispitivanja,
- učestvovanje pri izvođenju invazivnih radioloških metoda i analizi rezultata,
- učestvovanje pri ultrazvučnoj dijagnostici i analizi rezultata,
- osnove nuklearno medicinskih ispitivanja.
3 godina:
Ortopedija (4 meseca)
STANJA BEZ POVREDA:
- Zbrinjavanje bolesti zglobova RA, AS, reumatska polimialgija kristalne artropatije, hondrokalcinoze, giht, osteomalacija, osteoproza. Paget bolest, primarni i sekundarni koštani tumori, vanzglobni reaumatizam, miopatije polimozitis miastenija gravis, OA jednog ili više zglobova, OA
- KS i perifernih zglobova, skolioza, spondiloza, stenoza lumbalnog kanala, prolaps iv diska,
- artroplastika kuka kolena ramena lakta
- patologija šake i stopala
- osnovna znanja iz artrototomija i artrodeza
STANJA SA POVREDOM
- patofiziologija i fiziologija regeneracije svih delova lokomotornog aparata: kože aponeuroze i fascije, krvni sudovi, nervi, mišići i tetive ligamenti, hrskavica, kosti.
- primarno i sekundarno lečenje rane (plastična hirurgija terapijske metode)
- distorzije: skočni zglob koleno i vratna dela KS.
- luksacije i njihove komplikacije, habitualna luksacija ramena i patele.
- prelomi KS - bez neuroloških komplikacija.
- prelomi ekstremiteta (osnove specifičnog lečenja) uspostavljanje ponovne funkcije
- specifična stanja šake i stopala ocena rtg slika
- za zapaljenski i degenerativni reumatizam, vrednovanje potrebnih lab. analiza u izboru terapijskog postupka.
- osnovne vrste edoproteza
- učestvovanje pri nekim operacijama na kičmenom stubu (operacija DH, operacija suženja kanala) i nekim operacijama na zglobovima (korektivna osteotomija, postavljanje endoproteze)
- postupno doziranje kineziterapije u različitim fazama postoperativnih stanja.
- Dijagnostika ortopedskih bolesti i poznavanja diferencijalne dijagnostike
- indikacije za operativnim lečenjem
- poznavanje operativnih zahvata, karakteristike postoperativnih stanja trajanje imobilizacije
- izvođenje manjih hirurških intervencija punkcija zglobova i analgetske blokade.
Neurologija (4 mes)
- znaci i simptomi, zatim dijagnostika i proces lečenja bolesnika sa TIA, trombotičnim i embolijskim moždanim infarktima, lakunarnim infarktima, itracerebralnim krvarenjem i subarahnoidalnim krvarenjem, zatim fokalni sindromi (ACI, ACM, ACA i vertebrobazilarni sindrom)
- vrste dijagnoza i lečenje epilepsija
- neurološki status
- postupci rane faze neurološke rehabilitacije
- simptomi i lečenje depresije i psihoorganskog sindroma
- posebno bolesti centralnog nervnog sistema (moždani udar)
- povrede mozga.
Parkinsonova bolest, cerebralna stanja, multipla skleroza, bolesti motoneurona-amiotrofična lateralne skleroze, siringomijelije, spinocerebralne degeneracije - Friedrichova bolest, Stmmpell Lorain itd) neuropsihološke smetnje posebno bolesti perifernog nervnog sistema (polimijelitis, traumatske kompresije nerava stabala i korenova - znanje anatomije perifernog nervnog sistema), poliradikulopatije, druge polineuropatije (Charcot-Marie Tooth, Dejerine Sottas jtd) metaboličke polineuropatije.
Neurofiziologija (2 meseca)
Znanja:
- neurofiziološka ispitivanja kod različitih oštećenja, neurofiziološka dijagnostika sfinkterijalnih smetnji, neurofiziološka dijagnostika slušnih i vidnih funkcija
- značaj EMG i ENG kod dece, specifične neuromišićne bolesti u dečjem uzrastu
Klinička i funkcionalna ocena:
EEG:
- osnovni moždani ritam, karakteristike iritativnih smetnji, EEG pri povredi glave, degenerativnim bolestima, po moždanom udaru i u epilepsiji
Evocirani potencijali:
- Senzorni: vizuelni akustički potencijali moždanog stabla, somatosenzorični evocirani potencijali, motorni evocirani potencijali, promene pri oštećenjima somatosonzornog sistema kod oštećenja mozga i kičmene moždine, dijagnostički i prognostički značaj evociranih potencijala, praćenje toka bolesti i oporavka, procena ishoda rehabilitacije.
Elektromiografija:
Ispitivanje iglenim elektrodama
- inserciona aktivnost i patološka spontana aktivnost
- potencijali motorne ploče u miopatijama i neuropatijama, promene kod oštećenja motornih korenova, nervnih pleksusa i perifernih nerava kao i prednjih rogova kičmene moždine
- dijagnostički i prognostički značaj iglene elektromiografije
- uloga elektromiografije pri usmeravanju fizikalne terapije i pri indikovanju hirurških metoda lečenja
- indikacije, prednosti i mane, interpretacija nalaza.
Električno draženje nerava i merenje provodljivosti:
- Motorna brzina provođenja i talas M
- Elektroneurografija i senzorna brzina provođenja
- Dijagnostikovanje preganglionarnih i postganglionarnih oštećenja, aksonskih i dimijelinizacionih oštećenja
- Kasni odgovor (FT i H)
- Mikroelektromioneurografija mijasteniji i mijastenijskom sindromu
- Neurofiziološka ispitivanja sakralnih funkcija - uroneurofiziologija
- EMG ispitivanja centralne motorne kontrole, polielektromiografska ispitivanja pri piramidnim i ekstrapiramidnim oštećenjima, EMG analiza nevoljnih pokreta
- Analiza obrasca delovanja agonista, antagonista i sinergista pri jednostavnim i složenim pokretima
- Dinamička analiza pri kretanju pojedinih zglobova, EMG biofeedback
Neurohirurgija (1 mes)
- povrede glave (ocena stanja komatoznog bolesnika Glasgow coma skala, nadzor centralnog venskog pritiska, postavljanje kanile, komplikacije) pozicioniranje radi sprečavanja komplikacija: patoloških motornih obrazaca, kontraktura respiratornih i cirkulatornih komplikacija,
- primena longeta,
- multisenzorna stimulacija,
- lečenje hidrocefalusa,
- operativno lečenje mijelomeningokela, tumora, epilepsije i bolesti krvnih sudova, povrede glave.
Pedijatrija (1 mesec)
- ocena razvoja, psihomotorni, lokomotorni, senzorni i kognitivni (testiranje i ocenjivanje stepena razvoja), patofiziologija razvoja lokotomotornog sistema, uticaj rasta na nepravilnosti mišićnoskeletnog i zglobnog sistema.
- Neuropedijatrija (cerebralna paraliza,Meningokele, spina bifida) neuroortopedske posledice, neurološke smetnje, lečenje i praćenje urođene nepravilnosti ekstremiteta (agenezija displazije, malformacije stopala), koštane distrofije u doba rasta, nejednakosti dužine donjih ekstremiteta. Skolioza, povrede opekotine i amoputacije u dečjem uzrastu, saznanja o lečenju respiratornih endokrinih, reumatoloških bolesti genetske službe dijagnostike i savetovanja.
4 godina:
Respiratorna rehabilitacija (2 meseca)
- osnovna ocena akutnog i hroničnog obstruktivnog i restriktivnog sindroma, etiologija i terapijski principi
- načela rehabilitacije-funkcionalna ocena sa funkcijskim testovima
- tehnike drenaže, metode disanja - obuka pacijenta, veštačka asistirana ventilacija, oprema za asistiranu ventilaciju, kontrola postupaka lečenja
- upotreba gore navedenih postupaka kod pacijenta sa očuvanom svesti i bez svesti na različtim odeljenjima hirurgije i na nehirurškim odeljenjima, posebno kod obstruktivnih bolesti pluća (astma) i težih restriktivnih oboljenja
- respiratorna rehabilitacija kod oštećenja vratnog dela kičmene moždine
- aparaturna respiratorna terapija
- medikamentozno lečenje bolesti disajnih organa
- ocena RTG snimaka pluća
- terapija i ocena respiratornih parametara
- specifični postupci respiratorne terapije
Kardiovaskularna rehabilitacija i medicina sporta (2 meseca)
- kardijalna rehabilitacija kod bolesti valvula
- kardijalna rehabilitacija kod infarkta srca
- kardijalna rehabilitacija kod srčane insuficijencije i posle transplantacije srca
- kardimiopatije
- preventiva i lečenje duboke venske tromboze
- bolesti vena
- bolesti perifernih arterija, rehabilitacija u različitim stadijumima
- stanja koja zahtevaju hirurške zahvate na srcu i krvnim sudovima
- dijagnostika, parametri funkcija
Medicina sporta (neobavezno, 14 dana)
- Sportske povrede, prenaprezanja (kod svakog sporta ponaosob) i bolesti vezane za sport i način lečenja
- Razlikovanje povrede od sindroma prenaprezanja (overuse)
- Prepoznavanja najčešćih naprezanja i povreda kod pojedinačnih sportova
- Poznavanja načina lečenja
- Funkcionalna testiranja kardiovaskularnog sistema kod sportista i rekreativaca
Reumatologija (2 meseca)
Treba da se upozna sa reumatskim bolestima, tokom i oblicima lečenja. Sa posebnim naglaskom na funkcionalnoj terapiji i sprečavanju invalidnosti.
- Funkcionalna testiranja kod RA i AS, upoznavanje sa celokupnim lečenjem praćenje toka lečenja, ocena rezultata lečenja, pregled i funkcionalno testiranje 5 do 10 bolesnika sa RA i AS.
- upoznavanje sa mogućnostima uključivanje dodatnih metoda kineziterapija
- pregled 5 do 10 bolesnika sa degenerativnim bolestima perifernih zglobova i KS funkcionalno testiranje, pravljenje programa i praćenje toka lečenja.
- posebnosti balneorehabilitacije po hirurškom lečenju (artroplastika op hemije diskusa).
Rana rehabilitacija u traumatologiji (oštećenja i povrede lokomotornog sistema) 3 meseca
Obavlja se na odeljenjima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, delimično na bolničkom odeljenju - delimično u ambulanti
- Pregled i ocena preostalih rehabilitacionih mogućnosti kod povreda i oštećenja lokomotornog aparata.
- Konkretni programi rane medicinske rehabilitacije
- Program respiratorne fizikalne terapije, program tromboprofilakse, program kod bolesnika bez svesti, kod traumatoloških bolesnika, kod ortopedskih bolesnika, program propisivanja tehničkih pomagala, učestvovanje u konzilijarnim pregledima.
- Vođenje lečenja u intenzivnoj nezi.
- Sprovođenje respiratorne fizikalne terapije,
- Propisivanje i vođenje terapijskih programa u intenzivnoj nezi kod politraume, povreda glave, kod stanja posle operativnih zahvata, kod vaskularnih zahvata, kod vaskularnih smetnji mozga.
- Vođenje rehabilitacijskih programa u ranoj fazi lečenja, propisivanje terapije i dijagnostički postupci. Takođe mora poznavati rehabilitaciju bolesnika posle amputacije: formiranje patrljka, pravilan položaj patrljka u potelji, jačanje mišića na preostalom delu ekstremiteta, mobilizacija bolesnika sa hodalicom, kolicima ili pneumatskim protezama, kao i indikacije za upućivanje u ustanove za kompleksnu rehabilitaciju.
Balneorehabilitacija i manuelna medicina (2 meseca)
Manuelna medicina
- Manuelna medicina, patofiziologija, sa neophodnim znanjima iz anatomije. Klinička ispitivanja trupa i ekstremiteta. Disfunkcija vertebralnih segmenata, načela manuelnih tehnika, indikacije i kontraindikacije.
Banjska rehabilitacija bolesnika sa traumom lokomotornog sistema.
Obavlja se u specijalističkim ambulantama i odeljenjima za fizikalnu, kinezi i radnu terapiju.
- Algoritmi za kasnu i produženu balneorehabilitaciju posttraumatskih bolesnika, učestvovanje u vođenju politraumatizovanih bolesnika, učestvuje sa traumatologom pri pravljenju programa komplikovanih slučaja. Saznanja o programima kineziterapije i ocena rezultata lečenja na kraju lečenja.
Ambulanta za osteoporozu
- Uzroci osteoporoze (primarna i sekundarna), metode dijagnostike, merenje gustine kosti, tehnički principi delovanja i izvođenje metode, takođe učestvovanje pri kliničkom pregledu, saznanja o medikamentoznoj terapiji, fizikalnoj terapiji i preventivnom programu. Specijalizant se upoznaje sa celokupnim programom dijagnostike i terapije osteoporoze.
Banjska rehabilitacija bolesnika sa oštećenjima srca obavlja se u specijalističkoj ambulanti i medicinskim odeljenjima
- Upoznavanje sa rehabilitacijom: koronarnih bolesnika posle by-pass operacija i zamene srčanih zalistaka, bolesnika sa bolestima krvnih sudova (arterijskog, venskog i limfnog sistema).
- Upoznavanje sa sekundarnom prevencijom.
- Upoznavanje sa dijagnostičkim metodama sprovođenja rehabilitacijskog procesa.
Banjska rehabilitacija bolesnika sa bolestima disajnih organa
- Upoznavanje sa balneorehabilitacijom kod najčešćih bolesti (astma, emfizem, bronhiektazije, fibroza pluća),
- Bolesti sa oslabljenim disajnim mišićima i deformacijama grudnog koša, stanja posle operativnih zahvata na plućima i grudnom košu.
- Učestvovanje u specijalističkoj ambulanti pri klasičnom pregledu plućnog bolesnika, funkcionalnom testiranju plućne funkcije i pravljenju programa fizikalne terapije.
- Upoznavanje sa metodama respiratorne fizikalne terapije: aerosol, položajna drenaža, relaksacija, asistirano iskašljavanje i disajne vežbe.
- Učestvovanje pri oceni rezultata lečenja.
Banjska rehabilitacija sa neurološkim deficitima
- Rehabilitacija bolesnika posle moždanog udara i sa oštećenjima kičmene moždine sa multiplom sklerozom.
5 godina:
Rehabilitacijska medicina (12)
Dečja rehabilitacija
- Pod nadzorom mentora pregledati 16 pacijenata pri prijemu i otpustu, i propisati potrebnu medikamentoznu terapiju. Takođe oceniti medicinsku dokumentaciju i po potrebi indikovati dodatne preglede potrebne za ocenu rehabilitacijskog potencijala i procenu rezultata lečenja (Rtg, Biohemijska i druga ispitivanja, EMNG, EEG, EKG, respiratorne funkcije, ocena vidnih i slušnih funkcija itd.)
- Upoznavanje sa testiranjima (mišićni i lokomotorni status, merenje dužine ekstremiteta, ocena mišićnog tonusa, obima pokreta, senzomotoričke integracije, osnovna procena komunikacije, ocena stepena razvoja pojedinih područja), propisivanje potrebnih dodatnih testiranja od strane pojedinih članova ekipe, ocena rezultata i opredeljivanje kratkoročnih ciljeva rehabilitacije.
- Predstavljanje pacijenta na stručnom sastanku, upoznavanje tima sa stanjem pacijenta i koordinacija sa procesom rehabilitacije.
Rehabilitacijska medicina (12) - dodatak
3.15.1. Dečja rehabilitacija
- Dijagnostika i dif. dijagnostika stanja povreda kod dece
- Dijagnostika ortopedskih bolesti kod dece
- Lečenja hidrocefalusa
- Operativno lečenje mijelomeningokela, tumora, epilepsije i bolesti krvnih sudova, povrede glave kod dece
- Terapija i ocena respiratornih parametara u dece
- Upoznavanje sa problematikom JRA i posebnosti fizikalne terapije
- Rehabilitacija bolesnika sa cerebralnom paralizom
- Propisivanje rehabilitacijskih pomagala, ocena za njihovom potrebom, i pisanje recepta za: 6 individualno prilagođenih hodalica, 3 individualno prilagođenih kolica 5 individualno prilagođenih ortoza (AFO, KAFO, SMA, steznik), 5 individualno prilagođenih ortopedskih cipela, 2 električna stimulatora
- Provera adekvatnosti propisanih pomagala pri preuzimanju.
- Ovladavanje upotrebom lasera za zarastanje rana, laceracija i lečenje bola.
- Učestvovanje pri testiranju funkcionalne električne stimulacije kod dece.
- Pripremiti koncept rehabilitacije prepisati FT i drugih potrebne intervencije
- Oceniti sposobnost grubog kretanja dece.
- Proceniti sposobnost deteta PEDI skalom (5 slučajeva)
- Ovladati kliničkom analizom hoda i kod pregleda opisom hoda
- Uraditi 4 kateterizacije bešike i 1 zamenu nazogastrične sonde i kanile.
- Pregledati 6 ambulantnih pacijenata, oceniti potrebu za rehabilitacijom i pomagalima, pripremiti program rehabilitacije.
- Pri radu sa mentorom ovladati primenom metoda FT kod dece i propisivanjem FT za 4 dece sa bolestima lokomotornog sistema.
- Učestvovati pri kineziološkoj analizi hoda
- Indikacije za Botox, priprema pacijenta ocena spastičnosti po Ashworth skali i učestvovanje pri aplikaciji Botulinum toxina.
- Indikacije za gipsane imobilizacije, učestvovanje pri radu, pratiti stanje po imobilizaciji.
- Pregledati 2 dece sa smetnjama govora i u saradnji sa logopedom indikovati oblik lečenja.
- Planirati negu i propisati potrebne mere rehabilitacijske nege.
- Napraviti procenu invalidnosti.
- Oceniti potrebu za profesionalnom rehabilitacijom
Rehabilitacija bolesnika sa amputacijama
- pregled bolesnika sa amputacijom (20 bolesnika),
- učestvovanje na stručnim sastancima rehabilitacijskog tima,
- ovladavanje neinvazivnim metodama merenje prokrvljenosti (merenje perfuzijskih pritisaka i oksimetrije kod 5 bolesnika),
- saznanja o različitim tipovima proteza i postavljanja indikacija za njihovu upotrebu, obuka hodu,
- kinezološka analiza (10 bolesnika)
- ocena rehabilitacijskog ishoda (20 bolesnika)
Rehabilitacija pacijenata sa povredama lokomotornog sistema
Mora da ovlada:
- merenjem obima pokreta pojedinih zglobova,
- merenjem dužine ekstremiteta,
- merenje obima ekstremiteta,
- ocena funkcionalnog statusa i rehabilitacijskih potencijala pacijenata,
- propisivanje potrebnih rehabilitacijskih programa,
- principi kineziterapije kod povređenih,
- tehnike hoda sa različitim oblicima pomagala,
- izvođenje transfera i drugih svakodnevnih aktivnosti,
- tehnike lečenja dekubitusa,
- ocenom ishoda rehabilitacije,
- propisivanje, uzimanje mere testiranje i upotreba potrebnih pomagala
- vođenje 10 pacijenata od početka do kraja rehabilitacije sa svakodnevnom kontrolom zdravstvenog stanja pacijenta i napredovanja u programu rehabilitacije, otpust sa obaveznom ocenom ishoda rehabilitacije, ambulantni pregledi
Rehabilitacija bolesnika sa reumatološkim bolestima
Specijalizant mora ovladati:
- merenje OP pojedinih zglobova i KS,
- merenje dužine i obima ekstremiteta,
- ocena funkcionalnog statusa i rehabilitacionog potencijala,
- propisivanje adekvatnih rehabilitacijskih programa,
- principi kineziterapije pri akutnim i hroničnim stanjima kičmeno zglobnih bolesti,
- tehnike hoda sa različitim pomagalima,
- obavljanje svakodnevnih aktivnosti, propisivanje uzimanje mere i provera adekvatnosti, kao i upotreba potrebnih pomagala,
- punkcija bolnih tačaka (10),
- ocena ishoda rehabilitacije, vođenje 5 pacijenata od početka do kraja,
- pregled 10 ambulantnih pacijenata.
Rehabilitacija bolesnika sa oštećenjem perifernih živaca
- Merenje OP, obima ekstremiteta,
- Mišićni status,
- Tumačenje EMG pregleda za prepisivanje potrebne terapije,
- Tumačenje urodinamskih ispitivanja pri izboru potrebnog terapijskog postupka,
- Ocena funkcionalnog statusa i rehabilitacijskog potencijala pacijenta,
- Prepisivanje potrebnih (odgovarajućih) rehabilitacijskih programa,
- Respiratorna fizioterapija,
- Aplikacija i zamena trahealne kanile,
- Aspiracija traheostome,
- Različite tehnike reedukacije bešike,
- Kateterizacija bešike kod retencije,
- Tehnike lečenja dekubitusa,
- Principi kineziterapije kod bolesnika sa flakcidnom parezom,
- Tehnike hoda sa različitim pomagalima kod frakcidne pareze,
- Obavljanje transfera i drugih svakodnevnih aktivnosti,
- Propisivanje uzimanje mere i provera adekvatnosti, kao i upotreba potrebnih pomagala, ocena ishoda rehabilitacije.
- Vođenje 5 pacijenata od početka do kraja, pregled 5 ambulantnih pacijenata
Rehabilitacija bolesnika sa oštećenjem mozga
- Rani rehabilitacijski postupak, rana neuropsihološka rehabilitacija (psiholog ocera Rancho Los Amigos, logoped), trahesotoma, gatrostoma, dietetika, sprečavanje dekubitusa,
- Neurofiziooške dijagnostičke metode za ocenu trenutnog stanja i prognozu (EEG, SEP, MEP) vođenje antiepileptičke terapije, ocena i praćenje deficita perifernog nervnog sistema, terapija spastičnosti (blokade, Botulin), ocena pojedinih obrazaca pokreta, merenja kanile.
Rehabilitacija bolesnika posle moždane kapi
- Kriterijumi za upućivanje na kompleksnu rehabilitaciju,
- Faktori sa nepovoljnim uticajem na tok oporavka,
- Sekundarna prevencija moždanog udara,
- U 1-om mesecu pregled 10 pacijenata kod prijema i otpusta i pregled potrebne dokumentacije sa obaveznom ocenom ishoda rehabilitacije,
- Pravilni položaji za bolesnike sa hemiparezom u postelji, kolicima, pravilno ustajanje i sedenje, 10 puta namestiti u pravilne položaje,
- Ocena funkcionalnog stanja bolesnika pri prijemu i otpustu sa primenom testova koji se upotrebljavaju na odeljenju,
- Merenje urinskog katetera, nazogastrične sonde, namestiti mitelu u osmicu,
- Test FES za ekstenzore prstiju i peronealni živac (5 puta)
- Testiranje viših psihičkih funkcija (Mini Mental State Examination test 10 puta)
- Ovladati lečenjem bola u ramenu, i sindroma rame šaka,
- Oceniti tonus po Ashworth skali i upoznati se sa načinima snižavanja mišićnog tonusa.
- Znati kliničku podelu smetnji govora i utvrditi mogućnost govorne terapije.
- Utvrditi kognitivne smetnje i poznavati osnovne principe lečenja.
Rehabilitacija bolesnika sa bolestima kičmenog stuba:
- Etiologija, patofiziologija oštećenja i bolesti kičmenog stuba,
- Klinička slika,
- Komplikacije u ranoj fazi rehabilitacije,
- Ocena funkcionalnih sposobnosti kao osnove za propisivanje programa rehabilitacije, osnove programa fizioterapije i njegovo propisivanje,
- Osnove programa radne terapije i njeno propisivanje,
- Osnove psihosocijalne rehabilitacije,
- Ortoska i tehnička pomagala,
- Prepisivanje i kontrola,
- Osnovi nege spinalnih bolesnika,
- Smetnje sfinktera
- Smetnje seksualnih funkcija,
- Kasne komplikacije.
Specijalizant treba da izvrši pod nadzorom mentora sledeće naloge:
- prepisivanje programa rehabilitacije kod 5 pacijenata
- izbor testiranje 5 ortoza,
- da učini 2 nekrektomija,
- da zameni 10 stalnih katetera,
- da izvede 20 internitentnih kateterizacija,
- zamena 10 kanila,
- ovladava terapijom autonomne hiperrefleksije,
- da izmeri rezidualni urin pod kontrolom ultrazvuka,
- da napravi zaključni pregled kod 5 pacijenata,
- da kao sobni lekar vodi 3 pacijenta
- i pregleda najmanje 5 ambulantnih pacijenata.
Rehabilitacija bolesnika sa bolestima ekstrapiramidnog sistema
- neurološki i neuropsihološki pregled i ocena funkcija po UPDRS, uvođenje i vođenje antiparkisonske terapije, apomorfisko testiranje, prepoznavanje komplikacija lečenja, prepoznavanje kognitivnih smetnji (subkortikalne i kortikalne demencije), prepoznavanje smetnji gutanja i disanje i njihovo lečenje. Prepoznavanje i smetnje autonomnog nervnog sistema (ortostatska hipotenzija, sfinkterske smetnje, smetnje spolnih funkcija...) kinezološke mere hoda, poznavanje osnovnih principa neurorehabilitacije obuka pacijenta po principu usmerene pažnje, poznavanje potrebnih tehničkih pomagala, obuka pacijenta i njegove porodice.
Rehabilitacija bolesnika sa multiplom sklerozom
- Neurološki pregled, funkcionalni test po EDDS (Kurtzke) kod 10 bolesnika, prepisivanje testiranja i neurorehabilitacije (nega nevurofizioterapije, radna terapija, prepisivanje pomagala i opreme za kućne uslove, logopedsko testiranje, smetnje gutanja, neuropsihološko testiranje Uz dijagnostika retencije urina i merenje katetera, poznavanje medikamentozne terapije (betaferon) indikacija i aplikacija, dijagnostička ispitivanja, diferencijalna dijagnoza, lečenje, funkcionalni status, rani neurorehabilitacioni postupak, sprečavanje razvoja patoloških obrazaca, spastičnosti, anomalije hoda, ocenjivanje po skali EDDS, logopedska i psihološka testiranja.
Rehabilitacija bolesnika sa neuromišićnim bolestima
- specijalizant treba da sazna i ovlada osnovama dijagnostike, fizijatrijskim pregledom i ocenom bolesnika sa NMB, čuvanja mišićne snage i izdržljivosti terapijskim postupkom kod kontraktura, skolioza, respiratornih smetnji i svih ostalih simptoma i znakova NMB, nezavisnog u svakodnevnim aktivnostima,
Protetika i ortotika - praktični rad:
- pregledi i prepisivanja pomagala sekundarnog nivoa: (ortopedska obuća, ortoze za skočni zglob, za palo stopalo, kolenske ortoze, KO LSO, trbušni i kilni pojas) (2-5 ortoza)
- učestvovanje u ambulanti tercijalnog nivoa pregled prepis i ocena funkcionalnosti po preuzimanju ortoza, pregled pacijenta po amputaciji i ocena rehabilitacionog potencijala za različite vrste proteza natkolenu potkolenske i za gornje ekstremitete, kao i za proteze od silikona i epiteze (1-2 pacijenta za svaku vrstu endoproteze), učestvovanje u radu kineziološke laboratorije
- drugo:
poznavanje materijala za ortoze i proteze, osnovni biomehanički principa delovanja ortoza, sastavni delovi proteza indikacije za upotrebu, uzroci nepravilnosti hoda kod natkolenskih i potkolenskih proteza
Funkcionalna rehabilitacijska dijagnostika.
- upoznavanje sa osnovnim značenjem upotrebe površinske EMG u rehabilitaciji
- Tehnika EMG sa površinskim elektrodama, vrsta elektrode, način upotrebe, zapis, prikazivanje interpretacija...
- Osnove višekanalne registracije i prepoznavanje obrazaca delovanja agonista sinergista i antogonista (normalna i patološka koaktivacija),
- Studije povezanosti EMG aktivnosti u različitim razmerama mišićne kontrakcije,
- Dinamička EMG značaj mioelektrične aktivnosti različitih mišićnih grupa u pojedinim zglobovima GE i DE i mišića trupa,
- Značaj tonične posturalne mišićne aktivnosti pri održavanju stavova tela i hodu (kineziološka EMG),
- Smetnje voljnih i nevoljnih pokreta, održavanja stava i hod, značajne promene EMG aktivnosti pri oštećenju centralne mororne kontrole (spastične pareze kod oštećenja mozga i kičmene moždine, mišićna distonija, tremor)
- Površinska EMG za prepoznavanje smetnji relaksacije (funkcionalna dijagnostika) i smanjenje preterane mišićne aktivnosti
- Učenje potrebne kontrole pokreta kod oštećenja centralne motorne kontrole-motorna reedukcija na osnovu prepoznavanja patoloških pokreta,
- Na osnovu ovih saznanja specijalizant indikuje potrebno ispitivanje nakon tumačenja rezultata i adekvatan terapijski postupak.
Psihofizikalno ispitivanje osetljivosti i elektrofiziološko ispitivanje delovanja autonomnog nervnog sistema:
- Termotest, vibrometar, von Freyev test. Algometar. Test za smetnje delovanja ANS u izazivanju simpatičkog kožnog odgovora, merenje P-R intervala.
3.15.13.1. Biomehanička ispitivanja.
- Dinamometrija
- Indikacije, prednosti i mane, ručni dinamometri, izometrična izotonična i izokinetička merenja merenja mišićne izdržljivosti
- Instrumentalna ispitivanja spastičnosti
- Biomehaničke metode (merenje otpora pri pasivnom pokretu) gravitacijske metode
- Elektrofiziološka ispitivanja
- Analiza segmentnih refleksa, analiza refleksa na istezanje, analiza kod spastične apreze, sinergistički uzorak, nenormalna koaktivacija
- Analiza posture i ravnoteže
- Posturografija i stabilometrija, kvantifikacija Romergove probe, analiza posturalne mišićne aktivnosti mišića trupa I DE
- Instrumentalna analiza hoda
- Neurofiziološke osnove, spinalni generator hoda, osnovne osobine hoda, faze hoda časovni i dužinski parametri, sile, kinetika, EMG analiza, potrošnja energije,
- Metode merenja ploče za merenje, goniometri, kinematografi televizijski i optoelektrični sistemi,
- Kineziološka naliza EMG sa površinskim elektrodama, Značajne smetnje kinetičkih i kinematičkih parametara registruju se kod različitih oštećenja nerava, mišića i lokomotornog sistema.
- Modifikacija hoda sa terapeutskim zahvatima (fizikalna terapija, farmakološka terapija i uz pomoć pomagala).
Rehabilitacijska internistička dijagnostika
- Merenje perfuzijskih pritisaka i oksimetrija
- Merenje perfuzijskih pritisaka pri opterećenju
- Spirometrija
- Merenje maksimalnih ekspiracijskih-inspiracijskih pritisaka
- Test opterećenja
- Merenje VO2 pri hodu sa pomagalima za hod
- Dopler ispitivanje venske cirkulacije
- Ispitivanje kardiorespiratorne izdržljivosti za programe rehabilitacije
- Uspostavljanje uslova za sprovođenje kardiorespiratorne rehabilitacije
- Očitavanje EKG-a
- Nega dijabetičnog stopala
- Vođenje antikoagulantne terapije
- Vođenje insulinske terapije
Specijalizovani tečajevi:
Protetike i ortotike
- Materijali
- Bandaža
- Ortoze za DE, GE I spinalne ortoze
- Proteze. Hirurške indikacije, rehabilitacija po amputaciji
- Terapija stome
- Tehnička pomagala: prilagođavanje okoline, pomagala svakodnevne aktivnosti, za pomoć u domaćinstvu.
- Testiranje i propisivanje tehničkih pomagala
- Individualna prilagođavanja kolica
- Prilagođavanja jedinica računara
- Komunikacijska pomagala, pomagala za vožnju
- Električni stimulatori i druge sprave u rehabilitacijskoj medicini
- Pomagala za respiratornu fizioterapiju
Fizikalne terapije kineziterapije i radne terapije
Kineziterapija
- Osnovna saznanja iz tehnika pasivne i aktivne kineziterapije tehnike funkcionalne rehabilitacije Mišićni trening, stimulacija mišićne aktivnosti, funkcionalni trening, tehnike jačanja mišića, povećanja izdržljivosti
- Metode specifične za kineziterapiju pri različitim patološkim stanjima
- Indikacije, prepisivanje, kontrola kineziterapije, opšte znanje o tehnikama izbor tehnike prema rezultatima funkcionalnog testa patološkim stanju i individualnosti svakog pacijenta.
Radna terapija:
- Osnovi ergometrije principi i metode, materijali tehnologija i procena pri radnoj terapiji upotreba radne terapije u jačanju mišića, povećanju izdržljivosti kako pri funkcionalnoj rehabilitaciji tako i pri uključivanju u razne grupe.
Fizioterapija:
Tehnike primene fizikalne terapije, osnovna znanja, delovanje terapije, indikacije i kontraindikacije.
- Elektroterapija, glavanski tok, naizmenični tok niske, srenje i visoke frekvence,
- Mehanička vibracija, biofecdaback, termoterapija
- Različite tehnike ručne i aparaturne masaže
3.16.3.
Psihološka rehabilitacija
- Uvod uloga i zadaci psihologije u okviru biopsihosocijalnog modela lečenja i rehabilitacije
- Bazična psihološka pitanja
- Odnosi između telesnog i duševnog (somatopsihologija)
- Psihološki odgovor na hendikepiranost i zavisnost
- Proces ovladavanja hendikepom
- Psihološki uticaj organizacije rehabilitacije i okoline
- Psihološko razumevanje rehabilitanta
- Načela i principi u psihološkoj oceni
- Osnovne metode psihološkog ocenjivanja (neuropsihološka dijagnostika)
- Upotreba psiholoških dijagnostičkih informacija u rehabilitaciji
- Psihološko savetovanje i terapija u rehabilitaciji: osnovni zadaci, ciljevi i metode
- Posebna područja psihološkog delovanja u rehabilitaciji: psihološki tretman osoba posle moždanog udara, posle amputacije, opo oštećenju lokomotornog aparata (kod odraslih i dece) kod oštećenja mozga i oštećenja kičmene moždine
- Otvorena pitanja i kliničke prakse i istraživanja
Socijalna rehabilitacija
- Principi socijalnog rada (princip naučne utemeljenosti, princip pomoći za samopomoć, princip poštovanja individualnosti)
- Kompleksnost uloge socijalnog rada
- Metode socijalnog rada (socijalni rad sa pojedincem, socijalni rad sa porodicom, socijalni rad sa grupom, grupni socijalni rad i istraživački socijalni rad)
- Faktori socijalnog rada (objektivni i subjektivni)
- Savetodavni rad (lično savetovanje, savetovanje iz područja pravnih propisa i zakonodavstva)
- Institucionalna osiguranja
Profesionalna rehabilitacija
- Osnovi zdravstvenog osiguranja radnika i značaj i uloga specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije u davanju mišljenja o nesposobnosti za rad, mišljenja o posledicama bolesti i povreda, poznavanje procesa ranog otkrivanja bolesti naročito povezanosti sa radnim procesom u profesionalnim bolestima, posebna uloga u procesu kompleksne rehabilitacije i razvijanju industrijske rehabilitacije i utvrđivanje negativnih uticaja po zdravlje
- Važniji zakonski propisi, kolektivni ugovori, pravilnici i drugi akti sa kojima radnici mogu da ostvare prava u vezi sa bolešću ili trajnim oštećenjima zdravlja, a pre svega na nivou zdravstvenog socijalnog i penzijsko-invalidskog osiguranja. Prava osiguranika se ostvaruju na osnovu pregleda i mišljenja lekara različitih specijalnosti kao pojedinačna mišljenja ili u sastavu različitih komisija.
- Rad: definicija, ekologija, poznavanje stresnog uticaja rada, značaj i uloga profesionalne anamneze, poznavanje drugih metoda i tehnika skupljanja podataka o štetnom uticaju radnog procesa posebno za potrebe profesionalne orijentacije
- Ocena sposobnosti za rad; definicija, etička i moralna načela, principi, pristupi, metode, tehnike, standardi
- Osnovi profesionalne rehabilitacije
- Definicija (upotreba međunarodne klasifikacije bolesti i oštećenja),
- Osobine delatnosti (ocena sposobnosti za rad, radno i profesionalno usmeravanje, psihosocijalna i radne priprema za rad,
- Poznavanje principa rada, metoda i tehnika svakog člana profesionalno rehabilitacijskog tima, u odnosu na celokupnu ocenu opšte i specifične radne sposobnosti i mogućnosti učenja;
- Socijalni radnik upoznavanje sa socijalnim karakteristikama osobe i šire društvene okoline,
- Mišljenja specijaliste medicine rada, psihologa radnog terapeuta i krajnja ocena radne sposobnosti....
- Poznavanje kriterijuma za upućivanje osoba u profesionalno rehabilitacijski tretman, učešće u radu tima
Gerontološka rehabilitacija
- Patofiziologija imobilizacije-komplikacije inaktiviteta: hemodinamske, respiratorne, metaboličke, kožne mišićno skeletne, nefrološke i urološke.
Proces starenja različitih organskih sistema, centralnog i perifernog nervnog sistema, lokomotornog aparata, kardiorespiratornih sistema
- Osnovi gerijatrijske patologije (epidemiologija, patologija, lečenje)
- Indikacije za smeštaj u domu za stare
- Informacije o sistemima socijalno zdravstvenih osiguranja u zemljama Evropske unije (sistemi zdravstvenog osiguranja, bolničko lečenje, lečenje u kućnim uslovima, nega u domovima, zdravstvenim ustanovama i u kućnim uslovima, pomoć i nadzor telefonom i drugim telekomunikacijskim metodama.
- Opšta organizacija rehabilitacije i informacije o zdravstvenom osiguranju
Obavezne veštine
a. Gipsane imobilizacije
1. aplikacija svih osnovnih gipsanih imobolizacija (gipsana minerva, steznik, skstremiteti...). 10 puta.
2. učestvovanje pri aplikaciji korektivnih i terapijskih gipsanih imobolizacija 10 puta.
3. učestvovanje pri uzimanju gipsanih otisaka za ortoze i proteze.
b. Punkcije i infiltracije
(uraenih 60)
1. punkcija i aspiracija kolena i raznih burzi
2. intraartikularne injekcija (koleno, rame, skočni zglob)
3. infiltracije, blokade, bolne tačke i kičmeni stub
c. RTG
1. očitavanje nativnih snimaka skeleta,
2. učestvovanje pri kontrastnim ispitivanjima (kod scintigrafije, CT I NMR) i očitavanje rezultata.
d. urgentna stanja
1. Reanimacija 5
2. 2. Intubacija 10
3. Merenje trahealne kanile 5
4. Aplikacija nazo-gastrične sonde 5
5. Aplikacija i merenje urinarnog katetera (30)
e. funkcionalno testiranje
1. Merenje pokretljivosti 20 puta
2. Mišićni status 10 puta
3. Elektrostatus 10 puta
f. ocenjivanje preostalih funkcionalnih sposobnosti
5. Značajne veštine
PO OBLASTIMA
A. Ušivanje rane, incizija hematoma, punkcija kolenog zgloba, odstranjivanje Kichecnerove igle, ablacija nokta, klinasta ekcizija inkarceriranog nokta, aplikacija sprovodne anestezije (Oberst blok) asistiranje pri anoutaciji donjeg ekstremiteta, asistiranje pri aplikaciji osteosintetskog materijala pri fakturi vrata femura (DHS), asistiranje pri TEP/PEP kolenog zgloba, asistiranje pri saniranju nestabilnog preloma kičme stuba, asistiranje pri operativnoj rekonstrukciji lig. Cruciata (artroplastika) asistiranje pri operativnom zahvatu kod povrede rotatorne manžetne ramena, odstranjivanje osteosintetskog materijala, aplikacija i zamena urinarnog katetera, aplikacija i zamena nozogastrične sonde.
B. Ortopedija
Punkcija burze, blokada intraartikularna injekcija zglobova (rame koleno, kuk) infiltracija bolnih tačaka, asistiranje pri aplikaciji kolena proteze, asistiranje pri artroskopiji kolenog zgloba, asistiranje pri operaciji hernije diskusa, asistiranje pri aplikaciji endoproteze ramenog zgloba, asistiranje pri korektivnoj osteoetomiji.
C. Neurologija.
Intubacija bolesnika bez svesti/relaksiranog bolesnika, lumbalna punkcija, aplikacija urinarnog katetera i nazogastrične sonde.
D. Neurohirurgija
Aplikacija nazogastrične sonde, urinarnog katetera, asistiranje pri operaciji diskus hernije, asistiranje pri operaciji kod subrahnoidalnog krvarenja, asistiranje pri operaciji tumora mozga, asistiranje kod operacije hidrocefalusa (aplikacija odvodnih cevčica)
E. Respiratorna rehabilitacija
Aspiracija gornjih disajnih puteva, zamena trahealne kanile, aplikacija bronhodilatatora, vibromasaža grudnog koša (po RTG nalazu i auskutaciji) intubacija.
F. Reumatologija
Biopsija kože, biopsija mišića, punkcija kolenog zgloba.
G. Rtg i ultrazvučna dijagnostika
Tumačenje rtg skeleta, ultrazvučna dijagnostika (izvođenje i tumačenje nalaza) zglobova i mišića, čitanje osnovnih patoloških promena na CT i MR snimcima glave
H. Rehabilitacijska medicina
Izvođenje MMT
Merenje OP zglobova
Ocenjivanje ishoda rehabilitacije sa sledećim skalama; FIM; ASIA, Barthel, MMSS (KTSS)
Kurtzke (EDSS)
Primena lasera za zarastanje rana, lečenje bola
Prepisivanje tehničkih pomagala
Izvođenje drugih vidova terapije u skladu sa programom specijalizacije.
34. Radijaciona onkologija
- Radioterapija -
(60 meseci)
Opšte odredbe i namena specijalizacije
Definicije
Radijaciona onkologija (radioterapija) je grana kliničke medicine koja koristi jonizujuće zračenje, samo, ili u kombinaciji sa drugim modalitetima, za lečenje pacijenata sa malignim ili drugim bolestima.
Radijaciona onkologija (radioterapija) se može obavljati kao nezavisna onkološka specijalnost, ili se može integrisati u širu medicinsku onkološku praksu.
Radijacinona onkologija (radioterapija) obuhvata, odgovornost za dijagnozu, lečenje, praćenje, i suportivnu negu pacijenata obolelih od raka, kao integralni deo multidisciplinarnog lečenja pacijenata. U mnogim zemljama se sada ova specijalizovana oblast medicine priznaje pod terminom "radijaciona onkologija". Međutim, u ovom dokumentu će se koristiti dvostruka terminologija "radijaciona onkologija/radioterapija", jer kao što je definisano od strane UEMS, radijaciona onkologija isključuje lečenje benigne bolesti koje nije onkološko, dok se radioterapija može takođe koristiti za lečenje stanja koja nisu maligna.
Ciljevi obuke
Cilj programa obuke je obrazovanje i obuka lekara u okviru medicinske specijalnosti radijacione onkologije (radioterapije) do nivoa da budu priznati kao nezavisni specijalisti.
Trajanje obuke
Obuka treba da traje 5 godina kontinuirano ili ekvivalentan period, ukoliko se radi parcijalno. Najmanje 60% programa mora se provesti u kliničkom radu koji je obuhvaćen bazičnim nastavnim programom radijacione onkologije (radioterapije).
Struktura i organizacija specijalizacije
Program obuke
Na početku programa, ili na početku svake oblasti treba u pisanoj formi navesti nastavni program, strukturu, raspored, odgovornosti, ciljeve svakog pojedinačnog programa obuke. Program treba da bude u skladu sa zahtevima navedenim u evropskom bazičnom (osnovnom, sržnom) nastavnom programu, kao i specifičnim nacionalnim zahtevima.
Ustanove za obuku
Ukoliko jedna ustanova ne može da zadovolji minimum zahteva za ustanove za obuku, koji su navedeni u ovom bazičnom nastavnom programu, onda treba kombinovati nekoliko ustanova za obuku i ponuditi integrisani program koji zadovoljava ove minimalne zahteve.
Davanje dozvola ustanovama za obuku ili za integrisane programe treba da bude uslovljeno zadovoljavanjem njihovih nacionalnih vodiča.
Resursi radijacione onkologije (radioterapije) u ustanovama za obuku
Ustanove za obuku moraju biti akreditovane prema svojim nacionalnim propisima. Ustanove za obuku, same, ili u saradnji sa drugim regionalnim odelenjima treba da budu adekvatno opremljene da bi podnele radnu normu i obim usluga radijacione onkologije (radioterapije) potrebne za obuku. Ovo podrazumeva: prostorije za lečenje, radioterapijske uređaje, simulatore, sisteme za planiranje, mogućnost pregleda skenerom i drugim aparatima za snimanje, računarima, oprema za adekvatnu dozimetriju i zaštitu od zračenja i odgovarajuća pomagala za lečenje pacijenta.
Na raspolaganju treba da budu megavoltazne mašine, bar jedna sa elektronima visokih energija, simulator, kompjuterizovano planiranje lečenja, soba za pravljenje kalupa ili radionica. Na raspolaganju treba da bude i oprema za intersticijalnu i intrakavitarnu brahiterapiju bar za ginekološke indikacije, a poželjan je kilovoltazni uređaj (ili adekvatna oprema za brahiterapiju) za tumore kože. Odelenje treba da ima krevete za ležeće pacijente, ili bar pristup krevetima u drugim odelenjima. Obrazovne ustanove treba da utvrde programe kontrole kvaliteta za negu pacijenata, za odlučivanje u lečenju (konzilijumi) i za praćenje ishoda pri različitim bolestima.
Da bi se obezbedio adekvatan broj pacijenata i raznolikost slučajeva, najmanje 500 onkoloških pacijenata treba da bude ozračeno godišnje u matičnoj ustanovi ili u okviru integrisanog programa. Adekvatnu raznolikost slučajeva za svakog polaznika obuke treba neprestano pratiti pomoću dnevnika (vidite dole).
Osoblje u ustanovama za obuku
Medicinsko nastavno osoblje
Treba naimenovati nekoliko radijacionih onkologa (radioterapeuta) koji će biti odgovorni za podučavanje (mentori). Ovi članovi nastavnog osoblja treba da posvete znatan deo svog profesionalnog vremena nastavnom programu. Broj polaznika ne treba da bude veći od broja radijacionog onkologa (radioterapeuta).
Nastavno osoblje iz oblasti fizike
U ustanovama za podučavanje mora puno radno vreme biti na raspolaganju pomoć medicinskih fizičara. Treba naimenovati članove osoblja medicinskih fizičara koji će biti odgovorni za podučavanje. Polaznike treba podučavati dozimetriji i tome kako da učestvuju u planiranju lečenja pod nadzorom naimenovanih stručnjaka medicinske fizike.
Nastavno osoblje iz oblasti radiobiologije
Ustanove za podučavanje ili integrisani programi treba da obezbede zagarantovan pristup laboratoriji za kancersku biologiju i mogućnost saradnje sa njenim naučnim osobljem.
Raspoloživo osoblje za obuku treba revidirati periodično na 5 godina.
Ostala sredstva i izvori
Na raspolaganju moraju biti adekvatne medicinske službe iz sledećih specijalnosti: hematologije/medicinske onkologije, hirurške onkologije, ginekološke onkologije i drugih specifičnih onkoloških službi (npr. glava i vrat, pedijatrijska onkologija, urologija, itd.). Takođe treba da bude omogućen pristup uobičajenim imaging tehnikama, nuklearnoj medicini i patologiji povezanoj sa onkologijom.
Komponente edukativnog programa
Program obuke mora polazniku omogućiti sveobuhvatno sticanje znanja iz bazičnih i kliničkih nauka iz oblasti radijacione onkologije (radioterapije) i mora obučiti polaznika kursa da bude vest u kliničkoj praksi radijacione onkologije (radioterapije).
Ustanove za obuku ili integrisani programi moraju da planiraju redovne konferencije kruženja tokom nastave, prezentacije slučaja, i predavanja. Ove aktivnosti zahtevaju aktivno učešće polaznika.
Da bi dodali evropsku dimenziju obrazovanju, preporučuje se da se pohađaju bar dva obrazovna kursa na evropskom nivou.
Edukacione kurseve iz zaštite od zračenja treba organizovati u skladu sa nacionalnim propisima.
Ustanove koje se bave obukom treba polazniku da ostave dovoljno namenskog vremena tokom radnog vremena za proučavanje literature, pripremu prezentacije slučaja itd. Smatra se da je za to dovoljno 10% nedeljnog radnog vremena.
Polaznike treba podsticati da se uključe u istraživački projekat pod nadzorom iskusnog osoblja (eksperimentalno istraživanje ili kliničko istraživanje).
Polaznike takođe treba podsticati da jedan deo obuke provedu u drugoj ustanovi (nacionalnoj ili međunarodnoj) sa akreditovanim programom za podučavanje.
Sesije praktične nastave
Član nastavnog osoblja treba da napravi raspored redovnih praktičnih nastavnih sesija sa polaznicima obuke, koji rade direktno pod njihovim nadzorom. Tokom ovih sesija treba revidirati slučajeve koje je lečio polaznik kursa. Treba da postoji kontinuirana povratna informacija prema polaznicima u pogledu njihovih dostignuća iz specifičnog polja obuke. Smatra se da treba planirati bar jednu sesiju praktične obuke nedeljno između nastavnika i polaznika kursa.
Dokumentacija o stečenom iskustvu za vreme obuke
Svaki polaznik vodi dnevnik dokumentujući njegovo/njeno sticanje iskustva za vreme obuke. U tu svrhu napravljen je standardni evropski dnevnik od strane ESTRO i UEMS. Preporučuje se upotreba ovog dnevnika ili nacionalnog ekvivalenta.
Kontrola nastavnih programa
Preporučuje se redovna spoljašnja kontrola programa obuke. Gde ne postoji nacionalni sistem kontrole, preporučuje se da se kontrola zahteva od strane Sistema za kontrolu Evropske komisije za radioterapiju, koja je trenutno u osnivanju.
Provera znanja
Broj kolokvijuma: na kraju svake edukativne jedinice
Završni ispit: - praktični
- teoretski
Posle obavljenog staža iz svakog od pojedinih nastavnih predmeta specijalizanti polažu Kolokvijume. Predviđeno je polaganje 13 kolokvijuma:
1. Biologija kancera i radiobiologija
2. Bazična fizika i fizika primenjena u radijacionoj terapiji
3. Radiološka zaštita
4. a) Imaging i ciljni volumen
b) Klinička istraživanja i merenja rezultata lečenja
5. Glava i vrat
6. Gastrointestinalni trakt
7. Pluća i medijastinum
8. Dojka
9. Kosti, koža i meka tkiva
10. Ginekologija
11. Urogenitalni trakt
12. CNS
13. Hematologija
Dalje preporuke
Po analogiji evropskog zakona koji garantuje reciprocitet u prihvatanju stručnih diploma svih država članica, veruje se da će periodi obuke polaznika u okviru akreditovanih programa, načinjenih prema evropskom bazičnom nastavnom programu u svojoj zemlji, biti prihvaćen u bilo kojoj državi članici, kao ekvivalent.
Evropski bazični nastavni program iz radijacione onkologije (radioterapije) treba redovno pregledati i obnavljati.
Kurikulum
1 Bazične nauke
Svaki lekar na specijalizaciji treba za vreme perioda specijalizacija da ovlada znanjem (nivoa I) ili znanjem i veštinama (nivo II) prema navedenoj listi programa gradiva iz bazičnih nauke u okviru radijacione onkologije.
Biologija kancera
Terminologija i tehnike molekularne biologije (1)
Hereditarni kancer (1)
Kancerska genetika (1)
Proliferacija, ciklus ćelije i ćelijska smrt kod kancera (1)
Prenos signala (1)
Mehanizmi prevencije kancera zasnovani na genomu (1)
Mikro sredina tumor - domaćin odnosa (1)
Nove forme tretmana: Imuno, genska terapija,… (1)
Radiobiologija
Interakcija zračenja na molekularnom nivou (1)
DNA oštećenja (1)
Ćelijski mehanizam, mehanizmi ćelijske smrti (1)
Oporavak radijacionih oštećenja (1)
Krive ćelijskog preživljavanja (1)
Sistemi normalnog tkiva (1)
Solidni tumor i sistem leukemije (1)
Efekat kiseonika, senzitajzeri i protektori (1)
Vreme - doza - frakcionisanje, LET, radijacioni modaliteti (2)
Akutne i kasne reakcije normalnog tkiva (2)
Tumorski odgovor (2)
Citotoksična terapija i zračenje (1)
Prediktivni testovi (1)
Bazična radijaciona fizika
Atomske i nuklearne strukture (1)
Opadanje radioaktivnosti tokom vremena (2)
Svojstva čestica i elektromagnetnog zračenja (1)
Radioizotopi (1)
Radijaciona fizika primenjena u radijacionoj terapiji (RT)
Rentgenska cev (1)
Linearni akcelerator (2)
Specijalizovani kolimacioni sistem (1)
Kobaltske jedinice (izotopska mašina) (1)
Brahiterapijski sistem (1)
Ciklotron (1)
Mikrotron (1)
Distribucija apsorbovane doze (2)
Specifikacija volumena mete (2)
Specifikacija apsorbovane doze mete u eksternoj RT (2)
Specifikacija apsorbovane doze mete u brahiterapiji (2)
Algoritam za 2D - doznu kalkulaciju (1)
3D planiranje, virtuelna i CT simulacija (2)
Algoritam za 3D - doznu kalkulaciju (1)
Principi konformalne RT i IMRT (1)
Tehnički aspekti IMRT (1)
Specijalne tehnike (IO, stereotaksa) (1)
Radiološka zaštita (radioprotekcija)
Generalni principi, (ALARA) (1)
Stohastički i determinacioni uticaji (1)
Rizik indukcije sekundarnih tumora (1)
Radijacioni težinski faktor (1)
Ekvivalent doza - težinski faktor za tkivo (2)
Granične doze za osoblje profesionalno izloženo zračenju i populaciju (2)
Evropski zakoni (1)
Šta je evidence based u radiološkoj zaštiti (1)
Imidžing i ciljni volumen
Imidžing modaliteti, procedure i tehnologija (1)
Imidžing prezentacija bolesti (1)
Imidžing upotreba u radioterapiji (2)
Determinacija ciljnih volumena u kliničkoj praksi (2)
GTV, CTV, PTV i ICRU 62 (2)
Dostignuća u imidžingu (1)
Klinička istraživanja i merenja rezultata tretmana
Merenja tumorske kontrole i toksičnost (2)
Dizajn studije (1)
Tipovi trajala (1)
Interpretacija i analize (1)
Analize životnih tablica (2)
Testovi singifikantnosti (1)
Univarijantna /multivarijantna (1)
Specifičnost/senzitivnost/validnost/snaga (2)
Meta analize (1)
Nivo dokaza (2)
Zablude: pilot studije, preliminarni rezultati, promene stadijuma, provera?.. (1)
Kako pisati, prezentovati, i interpretirati naučne podatke (2)
Bazični menadžment i ekonomija radijacione terapije
Pr. Proračun troškova, kako odrediti radnu normu i predviđanja (proračuni) potreba radioterapije, sistem odštete (1)
2. Klinički kurikulum
Ciljevi
Specijalista iz radijacione onkologije /radioterapeut trebao bi da bude sposoban da nezavisno ili kao odgovoran član multidisciplinarnog tima:
- prepozna simptome i znake kancera
- načini dijagnostički program za suspektne tumore ili metastaze i odredi stadijum i klasifikaciju otkrivenog tumora
- odredi prognostičku evaluaciju, definiše cilj lečenja, izabere radijacioni modalitet ili (interdisciplinarni modalitet), planira i primeni optimalnu radijacionu terapiju i prati stanje tokom i posle lečenja.
- sprovodi supportivnu negu /simptomatski tretman i negu u završenoj fazi bolesti.
- dijagnostikuje, beleži (prati) i leči neželjene efekte radijacione terapije
- proceni uticaj radijacione onkologije na kvalitet života
- komunicira precizno i odgovarajuće sa kancerskim pacijentima
- tretman najčešćih psihičkih reakcija i kriza u završnoj fazi bolesti
- leči u skladu sa medicinskom etikom i pravima pacijenta
Specijalista iz radijacione onkologije / radioterapeut treba da bude dobro verziran i ima znanja iz
- epidemiologije kancera
- kancerske prevencije, screeninga, rane detekcije i edukacije populacije
- tumorske patologije, tumorske citologije i tumorske klasifikacije
- lečenja hirurškim putem, hemioterapijom, endokrineterapijom, drugim modalitetima tretmana ili kombinovanim modalitetima
- strukture / organizacije onkoloških službi
Specifični organi i/ili bolesti
Svaki lekar na specijalizaciji bi trebao za vreme perioda specijalizacije da stekne znanje (nivoa I) ili znanje i veštine (nivoa II) iz dole navedenih tema:
I. Glava i vrat
- Larinks (2)
- Usna duplja (2)
- Orofarinks (2)
- Hipofarinks (2)
- Nazofarinks (2)
- Pljuvačne žlezde (2)
- Tiroidna žlezda (1)
II. Gastrointestinalni trakt
- Oesofagus (2)
- Želudac (2)
- Tanka creva (1)
- Kolon / rektum (2)
- Anus (2)
- Žučni putevi (1)
- Jetra (1)
- Pankreas (1)
III. Pluća i medijastinum
- Non-small cell kacer pluća/medijastiunuma (2)
- Small cell kacer pluća i medijastinuma (2)
- Timomi i/ili medijastinalni tumori (2)
- Mezoteliom
IV. Kosti i meka tkiva (2)
V. Koža (2)
VI. Dojka (2)
VII. Ginekologija
- Cerviks (2)
- Endometrijum (2)
- Ovarijumi i tube (2)
- Vagina (2)
- Vulva (2)
VIII. Urogenitalni trakt
- Prostata (2)
- Mokraćna bešika (2)
- Testisi/seminoma (2)
- Testisi/nonseminoma (1)
- Bubrezi (2)
- Ureter (1)
- Uretra (1)
- Penis (1)
IX. Oftalmološki tumori (1)
X. Limfomi i leukemije
- Hodgkinova bolest (2)
- Non-hodgkinov limfom (2)
- Leukemia (2)
- Multipli muelanom i/ili plasmocitom (2)
- Total body irrdiation (1)
- Total skin irrdiation (1)
XI. Centralni nervni sistem (2)
XII. Nepoznati primarni tumori (2)
XIII. Palijacije
- Palijacija koštanih metastaza (2)
- CNS metastaze (2)
- Kompresija kičmene moždine (2)
- Sindrom vene kave superior (2)
- Obstrukcija
- Krvarenje
XIV. Retretman (1)
XV. Pedijatrija (1)
XVI. Benigne bolesti (1)
(48 meseci)
Definicija Radiologije
Radiologija je medicinska specijalnost koja uključuje sve načine medicinskog slikanja (imaginga) kojima se dobijaju informacije o anatomiji, patologiji, histopatologiji, i funkciji bolesnih stanja. Ona takođe uključuje i interventne tehnike za postavljanje dijagnoze bolesti i za minimalno invazivno lečenje bolesti pod kontrolom imaging (slikovnih) tehnika.
Trajanje specijalizacije: 4 godine ili 48 meseci (44 meseca staža + 4 meseca godišnjeg odmora i pripremanja specijalističkog ispita)
Kolokvijumi
Polažu se usmeno.
Ukupno ima 12 modula (1 opšti i 11 specijalnih). Svaki modul je kolokvijum za sebe.
Da bi se polagao završni ispit moraju se položiti svi kolokvijumi.
Završni ispit
Polaže se praktično + test
Plan specijalizacije
Specijalističko stažiranje (trening, obuka) treba da bude zasnovano na kruženju po organskim sistemima a ne po imaging tehnikama (npr. klasična radiologija, UZ, CT, MR, PETCT). Razumevanje i upotreba ovih različitih tehnika radiologije treba da bude sprovedeno kroz organske sisteme u toku specijalističkog stažiranja. To jest specijalističko kruženje treba da bude zasnovano na modulima koji predstavljaju posebne organske sisteme. Pri tom, u okviru svakog modula to jest u okviru svakog organskog sistema treba izučavati primenu svih raspoloživih tehnika (klasična radiologija, UZ, CT, MR, PETCT, itd). Ovim organskim modulima treba dodati četiri koja su strukturisana posebno i ne odnose se na poseban organski sistem. To su pedijatrijska radiologija, urgentna radiologija, interventna radiologija i onkološka radi. Na ovaj način se dobijaju sledeći moduli:
1. Respiratorni
2. Kardiovaskularni i limfni
3. Digestivni (gastrointestinalni i hepatobiliopankreatični)
4. Centralni nervni s glavom i vratom
5. Muskuloskeletni
6. Urogenitalni
7. Dojka
8. Pedijatrija
9. Interventna radiologija
10. Urgentna radiologija
11. Onkologija
Raspodela vremena po modulima: obzirom na potrebe opšte radiološke prakse trebalo bi da sledeći moduli budu najzastupljeniji i vremenski ujednačeni:
a. respiratorni, kardiovaskularni i limfni (1.,2.)
b. muskuloskeletni (5.)
c. digestivni (gastrointestinalni i hepatobiliopankreatični) (3.)
d. centralni nervni, glava i vrat (4.).
Ostali moduli (6, 7, 8, 9, 10, 11.) treba da budu raspoređeni u preostalom vremenu prema zdravstvenim potrebama i prilikama populacije.
DETALJAN PLAN SPECIJALIZACIJE
I OPŠTI DEO
Prva godina specijalizacije
1. Fizičke karakteristike radiologije i imaginga (11 meseci + 1 mesec g.o.)
1.1. Osnovi klasične rentgenske dijagnostike
Trajanje: 4 meseca
Teorija: fizika x zraka, zaštita od x zraka, nastanak i karakteristike rendgenske slike, razvijanje i arhiviranje snimaka, informacioni sistemi, rendgenska simptomatologija, grafija, skopija, kontrastna sredstva
Praktičan rad: 100 grafija pluća i srca, 50 nativnih abdomena, 25 nativnih urotrakta, 100 grafija skeleta, 50 grafija glave i vrata, 50 skopija ezofagogastroduodenuma, 25 irigografija
1.2. Osnovi ultrazvučne dijagnostike
Trajanje: 2 meseca
Teorija: fizika ultrazvuka, dobijanje slike, ultrazvučna simptomatologija, karakteristike sondi, metode i tehnike pregleda, Dopler, kontrasti,
Praktični deo: 100 pregleda abdomena, 50 pregleda karlice, 50 pregleda vrata, 50 pregleda dojke, 25 pregleda testisa, 25 pregleda muskuloskeletnog sistema, 25 pregleda Doppler ultrazvukom
1.3. Osnovi kompjuterizovane tomografije
Trajanje: 2 meseca
Teorija: vrste CT aparata, dobijanje slike, kontrastna sredstva, tehnike pregleda, akvizicija, postprocesing,
Praktični deo: 100 pregleda glave i vrata, 75 kičmi, 75 pregleda toraksa, 100 pregleda abdomena, 100 pregleda karlice, 75 muskuloskeletnog sistema
1.4. Osnovi magnetne rezonance
Trajanje: 2 meseca
Teorija: fizika MR-a, dobijanje slike, akvizicija, tehnike pregleda, sekvence, kontrasti, postprocesing
Praktičan rad: 75 pregleda glave i vrata, 50 kičmi, 25 pregleda toraksa, 50 pregleda abdomena, 50 pregleda karlice, 50 pregleda muskuloskeletnog sistema
1.5. Osnovi nuklearne medicine
Trajanje 0,5 meseci
Teorija: Fizika otvorenih izvora zračenja, zaštita od otvorenih izvora, tehnike pregleda, fiziologija radiofarmaka, dobijanje slike, postprocesing, fuzioni imaging (PETCT)
Praktični rad: 10 pregleda na PETCT-u
1.6. Osnovi patologije
Trajanje 0,5 meseci
Teorija: Osnovi patoanatomije i patohistologije, uzimanje uzoraka, patološko radiološke korelacije
II SPECIJALNI DEO
Druga godina specijalizacije
1. Radiologija respiratornog sistema (4 meseca)
Teorija (40 časova):
Normalna anatomija, rendgen anatomija, CT anatomija, rendgenska simptomatologija, difuzne infiltrativne bolesti pluća, alveolarne bolesti pluća i atelektaza, obstruktivne bolesti, jednostrano svetlo pluce, solitarni i multipli nodusi, benigni i maligni tumori, kongenitalne bolesti, vaskularne bolesti pluća, promene u plućima u imunodeficijentnih i posle transplantacije, pleura, dijafragma, bolesti medijastinuma i hilusa, povrede, postoperativno pluce.
Praktični deo:
Radiografije pluća - 4000
Radioskopije pluća - 1000
Ultrazvuk pluća - 100
CT pluća - 500
MRI pluća - 200
Interventne nevaskularne procedure u grudnom košu - 25
2. Radiologija kardio, vaskularni i limfni (ukupno 3 meseca, to jest 1 + 1,5 + 0,5 meseci)
Teorija (30 časova):
Rendgenska, CT i MR anatomija srca, aorte i njenih grana, plućne arterije, gornje i donje šuplje vene, perifernih vena, limfnog sistema. Koronarna arterijska bolest, valvularna bolest, perikard, tumori srca, kardiomiopatija, urođene bolesti srca, bolesti velikih krvnih sudova bolesti desnog srca, povrede, aritmije, hipertenzija, postoperativno srce i krvni sudovi.
Praktični deo
CT srca sa CT koronarografijom 50
MR srca sa MR koronarografijom 25
Aortografije - pod nadzorom 50, radi sam 25
Selektivne angiografije (uključujući glavu i vrat) - pod nadzorom 50, radi sam 25
Flebografije - ukupno 10
Pregledi Doppler ultrazvučnom dijagnostikom 25
CTA 100
MRA 50
3. Radiologija digestivnog sistema (gastrointestinalni i hepatobiliopankreatični) (ukupno 5 meseci, to jest 2,5 + 2,5 meseci)
Teorija (50 časova):
Osnovni principi embriologije, Osnovi sistemske i topografske anatomije uključujući i pelvisni pod i zid abdomena, vaskularizaciju i limfnu drenažu, Imaging anatomija (Ro, UZ, CT, MR), Metode i tehnike pregleda, Protokoli, Indikacije, Kontrasti, GIT: Poremećaji akta gutanja, Perforacije, Stenoze, Urođene anomalije, Tumori, Zapaljenja, Divertikulumi, Kompresije, Adhezije, Hernije, Posthirurška stanja, Ulceracije, Submukozne lezije, Ishemije, Ileusi, HEPATOBILIOPANKREATIČNI: Fokalne lezije, solidne lezije, cistične lezije, abscesi, maligna bolest, akutna i hronična zapaljenja, ciroza, portna hipertenzija, poslehirurška stanja, kalkuloza, metaboličke bolesti.
Praktični deo:
Pregled ezofagogastroduodenuma - 50
Pregled tankog creva - pasaža i enterokliza - 30
Pregled debelog creva - 85
UZ - uključujući pregled gastrointestinalnog trakta, jetre, žučnih puteva, pankreasa, slezine i peritonealnog prostora
CT - uključujući pregled gastrointestinalnog trakta, jetre, žučnih puteva, pankreasa, slezine i peritonealnog prostora
MRI - uključujući pregled gastrointestinalnog trakta, jetre, žučnih puteva, pankreasa, slezine i peritonealnog prostora
Interventne procedure:
Biopsije, drenaže abscesa, angiografije -10
Treća godina specijalizacije
4. Radiologija koštanozglobnog (4 meseca)
Teorija (40 časova):
Osnovi Embriologije, anatomije, histologija i patoanatomije. Imaging anatomija (Ro, CT, MR), ro znaci osnovnih patoanatomskih procesa u kostima, Varijacije, Trauma, Zapaljenja, Degenerativne bolesti, Tumori, Hematološki poremećaji, Metabolički i Endokrini poremećaji,
Praktični deo:
Radiografije skeleta - 1500
UZ, CT, MR muskuloskeletnog sistema
CT koštanog dela kičmenog stuba
MRI koštano-zglobnog dela kičmenog stuba
Interventne procedure:
Artrografije i 5 biopsija
5. Radiologija centralnog nervnog sistema s glavom i vratom (ukupno 5 meseci, to jest 3 + 2 meseca)
Teorija (50 časova):
CT mozga: indikacije, metoda izvođenja, normalni nalaz, anomalije, trauma, zapaljenski i degenerativni procesi, ishemične i hemoragične vaskularne lezije, subarahnoidalno krvarenje, metaboličke bolesti, tumori, hidrocefalus, postoperativni i postradijacionii kontrolni pregledi. CT orbite: indikacije i tehnika pregleda, anomalije, zapaljenja, endokrinološke bolesti, tumori, trauma. CT hipofize: indikacije, metode pregleda, tumori. CT piramida: indikacije, metode pregleda, zapaljenja, tumori. CT paranazalnih šupljina: indikacije, metode pregleda, upale, tumori. CT farinksa: indikacije, metode pregleda, tumori, CT larinksa: indikacije, metode pregleda, tumori. CT pljuvačnih žlezda: indikacije, metode pregleda, zapaljenja, tumori. CT mijelografij: indikacija, metode izvođenja, anomalije, zapaljenja, degenerativni procesi, tumori. Cerebralna angiografija: indikacije, metode izvođenja, normalni nalaz, okluzivne bolesti ekstrakranijalnih i intrakranijalnih krvnih sudova, endarteritisi, aneurizme, AV malformacije, vaskulitis, tumori), osnovi interventne angiološke metodologije (dilatacija, embolizacija), spinalna angiografija (a.v. malformacije, upale, tumori). Lumbalna radiokulografija: indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, patologija korena, patologija diska, adhezivne promene, malformacije, tumori. Ascendentna i descendentna mijeloradikulografija: indikacije, metoda izvođenja, normalni nalaz, anomalije, zapaljenja, trauma, tumori. Doppler sonografija ekstrakranijalnih krvnih sudova, transkranijalni Doppler: indikacije, metode pregleda, okluzivne bolesti, aneurizme, spazmi, a.v. malfornlacije MR mozga i kičmene moždine: indikacije, metode pregleda, anomalije, trauma, bolesti bele mase, tumori, zapaljenja, degenerativni procesi.
Praktični deo:
Radiografija lobanje 100
Radiografija baze lobanje 50
Radiografija kičmenog stuba 100
Radiografija paranazalnih šupljina 50
Radiografija orbita 25
Radiografija temporalne kosti 25
Radiografija mandibule, zuba i temporomandibularnog zgloba 30
Ultrazvuk glave i vrata 100
CT vrata (larinks, farinks, tireoidea, paratireoidee, vaskularne strukture) 50
MRI vrata (larinks, farinks, tireoidea, paratireoidee, vaskularne strukture) 25 Selektivne angiografije ekstra i intrakranijalnih krvnih sudova (transfemoralna punkcija, transbrahijalna punkcija, direktna punkcija) - 60
CT mozga - 300
CT orbite - 50
CT hipofize - 50
CT piramida - 50
CT paranazalnih šupljina - 50
CT pljuvačnih žlezda - 50
Lumbalna radikulografija - 15
Ascendentna mijeloradikulografija - 10
Descendentna mijeloradikulografija - 5
CT mijelografija - 15
Doppler sonografija ekstrakranijalnih krvnih sudova, transkranijalni Doppler - 20
MR mozga - 20
MR kičmene moždine - 20
6. Radiologija urogenitalnog sistema (3 meseca)
Teorija (30 časova):
Osnovi embriologije, anatomije, patologije. Metode i tehnike pregleda, kontrasti, indikacije, protokoli. Imaging anatomija, (nativni snimak, UZ, IVU, Cistouretrografija, CT, MRI), Anomalije, Kalkuloza, Obstrukcije, Infekcije, tumori, Ciste, vaskularne bolesti, trauma, Inkontinencija i funkcionalni poremećaji, Divertikulumi, Uvećanja prostate, Torzije testisa
Praktični deo:
Intravenskih urografija - 60
Cistoureterografija - 20
Pregledi UZ, CT, MRI urinarnog trakta i pelvičnih organa
Interventne procedure:
Anterogradna pijelografija - 10
Biopsije renalnih masa, retroperitonealnih masa - 10
Biopsije prostate - 10
Drenaže - 5
Angiografije (aortografija i renalna angiografija) - 5
Četvrta godina specijalizacije
7. Pedijatrijska radiologija (3 meseca)
Teorija (50 časova):
Specifičnosti pregleda dece, algoritmi i imaging tehnike pregleda dece, bolesti traheobronhijalnog stabla, pluća i pleure, medijastinalne mase, poremećaji dijafragme, promene veličine srca, srčana dekompenzacija, urođene anomalije GIT-a (atrezije, stenoze, fistule), zapaljenja GIT-a, Trauma, mase i tumori, strana tela, stečene organske i funkcionalne opstrukcije GIT-a, hepatobilijarne promene (žutica, kalkuloza, trauma, tumori zapaljenja), endokrini poremećaji (tireoidea, nadbubrezi, poremećaji rasta), urinarni poremećaji (tumori, zapaljenja, traume, VUR, funkcijski poremećaji, kalkuloza, stenoze), ginekološki poremećaji (ovarijalne ciste, ekstragenitalni tumori u karlici, urođene anomalije, ciste dojke, trauma, torzija testisa, orhitisi, nespustanje testisa), muskuloskeletni poremećaji (trauma, infekcije, kongenitalni poremećaji), Reumatološki poremećaji (artritisi), Neurološki poremećaji (trauma, infekcije, tumori, urođene malformacije, razvojne anomalije).
Praktični deo:
Pregled gornjeg dela gastrointestinalnog trakta - 25
Pregled donjeg dela gastrointestinalnog trakta - 25
IVP - 25
Pregled neonatalnog grudnog koša - 100
Pregled dečijih kostiju - 100
Ultrazvučni pregled endokranijuma i kukova
CT pregled dece
MRI pregled dece
8. Radiologija dojke (1 mesec)
Teorija (15 časova):
Anatomija, patologija, tehnike pregleda (mamografija, UZ, MR), protokoli, skrining, intervencije, benigne bolesti, maligna bolest.
Praktični deo:
Mamografije - 300
Ultrazvučni pregled
MRI
Interventne procedure:
Perkutane biopsije - 20
9. Urgentna radiologija (2 meseca)
Teorija (15 časova):
Trauma koštanozglobnog sistema, glave, toraksa, abdomena i karlice, glave i vrata, akutni netraumatski abdomen, CVI, akutna netraumatska stanja u toraksu, protokoli imaging pregleda
Praktični deo:
Radiografija perifernog i aksijalnog skeleta - 200
Nativni snimci abdomena - 50
Radiografija grudnog koša u akutnim stanjima - 50
Ultrazvuk u akutnom abdomenu i u pregledu ekstremiteta
CT grudnog koša, abdomena, glave i vrata
Interventne procedure:
U okviru bazičnih interventnih tehnika
10. Interventna radiologija (2 meseca)
Teorija (20 časova):
Indikacije i kontraindikacije, materijali, tehnike. Priprema pacijenta za intervenciju. Moguće komplikacije, postproceduralna nega. Angiogioplastike, angiostenting, kava filteri, biopsije, drenaže, hepatobilijarni stentnig, gastrointetsinalne balon dilatacije i stenting, urogenitalne intervencije (nefrostoma, balon dilatacije i stenting).
Praktični deo:
Učestvuje u izvođenju sledećih procedura:
Periferna PTA - 25
PTC/PTCD - 5
Biopsije - 5
Drenaže - 10
Druge PTA - 5
Vaskularni stenting - 5
Embolizacija - 5
Intervencije na venama - 5
Nevaskularni stenting - 5
Samostalno izvodi sledeće procedure:
Periferna PTA - 5
PTC/PTCD - 5
Biopsije - 20
Drenaže - 10
11. Radiologija u onkologiji (1 mesec)
Teorija (10 časova):
Principi skrininga, TNM klasifikacija, Radiološki dijagnostički protokoli u onkoloških pacijenata, Metode i tehnike pregleda, Radiološka procena odgovora na onkološku terapiju.
Praktični deo:
UZ procena odgovora na terapiju metastaza u jetri | 5 |
CT procena odgovora na terapiju metastaza u jetri | 5 |
CT određivanje TNM stadijuma CA GIT-a | 10 |
(48 meseci)
Cilj specijalizacije
Specijalizacija iz nuklearne medicine je obrazovni i vaspitni proces, u kome specijalizant-kinja stiče odgovarajuće teorijsko i praktično znanje iz oblasti nuklearne medicine, uključujući samostalno rukovanje izvorima jonizujućeg zračenja za dijagnostiku i terapiju.
Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija iz nuklearne medicine traje 4 godine, od toga:
- nuklearna medicina - 3 godine
- klinički deo - 1 godina
Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija iz nuklearne medicine traje 4 godine, od toga:
- nuklearna medicina - 3 godine
- klinički deo - 1 godina
Provera znanja
Kandidat osim toga mora da položi šest kolokvijuma, koji obuhvataju sledeća područja specijalizacije iz nuklearne medicine:
- Opšti deo (fizika, radiohemija radiofarmacija, radiobiologija, zaštita od jonizujućeg zračenja, računarstvo, instrumentacija, kontrola kvaliteta),
- Nuklearna endokrinologija
- Nuklearna neforurologija i osteologije
- Nuklearna onkologija (dijagnostika i terapija)
- Nuklearna gastroentero-hepatologija i neurologija
- Nuklearna kardiologija, pulmologija i hematologija
Program specijalizacije
Oblasti trajanje nastave za pojedinačne stručne oblasti
Klinička nastava van nuklearne medicine (I godina specijalizacije)
U toku prve godine specijalizacije kandidat se mora obrazovati i u drugim stručnim, kliničkim oblastima, što traje ukupno 12 meseci. Specijalizant mora da se usavršava u sledećim stručnim oblastima:
- urgentne interne medicine | 2 meseca | |
- radiologije (rentgen, UZ, poseban osvrt na "cross-sectional" rentgen anatomiju: CT i MRI) | 3 meseca | |
- funkcionih ispitivanja kardiovaskularnog sistema (EKG, spirometrija, fiziologija i patofiziologija cirkulacije i ventilacije), testovi opterećenja, uključujući samostalno izvođenje testa opterećenja kod najmanje 15 bolesnika) | 1 mesec | |
- pedijatrija (posebno nefrologija) | 1 mesec | |
- neurologija (uključujući poznavanje osnova neuroanatomije) | 1 mesec | |
- endokrinologija | 2 meseca | |
- onkologija | 2 meseca |
Klinička nastava iz nuklearne medicine (3 godine)
Specijalista nuklearne medicine mora steći dovoljna znanja iz opštih, osnovnih oblasti:
- medicinske fizike
- radiofarmacije i farmakokinetike
- farmakologije i imunologije
- radiobiologije
- zaštite od jonizujućeg zračenja
- računarstva
- instrumentacije i kontrole kvaliteta
- odgovarajućih pravnih propisa koji se odnose na oblast nuklearne medicine.
Klinička nastava iz oblasti nuklearne medicine obuhvata:
Teorijski deo, u obliku organizovanih predavanja na poslediplomskom nivou, koja specijalizant pohađa tokom poslednje, četvrte godine specijalizacije.
Rad sa pacijentima.
II godina specijalizacije
Klinička nastava iz opštih oblasti (3,5 meseca)
Klinička nastava obuhvata:
- metode kliničkog istraživanja
- obeležavanje radiofarmaka (uključujući obeležavanje ćelija)
- računarske programe akviziciju i obradu scintigrafskih podataka
- kontrolu kvaliteta gama kamera i radiofarmaka
- procenu radijacionog rizika za pacijente u dijagnostici i terapiji
- zaštitu od jonizujućeg zračenja (dekontaminaciju, rukovanje radioaktivnim odpadom, izloženost osoblja zračenju itd.) | 3 meseca |
Specijalizant mora da bude upoznat sa mikroanalitičkim laboratorijskim procedurama sa obeleženim reagensima. | 0.5 meseci |
Specijalizant postepeno mora da preuzima odgovornost za dovoljan broj ispitivanja, postupaka i kliničkih obrada bolesnika; to se odnosi kako na indikacije za ispitivanje i na njegovo izvođenje, tako i na kliničku obradu pacijenta i tumačenje rezultata.
Katalog zahtevnih pregleda (sa tumačenjem nalaza) i veština
Kandidat tokom specijalizacije mora da obavi najmanje 3000 (tri hiljade) dokumentovanih ispitivanja (sa tumačenjem nalaza). Najmanji preporučeni broj je:
Oblast | Broj ispitivanja |
- Centralni nervni sistem | 90 (50% SPET ili PET) |
- Kosno-mišićni sistem | 700 |
- Kardiovaskularni sistem | 450 (50% SPET ili PET) |
- Pluća | 300 (50% komb. V/P) |
- Gastrointestinalni trakt | 150 |
- Urogenitalni sistem (uključujući pedijatrijsku nefrourologiju) | 550 |
- Endokrini sistem (sa posebnim akcentom na tireoidologiji, koja obuhvata UZ štitaste žlezde, citološku punkciju, citološki pregled punktata i lečenje radioaktivnim jodom) | 750 i 90 terapija |
- Preostali endokrini sistem | 45 |
- Hematopoetski i limfni sistem | 45 |
- Onkologija i zapaljenja | 250 (onkologija 50% PET) |
Osim opisanog, specijalizant mora učestvovati u najmanje 10 terapijskih aplikacija radiofarmaka.
Redosled kretanja i savladavanja pojedinih oblasti i veština iz kliničke nuklearne medicine u toku specijalizacije:
Endokrini sistem | 2,5 meseca |
Kostno-mišićni sistem | 2 meseca |
Urogenitalni sistem | 2,5 meseca |
Inflamacije | 1,5 mesec |
III godina specijalizacije
Gastroenetro-hepatologija | 2 meseca |
Hematologija | 1 mesec |
Pulmologija | 2 meseca |
Kardiologija | 2,5 meseca |
Onkologija | 2,5 meseca |
Neurologija | 2 meseca |
IV godina specijalizacije
Teorijska nastava u vidu predavanja na poslediplomskom nivou u toku dva semestra koja obuhvataju predavanja iz opšteg dela i kliničke nuklearne medicine sa komplementarnim predavanjima iz drugih oblasti kliničke medicine koje su od značaja za specijalizaciju nuklearne medicine.
Kruženje specijalizanata u toku poslednje godine specijalizacije se odvija po mesec dana u okviru svih kliničkih oblasti nuklearne medicine.
(60 meseci)
1.1 Cilj specijalizacije
Specijalizacija iz patologije je proces obrazovanja u kome specijalizant dobija teorijsko i praktično znanje iz svih područja patologije što mu omogućava da razvije interpretativne osobine neophodne za samostalno obavljanje biopsijske i autopsijske dijagnostike. Pored toga specijalizant stiče tehničko znanje vezano za rad u laboratoriji, navike vezane za svakodnevno čitanje stručne literature i naučno istraživački rad, sposobnost obrade statističkih podataka i upotrebe računara. Takođe, specijalizant ovladava osnovama organizacije službe za patologiju i znanjem vezanim za očuvanje zdravlja i bezbednosti na radu.
Svakom specijalizantu će biti dodeljen mentor koji će kontinuirano pratiti njegov rad i redovno izveštavati o njegovom napretku i koji će svojim potpisom garantovati da je specijalizant završio odgovarajući deo specijalizacije.
1.3 Trajanje i struktura specijalizacije
Specijalizacija Patologije traje 5 (pet) godina i sastavljena je iz:
1.3.1. Predavanja u obliku dvosemestralne nastave
1.3.2. Seminara
Organizuje ih nastavna baza u kojoj se obavlja specijalizacija. Na njima se obrađuje odgovarajuća tematika ili pojedinačni zanimljivi slučajevi uz pregled literature. Kandidat se upoznaje sa načinima pripreme makroskopskih fotografija, fotomikrografija i tehnikama audiovizuelne prezentacije. Prisustvo seminarima obavezno je za sve specijalizante prisutne u mestu održavanja specijalizacije. U toku specijalizacije kandidat je u obavezi da uzme aktivno učešće u najmanje jednom seminaru godišnje.
1.3.3. Obdukcija
Obezbeđuju dobijanje osnovnog znanja i praktičnog iskustva o autopsijskoj patologiji, histopatologiji organa, uz kliničko-patološku korelaciju.
1.3.4. Biopsija
Kandidat se obučava u biopsijskoj dijagnostici uključujući makroskopsku dijagnostiku (prijem i podela materijala), mikroskopsku analizu (ex tempore, endoskopske, incizione, ekscizione biopsije i resekcije organa) i upoznaje sa osnovama histoloških tehnika kao i posebnim tehnikama (histohemija, imunohistohemija i dr.)
1.3.5. Citopatologije
Kandidat se upoznaje sa osnovama citopatologije, tehničkim aspektima i praktičnom dijagnostikom sa posebnim naglaskom na ginekološku citopatologiju, urološku, endokrinološku (tireoidea), hematološku i citopatologiju cerebrospinalnog likvora.
1.3.6. Obaveznog kruženja u vezi edukacije iz sistemske patologije.
2. PROGRAM SPECIJALIZACIJE (traje 60 meseci, odnosno 5 godina)
2.1. Uvodni deo (prva godina - 12 meseci)
2.1.1. Obdukcije
Uputstvo o obdukcionoj tehnici, izvođenje obdukcija pod nadzorom, formiranje kliničko-patološke korelacije. Kandidat u prvoj godini obavlja 50 autopsija, prvih 10 pod nadzorom mentora a preostale pod nadzorom odgovornog nastavnika, uz standardizaciju referisanja i primenu statističke obrade i kodirajućeg sistema.
2.1.2. Prijem i podela materijala
Kandidati su u obavezi da svakodnevno prisustvuju prijemu i podeli materijala tokom koje se obučavaju za pravilno makroskopsko opisivanje, kao i uzimanje isečaka na odgovarajući način u zavisnosti od dobijenog materijala.
2.1.3. Ex tempore (intraoperativna, frozen section dijagnostika)
Kandidati su u obavezi da redovno učestvuju u prijemu i mikroskopskoj dijagnostici ex tempore biopsija.
2.1.4. Histopatološka dijagnostika
Kandidati su u prvoj godini u obavezi da minimum 10 nedelja učestvuju u histopatološkoj analizi rutinskih biopsija pod nadzorom nadležnog nastavnika.
2.1.5. Seminari
Prikaz najmanje jednog obdukcijskog ili biopsijskog slučaja, uz pregled literature pod supervizijom nadležnog nastavnika.
2.1.6. Specijalne tehnike
Kandidat se obučava tehničkim aspektima i primeni u dijagnostici specijalnih tehnika (histohemija, imunohistohemija uključujući imunofluorescencu), uz boravak dve nedelje u imunohistohemijskoj laboratoriji Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta.
2.1.7. Predavanja
Predavanja će se obavljati prema programu dvosemestralne nastave (program u prilogu).
U toku prve godine kandidati polažu i kolokvijume iz:
1. Obdukcione tehnike,
2. Opšte patologije,
3. Patologije tumora (vidi tačku 3.1.).
U toku prve godine kandidat se upoznaje sa svim aspektima koji se odnose na očuvanje zdravlje i bezbednosti tokom preuzimanja uzoraka, izvođenja obdukcija uključujući i obdukcije visokog rizika, korišćenja hemikalija i zaštitne odeće.
2.2. DEO USMERAVANJA (druga, treća i četvrta godina) (36 meseci)
2.2.1. Sistemska patologija (kruženje) (29 meseci)
2.2.1.1. Neuropatologija (uključujući neuromišićne bolesti i oko) - 2.5 meseca
2.2.1.2. ORL i pulmopatologija - 2 meseca
2.2.1.3. Kardiovaskularna patologija - 2 meseca
2.2.1.4. Gastrointestinalna patologija (uključujući egzokrini pankreas) - 3 meseca
2.2.1.5. Patologija jetre i žučnih puteva - 2.5 meseca
2.2.1.6. Nefropatologija (uključujući patologiju povezanu sa presađivanjem organa) i urološka patologija - 2.5 meseca
2.2.1.7. Ginekološka patologija - 3 meseca
2.2.1.8. Hematopatologija - 2.5 meseca
2.2.1.9. Dermatopatologija - 2.5 meseca
2.2.1.10. Koštano-zglobna i patologija mekih tkiva - 2 meseca
2.2.1.11. Patologija endokrinog sistema (uključujući endokrini pankreas) i dojke - 2.5 meseca
2.2.1.12. Pedijatrijska patologija - 2 meseca
Kandidat obuku iz sistemske patologije obavlja kruženjem u određenom vremenskom trajanju pod nadzorom nastavnika posebno usmerenog za datu oblast. Na kraju obavljenog kruženja kandidat je u obavezi da položi kolokvijum (vidi tačku 3.1) iz pređene oblasti.
Kandidat se tokom obuke upoznaje sa specifičnostima pri prijemu i obradi materijala, dijagnostičkim tehnikama i metodama bojenja karakterističnim za pojedine oblasti.
Kandidat tokom usmeravanja treba da obavi u svakoj godini po 30 autopsija (ukupno 90 autopsija), uključujući perinatalne/pedijatrijske i neuropatološke slučajeve, zajedno sa izveštajem i kliničko-patološkim korelacijama, uz standardizaciju referisanja i upotrebu kodirajućeg sistema.
Kandidati su u obavezi da redovno učestvuju u prijemu i mikroskopskoj dijagnostici ex tempore biopsija.
U prve četiri godine specijalizant će učestvovati u dijagnostici najmanje
- 140 autopsija
- 3000 biopsija
- 300 ex tempore biopsija
2.2.2. Citopatologija (4 meseca)
Kandidat će provesti 4 meseca pod nadzorom nadležnog nastavnika u savladavanju osnova citopatologije (načini uzimanja uzoraka, priprema materijala uključujući i citospin centrifugu, metode bojenja) - ginekološke i neginekološke, sa naglaskom na prepoznavanje lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza.
Ukupan broj slučajeva u čijoj analizi će kandidat učestvovati neće biti manje od:
- 1000 citopatoloških analiza
- 1000 ginekoloških citoloških analiza
2.2.3. Sudska medicina (3 meseca)
Kandidat će provesti 3 meseca na Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta gde će se upoznati sa načinom rada i specifičnostima sudsko-medicinskih obdukcija, zajedno sa toksikologijom i veštačenjem.
2.3. UŽE USMERAVANJE (peta godina - 12 meseci) (izbor jednog od tri navedena programa)
2.3.1. Hirurško-internistička patologija
Program obuhvata odgovarajuća područja hirurške i internističke patologije:
- ORL i pulmopatologija
- Kardiovaskularna patologija
- Gastrointestinalna patologija (uključujući egzokrini pankreas)
- Patologija jetre i žučnih puteva
- Nefropatologija (uključujući patologiju povezanu sa presađivanjem organa) i urološka patologija
- Ginekološka patologija
- Hematopatologija
- Dermatopatologija
- Koštano-zglobna i patologija mekih tkiva
- Patologija endokrinog sistema (uključujući endokrini pankreas) i dojke
- Pedijatrijska patologija
Specijalizant u okviru užeg usmerenja može da se opredeli da proučava problematiku koja se odnosi na sve navedene oblasti, a može i da se posebno usmeri na jednu, dve ili više navedenih oblasti.
Specijalizant je dužan da produbi znanje iz biopsijsko-dijagnostičkih iskustava i da samostalno obrađuje biopsije i formira zaključke pod nadzorom mentora i odgovornog nastavnika. Rad se mora odvijati u tesnoj saradnji sa kliničarima koji očekuju od biopsije ne samo histološku dijagnozu već i određivanje etiopatogeneze, stadijuma, aktivnosti, reverzibilnosti ili ireverzibilnosti, odnosno hroniciteta bolesti. Saradnja sa kliničarima obuhvataće i praćenje efikasnosti lečenja i razvoja bolesti kroz ponavljanje biopsije. Posebno je dat akcenat primeni specijalnih tehnika histohemije, imunohistohemije, elektronske mikroskopije, molekularne patologije, kao i metodama semikvantitativne kvantitativne analize procesa.
U vremenu jednogodišnjeg usmerenja (zavisno od opredeljenja) specijalizant treba opciono da obavi:
- preglede sa dijagnozama i zaključkom najmanje 800 endoskopskih biopsija netumorskih i tumorskih procesa
- 100 resekcija
- 100 biopsija ex tempore
- najmanje 1000 citopatoloških analiza
- najmanje 30 autopsija sa donošenjem zaključka i kliničko-patološkom korelacijom
- da učestvuje na kliničko-patološkim konferencijama
- da aktivno učestvuje na jednom domaćem ili međunarodnom skupu sa radom iz odgovarajućeg usmerenja
2.3.2. Neuropatologija
Specijalizant se u jednoj godini detaljnije upoznaje sa histopatologijom i funkcionalnom anatomijom CNS i proširuje znanje iz patologije CNS, perifernih nerava i skeletnih mišića. Mora da uradi najmanje:
- 50 sekcija mozga sa dijagnozom i mišljenjem
- 500 pregleda biopsijskih uzoraka CNS sa dijagnozom i mišljenjem
- 15 pregleda biopsija perifernih nerava i mišića sa dijagnozom i mišljenjem
- 20 usmerenih autopsija sa opisom, dijagnostikom i mišljenjem u zaključku
- 10 kliničko-patoloških konferencija.
2.3.3. Citopatologija
Detaljan program osposobljavanja
- Upoznavanje tehnike obrade materijala u citopatologiji
- Ginekološka citopatologija
- Citopatologija hematopoeznog sistema
- Citopatologija endokrinog sistema i dojke
- Aspiraciona, eksfolijativna i citopatologija eksudata
Specijalizant treba da pregleda minimum:
- 1000 pločica aspiracione citologije (dojke, štitnjače, limfnih čvorova, pluća mekih tkiva i ostalih organa) i
- 3000 eksfolijativne citologije (ginekološka, plućna, eksudati), i to najpre sam, a zatim sa mentorom odnosno odgovornim nastavnikom.
U periodu koji je namenjen upoznavanju citopatologije određenog područja, specijalizant pregleda zbirke preparata iz tog područja i čita odgovarajuću stručnu literaturu. Učestvuje na kliničkim sastancima iz oblasti koja mu je u programu.
3. PROVERA ZNANJA
Kolokvijumi
Svaki specijalizant ima svoju specijalizantsku knjižicu i dnevnik u koji upisuje izvršene svakodnevne delatnosti.
Kolokvijumi se polažu posle završenog ciklusa kruženja pred komisijom od dva člana koju čine nastavnici patologije zaduženi za određenu oblast (uz fakultativno prisustvo mentora). Pored kolokvijuma koji se odnose na oblast iz sistemske patologije (vidi tačku 2.2.3.), kandidati polažu i kolokvijume iz obdukcione tehnike, opšte patologije i patologije tumora (tokom prve godine).
Kolokvijum se sastoji iz:
a) analiza 5 biopsijskih slučajeva, od kojih je tačna dijagnostika 3 slučaja neophodna za nastavak kolokvijuma
b) usmenog dela: 4 pitanja
Ocena sa kolokvijuma se upisuje u specijalizantsku knjižicu. Ukoliko kandidat ne položi kolokvijum, stiče pravo na ponovno polaganje kolokvijuma u celini posle 15 dana.
Specijalistički ispit
Kandidat pristupa ispitu kad ispuni sledeće uslove:
a) položeni svi kolokvijumi
b) 170 obdukcija sa završenim zapisnicima
c) odgovarajući broj završenih biopsijskih (najmanje 3000), ex tempore (300) i citopatoloških (najmanje 2000) analiza, što svojim potpisom potvrđuje mentor.
Specijalistički ispit se sastoji iz četiri dela:
a) obdukcija, uz izradu obdukcionih zapisnika i preliminarnog zaključka i mišljenje
b) mikroskopska dijagnostika koja obuhvata pregled 20 histopatoloških preparata i 5 citoloških razmaza, u radu je dozvoljeno korišćenje stručne literature
c) usmeni deo: 6 pitanja koja obuhvataju opštu patologiju, tumorsku patologiju i patologiju najmanje 4 različita sistema.
(48 meseci)
Cilj specijalizacije
Specijalizacija je obrazovni i vaspitni proces u kojem specijalizant stiče teorijsko i praktično znanje iz područja sudske medicine, koje ga osposobljava za samostalni rad u oblasti sudske medicine. Osnovni cilj programa specijalizacije iz sudske medicine je da doktora medicine osposobi za samostalni rad u oblasti sudskomedicinske morfologije, tanatologije i traumatologije, pravno-medicinskih propisa, te da ga uvede u problematiku veštačenja u krivičnopravnoj i građanskopravnoj oblasti. U okviru programa specijalizacije kandidat se upoznaje sa osnovama forenzičke toksikologije i forenzičke genetike.
Trajanje i struktura specijalizacije
Ukupno trajanje specijalističkog obrazovanja je 4 godine.
OBLAST | Trajanje u mesecima |
dvosemestralna nastava | 9 |
sudska medicina sa obdukcijama | 24 |
klinička sudska medicina i traumatologija | 3 |
forenzička genetika | 1 |
forenzička toksikologija | 1 |
sudskomedicinska veštačenja | 4 |
patološka anatomija | 6 |
Ukupno | 48 |
Provera znanja
Posle obavljenog staža iz svakog od pojedinih nastavnih predmeta specijalizanti polažu Kolokvijume. Predviđeno je polaganje 6 kolokvijuma:
1. Tanatologija
2. Mehaničke povrede
3. Ostale povrede
4. Posebna forenzička patologija i seksologija
5. Identifikacija, poreklo smrti, prirodna smrt, oboljenja i povrede
6. Klasifikacija i kvalifikacija povreda, veštačenja
PROGRAM SPECIJALIZACIJE
Dvosemestralna nastava (9 meseci) podrazumeva teorijska predavanja po već postojećem planu i programu dvosemestralne nastave, uz uključivanje predavača iz oblasti forenzičke genetike, patološke anatomije, kliničke traumatologije, sudske psihijatrije, krivičnog prava i etike.
Sudska medicina sa sudskomedicinskom obdukcijom (24 meseci) podrazumeva svakodnevni rad u obdukcionoj sali uz nadzor mentora. Ovim delom specijalizacije specijalizant prvo samo posmatra (dva meseci) obdukcionu tehniku i način na koji se vrši sudskomedicinska obdukcija, a zatim sam (uz nadzor mentora) obavlja sudskomedicinsku obdukciju. Ovim planom predviđeno je sticanje znanja za samostalnu dijagnostiku i rad iz sledećih oblasti:
- prirodna smrt
- tanatologija
- mehaničke povrede
- ostale povrede (asfiktičke, fizičke, hemijske i dr.)
- posebna forenzička patologija
- seksologija
- identifikacija (živih i leševa)
- kliničko-forenzička heteroanamneza
- sudskomedicinska dokumentacija
- biološki tragovi, uzimanje i obrada, ekspertizna dijagnostika
- pregled odeće, obuće, povrednih sredstava
- pregled mesta događaja (uviđaj)
- ekshumacija sa obdukcijom (prva ili ponovna)
- forenzička antropologija
Klinička sudska medicina i traumatologija (3 meseca) obuhvata upoznavanje sa pristupom i načinom vršenja kliničkih pregleda, a kasnije i samostalan rad iz sledećih oblasti:
- izdavanje lekarskog uverenja
- sve vrste povreda koje se mogu dovesti u vezu sa nasilnim povređivanjem
- pregled osumnjičenih
- nasilje u porodici
- silovanje
- zlostavljanje dece
Forenzička genetika (1 mesec) obuhvata upoznavanje sa pojmovima forenzičke genetike, identifikacije bioloških tragova, načinom prikupljanja tragova i referentnih uzoraka, principima izvođenja DNK analize, populacionom genetikom, utvrđivanjem spornih srodničkih odnosa, pravnim, etičkim i socijalnim aspektima korišćenja DNK analize na sudu i praktična nastava.
(u prilogu dostavljen detaljan plan i program)
Forenzička toksikologija (1 mesec) sudskomedicinski obdukcioni nalaz kod trovanja različitim otrovima, uzimanje materijala za toksikološki pregled i tumačenje rezultata; utvrđivanje alkoholisanosti kod živih i leševa i tumačenje rezultata.
Sudskomedicinska veštačenja (4 meseca) obuhvataju kvalifikaciju i klasifikaciju telesnih povreda, veštačenja po spisima, rekonstrukcija, ekspertizu na sudu.
Patološka anatomija (6 meseci) obuhvata uzimanje i obradu isečaka organa za histološki pregled, upoznavanje sa histohemijskim i imunohemijskim metodama bojenja, makroskopski i mikroskopski pregled.
OBAVEZNI PRAKTIČNI RAD
U toku specijalističkog staža obavezno je da specijalizant neposredno izvrši najmanje:
- 150 sudskomedicinskih obdukcija (prirodne i nasilne smrti; samoubistvo, ubistvo, zades)
- 20 kliničkih pregleda (Institut za sudsku medicinu i Urgentni centar)
- 20 sudskomedicinskih veštačenja (krivičnih i parničnih) uz najmanje 5 odlazaka na sud
- 1 ekshumacija
Specijalizant u Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta mora da provede četiri godine uključujući i dvosemestralnu nastavu.
Program specijalizacije po oblastima i veštinama
Oblast: (DN) Dvosemestralna nastava
Veština: (1) Dvosemestralna nastava
Oblast: (PA) Patološka anatomija
Veština: (23) Uzimanje i obrada isečaka za histološki pregled, histološka dijagnostika i tumačenje u ekspertizi
Oblast: (SM) Sudska medicina
Veština: (1) Kliničko forenzička anamneza | ||
| Izvodi: 50 | (0m 0d) |
Veština: (2) Vođenje sudskomedicinske dokumentacije | ||
| Izvodi: 100 | (0m 0d) |
Veština: (3) Utvrđivanje smrti | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
Veština: (4) Sudskomedicinska obdukcija | ||
| Izvodi: 100 | (0m 0d) |
Veština: (5) Uzimanje materijala za toksikološki pregled i tumačenje rezultata | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
Veština: (6) Uzimanje materijala za bakteriološki pregled i ekspert. dijagnostika | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
Veština: (7) Uzimanje i obrada histoloških preparata, pregled i dijagnostika | ||
| Izvodi: 100 | (0m 0d) |
Veština: (8) Biološki tragovi, uzimanje, obrada i ekspertizna dijagnostika | ||
| Izvodi: 50 | (0m 0d) |
Veština: (9) Maceracija kostiju i ekspertiza | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (10) Ekshumacija | ||
| Izvodi: 5 | (0m 0d) |
Veština: (11) Pregled povrednih sredstava, oruđe, oružje, vozilo i drugo | ||
| Izvodi: 25 | (0m 0d) |
Veština: (12) Pregled odeće i obuće kod slučajeva smrtnog i nesmrtnog povređivanja | ||
| Izvodi: 30 | (0m 0d) |
Veština: (13) Uviđaj (lice mesta, rekonstrukcija) | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (14) Pregled alkoholisanih i tumačenje rezultata | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (15) Pregled povređenih i kvalifikacija telesnih povreda | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
Veština: (16) Sudskomedicinski pregled kod seksualnih delikata | ||
| Izvodi: 5 | (0m 0d) |
Veština: (17) Identifikacija živih | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (18) Identifikacija leševa | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (19) Veštačenje očinstva | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (20) Ekspertiza na sudu | ||
| Izvodi: 10 | (0m 0d) |
Veština: (21) Veštačenje po spisima | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
Veština: (4A) Sudmed. obd. obuhvata: obične i specijalne sm. obd, obd. trulih leševa, obd. kod prirodnih smrti, obd. u slučajevima ubistva | ||
| Izvodi: 100 | (0m 0d) |
Veština: (4B) Sudmed. obd. obuhvata: obd. u slučajevima samoubistva, obd. u zadesnim smrtima | ||
| Izvodi: 100 | (0m 0d) |
Oblast: (ST) Sudska toksikologija | (0m 0d) | |
Veština: (22) Uzimanje organa za toksikološki pregled i tumačenje toksikološkog nalaza | ||
| Izvodi: 20 | (0m 0d) |
(48 meseci)
Cilj specijalizacije
Cilj specijalizacije jeste da omogući lekarima specijalistima da steknu odgovarajuća znanja i iskustvo u oblastima koje izučava higijena, kao i da ovladaju odgovarajućim veštinama iz svake pojedine oblasti.
Program specijalizacije
I godina
Teoretska nastava iz:
Higijene | 8.5 meseci |
Epidemiologije | 2.0 meseca |
Socijalna medicina | 1.0 mesec |
Medicinska informatika | 0.5 meseci |
Ukupno: | 12 meseci |
II godina
Praktična nastava iz:
Higijene | 9.0 meseci |
Epidemiologije | 2.0 meseca |
Socijalne medicine | 1.0 mesec |
Ukupno: | 12 meseci |
III i IV godina
Praktična nastava i savladavanje veština:
Higijena | 18.0 meseci |
Izrada specijalističkog rada | 6.0 meseci |
Ukupno: | 24 meseca |
Provera znanja
Posle obavljenog staža iz svakog od pojedinih nastavnih predmeta specijalizanti polažu Kolokvijume. Predviđeno je polaganje sledećih kolokvijuma:
1. Opšta i komunalna higijena sa zdravstvenom ekologijom
2. Higijena rada
3. Higijena ishrane
4. Školska higijena
5. Mentalna higijena
6. Higijena sporta i fizičke kulture
7. Higijena u vanrednim situacijama
8. Sanitarna higijena
9. Epidemiologija
10. Socijalna medicina
OBLASTI PREDMETA HIGIJENE
VREME I REDOSLED IZVOĐENJA NASTAVE
Oblast | Teorijska nastava | Praktična nastava | |
Vreme trajanja nastave | |||
u mesecima | u mesecima | u danima | |
Godina specijalizacije | I | I, III, IV | II |
Komunalna higijena | 2.0 | 8.0 | 80 |
Higijena rada | 1.0 | 4.0 | 40 |
Higijena ishrane | 1.5 | 6.0 | 60 |
Sanitarna higijena | 0.5 | 2.5 | 25 |
Školska higijena | 0.25 | 2.5 | 25 |
Mentalna higijena | 0.25 | 2.0 | 20 |
Higijena telesnog vaspitanja | 0.25 | 1.0 | 10 |
Higijena u vanrednim situacijama | 0.25 | 1.0 | 10 |
Ukupno | 6.0 | 27.0 | 270 |
Seminari, konsultacije, kolokvijumi | 2.5 |
|
|
Ukupno | 8.5 |
|
|
Program specijalizacije po oblastima i veštinama
Oblast: (KH) Komunalna higijena-sve veštine su izražene u satima | ||
Veština: (1) Merenje i ocena aerozagađenja metodom sedimentacije i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 96 | Ostalo: 40 |
Veština: (2) Merenje i ocena zagađujućih hemijskih materija imisije i predlog mera | ||
| Izvodi: 96 | Ostalo: 40 |
Veština: (3) Merenje i ocena zagađujućih hemijskih materija emisije i predlog mera | ||
| Izvodi: 56 | Ostalo: 32 |
Veština: (4) Praćenje uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi | ||
| Izvodi: 48 |
|
Veština: (5) Merenje i frekfentna analiza nivoa zvuka u životnoj sredi /ulica, stan/ i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 80 |
|
Veština: (6) Praćenje uticaja štetnog delovanja buke na zdravlje ljudi | ||
| Izvodi: 48 |
|
Veština: (7) Merenje i ocena jonizacije vazduha i predlog mera | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (8) Kontrola kvaliteta vode za piće i procena / uzorkovanje, fizič. hemijski, mikrobiološki i radiološki pregled/sa predl. mera | ||
| Izvodi: 96 | Ostalo: 40 |
Veština: (9) Kontrola kvaliteta otpadnih voda i ocena / uzorkovanje, fiz. hemijski, mikrobiološki, radiološki pregled / predlog mera | ||
| Izvodi: 96 | Ostalo: 40 |
Veština: (10) Kontrola kvaliteta otpadnih voda i ocena uzorkovanje, fizičko-hemijski, mikrobiološki, radiološki pregledi, predlog mera | ||
| Izvodi: 96 | Ostalo: 40 |
Veština: (11) Popravka kvaliteta voda za piće različitog porekla | ||
| Izvodi: 24 |
|
Veština: (12) Kontrola uklanjanja otpadnih materija i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 40 |
|
Oblast: (HR) Higijena rada-sve veštine su izražene u satima | ||
Veština: (1) Merenje i ocena mikroklimatskih faktora u radnoj sredini / temperat. vazd., vlažnost, strujanje vazd., toplotno zračenje | ||
| Izvodi: 100 |
|
Veština: (2) Merenje i ocena prirodnog i veštačkog osvetljenja /fotometrijska i geometrijske metode/ | ||
| Izvodi: 100 |
|
Veština: (3) Merenje i ocena jonizacije vazduha | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (4) Merenje i ocena zaprašenosti vazduha /koniometrisko i gravimetrisko/ | ||
| Izvodi: 60 | Ostalo: 40 |
Veština: (5) Merenje i frekventna analiza nivoa zvuka sa ocenom | ||
| Izvodi: 100 |
|
Veština: (6) Merenje i ocena vibracija na radnom mestu | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (7) Upoznavanje sa tehnološkim procesom, uzimanje uzoraka vazduha i analiza gasova i para | ||
| Izvodi: 100 | Ostalo: 20 |
Veština: (8) Ocena uslova rada sa aspekta hemijskih zagađivača vazduha | ||
| Izvodi: 32 |
|
Veština: (9) Izrada sanitarnohigijenske karakteristike preduzeća i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 32 |
|
Veština: (10) Merenje i ocena veštačke ventilacije i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 32 |
|
Veština: (11) Provera primene odgovarajućih mera i sredstava zaštite na radu | ||
| Izvodi: 24 |
|
Oblast: (HI) Higijena ishrane - sve veštine izražene su u satima | ||
Veština: (1) Ocena sanitarno-higijenskog stanja u objektima za javnu i društvenu ishranu | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (2) Ocena sanitarno higijenskog stanja u objektima za proizvodnju i preradu namirnica | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (3) Ocena sanitarno higijenskih uslova u objektima za promet namirnica | ||
| Izvodi: 30 |
|
Veština: (4) Kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica sa procenom zdravstvenog rizika | ||
| Izvodi: 40 | Ostalo: 24 |
Veština: (5) Konzumoanalitičke metode ispitivanja ishrane-porodične i društvene | ||
| Izvodi: 20 | Ostalo: 20 |
Veština: (6) Ispitivanje ishrane kvalitativnom metodom-anketiranjem: porodična i individualna anketa | ||
| Izvodi: 100 |
|
Veština: (7) Kontrola ishrane obračunom magacinskih lista i hemijskom analizom obroka | ||
| Izvodi: 40 | Ostalo: 24 |
Veština: (8) Ocena energetske i biološke vrednosti obroka | ||
| Izvodi: 80 |
|
Veština: (9) Antropometrijska merenja i izračunavanje indeksa uhranjenosti | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (10) Funkcionalna ispitivanja stanja uhranjenosti | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (11) Procena stanja uhranjenosti | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (12) Planiranje ishrane pojedinih kategorija zdravih ljudi | ||
| Izvodi: 100 |
|
Veština: (13) Izrada informacija o jednom aktuelnom problemu iz oblasti higijene ishrane | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (14) Izrada stručno-metodološkog uputstva za rad na pojedinim zadacima iz oblasti higijene ishrane | ||
| Izvodi: 8 |
|
Oblast: (ŠH) Školska higijena - sve veštine su izražene u satima | ||
Veština: (1) Ocena sanitarno-higijenske karakteristike škole /učionice, kabineti, svlačionice, kuhinja, sanitarni čvor/ | ||
| Izvodi: 80 |
|
Veština: (2) Sanitarno-higijenske karakteristike školskih objekata i radionica, ispitivanje uslova rada učenika škola za KV zanimanje | ||
| Izvodi: 32 |
|
Veština: (3) Ispitivanje i ocena uslova rada u školi /mikroklimatski faktori, osvetljenost, zaprašenost, buka, vibracije/ | ||
| Izvodi: 60 |
|
Veština: (4) Ispitivanje adekvatnosti učila i nameštaja | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (5) Ispitivanje rekvizita za fizičko vaspitanje | ||
| Izvodi: 20 |
|
Veština: (6) Režim nastave | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (7) Analiza režima nastave i timskog rada pedagoga i psihologa | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (8) Indikacije i kontraindikacije u nastavi fizičkog vaspitanja | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (9) Analiza morbiditeta školske dece i omladine | ||
| Izvodi: 32 |
|
Veština: (10) Davanje predloga preventivnih mera i koherentnost u sprovođenju | ||
| Izvodi: 24 |
|
Veština: (11) Izrada informacija o jednom aktuelnom problemu iz oblasti školske higijene | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (12) Izrada stručno-metodološkog uputstva za rad na pojedinim zadacima iz oblasti školske higijene | ||
| Izvodi: 10 |
|
Oblast: (MH) Mentalna higijena - sve veštine izražene su u satima | ||
Veština: (1) Metodologija rada savetovališta za primarnu i sekundarnu prevenciju | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (2) Uloga timskog rada u ranom otkrivanju i prevenciji mentalnih poremećaja | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (3) Zaštita mentalnog zdravlja vunerabilnih kategorija | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (4) Osnovne metode adaptacije ličnosti u životnoj i radnoj sredini | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (5) Prevencija neurotskih poremećaja u radnoj sredini | ||
| Izvodi: 60 |
|
Veština: (6) Metode resocijalizacije ličnosti posle različitih stanja | ||
| Izvodi: 40 |
|
Oblast: (SH) Sanitarna higijena - veštine izražene u satima | ||
Veština: (1) Izvođenje i kontrola postupka dezinfekcije i sterilizacije /fizička, hemijska, biološka/ | ||
| Izvodi: 50 |
|
Veština: (2) Izvođenje i kontrola postupka dezinsekcije | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (3) Izvođenje i kontrola postupaka deratizacije | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (4) Bakteriološko ispitivanje vazduha u radnoj i komunalnoj sredini - uzimanje uzoraka i procena kvaliteta vazduha | ||
| Izvodi: 24 |
|
Veština: (5) Uzimanje briseva u cilju kontrole intrahospitalnih infekcija - suvi brisevi | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (6) Ocena sanitarno-higijenskih uslova u zdravstvenim ustanovama i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (7) Ocena sanitarno-higijenskog stanja za određeno područje za jedan problem iz sanitarne higijene | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (8) Stručni nadzor prema Pravilniku | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (9) Izrada informacija o jednom aktuelnom problemu iz oblasti sanitarne higijene | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (10) Izrada stručno metodološkog uputstva za rad na pojedinim zadacima iz oblasti sanitarne higijene | ||
| Izvodi: 10 |
|
Veština: (5A) Uzimanje briseva u cilju kontrole intrahospitalnih infekcija - vlažni brisevi | ||
| Izvodi: 8 |
|
Veština: (5B) Uzimanje briseva u cilju kontrole intrahospitalnih infekcija - presejavanje i ocena stanja prostora | ||
| Izvodi: 24 | Ostalo: 8 |
Oblast: (VS) Higijena u vanrednim situacijama-veštine izražene u satima | ||
Veština: (1) Upoznavanje sa metodama i instrumentima za detekciju i identifikaciju RHB agenasa | ||
| Izvodi: 48 |
|
Veština: (2) Upoznavanje sa metodama i opremom za dekontaminaciju kod upotrebe RHB agenasa | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (3) Organizacija prevencije i otklanjanje posledica elementarnih nezgoda i udesa sa katastrofalnim posledicama | ||
| Izvodi: 40 |
|
Veština: (4) Izrada informacija o aktuelnim problemima u vreme vanrednih situacija i davanje predloga mera | ||
| Izvodi: 32 |
|
Oblast: (HS) Higijena sporta i fizičke kulture - veštine izražene u satima | ||
Veština: (1) Ispitivanje sanitarno-higijenskih karakteristika sportskih objekata, pratećih prostorija i rekvizita | ||
| Izvodi: 30 |
|
Veština: (2) Ispitivanje i ocena uslova rada u sportskim objektima /mikroklima, osvetljenost, buka, aerozagađenje/ | ||
| Izvodi: 30 |
|
Veština: (3) Kontrola prečišćavanja vode u bazenima | ||
| Izvodi: 20 |
|
Veština: (4) Analiza mobiditeta i traumatizma sportista i predlog mera u timskom radu | ||
| Izvodi: 20 |
|
Veština: (5) Kontrola objekata za kolektivnu ishranu sportista | ||
| Izvodi: 20 |
|
Veština: (6) Planiranje ishrane u određenim sportskim disciplinama | ||
| Izvodi: 50 |
|
Oblast: (SC) Socijalna medicina-veštine izražene u satima | ||
Veština: (1) Plan rada jedne službe unutar zdravstvenih ustanova | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (2) Procene zdravstvenog stanja stanovništva | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (3) Planiranje zdravstveno-vaspitnog programa ili aktivnosti | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (4) Evaluacija zdravstveno-vaspitnog programa ili aktivnosti | ||
| Izvodi: 70 |
|
Veština: (5) Procena kvaliteta rada jedne ili više zdravstvenih ustanova | ||
| Izvodi: 70 |
|
Oblast: (EP) Epidemiologija - veštine izražene u satima | ||
Veština: (1) Epidemiološki nadzor pojedinih ustanova /vrtića, škola, bolnica/ | ||
| Izvodi: 160 |
|
Veština: (2) Vakcinacija /obavezna i po epidemiološkim indikacijama/ | ||
| Gleda: 50 | Izvodi: 30 |
Veština: (3) Suzbijanje epidemija /primena epidemiološke ankete, obrada podataka, predlog mera suzbijanja epidemija/ | ||
| Asistira: 120 |
|